REFORMA OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI KROZ PRIZMU INKLUZIJE ROMSKE MANJINE 1 2 1 izrađeno u sklopu projekta Analiza stanja obrazovanja Roma u BiH i izrada prijedloga Plana politika i mjera za njegovo unapređenje 2 Podržano grantom Fonda Otvoreno društvo BiH
REFORMA OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI KROZ PRIZMU INKLUZIJE ROMSKE MANJINE Analiza javnih politika i Prijedlog novog akcionog plana za nadležne institucije Mirna Jančić Doyle, mr.sci 3 Sarajevo, januar 2018. 3 Mirna Jančič Doyle je samostalna istraživačica i analitičarka, kao i savjetnica i voditeljica projekata u oblasti javnih politika za obrazovanje i civilnog društva, sa preko 12 godina profesionalnog iskustva uključujući i rad sa mladima i medijima; zvanje magistrice nauka obrazovnih studija stekla je na Univerzitetu u Oksfordu, Velika Britanija. 2
Sadržaj Sažetak... 5 1. UVOD... 9 1.1. Politički i pravni okvir... 9 1.2 Osnovni kriteriji i predmeti za analizu javnih politika... 10 2. ANALIZA STANJA: ROMSKA DJECA KAO TAOCI SIROMAŠTVA, NEADEKVATNOG OBRAZOVNOG SISTEMA, I NEDOSTATKA POLITIČKE VOLJE... 13 2.1 Kontinuirano slaba uključenost i inkluzija romske djece na svim nivoima obrazovanja... 13 2.2 Skriveni oblici diskriminacije... 16 2.3 Neadekvatan nivo političke i finansijske volje za postizanje ciljeva zacrtanih u RAP-u o obrazovnim potrebama Roma... 17 2.4 Ograničen napredak u uspostavi sistemskih politika za inkluziju romske djece u obrazovni sistem u BiH... 21 2.5 Nedostatak intersektoralnog pristupa... 24 2.6 Potreba za novim, jasnim ciljevima i mjerama za uključivanje i inkluziju romske djece u obrazovanje, te metodologijom za praćenje implementacije... 25 3. OPCIJE JAVNIH POLITIKA ZA OBRAZOVANJE ROMA U BiH... 28 3.1 Neprihvatljivost opcije nastavka dosadašnjim tempom, obimom i pristupom... 28 3.2 Potreba za jasnim institucionalnim preuzimanjem odgovornosti, te usvajanjem revidiranih ciljeva i mjera za uključivanje i inkluziju Roma u obrazovanje... 28 4.CILJEVI I MJERE ZA UKLJUČIVANJE I INKLUZIJU ROMSKE DJECE U OBRAZOVANJE U BIH... 30 4.1 Predškolsko obrazovanje... 30 4.2 Osnovno obrazovanje... 35 4.3 Romski jezik, istorija i kultura... 45 4.4 Srednjoškolsko, visoko, i vanredno obrazovanje... 47 4.5 Borba protiv predrasuda... 51 5. BIBLIOGRAFIJA... 54 3
Pregled skraćenica u tekstu: APOSO Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Bosna i Hercegovina BD Brčko Distrikt EU Evropska unija FOD BH Fond otvoreno društvo BiH Kali Sara Udruženje Kali Sara - Romski informativni centar MCP Ministarstvo civilnih poslova BiH MLJPI Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH NPP Nastavni plan i program OSCE Organisation for Security and Cooperation in Europe, Mission to BiH (Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi, Misija u BiH) RAP o obrazovanju Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma RCC Regional Cooperation Council (Regionalno vijeće za saradnju) REF Roma Education Fund (Fond za obrazovanje Roma) RS Republika Srpska SCNWB Save the Children North West Balkans 4
Sažetak Aktivne javne politike za unapređenje obrazovanja romske manjine su u Bosni i Hercegovini pokrenute 2004. godine izradom Akcionog plana za obrazovne potrebe Roma i pripadnika drugih nacionalnih manjina. Sljedeće godine je usvojena Strategija za rješavanje problema Roma, koja je za cilj imala radikalnu promjenu i unapređenje nepovoljnog ekonomskog i socijalnog statusa Roma kao najbrojnije i najugroženije nacionalne manjine u BiH. Nakon brojnih izazova u implementaciji Strategije tokom učešća u Dekadi inkluzije Roma, BiH je 2010. godine usvojila Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma (RAP). U RAP-u su usvojeni principi i preporuke Evropske unije u oblasti obrazovanja. Između ostalog predviđeno je javno finansiranje inkluzivnog obrazovanja, sistemska obuka nastavnika, preuzimanje aktivne uloge škole i zajednice, te otklanjanje društvenih predrasuda prema pripadnicima romske manjine. U međuvremenu je okončana Dekada inkluzije Roma 2005-2015, a Evropska unija je pokrenula inicijativu Integracija Roma 2020 koja predstavlja jedan od ključnih prioriteta Evropske komisije