2017. godišnji izvještaj
Obilježavanje orla zmijara (Circaetus gallicus) - Paška satelitskim odašiljačem, Park prirode Telašćica
BIOM je osnovan 2006. godine. Danas je jedna od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Član smo najveće svjetske mreže za zaštitu ptica i prirode, BirdLife International. Misija Bioma je očuvati bioraznolikost zbog dobrobiti prirode i društva. impressum Gligor Radečić/ Paula Počanić Vovk/ Krešimir Mikulić/ Željka Rajković/ Vedran Lucić/ Tomislav Hudina/ Petra Čulig Skup ornitologa i promatrača ptica - Ornitodruženje 2017., Metković
Članstvo, volonteri i edukacija Riječ koja definira udrugu civilnog društva jest promjena. Promjena je moguća samo ako se što više ljudi uključi u njezino ostvarivanje. Zbog toga nam je drago što se broj naših članova i volontera povećava iz godine u godinu. No za širenje svoje poruke i dostizanje promjene nije dovoljno samo postojanje određenog broja istomišljenika, važno je omogućiti im uključivanje u aktivnosti koje doprinose toj promjeni. Ove godine trudili smo se ponuditi što više mogućnosti za sudjelovanje kako našim volonterima, tako i našim članovima. Kako bi naši članovi bili upoznati s aktualnim temama u zaštiti prirode, i ove smo godine organizirali zanimljiva predavanja brojnih stručnjaka. Nastojimo pružiti priliku članovima da unaprijede svoje znanje o pticama, prijetnjama s kojima se one susreću i načinima zaštite pa smo tijekom proljeća zajedno posjetili Ormoško jezero i ribnjake Sišćani. Ove godine u devet volonterskih programa sudjelovalo je čak 136 volontera. Cijelu su se zimu naši volonteri marljivo i predano brinuli za ptice pazeći da hranilice nikada ne bude prazne. Godinu smo započeli velikom akcijom zimskog prebrojavanja ptica vodarica. Dan planeta Zemlje obilježili smo akcijom Zelena čistka, posvećenom okolišu. Čistili smo okoliš od otpada u Sinju i u Zagrebu, gdje smo i ove godine udružili snage sa svojim dugogodišnjim partnerom, udrugom Sindikatom biciklista. Naši lokalni volonteri educirali su posjetitelje o pticama i zaštiti prirode te prezentirali BIOM-ov rad na raznim događanjima poput Noći biologije, Svjetskog dana ptica selica, Međunarodnog dana bioraznolikosti, Znanstvenog kvarta Interlibera Belgijski volonteri pridružili su nam se u srpnju na kampu restauracije staništa u Parku prirode Učka, dok se tijekom kolovoza, rujna i listopada čak 86 volontera pridružilo našem Prstenovačkom kampu. Po svom obujmu najznačajniji volonterski program u BIOM-u jest projekt Experience Nature u okviru Europske volonterske službe Erasmus+ programa, u sklopu kojeg nam se na 12 mjeseci pridružio volonter Boleslaw iz Poljske. 2018. godina donijet će nam novost strukturiranu ponudu volonterskih programa. Nadamo se da će ona osigurati daljnji rast broja uključenih volontera. Promjena nije moguća bez edukacije što većeg broja djece i građana. Kako bismo pridonijeli razvoju poznavanja različitih vrsta ptica među građanima, u 2017. godini proveli smo Trening za prepoznavanje čestih vrsta ptica (BirdID). Program su prošla 23 člana Udruge koja su sudjelovala na terenskom dijelu nastave i predavanjima te će do kraja godine izaći na ispit provjere naučenog znanja. Cilj je tog programa povećanje broja poznavatelja ptica koji će se moći uključiti u različite programe praćenja stanja populacija ptica u Hrvatskoj i time pridonijeti njihovoj zaštiti. Sedmu godinu zaredom proveli smo međunarodni edukativni projekt Spring Alive kojim se nastoji djeci približiti kompleksnost migracije ptica, prijetnje s kojima se ptice na svom putu susreću kao i načini kojima možemo pridonijeti njihovoj zaštiti. S osnovnoškolskom i srednjoškolskom djecom te zainteresiranim građanima izrađivali smo hranilice i kućice za ptice i šišmiše te hotele za kukce te ih podučavali kako i sami mogu pomoći u zaštiti životinja i prirode.
