UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŢENJERING I MENADŢMENT BANJA LUKA Akademska 2016/17. godina PREDMET: PRAKTIKUM IZ PEDAGOŠKE PSIHOLOGIJU Nastavnik: dr Siniša Subotić email: sinisasub@gmail.com Saradnik u nastavi: Branko Anđić, dipl.psiholog email: brankoandj@gmail.com Nastava i vježbe: utorak, 16:15-18:45h (svake druge sedmice) Konsultacije: po dogovoru Osnovna literatura: 1. Materijal sa predavanja i vježbi 2. Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija. Zagreb, HR: Naklada slap. 3. Andrilović, V., & Čudina Obradović, M (1996). Psihologija učenja i nastave (4. izdanje). Zagreb, HR: Školska knjiga. 4. Vulfolk, A., Hjuz, M., & Volkap, V. (2014). Psihologija u obrazovanju I. Beograd, RS: Clio. (dodatna literatura) 5. Subotić, S. (2014). Evaluacija inkluzivne obrazovne reforme u osnovnoj školi (Neobjavljena doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. (odabrani dijelovi) 6. Subotić, S. (2014). Inkluzija, moralnost i realnost: odgovori na teška pitanja. Primenjena psihologija, 7(4), 515-529. 7. Subotić, S., & AnĎić, B. (2014). Decline in socialization at transition from class to subject teaching in inclusion. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(3), 293-309. 8. AnĎić, B. (2015). Inkluzivno obrazovanje u Republici Srpskoj formalna osnova i praksa (Radni materijal za predmet Psihologija djece s posebnim potrebama, studijski program Psihologija, školska 2014/15. godina). PIM univerzitet, Banjaluka, Bosna i Hercegovina. 9. Vokić, N. (2015). Osnovne karakteristike individualnog obrazovnog plana (IOP) djece s posebnim potrebama (Radni materijal za predmet Psihologija djece s posebnim potrebama, studijski program Psihologija, školska 2014/15. godina). PIM univerzitet, Banjaluka, Bosna i Hercegovina. 1
Plan rada na predavanjima i vjeţbama 1. PREGLED AKTIVNOSTI Datum Nastavnik Plan rada: 1. Uvodni čas: Upoznavanje, sadržaj i koncepcija predmeta, plan rada i obaveze studenata 2. Upoznavanje sa zakonskim i podzakonskim aktima značajnim za rad psihologa u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama; polaganje stručnog ispita (trenutno stanje i pogled ka budućnosti...) 3. Stručni saradnici u školi (psiholog, pedagog, logoped, socijalni radnik, defektolog: realne mogućnosti u radu); osvrt na poslove nastavnika psihologije, uz kreiranje pismene pripreme za čas i uvid u odjeljensku knjigu 4. Program rada psihologa u školi (uvid u dokumentaciju koju vodi psiholog i njeno kreiranje) 5. Opis poslova psihologa u školi i način realizacije (saradnja/savjetodavni rad sa učenicima, roditeljima i nastavnicima) 6. Inkluzija u obrazovanju: djeca sa smetnjama u razvoju (identifikacija, praćenje, sistem podrške, planovi i programi, komisije, ocjenjivanje, uloga nastavnika, s osvrtom na izgaranje na radu) 7. Vaspitna uloga škole 8. Motivacija u odjeljenju (umor i dosada u školi) 9. Prva parcijalna provjera znanja (dva časa) 10. Testiranje učenika (koje testove koristi psiholog u školi i kada, pisanje nalaza i mišljenja...) 11. Daroviti učenici (mogućnosti njihovog otkrivanja i razvijanja u školi) 12. Profesionalni razvoj i orijentacija učenika 13. Smetnje prilagođavanja i poremećaji ponašanja 14. Druga parcijalna provjera znanja (dva časa) 2
Raspored pismenih parcijalnih provjera znanja Parcijalna provjera znanja Planirana radna nedelja sa datumom povjere I pismena parcijalna provjera druga polovina novembra 2016. god. II pismena parcijalna provjera druga polovina januara 2017. god. Struktura ocjene: Ispitna obaveza Datum provjere Broj bodova I pismena parcijalna provjera 25 II pismena parcijalna provjera 25 Predispitne aktivnosti 10 Seminarski rad 15 Završna usmena provjera 25 UKUPNO BODOVA 100 Uspješno savladanom parcijalnom provjerom znanja (bodovi ostvareni polaganjem parcijalne provjere znanja) smatra se kada student osvoji najmanje 60% bodova od maksimalnog broja bodova koje nosi parcijalna provjera znanja (min. 15 bodova). Studenti su obavezni izraditi i predati seminarski rad najkasnije do 01. decembra 2016. god. (usmene prezentacije se vrše tokom decembra, u okviru vjeţbi ili u posebno dogovorenom januarskom terminu). Studenti koji ne poloţe I pismenu parcijalnu provjeru znanja i/ili ne dostave i ne prezentuju seminarski rad u za to predviđenom roku, nemaju pravo da pristupe II pismenoj parcijalnoj provjeri znanja. Ispit polažu pismeno i usmeno - integralno u redovnim ispitnim rokovima (oni koji nisu dostavili seminarski rad, izlažu ga u okviru ispitnog roka). 3
