Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač Svibanj, 2018. godine
SADRŽAJ: 1. UVOD... 16 2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE SIRAČ... 19 2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI... 19 2.1.1 Geografski položaj... 19 2.1.2 Broj stanovnika... 20 2.1.3 Gustoća naseljenosti... 21 2.1.4 Razmještaj stanovništva... 22 2.1.5 Spolno-dobna raspodjela... 22 2.1.6 Broj stanovnika kojima je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka 23 2.1.7 Prometna povezanost... 24 2.2 DRUŠTVENO POLITIČKI POKAZATELJI... 26 2.2.1 Sjedišta upravnih tijela... 26 2.2.2 Zdravstvene ustanove... 27 2.2.3 Odgojno obrazovne ustanove... 28 2.2.4 Broj domaćinstava... 29 2.2.5 Broj članova obitelji po domaćinstvu... 29 2.2.6 Broj, vrsta (namjena) i starost građevina... 30 2.3 EKONOMSKO GOSPODARSKI POKAZATELJI... 31 2.3.1 Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja... 31 2.3.2 Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada... 32 2.3.3 Proračun Općine Sirač... 32 2.3.4 Gospodarske grane... 32 2.3.5 Velike gospodarske tvrtke... 35 2.3.6 Objekti kritične infrastrukture... 37 2.4 PRIRODNO KULTURNI POKAZATELJI... 39 2.4.1 Zaštićena područja... 39 2.4.2 Kulturno-povijesna baština... 39 2.5 POVIJESNI POKAZATELJI... 41 2.5.1 Prijašnji događaji... 41 2.5.2 Štete uslijed prijašnjih događaja... 41 2.5.3 Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu... 41 2.6 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI... 42 2.6.1 Popis operativnih snaga... 42 3. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI REGISTAR SVIH POZNATIH RIZIKA... 42 3.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika... 43 3.2. Odabrani rizici i razlozi odabira... 48 3.3. Karta prijetnji... 48 4. KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTEVNIH VRIJEDNOSTI... 49 4.1. Život i zdravlje ljudi... 49 4.2. Gospodarstvo... 49 4.3. Društvena stabilnost i politika... 50 4.4. Matrice rizika... 52 2
5. VJEROJATNOST... 53 6. OPIS SCENARIJA... 54 6.1. POTRES... 55 6.1.1. Naziv scenarija... 55 6.1.2. Uvod... 55 6.1.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu... 61 6.1.4. Kontekst... 62 6.1.5. Uzrok... 63 6.1.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama... 64 6.1.6.1.Posljedice... 71 6.1.6.2.Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama... 74 6.1.7. Podaci, izvori i metode izračuna... 74 6.1.8. Matrice rizika... 75 6.2. EPIDEMIJE I PANDEMIJE... 76 6.2.1. Naziv scenarija... 76 6.2.2. Uvod... 76 6.2.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu... 78 6.2.4. Kontekst... 78 6.2.5. Uzrok... 79 6.2.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama... 82 6.2.6.1.Posljedice... 82 6.2.6.2.Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama Epidemije i pandemije... 83 6.2.7. Podaci, izvori i metode izračuna... 84 6.2.8. Matrice rizika... 85 6.3. EKSTREMNE TEMPERATURE... 86 6.3.1. Naziv scenarija... 86 6.3.2. Uvod... 86 6.3.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu... 86 6.3.4. Kontekst... 87 6.3.5. Uzrok... 88 6.3.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama... 93 6.3.6.1.Posljedice... 94 6.3.6.2.Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama Ekstremne temperature 95 6.3.7. Podaci, izvori i metode izračuna... 95 6.3.8. Matrice rizika... 96 6.4. SUŠA... 97 6.4.1. Naziv scenarija... 97 6.4.2. Uvod... 97 6.4.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu... 98 6.4.4. Kontekst... 99 6.4.5. Uzrok... 99 6.4.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama... 101 6.4.6.1.Posljedice... 101 6.4.6.2.Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama - Suša... 102 3
6.4.7. Podaci, izvori i metode izračuna... 102 6.4.8. Matrice rizika... 103 6.5. POPLAVE IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH VODENIH TIJELA... 104 6.5.1. Naziv scenarija... 104 6.5.2. Uvod... 104 6.5.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu... 105 6.5.4. Kontekst... 105 6.5.5. Uzrok... 110 6.5.6. Događaj s najgorim mogućim posljedicama... 112 6.5.6.1.Posljedice... 113 6.5.6.2.Vjerojatnost događaja s najgorim mogućim posljedicama... 115 6.5.7. Podaci, izvori i metode izračuna... 115 6.5.8. Matrice rizika... 116 7. MATRICE RIZIKA S USPOREĐENIM RIZICIMA... 117 8. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE... 118 8.1. PODRUČJE PREVENTIVE... 118 8.2. PODRUČJE REAGIRANJA... 123 8.2.1.Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja-potres... 131 8.2.2.Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-ekstremne temperature... 137 8.2.3. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-epidemije i pandemije... 142 8.2.4. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-suša... 147 8.2.5. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela... 152 9. VREDNOVANJE RIZIKA... 159 10. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA... 161 Prilog 1. Karta prijetnji Općine Sirač... 162 4
TABLICE: Tablica 1. Dobna i spolna struktura Općine Sirač... 21 Tablica 2. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti po naseljima Općine Sirač... 21 Tablica 3. Dobna i spolna struktura naselja Općine Sirač... 22 Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i korištenju pomoći druge osobe... 23 Tablica 5. Privatna kućanstva na području Općine Sirač... 29 Tablica 6. Privatna kućanstva prema broju članova... 29 Tablica 7. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja... 31 Tablica 8. Broj stanovnika koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu naknadu... 32 Tablica 9. Analiza poduzetništva Općine Sirač za 2017. godinu... 36 Tablica 10. Kulturna dobra Općine Sirač... 40 Tablica 11. Registar rizika Općine Sirač identifikacija prijetnji... 44 Tablica 12. Društvena vrijednost Život i zdravlje ljudi... 49 Tablica 13. Društvena vrijednost Gospodarstvo... 49 Tablica 14. Vrste šteta u gospodarstvu... 50 Tablica 15. Društvena vrijednost Društvena stabilnost i politika Kritična infrastruktura... 50 Tablica 16. Društvena vrijednost Društvena stabilnost i politika Ustanove/građevine javnog društvenog značaja... 