136 volontera 72 muški 64 ženski 82 domaći 54 strani 7137,5 volonterskih sati
Gdje smo bili 2017.
Trening prepoznavanja čestih vrsta ptica - BirdID, Brnjica uz Krku
Program očuvanja, istraživanja i popularizacije vrsta i staništa ovaj program obuhvaća aktivnosti biom-u koje možemo smatrati našom srži: izravne konzervacijske aktivnosti radi poboljšanja uvjeta staništa za vrste, praćenja stanja vrsta i staništa diljem hrvatske te informiranje javnosti i edukacije dionika, članova i volontera. Izravne konzervacijske mjere Bit svake organizacije ili institucije koja se bavi zaštitom prirode trebala bi biti provođenje konkretnih konzervacijskih mjera. Riječ je o unaprjeđenju i održavanju povoljnog stanja očuvanosti za ugrožene vrste i staništa. Tako je BIOM tijekom 2017. nastavio s restauracijom travnjačkih staništa u Parku prirode Učka. Ondje već četvrtu godinu zaredom volonteri iz Hrvatske i inozemstva te zaposlenici BIOM-a krče šikaru koja je zauzela nekoć travnjačka staništa na istočnim obroncima Učke kod lokve Rovozne gdje se održava i ornitološki kamp svake godine u kasno ljeto i jesen. Iako se ove rečenice lako pišu, posao siječe i košnje fizički je naporan i spor. Međutim, nužno je razmišljati dugoročno jer tek nakon dugo vremena takav Sizifov posao daje vidljive rezultate. Inače je u Hrvatskoj napuštanje zemljišta dovelo do toga da na stotine tisuće hektara travnjačkih staništa postupno zarasta u šikaru koja više nije pogodno stanište za velik broj ugroženih vrsta ptica, leptira i cvjetnica. Elektrokucija na stupovima dalekovoda srednjonaponske mreže (10 kv 35 kv) jedna je od glavnih prijetnji pticama u civiliziranom svijetu. U Hrvatskoj postoji više od 24 000 km nadzemne srednjonaponske mreže koja predstavlja smrtnu opasnost za ptice kada svojim raširenim krilima spoje dva vodiča te zatvore strujni krug (kratki spoj). Do elektrokucije dolazi zbog slijetanja ptica na stupove dalekovoda koje koriste za odmaranje ili kao mjesto za vrebanje plijena. Stoga često grabljivice, koje su ujedno i jedna od najugroženijih skupina, stradaju. BIOM je s HEP ODS-om identificirao za ptice najkritičnije dijelove srednjonaponske mreže u područjima ekološke mreže Natura 2000 u priobalju. S pomoću modela rasprostranjenosti vrsta definirana su takva područja na kvarnerskim otocima, u Primorju te u delti Neretve gdje su biomovci obilazili odsječke elektroenergetičke mreže kako bi se utvrdila razina stradavanja ptica. Cilj je bio identificirati prioritetne stupove za nadogradnju kako bi se učinili sigurnima za ptice: postavljanjem izolacijskih kapa na vodiče, postavljanjem uzdignutih prečki iznad stupova na koje ptice mogu stati i koristiti ih za vrebanje plijena te postavljanjem prepreka na rizične elemente stupova kako bi se pticama onemogućio pristup najrizičnijim dijelovima stupa. Na temelju ovogodišnjih rezultata HEP ODS pokrenuo je proces nadogradnje kritičnih stupova. BIOM skrbi za umjetni otočić koji se nalazi na Ormoškom jezeru na kojem se gnijezde crvenokljune
čigre (Sterna hirundo) i pažljivo vodi računa o tome da ne zaraste kako bi ostao pogodan za gniježđenje čigri. Međutim, priroda čini svoje, stoga svake godine krznati predator u obliku vidre poništava uspjeh gniježđenja. Izazov je tekućim INTERREG projektom ČIGRA proučiti način kako vidru spriječiti da pojede jaja i ptiće na otoku. Praćenja vrsta i staništa Potprogram praćenja vrsta i staništa čini najobuhvatniji i istodobno klasičan potprogram BIOM-a. Vodi nas cijelom Hrvatskom, od Lastovskog otočja preko Biokova, Velebita, kvarnerskih otoka, Plitvičkih jezera do rijeke Drave te obuhvaća biljke, lokve, ptice i sisavce. Prije svega bismo istaknuli da je BIOM uspostavio faunističku mrežnu bazu podataka u koju se mogu unijeti opažanja ptica i drugih životinja. Preko aplikacije NaturaList mogu se na pametnim telefonima izravno na terenu unijeti podatci svatko može svoje unose pregledavati preko portala fauna.hr. Tijekom 2017. obilježeno je 12 gregula (Puffinus yelkouan) GPS uređajima u svrhu kartiranja prostora koji koriste za lov u sezoni gniježđenja. Također, data loggerima (geolokatorima) obilježili smo 12 