u procesu proširenja EU na zemlje Zapadnog balkana i Tursku. U fokusu ovih procesa je postizanje mjerljivih rezultata na terenu kako bi se smanjio jaz između Roma i većinske populacije. Članice inicijative, pa tako i BiH, su se između ostalog obavezale razviti infrastrukturu za obrazovanje djece nacionalnih manjina, obezbijediti adekvatan pristup i obuhvat, obučen nastavni kadar, i školske programe koji su prilagođeni specifičnim potrebama romske djece. Međutim, podaci sa terena ukazuju na zabrinjavajuće i kontinuirano izostajanje romske djece iz obaveznog obrazovnog procesa. Kako bi dalo svoj doprinos efikasnijem sprovođenju inkluzivnog obrazovanja bez predrasuda i diskriminacije, Udruženje Kali Sara je u septembru 2017. godine iniciralo izradu nezavisne analize javnih politika i aktivnih mjera nadležnih vlasti u BiH, kao i preporuka za njihovo unapređenje. Osnovni okvir za analizu su ciljevi i mjere postavljeni u sklopu RAP-a o obrazovnim potrebama Roma u BiH. Analiza se time oslanja na kvalitativnu obradu ključnih dokumenata kao što su: Godišnji izvještaji stručnog tima pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice o implementaciji RAP-a, rezultati radionica o provođenju RAP-a koje su održane širom BiH početkom 2017., izvorni dopisi nadležnih institucija u kojima se navode javne politike i mjere provedene u periodu 2010-2017., dopisi međunarodnih i nevladinih organizacijama o projektima koje realizuju na planu obrazovanja romske djece, zvanični izveštaji institucija, kao i primarne studije u oblasti obrazovanja uopšte i inkluzije romske manjine. Analizom podataka iz dostupnih materijala i izvještaja je utvrđeno da se ciljevi i mjere zacrtani u RAP-u o obrazovnim potrebama sprovode neadekvatnim tempom, bez sistemskog pristupa i većinom bez institucionalnog preuzimanja odgovornosti, te da je kao rezultat generalno evidentirana kontinuirano slaba uključenost i inkluzija romske djece na svim nivoima obrazovanja u BiH. Oslanjajući se na podatke nadležnih institucija analiza pokazuje opadanje broja romske djece koja su uključena u osnovno, srednje i visoko obrazovanje, kao i broja djece koja završavaju obrazovanje. Samo trećina romske djece je uključena u obavezno predškolsko 5
obrazovanje, dvije trećine djece upiše osnovnu školu, od kojih samo polovina završi ovo obavezno obrazovanje. Naročito zabrinjava postojanje skrivene diskriminacije prema romskoj djeci u obrazovnim sistemima u BiH. Romska istorija, kultura i jezik nisu dio nastavnog procesa, niti je obezbjeđen dovoljan broj predavača romskog jezika u školama. Studije su pokazale predrasude roditelja i učenika prema Romima u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo, dok se u udžbenicima osnovne škole nalaze stereotipni prikazi romske manjine. Učešće Roma u kreiranju javnih politika na nivou institucija u BiH je vrlo ograničeno. Analizom je utvrđeno više razloga za nepostizanje ciljeva iz RAP-a. Jedan od osnovnih problema predstavlja kontinuirano ograničena politička i finansijska volja za postizanje identifikovanih ciljeva za uključivanje romske djece u obrazovanje. Od 47 mjera propisanih u RAP-u o obrazovnim potrebama njih osamnaest se ne provodi, dok se ostale provode sporadično, a tek dvije širom BiH. U međuvremenu, implementacija velikog broja mjera se odvija putem projektnih intervencija u saradnji sa ili na inicijativu nevladinih organizacija, koje su pokazale brojne uspješne načine za značajno uključivanje i inkluziju romske djece u obrazovanje u BiH, kao što je prikazano i u preporukama analize. Nadalje, utvrđeno je da izostanak sistemskih politika za uvođenje suštinski inkluzivnog obrazovanja generalno u BiH, doprinosi i lošoj poziciji romske djece, kao i druge djece koja imaju nepovoljan socioekonomski položaj. Nedostaju sistemske mjere za pripremu nastavnog osoblja za primjenu metodološkog pristupa u nastavi kako bi ona bila prilagođena potrebama svakog djeteta, a nastavni planovi i programi kao i udžbenici često ne uvažavaju univerzalne vrijednosti i pluralizam. Obrazovne politike za Rome se u BiH sprovode izolovano od politika za zapošljavanje, stambena i zdravstvena pitanja. Ovakav pristup je jedinstven