51 Tablica 17. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina... 51 Tablica 18. Vjerojatnost/frekvencija... 53 Tablica 19. Učestalost potresa na području Grada Daruvara... 56 Tablica 20. Efekti i učinci potresa ovisno o stupnju MCS ljestvice... 57 Tablica 21. Veza između vrijednosti vršnog ubrzanja tla i MCS ljestvice... 62 Tablica 22. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa VII. MCS ljestvice ovisno o kategoriji građevina... 66 Tablica 23. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih... 67 Tablica 24. Prikaz stupnjeva oštećenja s pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih... 68 Tablica 25. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama... 72 Tablica 26. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama... 72 Tablica 27. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijamaoštećena... 73 kritična infrastruktura... 73 Tablica 28. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijamaštete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja... 73 Tablica 29. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-potres-događaj s najgorim mogućim posljedicama... 73 Tablica 30. Vjerojatnost/frekvencija Potres... 74 Tablica 31. Prosječan broj oboljelih od gripe u posljednjih 10 godina na području BBŽ... 77 Tablica 32. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama... 82 Tablica 33. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama... 83 Tablica 34. Vjerojatnost/frekvencija Epidemije i pandemije... 83 Tablica 35. Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala... 87 Tablica 36. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama... 94 5
Tablica 37. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama... 94 Tablica 38. Vjerojatnost/frekvencija Ekstremne temperature... 95 Tablica 39. Površina korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama... 99 Tablica 40. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama... 101 Tablica 41. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama... 102 Tablica 42. Vjerojatnost/frekvencija-suša... 102 Tablica 43. Prikaz parametara Dionice D.6.14.... 106 Tablica 44. Prikaz parametara Dionice D.6.15.... 108 Tablica 45. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama... 113 Tablica 46. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama... 114 Tablica 47. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijamaoštećena kritična infrastruktura... 114 Tablica 48. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku po kategorijamaštete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja... 114 Tablica 49. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku-zbirno-poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela-događaj s najgorim mogućim posljedicama... 115 Tablica 50. Vjerojatnost/frekvencija-poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela... 115 Tablica 51. Financijska sredstva za potrebe civilne zaštite Općine Sirač... 122 Tablica 52. Analiza sustava civilne zaštite - područje preventive... 123 Tablica 53. Analiza sustava civilne zaštite - područje reagiranja-potres... 131 Tablica 54. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-ekstremne TEMPERATURE... 137 Tablica 55. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-epidemije I PANDEMIJE... 142 Tablica 56. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-suša... 147 Tablica 57. Analiza sustava civilne zaštite-područje reagiranja-poplave IZAZVANE IZLIJEVANJEM KOPNENIH VODENIH TIJELA... 152 Tablica 58. Analiza sustava civilne zaštite područje reagiranja... 157 Tablica 59. Analiza sustava civilne zaštite sustav civilne zaštite - zbirno... 158 6
SLIKE: Slika 1. Prikaz procesa upravljanja rizikom - ISO 31 000... 18 Slika 2. Teritorijalni položaj Bjelovarsko-bilogorske županije unutar RH... 19 Slika 3. Teritorijalni položaj Općine Sirač unutar Bjelovarsko-bilogorske županije... 20 Slika 4. Prometnice Općine Sirač... 25 Slika 5. Prikaz mreže pruga u RH i okolici... 26 Slika 6. Shematski prikaz ustrojstva Općine Sirač... 27 Slika 7. Matrica rizika... 52 Slika 8. Seizmološka područja Republike Hrvatske... 56 Slika 9. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje Općine Sirač, za povratni period 475 godina... 62 Slika 10. Maksimalna temperatura zraka za povratno razdoblje 50 godina za područje RH... 88 Slika 11. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka ( o C) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. 1990. godine za Hrvatsku za veljaču 2016. godine... 89 Slika 12. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka ( o C) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za Hrvatsku za ljeto 2016. godine ( lipanj kolovoz)... 89 Slika 13. Odstupanje srednje sezonske temperature zraka ( o C) od višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961. - 1990. godina za Hrvatsku, kolovoz 2017.... 91 Slika 14. Matrica s uspoređenim rizicima događaj s najgorim mogućim posljedicama... 117 Slika 15. Vrednovanje rizika ALARP NAČELA... 159 7
8
9
10
11
12
13
14
15
1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine broj 82/15) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća. Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač (u daljnjem tekstu Procjena) temelji se na sljedećim društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima: - standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora, - prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu, - unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima, - pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata. Načelnik Općine Sirač donio je Odluku 1 o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač. U navedenoj Odluci dati je popis rizika koji se obrađuju u Procjeni, a vodeći se Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Bjelovarskobilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području Županije. Prilikom odabira članova radne skupine vodilo se računa o zadovoljavanju kriterija stručnosti članova u svrhu kvalitetne obrade identificiranih rizika. Procjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš na području Općine Sirač. Kao temelj za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač korištene su Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području Županije iz prosinca 2016. godine. Svrha smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom procesa procjenjivanja rizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku. Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti život i zdravlje ljudi, gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. 1 Odluka o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač KLASA:810-03/17-01/2, URBROJ:2111/04-02-17-3, od 09. listopada 2017. godine, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač KLASA:810-03/17-01/2, URBROJ:2111/04-02- 18-27, od 13. lipnja 2018. godine, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Sirač KLASA:810-03/17-01/2, URBROJ:2111/04-02-18-35, od 01. kolovoza 2018. godine 16
Postupak izrade Procjene usklađen je s normom HRN EN ISO 31000:2012 Upravljanje rizicima Načela i smjernice, koja služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera. izrađena je na temelju: - Zakona o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine broj 82/15), - Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ( Narodne novine broj 65/16), - Pravilnika o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite ( Narodne novine broj 69/16), - Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Bjelovarskobilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području Županije, prosinac 2016. godine, - Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, studeni 2015. godine te - Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća na području Općine Sirač, kolovoz 2010. godine. Prije same izrade ove Procjene Općina Sirač provela je preliminarnu ili grubu procjenu te ispunila obrazac za samoprocjenu utvrđivanja obaveze Općine Sirač iz članka 17. Zakona o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine broj 82/15). Procjena rizika obuhvaća: identifikaciju rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika, analizu rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija, vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijima prihvatljivosti rizika. 17
Slika 1. Prikaz procesa upravljanja rizikom - ISO 31 000 Izvor:Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području Županije, prosinac 2016. godine 18
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE SIRAČ Tijekom opisivanja područja Općine Sirač navedene su osnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno politički pokazatelji, ekonomsko gospodarski pokazatelji, prirodno kulturni pokazatelji, povijesni pokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te na njihove pokazatelje, primjerice: broj stanovnika, zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga, prometna povezanost i dr. 2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI 2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ Općina Sirač pripada prostoru panonske i peripanonske megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Slika 2. Teritorijalni položaj Bjelovarsko-bilogorske županije unutar RH Sjedište Općine je naselje Sirač, smješteno na prostoru gdje rijeka Bijela i Pakra izlaze iz planinskih masiva Papuka i Ravne Gore i gdje se potok Željnjak ulijeva u rijeku Bijelu. Navedeni prostor je od davnina vrlo povoljan za nastanak, razvoj i život naselja jer je dolina 19
rijeke Bijele pogodna za izgradnju prometnica daleko u planinsku unutrašnjost bogatu vodom, šumom i kamenom. Općina Sirač graniči (Slika 3.): - Na sjeveru sa Gradom Daruvarom i Općinom Đulovac, - Na zapadu sa Općinom Dežanovac, - Na jugu i istoku sa Požeško-slavonskom županijom. Slika 3. Teritorijalni položaj Općine Sirač unutar Bjelovarsko-bilogorske županije 2.1.2 BROJ STANOVNIKA Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupna populacija na području Općine Sirač je 2 218 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti područja 15,25 stanovnika/km 2. Stanovništvo živi u 9 naselja s različitom gustoćom naseljenosti. 20
STAROSNE SKUPINE STANOVNIŠTVA Tablica 1. Dobna i spolna struktura Općine Sirač UKUPAN BROJ STANOVNIKA 0-4 99 42 57 5-9 85 52 33 10-14 115 57 58 15-19 131 63 68 20-24 148 84 64 25-29 156 93 63 30-34 93 51 42 35-39 117 63 54 40-44 125 63 62 45-49 170 80 90 50-54 212 110 102 55-59 172 101 71 60-64 140 66 74 65-69 93 39 54 70-74 125 43 82 75-79 133 47 86 80-84 72 24 48 85-89 32 5 27 90-94 - - - 95 i više - - - Ukupno 2218 1083 1135 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. 2.1.3 GUSTOĆA NASELJENOSTI Općina je administrativno podijeljena na 9 naselja. Pregled gustoće naseljenosti Općine Sirač po jedinici površine dati je u Tablici 2. M Ž Tablica 2. Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti po naseljima Općine Sirač NASELJE BROJ STANOVNIKA POVRŠINA (km 2 ) GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan./km 2 ) BARICA 52 2,49 20,88 BIJELA 53 15,99 3,31 DONJI BORKI 59 13,89 4,24 GORNJI BORKI 0 18,70 0 KIP 148 4,99 29,66 MILJANOVAC 160 6,48 24,69 PAKRANI 116 27,21 4,26 SIRAČ 1 416 33,13 42,74 ŠIBOVAC 214 22,61 9,46 OPĆINA SIRAČ 2 218 145,49 15,25 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. 21
2.1.4 RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA Stanovništvo Općine Sirač živi u 9 naselja, a najviše ih je u naselju Sirač, samom sjedištu Općine. Prema Popisu stanovništva, naselje Sirač ima 1 416 stanovnika, te u njemu živi 63,84 % stanovništva Općine Sirač. Gustoća naseljenosti za naselje Sirač je 42,74 stanovnika/km 2. Najmanju gustoću naseljenosti ima naselje Bijela gdje živi svega 53 stanovnika u naselju površine 15,99 km 2. U naselju Gornji Borki ne stanuje niti jedan stanovnik Općine Sirač. 2.1.5 SPOLNO-DOBNA RASPODJELA Stanovništvo se uglavnom dijeli na tri dobne skupine stanovništva: a) Mlado: 0-19 godina, b) Zrelo: 20-59 godina, c) Staro: 60 godina. U sljedećoj tablici prikazana je dobna i spolna struktura svih 9 naselja Općine Sirač. Tablica 3. Dobna i spolna struktura naselja Općine Sirač NASELJE SPOL UKUPNO STAROSNE SKUPINE BARICA BIJELA DONJI BORKI GORNJI BORKI KIP MILJANOVAC PAKRANI SIRAČ 0-19 20-59 60 SVI 52 15 28 9 M 25 6 16 3 Ž 27 9 12 6 SVI 53 2 20 31 M 23 1 9 13 Ž 30 1 11 18 SVI 59 4 30 25 M 27 2 16 9 Ž 32 2 14 16 SVI - - - - M - - - - Ž - - - - SVI 148 40 80 28 M 73 17 46 10 Ž 75 23 34 18 SVI 160 24 90 46 M 80 12 47 21 Ž 80 12 43 25 SVI 116 22 54 40 M 59 12 29 18 Ž 57 10 25 22 SVI 1 416 285 774 357 M 685 141 416 128 Ž 731 144 358 229 22