jedinki koje namjeravamo na proljeće 2018. ponovo uloviti kako bismo im skinuli geolokatore te iz prikupljenih podataka saznali na kojem području gregule provedu razdoblje izvan sezone gniježđenja (srpanj prosinac). Čak smo na dva juvenilna sura orla (Aquila chrysaetos) postavili GPS odašiljače od kojih je jedan, nažalost, već vraćen jer je Maleni stradao, vjerojatno u sudaru s vjetroagregatom na vjetroelektrani kod Benkovca. Drugi orao Surkan još se zadržava na području teritorija svojih roditelja na najjužnijem dijelu Velebita. Prava je zvijezda postao Paško, juvenilni orao zmijar (Circaetus gallicus) s Dugog otoka, iz Parka prirode Telašćica, čije je jesensko putovanje u Afriku pratila cijela nacija. Zimu provodi u južnom dijelu Sudana, u Sahelu. Njegovo kretanje može se pratiti na: http://pasko.biom.hr/. Od 2017. godine BIOM vodi program praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima, kojim se prati stanje ptica na poljoprivrednim zemljištima diljem Hrvatske. Partnerske su organizacije Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) te Geonatura d. o. o. Pri terenskom prikupljanju podataka sudjeluje 30-ak istraživača kojima ovim putem zahvaljujemo na suradnji! Tijekom 2017.godine smo na području Posebnog rezervata šumske vegetacije Lokrum proveli inventarizaciju ornitofaune te izradili katastar stabala, a provodili smo i monitoring travnjaka. Biljni svijet istraživali smo i pratili i na otočićima kvarnerskog arhipelaga te na travnjacima Parka prirode Vransko jezero. U suradnju s udrugom Hyla i potpomognuti zakladom MAVA istražujemo vegetaciju u lokvama na hrvatskim otocima. Dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi) foto: mihael drakšić
Djetlovke, sove i pjevice pratili smo na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, a dodatne kvadrante u drugim dijelovima Hrvatske kartirali smo i radi izrade drugog izdanja European Breeding Bird Atlasa (EBBA). Završnu radionicu za EBBA2 ugostili smo na Medvednici. Na Medvednici smo pratili populaciju potočnih rakova zbog moguće prisutnosti račje kuge u Kraljevečkom potoku. Pratili smo surog orla i vrtne strnadice u Parku prirode Biokovo, a ušaru, zmijara, sivog sokola, morskog vranca i čiope u Parku prirode Telašćica. Naposljetku je vrijeme da spomenemo i jednog od najzagonetnijih stanovnika krša: malog, endemskog sisavca dinarskog voluhara kojeg pratimo s pomoću fotozamki u Parku prirode Biokovo. Uz tog malog sisavca započeli smo i veliki LIFE projekt na velikom sisavcu na risu! Izviđači iz Belgije sudjelovali su u projektu restauracije staništa na Učki
Suri orao (Aquila chrysaetos) obilježen satelitskim odašiljačem pred polijetanje, Nacionalni park Krka
Program za zaštićena područja i zagovaranje program za zaštićena područja i zagovaranje bavi se unaprjeđivanjem uključivanja stručnih organizacija civilnog društva (OCD-a) u postupke izrade i praćenja provedbe strateških dokumenata vezanih za zaštitu prirode, a bavi se i podizanjem kvalitete PUO-a čiju kvalitetu i čije poštivanje postojećih standarda štiti pravosudna praksa. U sklopu strateškog cilja da OCD-i budu prepoznate kao resurs u postupcima savjetovanja nadležnih tijela i kao potencijalni upravitelji nekim od zaštićenih područja, udruga BIOM radila je na izradi plana upravljanja deltom Neretve, organizirala je seminare za sudjelovanje javnosti, njezini su zaposlenici članovi upravnih vijeća dvaju parkova prirode, zatim se radilo na izgradnji reputacije i pozicioniranju BIOM-a kao relevantne organizacije za zaštitu prirode na području Dalmatinske zagore. Udruga BIOM tijekom 2017. godine provela je čak 7 internih radionica s javnom ustanovom Dubrovačko-neretvanske županije (JU DNŽ) i jednu dioničku radionicu za izradu plana upravljanja deltom Neretve na temu zonacije područja. Plan upravljanja deltom Neretve spreman je za službenu proceduru usvajanja koju javna ustanova planira pokrenuti početkom 2018. godine. Procesom izrade plana upravljanja znatno su unaprijeđeni kapaciteti i udruge BIOM i JU DNŽ-a za strateško planiranje te je ojačana suradnja s lokalnim dionicima s područja Neretve. Seminari za sudjelovanje javnosti