(Redovni) usmeni ispit biće fokusiran na provjeru stepena u kojem student vlada sposobnostima primjene i sinteze naučenog gradiva, tako da će težište ispita biti na nastavnim jedinicama od 1 do 5 i nastavnoj jedinici 10 Predispitne aktivnosti i obaveze uključuju izvršavanje obaveza i na predavanjima i na vježbama. Studenti na radu imaju mogućnost da nadoknade ove bodove putem dopunskih aktivnosti (prikupljanje i unos podataka, prevod odabranih članaka, opcioni seminarski rad, ekstenzivnija dopunska usmena i praktična provjera znanja i slično). Važno je da, osim pod izuzetnim okolnostima (npr. nakanadni upis), studenti koji neće biti u mogućnosti da pohađaju nastavu (predavanja i/ili vježbe) proaktivno kontaktiraju predmetnog nastavnika i saradnika, u svrhu dogovora za konsultativni rad i specifikovanje obaveza za nadoknadu bodova. Napomena: Položen Uvod u pedagošku psihologiju je preduslov za polaganje predmeta Praktikum iz pedagoške psihologije. Vaţno: Ako student u toku aktuelne školske godine u kojoj je slušao ovaj predmet, a zaključno sa posljednjim ispitnim rokom u toj školskoj godini, objavi ili ima u štampi prihvaćen empirijski naučni članak u legitimnom (tj. nepredatorskom) regionalnom ili jačem naučnom časopisu (samostalno ili kao prvi autor) i ako je taj članak ima direktnu vezi s opisom ovog predmeta, student automatski dobija zaključnu ocjenu 10 (pod uslovom da ispit već nije položio). Dodatno, student biva oslobođen svih aktuelnih predmetnih obaveza (izuzev pohađanja nastave), ako je predmet još u toku. Skala ocjenjivanja Ocjena Broj bodova 10 (deset) 95-100 9 (devet) 85-94 8 (osam) 75-84 7 (sedam) 65-74 6 (šest) 55-64 4
2. UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Seminarski rad predstavlja sprovođenje i prikaz intervjua sa nekim institucionalnim psihologom (ne nastavnikom psihologije), koji radi u predškolskoj, osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj instituciji. Intervju treba biti polustruktuirani, a njegov okvirni sadržaj će biti prethodno zajednički osmišljen na vježbama. Studenti samostalno predlažu i ugovaraju detalje u vezi sa odabirom institucije i sprovođenjem intervjua (ali uz logističku podršku saradnika u nastavi). Uslov je samo da više studenata ne može vršiti intervju sa psihologom iz iste institucije. Intervju se može (uz odobrenje) snimati. Na osnovu sprovedenog intervjua, studenti samostalno izrađuju izvještaj. Snimak intervjua (ili transkript), kao i gotov rad, neophodno je dostaviti na uvid saradniku u nastavi najkasnije do 01. decembra 2016. godine. Odbrana seminarskog rada podrazumijeva izlaganje ograničeno na maksimalnih 10 minuta, nakon čega će svaki od studenata dobiti propratna pitanja od saradnika nastavi i drugih kolega. U okviru prezentacije neophodno je eksplicitno naglasiti sa kim je intervju izvršen, u kojoj instituciji i kada, dok su svi preostali prezentacioni detalji ostavljeni na individualnu slobodu studentima. Termini za odbrane seminarskog rada biće zajednički dogovoreni, a u obzir dolaze kako odbrane tokom redovnih vježbi, tako i zakazivanje posebnih termina tokom januara, prije samog ispitnog roka. 3. OKVIRNA PITANJA I TEME ZA I PARCIJALNU PROVJERU ZNANJA Nastavne jedince 2 i 3 1. Kojim zakonskim i podzakonskim aktima je defenisan rad psihologa u predškolskim ustanovama, osnovnoj i srednjoj školi? 2. Oblasti rada psihologa! 3. Oblasti rada ostalih stručnih saradnika! 4. Sličnosti i razlike u radu psihologa u školi i nastavnika psihologije! Literatura: materijal s predavanja i dopunska literatura po dogovoru Nastavne jedinice 4 i 5 1. Koju dokumentaciju vodi psiholog? 2. Globalni, operativni planovi! 3. Načini realizacije rada sa učenicima, nastavnicima, roditeljima! Literatura: materijal sa predavanja i dopunska literatura po dogovoru Nastavna jedinica 6: 1. Šta je inkluzija? 5