ŠIBOVAC UKUPNO OPĆINA SIRAČ SVI 214 38 117 59 M 111 23 66 22 Ž 103 15 51 37 SVI 2 218 430 1 193 595 M 1 083 214 645 224 Ž 1 135 216 548 371 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Na području Općine Sirač živi 19,39% mladog; 53,79% zrelog te 26,82 % starog stanovništva. Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. vidljivo je da je broj žena na području Općine Sirač veći u odnosu na broj muškaraca. Gledajući u postocima, muškog stanovništva je 48,83%, a ženskog stanovništva je 51,17%. Starenjem broja stanovnika, smanjuje se broj radno aktivnog stanovništva, smanjuje se natalitet, povećava se smrtnost stanovništva i sl. Ujedno, smanjivanje određenog broja stanovnika posljedica je iseljavanja stanovništva. 2.1.6 BROJ STANOVNIKA KOJIMA JE POTREBNA NEKA VRSTA POMOĆI PRI OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH ZADATAKA U sljedećoj tablici prikazano je stanovništvo na području Općine Sirač kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka. Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i korištenju pomoći druge osobe STAROSNE SKUPINE SPOL UKUPNO 0-19 19-59 60 Ukupno Osoba treba pomoć druge osobe Osoba koristi pomoć druge osobe SVI 552 20 236 296 M 268 11 143 114 Ž 284 9 93 182 SVI 177 5 37 135 M 73 5 20 48 Ž 104 0 17 87 SVI 145 5 29 111 M 62 5 18 39 Ž 83 0 11 72 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti mogu biti pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govoru, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, kupovina namirnica i/ili lijekova, obavljanju osobne higijene i čišćenju stambenih prostorija. 23
2.1.7 PROMETNA POVEZANOST Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora i glavnog Grada Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihova međusobna povezivanja. Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom ili sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega, ostavljajući taj prostor prometno izoliranim. Položaj Općine Sirač u okviru prometne povezanosti nije ništa povoljniji u odnosu na druge dijelove Županije jer se ne nalazi na transverzalnim i longitudinalnim pravcima postojećih državnih cesta. Tek u zapadnom dijelu Općine prolazi D 5: G.P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske) Virovitica V. Zdenci Daruvar Okučani G.P. St. Gradiška (gr. BiH). Cestovna infrastruktura 2 Državna cesta - DC 5: G.P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske) Virovitica V. Zdenci Daruvar Okučani G.P. St. Gradiška (gr. BiH). Županijske ceste - ŽC 3171: Šibovac (L37150) D5, - ŽC 3172: D5 Doljani Sirač (Ž3291), - ŽC 3173: Miljanovac (L37157) Ž3172, - ŽC 3291: Ž3170 Pakrani Sirač Dereza D5. Lokalne ceste - LC 37150: Šibovac (Ž3171) Donji Sređani (D26), - LC 37157: Miljanovac (Ž3173) Badljevina (D26). Nerazvrstane ceste Na području Općine Sirač nalazi se 33,86 asfaltiranih i makadamskih nerazvrstanih cesta. 2 Popis državnih, županijskih te lokalnih cesta sastavljen prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta ( Narodne novine broj 103/17,69/18) 24
Slika 4. Prometnice Općine Sirač Izvor: https://www.zucbbz.com/ceste-zupanijske/ Željeznička infrastruktura Općinom Sirač prolazi željeznička pruga Banova Jaruga-Pčelić i odvojak Sirač-Piljenica industrijskog kolosijeka za tvrtku Intercal d.o.o. Sirač. Tehničko-tehnološki i eksploatacijski stupanj razvoja željezničke infrastrukture ne zadovoljavaju ni prosječne potrebe gospodarstva, a uvjetovan je masovnim prijevozom roba i nešto manje putnika. Na Slici 5. prikazana je mreža pruga unutar RH i izvan nje. 25
Slika 5. Prikaz mreže pruga u RH i okolici Izvor: http://www.mppi.hr/userdocsimages/2008/rh-karta-pruga.pdf 2.2 DRUŠTVENO POLITIČKI POKAZATELJI 2.2.1 SJEDIŠTA UPRAVNIH TIJELA Na području Općine Sirač djeluju tijela javne vlasti koja su navedena nastavno u Procjeni. U svrhu osiguranja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama ( Narodne novine broj 25/13, 85/15) Povjerenik za informiranje izradio je i objavio Popis tijela javne vlasti. Popis tijela javne vlasti obuhvaća i registar službenika za informiranje kojeg Povjerenik vodi sukladno članku 13. Zakona. Navedeni popis sadrži nazive i adrese tijela javne vlasti, kao i njihove Internet stranice i kontakt, kao i podatke o službenicima za informiranje. Popis je instruktivan te ne isključuje postojanje drugih tijela javne vlasti kao obveznika prava na pristup informacijama, omogućava redovitu promjenu podataka, obnavlja se kontinuirano, u stvarnom je vremenu i sadrži ažurirane podatke za oko 6 000 tijela javne vlasti. 26
Popisu tijela javne vlasti može se pristupiti na sljedećoj poveznici: http://tjv.pristupinfo.hr Na području Općine Sirač djeluju sljedeća javna i upravna tijela: - Općina Sirač - Osnovna škola Sirač, - Vatrogasna zajednica Općine Sirač. Slika 6. Shematski prikaz ustrojstva Općine Sirač 2.2.2 ZDRAVSTVENE USTANOVE Stanovnici Općine Sirač zdravstvene usluge ostvaruju putem: Ordinacije opće medicine na području Općine Sirač - Ordinacija opće medicine Ljiljana Žunić, dr.med.spec.obiteljske medicine. Stomatološke ordinacije: - Stomatološka ordinacija Maja Urbanek, dr.dent.med., Na području Općine Sirač djeluje i Ljekarna-Sirač. Ostale zdravstvene usluge stanovnici Općine Sirač ostvaruju putem Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije, te drugih zdravstvenih ustanova unutar Županije i izvan nje. 27