u regionu, a kao razlog se navodi nepostojanje nadležnosti za obrazovanje na državnom nivou. Pomak je napravljen kroz izradu intersektorskih Lokalnih akcionih planova (LAP) na nivou lokalne zajednice, kojima se međutim ne mogu adresirati određene obrazovne politike koje su u nadležnosti kantona/entiteta/distrikta. Pomak je takođe napravilo Ministarstvo obrazovanja Unsko-sanskog kantona, ali se i ovdje nije napravila spona sa drugim sektorima kao što su zapošljavanje ili zdravstvo. Konačno, analiza je identifikovala da postojeći ciljevi u RAP-u o obrazovnim potrebama Roma nemaju jasne vremenske odrednice, krajnje efekte, kao i način za njihovo praćenje i procjenu. Postojeći ciljevi su fokusirani na povećanje upisa, očuvanje romskog jezika, poticanje nastavka školovanja, te omogućavanje odraslima da završe školu, bez definisanih rokova i obuhvata. Kao četvrti cilj je postavljena izgradnja sistemskih rješenja, što bi trebalo predstavljati mjeru/ključnu pretpostavku za postizanje svakog cilja. Iz svega navedenog je jasno da dosadašnji pristup nadležnih institucija nije urodio zadovoljavajućim rezultatima i da nastavak postojećim obimom i tempom ne predstavlja prihvatljivu opciju za unapređenje pozicije romske manjine u obrazovanju u BiH. S obzirom da se stanje ne bi značajno poboljšalo ni revidiranjem postojećeg RAP-a, kao ni putem dodatnog 6
finansiranja određenih mjera u okviru postojećih pokazatelja, a u skladu sa preporukama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice 4, ova analiza preporučuje sljedeće korake kako bi se suštinski unaprijedilo obrazovanje Roma u BiH: 1. Izradu novog Okvirnog akcionog plana o obrazovanju Roma na državnom nivou; Proces izrade Okvirnog plana bi trebalo da vodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa Odborom za Rome pri Vijeću ministara BiH, inter-disciplinarnim tijelom koje je zaduženo za praćenje provedbe Strategije BiH za rješavanje problema Roma donesene 2005. godine, Ministarstvom civilnih poslova koje koordinira Konferencijom ministara obrazovanja u BiH, i Agencijom za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH kao stručnim tijelom za uspostavu standarda znanja i ocjenjivanje kvaliteta obrazovanja. 2. Izradu akcionih planova na nivou kantona u FBiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko; Ovi planovi bi bili usaglašeni sa okvirnim planom, uvažavali bi specifične potrebe obrazovanja Roma na lokalnom nivou, imali konkretne i mjerljive ciljeve, i obezbjeđeno sistemsko budžetiranje. Izrada akcionih planova na nižim nivoima bi omogućila nadležnim institucijama na nivou kantona, entiteta i distrikta da iskoriste mogućnost intersektoralnog pristupa, odnosno jedinstvenog plana za obrazovanje, zapošljavanje, stambeno i zdravstveno pitanje, po uzoru na strateški pristup zemalja u regionu. Izrada takvih lokalnih akcionih planova na opštinskom nivou je već uveliko u toku u nekoliko opština u BiH (iako nije obezbijeđeno njihovo kompletno finansiranje), međutim nadležnost opština ne obuhvata većinu važnih obrazovnih pitanja, koja se nalaze isključivo na kantonalnom, odnosno entitetskom i distrikt nivou. Izrada ovakvih intersektoralnih planova na nižim nadležnim nivoima bi mogla predstavljati dugoročno najperspektivnije rješenje za izazove s kojima se suočava romska zajednica u BiH. Preuzimanjem direktne odgovornosti ministarstava obrazovanja u BiH za izradu i implementaciju akcionih planova za obrazovne potrebe romske djece bi se obezbijedila dosljedna primjena inkluzivne nastave u školama i vrtićima. U tom okviru, analiza nudi izrađen set ciljeva i mjera za kvalitetno uključivanje i inkluziju romske djece u obavezan predškolski i osnovni obrazovni proces u BiH do 2021. godine, odnosno za uključivanje u srednjoškolsko i visoko obrazovanje. Ciljevi i mjere su izrađeni prema SMART kriteriju: one su specifične, mjerljive, realne, relevantne za romsku zajednicu, sa jasnim vremenskim odrednicama. Preporučene mjere uzimaju u obzir ključne administrativne i ljudske faktore na nivou porodice, škole, lokalne zajednice, kantona/entiteta/distrikta i države. Važno je napomenuti da će implementacija novih ciljeva odnosno mjera ostati samo na nivou forme ukoliko se nastavi sprovoditi projektno, odnosno 4 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015/2016. godinu. 7