u upravljanju zaštićenim područjima te u okolišnim postupcima organizirani su kako bi se unaprijedila suradnja unutar sektora zaštite prirode i između OCD-a s jedne strane i javnog sektora s druge strane. Seminari su okupili velik broj predstavnika javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, kao i upravnih tijela koja provode okolišne postupke. Preporuke proizašle iz seminara udruge će, ali i drugi sudionici seminara, koristiti u svom budućem radu. BIOM je održao niz sastanaka s Lokalnom akcijskom grupom (LAG) Cetinska krajina, ali i drugim relevantnim lokalnim i regionalnim dionicima, te je s njima surađivao na pripremi velikog projekta za očuvanje travnjake Cetinske krajine kroz program LIFE. Kao voditelj prijave tog velikog projekta BIOM se u 2017. godini pozicionirao kao relevantna organizacija za zaštitu prirode na području Dalmatinske zagore. Provedba strateškog cilja koji se tiče unaprjeđenja kvalitete postupaka procjene utjecaja na okoliš i vladavine prava u području zaštite okoliša u 2017. godini obuhvaća provođenje dijela glavne ocjene za renaturaciju rijeke Drave vezano za ptice, zatim praćenje postupaka SUO, PUO i GO, sudska ročišta, post-construction monitoring vjetroelektrana, prijave projekata koji se tiču pravosuđa i zaštite prirode te reformu PUO-a. Udruga je definirala načela za sudjelovanje u postupcima SUO i PUO te je tijekom 2017. godinu pratila zahtjeve za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš te na nekoliko njih iznijela primjedbe. BIOM je razradio kriterije kada pokreće sudske sporove te je prisustvovao na po jednom ročištu u dvama sud-
skim sporovima. Za oba su u 2017. donesene presude u kojima je BIOM izgubio upravni spor te smo u oba slučaja podnijeli žalbu Visokom upravnom sudu. Također smo u 2017. godini predali dvije tužbe protiv MZOE-a zbog, po nama, nepoštivanja odredbi Direktive o staništima jednu za malu hidroelektranu, a drugu za proširenje vjetroelektrane. Vezano uz pravo na pristup informacijama, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) u nekoliko nam je navrata odbilo omogućiti pristup informacijama te smo podnijeli žalbu povjerenici za informiranje. Povjerenica je presudila u korist BIOM-a, ali MZOE se žalio Visokom upravnom sudu jer je htio poništiti rješenje povjerenice za informiranje. I Visoki upravni sud presudio je u korist povjerenice za informiranje, odnosno u korist prava na pristup informacijama. Bez obzira na presudu, MZOE nažalost u određenim slučajevima i dalje postupa na isti način. BIOM je proveo analizu post-construction monitoringa vjetroelektrana te je izradio metodologiju praćenja utjecaja nakon izgradnje. Metodologija će se koristiti za rad na unaprjeđenju okolišnih postupaka. Uz to se zajedno s drugim udrugama radi na reformi PUO-a, odnosno pokušaju definiranja novih načela za rad stručnih povjerenstava. Taj će se rad nastaviti i u razdoblju pred nama. Kako je pravosuđe prepoznato kao slaba karika u učinkovitoj provedbi zaštite prirode, BIOM je počeo sustavno raditi na uspostavljanju dugoročne suradnje s pravosudnim sustavom. Prijavljena su čak tri projekta koji sadrže komponentu suradnje s pravosuđem, policijom i inspekcijom. Strateški cilj koji se tiče provedbe monitoringa izmjena i provedbe strateških dokumenata vezanih uz zaštitu prirode i primjenu preporuka utemeljenih na stručnim podatcima za odabrane slučajeve obuhvaća tematiku davanja primjedbi na zakonodavstvo i praćenje krivolova. Udruga je definirala protokol za praćenje savjetovanja sa zainteresiranom javnosti te je u 2017. godini sudjelovala u davanju primjedbi na čak četiri relevantna zakona (Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o šumama, Zakon o lovstvu i Zakon o pružanju usluga u turizmu), na izmjene i dopune dvaju najvažnijih zakona za sektor zaštite prirode Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša, te na niz podzakonskih akata. Također smo slali primjedbe na izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Većina primjedbi nije uvažena. U svom zagovaračkom radu redovito smo se koordinirali sa Zelenim forumom, mrežom udruga koje se bave zaštitom okoliša