2.2.3 ODGOJNO OBRAZOVNE USTANOVE Predškolski odgoj Dječji vrtić je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu. U zasebnom dijelu OŠ Sirač, 1. listopada 1976. godine počeo je raditi dječji vrtić. Osnovnoškolsko obrazovanje Osnovna škola Sirač počela je raditi 7. listopada 1882. godine. Osnovnoškolsko obrazovanje odvija se u Osnovnoj školi Sirač i u dvije područne škole: Područna škola Kip i Područna škola Šibovac. Srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje Srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova na području Općine Sirač nema. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještaj i priprema hrane) Posljedica veće elementarne nesreće bi, osim znatnih materijalnih šteta, bio i veliki broj nezbrinutog stanovništva. Tim ljudima bila bi nužna hitna pomoć društva kako bi se osigurao privremeni smještaj, prehrana, zdravstvena zaštita i stvorili uvjeti za život i preživljavanje u novonastalim okolnostima. Na području Općine Sirač ima dovoljno kapaciteta za smještaj i pripremu hrane tako da bi osnovni uvjeti za normalizaciju života, uz zdravstvenu zaštitu, bili ispunjeni. Osim toga, moguć je i privremeni smještaj u objektima privatnih osoba, dok se ne ostvare potrebni uvjeti za smještaj u javne prostore. Postoji i mogućnost podizanja šatorskih i drugih privremenih naselja na zelenim površinama. Njihovu lokaciju određuje Stožer civilne zaštite Općine Sirač. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje Sklanjanje stanovništva na području Općine Sirač, u slučaju djelovanja prirodnih, tehničkotehnoloških i ekoloških nesreća, vršiti će se u pogodne objekte (poglavito podrumski prostori, prostori u javnim objektima, školama, vatrogasnim domovima i dr.) u neposrednoj blizini ugroženog područja. Najznačajniji i najpodesniji objekti za sklanjanje ugroženog stanovništva su škole zbog veličine i podesnosti prostora (grijanje, sanitarni čvorovi), tako i zbog toga što imaju vlastitu kuhinju za pripremu hrane i toplih napitaka. Na području Općine Sirač postoje 1 osnovna i 2 područne škola. Sklanjanje stanovništva ostvarit će se i uporabom podrumskih, zaštićenijih suterenskih prostorija, podzemnih garaža, postojećih obiteljskih skloništa u individualnoj stambenoj izgradnji, te korištenjem prirodnih i drugih vrsta zaklona. Na području Općine Sirač gotova svaka stambena jedinica ima podrumsku ili sličnu prostoriju koja se može uz određene preinake pripremiti kao prostor za sklanjanje/zaklanjanje. Podrumske zaklone u zajedničkim stambenim građevinama treba 28
očistiti, pripremiti i prilagoditi za sklanjanje. Po potrebi izvršiti će se potpora stropne konstrukcije s daskama (fosnama) i odgovarajućim podupiračima. Isto tako izvršiti će se pojačanje ili zaštita ulaza, te zaštita svih otvora (prozora) na odgovarajući način. 2.2.4 BROJ DOMAĆINSTAVA Sistematizirani podaci o broju domaćinstava na području Općine Sirač ne postoje. Obzirom na navedeno, nastavno u Procjeni su prikazani podaci koji se odnose na vrste kućanstva te broju članova kućanstva Općine Sirač. Tablica 5. Privatna kućanstva na području Općine Sirač PRIVATNA KUĆANSTVA Obiteljska kućanstva po broju članova Neobiteljska kućanstva 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i samačka višečlana više 216 129 125 75 20 11 3 - - - 279 12 UKUPNO: 870 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Na području Općine Sirač postoji 579 obiteljskih kućanstava te 291 neobiteljskih kućanstava. 2.2.5 BROJ ČLANOVA OBITELJI PO DOMAĆINSTVU Prosječan broj osoba po kućanstvu Općine Sirač je 2,55. U obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima stanuje 100% ukupnog broja stanovnika Općine Sirač. Tablica 6. Privatna kućanstva prema broju članova BROJ ČLANOVA KUĆANSTVA Broj članova Broj kućanstava Broj osoba 1 279 279 2 228 456 3 129 387 4 125 500 5 75 375 6 20 120 7 11 77 8 2 24 9 - - 10 - - 11 i više - - UKUPNO 870 2 218 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. 29
2.2.6 BROJ, VRSTA (NAMJENA) I STAROST GRAĐEVINA Nedostaju sistematizirani podaci o starosti građevina na području Općine Sirač stoga je napravljena gruba procjena podjele objekata temeljena na vremenu izgradnje i tipu građenja te njihove seizmičke otpornosti. Građevine područja Općine Sirač možemo tako podijeliti u V kategorija objekata prema tipu gradnje stambenih objekata: Podjela objekata prema kategoriji gradnje: - I zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža, - II zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), - III armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas), - IV zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas), - V skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas). Podaci za područje Općine Sirač koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema navedenoj podjeli još ne postoje. Kako bi se dobio približan postotni udio stambenih objekata po pojedinim tipovima, koriste se sljedeće aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje: - 30% zidane zgrade Tip I, - 55% zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina), - 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas), - 3% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas), - 2% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas). 30
2.3 EKONOMSKO GOSPODARSKI POKAZATELJI 2.3.1 BROJ ZAPOSLENIH I MJESTA ZAPOSLENJA U Tablici 7. prikazan je broj zaposlenih i mjesta zaposlenja na području Općine Sirač. Prikazan je ukupan broj radno aktivnog stanovništva u dobnoj skupini od 15-65 godina i više. R.B. Tablica 7. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja BROJ PODRUČJE DJELATNOSTI ZAPOSLENIH MUŠKARCI 1. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 156 104 52 2. Rudarstvo i vađenje 35 31 4 3. Prerađivačka industrija 197 108 89 4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ŽENE 5 5-5. Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 15 14 1 6. Građevinarstvo 68 66 2 7. Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 44 15 29 8. Prijevoz i skladištenje 36 33 3 9. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21 5 16 10. Informacije i komunikacije 1 1-11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 7 2 5 12. Poslovanje nekretninama 1 1 0 13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 6 3 3 14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7 4 3 15. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 55 37 18 16. Obrazovanje 25 2 23 17. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 43 11 32 18. Umjetnost, zabava i rekreacija 1-1 19. Ostale uslužne djelatnosti 6 4 2 20. Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe - - - 21. Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - - 22. Nepoznato 1 1 - UKUPNO 731 448 283 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Prema podacima iz Tablice 7. najviše zaposlenih ima u prerađivačkoj industriji, slijedi je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te građevinarstvo. 31