2. Ko su obavezni članovi tima za opseravciju? 3. Šta obavezno treba da sadrži Nalaz i mišljenje komsije? 4. Koji oblici prilagoďenog NPP postoje? 5. Navedi vaspitno obrazovna područja za djecu sa UMR! 6. Individualno prilagoďeni programi! Literatura: materijal sa predavanja i dopunska literatura po dogovoru Nastavna jedinica 7 i 8: 1. Shvatanja vaspitne uloge škole! 2. Psihološki temelji vaspitanja i oblici vaspitanja! 3. Škola kao vaspitni faktor, ostvarivanje humanističkih ciljeva obrazovanja! 4. Ulaganje napora pri učenju, strategija obrade podataka! 5. Uspostavljanje motivacije u razredu! 6. Razvijanje učeničkog samopouzdanja! 7. Podsticanje autonomije! 8. Razvijanje osjećaja pripadnosti! 9. Oblici motivisanosti i nemotivisanosti u razredu! 10. Popravljanje motivacije! Literatura: materijal sa predavanja; Andrilović & Čudina Obradović (1996) i dopunska literatura po dogovoru. 4. OKVIRNA PITANJA I TEME ZA II PARCIJALNU PROVJERU ZNANJA Nastavna jedinica 10: 1. Koje testove koristi psiholog u predškolskoj ustanovi, osnovnoj i srednjoj školi? 2. Stereotipi i predrasude psihologa vezane za korištenje testova? 3. Šta je osnovna uloga upotrebe testova u radu s djecom? Literatura: materijali sa predavanja i dopunska literatura po dogovoru Nastavna jedinica 11: 1. Definisanje darovitosti. 2. Posebni obrazovni programi za darovite učenike. 3. Uloga psihologa u identifikaciji darovitih učenika. 4. Stvaranje pogodne razredne klime. 5. Stvaranje klime za razvoj kreativnosti. 6
Literatura: materijali s predavanja i dopunska literatura po dogovoru Nastavna jedinica 12: 1. Škola i profesionalni razvoj 2. Problemi pojedinaca pri profesionalnom sazrijevanju 3. Uloga psihologa u profesionalnoj orijentaciji učenika Literatura: materijali sa predavanja; Andrilović & Čudina Obradović (1996) i dopunska literatura po dogovoru. Nastavna jedinica 13: 1. Porodični činioci koji leže u osnovi smetnji prilagoďavanju. 2. Društveno- kulturni činioci koji leže u osnovi smetnji prilagoďavanju. 3. Smetnje prilagoďavanja reaktivni poremećaji. 4. Smetnje prilagoďavanja u mladalačkom dobu. 5. Kriza identiteta. 6. Nedruštvena disocijalna ponašanja. 7. KraĎa. 8. Bježanje i skitnja. 9. Nedruštvena polna ponašanja. 10. Silovanja. 11. Laganje. 12. Nasilna ponašanja. 13. Paljevine. 14. Uzroci nedruštvenog ponašanja. S obzirom na to da je predmet koncipiran na način da studenti dobiju što više praktičnih znanja o radu psihologa u predškolskoj utanovi, osnovnoj i srednjoj školi na svim parcijalnim provjerama i posebno na usmenoj provjeri, moguće je očekivati pitanja primijenjenog i kritičko-analitičkog karaktera (unutar modaliteta predmetom obuhvaćeng gradiva). 5. MOGUĆE TEME ZA DIPLOMSKE RADOVE Studenti iz ovog predmeta mogu izraditi diplomske radove, a okvirne predložene tematske oblasti koje dolaze u obzir su sljedeće: 1. Saradnja psihologa sa nastavnicima u planiranju i realizaciji aktivnosti u školi; 2. Razvijanje samostalnosti na ranom uzrastu; 3. Prediktori školskog uspjeha; 4. Uticaj porodičnih specifičnosti na vaspitanje djece i razvoj radnih navika; 5. Problem opterećenosti učenika nastavnim gradivom; 7
6. Sposobnosti za učenje i školski uspijeh Moguće je predložiti i teme za koje student procijeni da potpadaju pod okvir ovog predmeta, a koje nisu na listi, dok god je student u stanju da argumentuje prikladnost predložene teme. Prihvatanje teme zavisi od valjanosti te argumentacije, kao i od poklapanja sadržaja teme sa kompetencijama nastavnika. Sve eventualne teme (bez obzira na to da li jesu ili nisu na listi) moraju biti empirijskog karaktera, tj. u njima moraju biti prikazani nekakvi originalni istraživački podaci (ovo uključuje podatke prikupljenje na ispitanicima, na korpusu literature, dobijene matematičkim simulacijama, kvantitativne studije slučaja i drugo). 8