i prirode. BIOM je pratio krivolov u Sinjskom polju i na Neretvi te organizirao dva iznimno uspješna kampa za praćenje krivolova na Neretvi u sklopu kojih su, u suradnji s JU DNŽ-om i inspekcijom zaštite prirode, uklonjene brojne ilegalne čeke u posebnim ornitološkim rezervatima u kojima je lov zabranjen. BIOM je i jačao svoje kapacitete organizirajući radionice i studijska putovanja i sudjelujući na njima te je poduzeo niz komunikacijskih aktivnosti kao što su izrada letaka o krivolovu, plakata o pticama i dr. Kako bi se nastavio rad na ovoj iznimno važnoj temi, BIOM je tijekom 2017. godine prijavio nekoliko projekata koji se tiču krivolova. Rušenje ilegalnih čeka u ornitološkom rezervatu Prud na Neretvi, foto: andrea rutigliano (cabs)
Umjetni mamac ispred ilegalno sagrađene čeke foto: andrea rutigliano (cabs)
12 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću radi donošenja propisa, što uključuje: 1. zakon o šumama 2. zakon o lovstvu 3. zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode 4. zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša 5. zakon o morskom ribarstvu 12 26 26 zahtjeva za pristup informacijama podnijeli smo 2 žalbe protiv rješenja kojima nam se odbija pristup informaciji, obje žalbe su riješene u našu korist od strane povjerenice za informiranje 5 otvorenih upravnih sporova 3 pred prvostupanjskim sudovima te 2 na visokom upravnom sudu 5
Program održivi turizam i DOP Dio BIOM-ovih kapaciteta usmjeren je k razvoju i poticanju održivih oblika turizma, ponajprije specifičnog turizma temeljenog na promatranju sastavnica prirode. Te aktivnosti nude drugačiji pristup od klasičnog turizma koji se temelji na prirodnim, mahom krajobraznim ljepotama, kakav konzumira najveći broj posjetitelja naših parkova prirode, nacionalnih parkova te drugih zaštićenih područja. BIOM potiče razvoj i unaprjeđenje kvalitetne turističke ponude temeljene na bogatstvu vrsta i staništa koje nalazimo u Hrvatskoj. Turizam promatranja ptica predstavlja najpopularniji oblik opisanog oblika turizma, no tu postoje i druge, manje popularne, ali jednako zanimljive i dinamične mogućnosti. Leptiri, orhideje, vodozemci, gmazovi, sisavci, mediteransko bilje samo su neki neiskorišteni potencijali naše turističke ponude. Općenito, biološka raznolikost, koliko god bila očuvana i bogata, uvelike je zanemarena kao potencijal u turizmu. BIOM već dulji niz godina sudjeluje u organiziranim turama promatranja ptica te druge prirode. U tim prilikama BIOM surađuje s hrvatskim turističkim agencijama te svakako potiče razvoj novih potencijalnih vodiča. Također, radi se na povezivanju različitih dionika u procesu i, što je najvažnije, podižu se etički standardi. Aktivnosti BIOM-a i ove su godine bile usmjerene na sve navedeno. Kombinacije poput ljeti promatrači ptica, zimi (krivo)lov ne prolaze ni među našim gostima, stoga smo ove godine u nekoliko navrata trebali osvijestiti svojim upraviteljima područja da se ne mogu tolerirati loše prakse i očekivati goste zainteresirane za biološku raznolikost. Ove je godine BIOM prvi put usmjerio svoj rad k unaprjeđenju društveno-odgovornog poslovanja (DOP) tvrtki koje rade u našoj zemlji. Velik broj tvrtki u svojim strategijama navodi brigu za okolišem, međutim tu se uvijek stavlja fokus na okoliš kao ljudsku sredinu. Aktivnosti na koje se tvrtke fokusiraju razmjeno su jednostavne i usmjerene zadovoljavanju ljudskih potreba poput uljepšavanja okoliša, npr. pošumljavanjem i prikupljanjem smeća iz prirode. Ipak, i takvi su kozmetički zahvati napredni u odnosu na slabo zastupljene aktivnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. U ovoj je godini bilo iskoraka u tom smjeru te je BIOM surađivao s HEP ODS-om na unaprjeđenju opskrbne strujne mreže s ciljem smanjivanja smrtnosti ptica od elektrokucije. Također, s tvrtkama Lush i Solana Nin započele su zajedničke aktivnosti u očuvanju prirode, ponajprije u borbi protiv krivolova i unaprjeđenja stanja staništa za gniježđenje ptica na ninskoj solani. Taj segment BIOM-ova djelovanja tek je u začetcima, stoga nam se slobodno sami obratite za prijedloge suradnji s korporativnim sektorom.