2.3.2 BROJ PRIMATELJA SOCIJALNIH, MIROVINSKIH I SLIČNIH NAKNADA Socijalna skrb stanovništva organizirana je kroz državne ustanove i različite udruge koje djeluju na području Županije, ali ne i na području same Općine. Veliki broj staračkih domaćinstava treba sve veću stručnu pomoć, te se osjeća veliki nedostatak odgovarajućih ustanova. Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. U Tablici 8. prikazan je broj stanovnika Općine Sirač koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu naknadu. R.B. Tablica 8. Broj stanovnika koji primaju socijalnu, mirovinsku i sličnu naknadu UKUPAN BROJ IZVORI SREDSTAVA ZA ŽIVOT MUŠKARCI STANOVNIKA ŽENE 1. Starosne mirovine 261 14 120 2. Ostale mirovine (osim starosne) 382 147 235 3. Socijalne naknade 145 70 75 4. Povremena potpora drugih 33 20 13 5. Bez primanja 683 272 411 2.3.3 PRORAČUN OPĆINE SIRAČ Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. Proračun Općine Sirač temeljni je financijski dokument. Sadrži sve planirane prihode i primitke kao i rashode i izdatke jedne proračunske godine te predstavlja instrument ostvarenja zacrtanih ciljeva. Doneseni proračun za 2018. godinu iznosi 7.511.700,00 kuna. 2.3.4 GOSPODARSKE GRANE Gospodarsko-industrijska zona Općine Sirač je vjerojatno jedna od najrazvijenijih zona u Republici Hrvatskoj i postoje preduvjeti da se ta zona i dalje razvija i popunjava sa srednjim i velikim poduzetnicima. S ciljem daljnjeg razvoja navedene zone, potrebno je planirati premještaj rijeke Bijela radi boljeg iskorištenja ukupnog prostora i moguće parcelacije zone. Daljnji razvoj ove zone može se ubrzati izradom plana uređenja tog prostora i planom infrastrukturnih uređenja. Razvoj novih proizvodnih pogona ili subjekata može biti oslonjen na postojeće djelatnosti u smislu daljnje finalizacije ili višeg stupnja prerade. Poduzetnici malih i tihih djelatnosti zainteresirani su za uređenje i razvoj Poduzetničke zone (Lanara) u kojoj se očekuje da će biti riješene sve komunalne i infrastrukturne pretpostavke za poduzetničko investicijsku izgradnju. 32
Nedostatak visokostručnih kadrova je očit. Postojeće gospodarstvo Sirača koristi visokostručne kadrove koji dolaze izvan područja Općine Sirač, dok mladi iz Općine Sirač odlaze izvan Općine. U cilju sprječavanja navedenog predlažu se slijedeće inicijative za razvoj Općine: a) Objediniti sustav stipendiranja i usmjeravanja mladih u obrazovanja potrebna gospodarstvu Općine Sirač zajedničkim aktivnostima Općine i gospodarstva. b) Stvarati uvjete za ostanak mladih i visokostručnih kadrova u Općini s ciljem osiguranja stambenog prostora po povoljnim uvjetima i uređivanjem središta naselja Sirač ambijentalnim sadržajima za susrete i razvoj društvenog života. U Općini Sirač nedostaju smještajni kapaciteti, kako za potrebe poslovnih partnera koji dolaze u Općinu Sirač kontinuirano tokom cijele godine tako i za razvoj turističkih usluga za što Općina Sirač ima velike potencijale. Kvalitetno uređenje središta naselja Sirač sa sadržajima koji su potrebni turistima, prolaznicima i domaćem stanovništvu mogu ostvariti pretpostavke za jači razvoj turističke djelatnosti u Općini, za pružanje optimalnijih uvjeta za poslovne ljude i konačno za stvaranje dobre društvene klime koja će zadržavati mlade iz Sirača i biti pretpostavka za dolazak visokostručnih kadrova u Općinu. Poljoprivredno zemljišne površine nisu pogodne za značajnije okrupnjavanje i za razvoj intenzivne poljoprivrede, ali su pogodne za razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvoj voćarstva i povrtlarstva po sistemu ekološke proizvodnje i za razvoj seoskog turizma, s time da je potrebno poticati takve aktivnosti i djelatnosti. Planovi na uređenju komunalne i prometne infrastrukture i aktivnosti koje se na tom planu provode dobra su podloga i pretpostavka za razvoj gospodarstva u cjelini i za podizanje kvalitete življenja u Općini, te je istu praksu potrebno nastaviti. Poljoprivreda Poljoprivreda kao gospodarska djelatnost globalno, a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj, bitno gubi na važnosti (sve manji broj stanovništva se bavi poljoprivredom i ovisi o njoj). Na području Općine poljoprivreda kao gospodarska djelatnost već duže vrijeme nema presudnu ulogu. Zbog vrlo velikog ukupnog utjecaja poljoprivrede na uređenje prostora (posebice kultiviranih krajolika), poljoprivredu kao djelatnost treba i nadalje nastojati zadržati, razvijati pa čak i stimulirati. Pri tome isto treba provoditi planski, odnosno pojedine zapuštene poljoprivredne površine pokušati pod svaku cijenu kao takve zadržati, a pojedine i pošumiti ili pretvoriti u livade i pašnjake. U cilju racionalnog korištenja obradivog zemljišta (naročito u ovoj "brdskoj" Općini u kojoj se osjeća nedostatak obradivih tala) kao i intenziviranja poljodjelske djelatnosti, Bjelovarskobilogorska županija je dala izraditi Strategiju razvitka poljodjelstva županije bjelovarskobilogorske, kojom se ukazuje na smjernice intenziviranja i ulaganja u određene grane 33
poljodjelske djelatnosti, kao i na poticaj proizvodnje zdrave (tzv. EKO) hrane, a u ovim brdovitim krajevima na uzgoj voća, povrća i vinogradarstva. Šumarstvo Šume na području Općine Sirač nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u zaštiti vlastitog zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova, reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju pitkosti podzemnih voda, utjecaju na povećanje poljoprivredne proizvodnje ublažavanju klime područja, stvaranju kisika i pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za rekreaciju i različite sportske aktivnosti, unapređenju turizma, osobito lovnog. Općekorisnu vrijednost u punom smislu daje samo stabilna šuma, dakle razvijen šumski ekosustav koji je proizvod djelovanja žive i nežive prirode u današnjim stabilnim šumskim sastojinama. Područje Općine Sirač vrlo je bogato šumama tako da šumarstvo na području Općine predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost, koja prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda zadovoljava potrebe postojeće drvne industrije i omogućuje njen, kao i vlastiti razvoj. Turizam, lovni i seoski turizam Općina Sirač nema znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih područja Bjelovarskobilogorske županije. Na razvoj bilo kojeg od navedenih vidova turističke ponude, lovnog i seoskog, svakako najviše utječe blizina Grada Daruvara. Osim velikih mogućnosti ponude različitih vidova turizma, Daruvar nudi i veće smještajne kapacitete. Lovni turizam zauzima posebno mjesto u globalnoj turističkoj ponudi (koja je jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske) i temeljni je potencijal razvoja kontinentalnog turizma zbog iznimno bogatih lovišta s brojnim vrstama krupne i sitne divljači. Lovstvo je osim kao gospodarsku granu, potrebno gledati i kao vrstu sporta, rekreacije, hobija, te načina efikasne zaštite okoliša. Sve su to temelji na kojima se bazira razvoj lovnog turizma. Lovstvo i lovni turizam planskim gospodarenjem fondovima divljači, uređenjem lovišta te reguliranjem brojnog stanja nezaštićenih vrsta divljači, doprinose zaštiti čovjekove okoline, te uspostavljanju biološke ravnoteže. Sve veći interes za lovni turizam proizlazi upravo iz njegovog ekonomskog značenja. Veliki ekonomski efekti lovnog turizma proizlaze iz činjenice da je lovni turizam takva vrsta i oblik turizma kojom se mogu ekonomski iskoristiti i optimalno valorizirati prirodne prednosti nekog kraja. Lovni turizam na području Općine Sirač nije razvijen u skladu sa resursnim mogućnostima. Marketinška ponuda lovačkih udruga i cjelokupni prateći program koji treba pružiti lovcuturistu su nedovoljni. Na području Općine ne postoji lovački dom ili objekt sličnih karakteristika i namjene koji bi ugostio lovca-turistu i pružio mu prenoćište kod višednevnog odvijanja lova. Lovci trenutačno imaju prostor u najmu pored vatrogasnog doma u Siraču. U povijesti lovni je turizam na području Općine, kao i na području cijele Županije, bio važna gospodarska grana, 34
ali je zbog navedenih problema i izostanka osmišljene i adekvatne razvojne strategije njegov brži razvoj izostao. Seoski turizam, seljački turizam, turizam na seljačkom gospodarstvu ili ruralni turizam na ovom području nije razvijen. Slikovita sela i očuvani okoliš bogatih šuma, polja, vinograda i voćnjaka, daju dobar preduvjet razvoju turizma na području Općine Sirač. Seoski turizam, uz adekvatan razvoj ostalih vidova turističke ponude, može postati značajan izvor dodatne zarade za stanovništvo ovog područja. Samim tim otvaraju se nova radna mjesta, ulaže se u infrastrukturu sela, pomaže očuvanju tradicije, a zaustavlja se i iseljenje mladih. 2.3.5 VELIKE GOSPODARSKE TVRTKE Na području Općine Sirač nema velikih gospodarskih tvrtki, stoga gospodarskom razvitku doprinose srednja, mala, te mikro poduzeća 3. Definicija mikro, malog i srednjeg poduzetništva Mikro poduzeća (mikro subjekti malog gospodarstva, fizičke i pravne osobe) Prosječan broj zaposlenih godišnje je do 5 radnika. Ostvaruju godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu, ako su obveznici poreza na dobit, tj. imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura. Mala poduzeća (mali subjekti malog gospodarstva, fizičke i pravne osobe) Prosječan broj zaposlenih godišnje je manje od 50 radnika. Ostvaruju godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu, ako su obveznici poreza na dobit, tj. imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura. Srednja poduzeća (srednji subjekti malog gospodarstva, fizičke i pravne osobe) Prosječan broj zaposlenih godišnje je manje od 250 radnika. Ostvaruju godišnji poslovni prihod u protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura ili imaju ukupnu aktivu, ako su obveznici poreza na dobit, tj. imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura. 3 Popis tvrtki koje djeluju na području Općine sastavljen je temeljem podataka Registra poslovnih subjekata, stanje se odnosi na 2016. godinu: http://www1.biznet.hr/hgkweb/do/etlogon 35
Srednja poduzeća: - BAUMIT CROATIA d.o.o., - INTERCAL d.o.o. Mala poduzeća: - INTER-PROMET d.o.o. Mikro poduzeća: - DEMING d.o.o., - GRAĐAPROMET d.o.o., - KRAJCER d.o.o., - BOND d.o.o., - VOĆE-PAVIČIĆ d.o.o., - GABRIELE j.d.o.o., - P.L.STUDIO d.o.o., - KIP d.o.o. i dr. Sukladno podacima FINA-e na području Općine Sirač prikazana je analiza poduzetništva za 2017. godinu (Tablica 9). Tablica 9. Analiza poduzetništva Općine Sirač za 2017. godinu ŠIFRA OPIS ŠIFRE DJELATNOSTI BROJ PODUZETNIKA UKUPNI PRIHODI ZA 2017. GODINU SVI DOBITAŠA GUBITAŠA UKUPNI RASHODI ZA 2017. GODINU PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH A Poljoprivreda, šumarstvo i 1 1 0 794.961 768.014 2 ribarstvo B Rudarstvo i vađenje 1 1 0 19.996.857 12.888.566 17 C Prerađivačka industrija 8 6 2 149.474.548 144.423.531 121 F Građevinarstvo 2 1 1 2.099.037 1.993.429 11 G Trgovina na veliko i na 1 1 0 177.241 111.304 3 malo, popravak motornih vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje 2 1 1 1.165.689 1.128.766 5 I Djelatnosti pružanja 1 0 1 617.177 748.005 5 smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije 1 1 0 303.906 297.497 4 M Stručne, znanstvene i 2 1 1 439.385 470.827 4 tehničke djelatnosti Z Ukupno sve djelatnosti 19 13 6 175.008.801 162.829.939 172 Izvor: FINA, Sektor javnih servisa/centar za registre Zagreb, lipanj 2018. godine *Iznosi su navedeni u kunama 36