projekt 1 0 6 5 6 9 7 0 terenskih lokaliteta
Godišnji financijski izvještaj za 2107. tablica 1 Projekcija prihoda za 2017. godinu temeljena na podacima za prva 3 kvartala s obrazloženjem OPIS Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga PROJEKCIJA DO KRAJA 2017. 1.426.977 OBRAZLOŽENJE Projekti financirani od strane Javnih ustanova parkova prirode i nacionalnih parkova kao i županijskih Javnih ustanova i Ministarstava i sl. Prihodi od članarina 6.060 Prihodi od članarina se odnosi na kategoriju redovnog i pridruženog članstva, ne i podržavajućeg koje ne plaća članarinu. Prihodi od imovine 1.061 Prihodi od kamata po računima Prihodi od donacija 1.531.123 Sredstva od projekata financiranih od domaćih i inozemnih fondova i zaklada te od projekata financiranih iz Europskih fondova. Ostali prihodi 55.735 Ostali, nerazvrstani, prihodi Ukupno 3.020.956 - donatori agencija za mobilnost, birdlife, erasmus +, europska komisija, europski strukturni i investicijski fondovi, fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grad dubrovnik, life, interreg slovenija hrvatska, mava zaklada, mitsubishi corporation fund for europe and asia, nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, nord sveučilište sponzori ciklus bicikli, neo-orbis
tablica 2 Projekcija rashoda za 2017. godinu temeljena na podacima za prva 3 kvartala s obrazloženjem OPIS PROJEKCIJA DO KRAJA 2017. OBRAZLOŽENJE Rashodi za zaposlene 1.471.273 Materijalni rashodi 996.479 Rashodi za plaće 16 zaposlenika te doprinose te 3 osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa Nabava opreme potrebne za rad, putni troškovi, troškovi volontera i osoba izvan radnog odnosa, troškovi za usluge, potrošni materijal i energiju, osiguranja i sl. Rashodi amortizacije 50.000 Amortizacija sredstava za rad i opreme Financijski rashodi 9.433 Bankarski troškovi za vođenje računa i transakcije Donacije 92.741 Donacije za plaćanje stipendije za postdiplomske studente, donacija drugim udrugama koje se bave zaštitom prirode, konačna isplata partnera na projektu IPA Wildlife Watch Ostali rashodi 192.705 Ostali nerazvrstani rashodi Ukupno 2.812.631 - Manjak/višak prihoda - preneseno iz prethodne godine 208.325 Razliku prihoda i rashoda BIOM koristi za aktivnosti koji nisu pokrivene projektima (npr. sudski troškovi) te za sufinanciranja europskih projekata u narednim godinama
Glavni ured udruge BIOM/ Preradovićeva 34/ 10000 Zagreb/ Tel: 01/4100-018/ E-mail: info@biom.hr Područni ured Sinj/ Put Petrovca 12/ 21230 Sinj/ Tel: 021/274-946 IBAN: HR9123400091110249630/ OIB: 02969783432 www.biom.hr facebook.com/biom.hr twitter.com/biomhr