2.3.6 OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE Energetski sustavi Područje Općine Sirač električnom energijom opskrbljuje distributer DP Elektra Križ. Općinom Sirač od objekata prijenosne mreže 400, 220 i 110 kv prolazi rubno uskim pojasom dalekovod DV 110 kv Međurić Daruvar. Trenutno stanje 35 i 10 kv mreže osigurava pouzdano napajanje električnom energijom. Stanje niskonaponske mreže je u svrhu naponskih prilika u lošijem stanju i traži ulaganja u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata. Plinoopskrba Općina Sirač počela je sa plinofikacijom 1981. godine. U Badljevini, na regionalnom plinovodu Pakrac Daruvar izgrađena je mjerno redukcijska stanica (MRS). Od navedene stanice je izveden lokalni plinovod za Sirač (NO 150), radnog pritiska 4,2 bara i dalje do današnje tvornice građevinskog materijala Intercal Sirač u dužini od 12 km. U samom naselju Sirač na tom lokalnom plinovodu izgrađena je mjerno redukcijska stanica za preuzimanje plina za plinsku mrežu naselja Sirač. U periodu od 1981. do 1983. godine izgrađeno je 8.097 m čeličnog plinovoda u svim glavnim ulicama naselja. Od 1994. godine počela je izgradnja polietilenske ulične plinske mreže. Većinom je novi plinovod polagan paralelno sa izgradnjom nove vodovodne mreže, što je bitno smanjilo troškove. Područjem Općine Sirač prolazi dio plinovodnog sustava Hrvatske, Regionalni plinovod Pakrac Daruvar DN 150. Općinu Sirač prirodnim plinom opskrbljuje "INA industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Vodno gospodarstvo Vodoopskrba Stanje vodoopskrbe na području Općine Sirač koncentrirano je uz općinsko središte i bližu okolicu, dok je ostalo područje nepokriveno vodovodnom mrežom. Područje Općine Sirač nalazi se u vodoopskrbnoj zoni "Daruvar" (zona 1). Za potrebe vodoopskrbnog sustava zahvaćaju se površinskim zahvatom vode Pakre (Bijele), neposredno nizvodno od ušća Sloboštine u Pakru. Uz zahvat izgrađen je manji pjeskolov radi zaštite cjevovoda od habanja. Zahvaćena voda se gravitacijskim cjevovodom, izvedenim od azbest cementa, dužine 6,821 m dovodi do uređaja za pročišćavanje. Ovaj cjevovod može gravitacijom propustiti 56,7 l/s, dok je uređaj za pročišćavanje predviđen za opterećenje od 57 l/s. Nakon pročišćavanja, voda se magistralnim cjevovodom izvedenim od azbest cementnih cijevi transportira prema Daruvaru i ograncima za Bijelu, Sirač i Pakrane. Krajem 70-tih uočen je nedostatak vode u ljetnim mjesecima, što je tražilo čišćenje cjevovoda kako bi se vratila projektirana propusnost cjevovoda. Ta mjera nije bila dovoljna, jer je povećana potrošnja vode zahtijevala dodatne zahvate na povećanju propusnosti. Zbog toga su 1980. godine projektirane, a 1982. godine i izvedene precrpne stanice na dovodu sirove i čiste vode. Ugradnjom ovih precrpnih stanica povećana je propusna moć dovoda 37
sirove vode na 84 l/s i čiste vode na 80 l/s. Nakon nekog vremena ponovno se osjećalo pomanjkanje vode u ljetnom sušnom periodu, pa se 1996. godine prišlo izgradnji pomoćnog vodozahvata nizvodno od postojećeg na rijeci Pakri. Ogranci za vodoopskrbu Bijele, Pakrana i Sirača rađeni su postupno. Tijekom 1997. godine izgrađena je prva faza vodospreme za Sirač kapaciteta 400 m 3, koja se nalazi u Pakranima. Također, izgrađen je i opskrbni cjevovod za Sirač dužine 2.345 m te vodovodna mreža kroz naselje. Voda se gravitacijskim putem dovodi do naselja Sirač, dok unutar mreže postoje precrpne stanice koje omogućuju opskrbu dijelova naselja koja su na povišenim terenima. Vodovodna mreža naselja Barica je izvan sustava distributera, lokalnog karaktera s vlastitim izvorištem te bez sustavne kontrole kvalitete vode. Odvodnja Sistem odvodnje Općine Sirač je nerazvijen. Nijedno naselje na cijelom području Općine nema kanalizacijsku mrežu. Sanitarne otpadne vode rješavaju se putem pojedinačnih septičkih jama, često puta nepropisno izvedeno, i/ili se s oborinskim otpadnim vodama odvode putem otvorenih kanala i cestovnih jaraka na niže dijelove terena, te u potoke malih slivnih površina. Financije i poštanske usluge - Hrvatska pošta d.d. Poštanski ured Sirač. Promet Prometna povezanost opisana je u Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. Zdravstvo Zdravstvene ustanove opisane su u Poglavlju 2.2.2. ove Procjene. Nacionalni spomenici Nacionalni spomenici i kulturna baština obrađeni su u Poglavlju 2.4. ove Procjene. 38
2.4 PRIRODNO KULTURNI POKAZATELJI 2.4.1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA Prirodna baština i krajobraz Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Općine Sirač I. Izmjene i dopune, na području Općine evidentirane su prirodne vrijednosti, značajni krajobraz: - Kanjon rijeke Pakre, - Vrani kamen. Nacionalna ekološka mreža Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži ( Narodne novine broj 124/2013) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži ( Narodne novine broj 105/15). Mreža Natura 2000 predstavlja područja ekološke mreže Europske unije. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži ( Narodne novine broj 124/13, 105/15) čine: - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, te prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju): Trbušnjak-Rastik: HR2000174, Bijela: HR2001403, Pakra i Bijela: HR2001330. 2.4.2 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Za stanovnike Općine Sirač veoma je značajno spomen područje-park branitelja Sirač. Park branitelja Sirač predstavlja otok između riječnog kanala korita Bijele i mlinskog kanala, između školskog parka i ulice Stjepana Radića. Park je projektiran na način da je na središnjem i dominantnom mjestu postavljano glavno spomen obilježje od velikog prirodnog kamenog bloka iz siračkog kamenoloma, a oko njega je po parku razasuto 12 manjih stijena koje simboliziraju 12 poginulih branitelja. Kulturno-povijesnu baštinu Općine Sirač čine kulturni krajolik, povijesna naselja i dijelovi naselja, graditeljski sklopovi te pojedinačna nepokretna kulturna dobra (Tablica 10.): 39