bez finansijske podrške i inicijative nadležnih institucija. Zbog toga je od ključnog značaja institucionalizirati ove aktivnosti kako bi se osigurali održivost, odgovorno i transparentno trošenje javnih fondova i procjena efekata po romsku zajednicu. Pri tome je važno sagledati određene djelotvorne projektne mjere koje već niz godina sprovode nevladine organizacije, te ih uvrstiti u javne politike institucija u BiH. I na kraju, pitanje obrazovanja romske djece se nužno treba posmatrati kroz širu prizmu reforme obrazovanja u BiH, čime neke mjere za postizanje obrazovnih ciljeva za Rome postaju mjere koje će imati uticaj i na cjelokupan obrazovni sistem u BiH. 8
1. UVOD Suočeni sa kontinuirano zabrinjavajućim podacima o izostajanju romske djece iz obaveznog obrazovnog procesa, te o minimalnom učešću u predškolskom, srednjem i visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Udruženje Kali Sara je u septembru 2017. godine iniciralo izradu nezavisne analize javnih politika i aktivnih mjera nadležnih institucija u BiH, kao i preporuke za unapređenje pozicije romske djece u obrazovanju. Zaključci ove policy analize predstavljaju okosnicu za nastavak javnog zagovaranja proriteta i djelotvornih mjera za obrazovanje Roma. Analiza takođe nudi doprinos jačanju svijesti o važnosti ranog rasta i razvoja, naročito za djecu marginaliziranih grupa, na nivou cijelog društva i nadležnih institucija, u sklopu ciljeva REYN Mreže podrške romskoj djeci u Bosni i Hercegovini5. 1.1. Politički i pravni okvir Javne politike u obrazovanju Roma u BiH su pokrenute 2004. godine izradom Akcionog plana za obrazovne potrebe Roma i pripadnika drugih nacionalnih manjina. Već naredne godine je usvojena Strategija BiH za rješavanje problema Roma6, koja je za cilj imala radikalnu promjenu i popravljanje nepovoljnog ekonomskog i socijalnog statusa Roma kao najbrojnije i najugroženije nacionalne manjine u BiH. Nakon brojnih izazova u implementaciji Strategije tokom učešća u Dekadi inkluzije Roma, BiH je 2010. godine usvojila Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma7. U toku 2017. godine, nadležne institucije u BiH provode političke mjere koje se odnose na romsku manjinu, a u sklopu predpristupnog procesa Evropskoj uniji, odnosno u okviru strategije Integracija Roma 2020 koju implementira Regionalno vijeće za saradnju (Regional Cooperation Council) uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije otvoreno društvo. U tom kontekstu nadležne institucije u BiH se i dalje oslanjaju na dva ključna pravna dokumenta čiju primjenu prati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice: Revidirani akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog i zdravstvenog zbrinjavanja (2013) i Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma (2010) (u nastavku analize pod skraćenicom RAP o obrazovanju ). 5 REYN (Roma Early Years Network) - Mreža podrške romskoj djeci u BiH, koju podržavaju Međunarodna organizacija Step by Step i Fondacije otvoreno društvo, kroz projektne partnere Udruženje Kali Sara, Centar za obrazovne inicijative Step by Step i Centar za zastupanje građanskih interesa. 6 Strategija BiH za rješavanje problema Roma, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, 2005. 7 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, 2010. 9
Bosna i Hercegovina je kao država članica Dekade inkluzije Roma, na konferenciji održanoj 2009. godine u Beogradu, usaglasila stavove oko principa i preporuka za budući rad u oblasti obrazovanja za sve članice, te je ove zaključke usvojila kao razlo[ge] za donošenje RAP-a o obrazovnim potrebama Roma u BiH 8. U pomenutim razlozima se, između ostalog, navodi da je potreban odlučan zaokret u politici, gdje se rano djetinjstvo prepoznaje kao ključna faza u procesu učenja koje traje čitav život, potrebu za javnim finansiranjem inkluzivnog obrazovanja i sistemskom obukom nastavnog osoblja za primjenu inkluzivnog obrazovanja, potrebom za preuzimanje inicijative od strane škole u radu sa porodicama te za intersektoralnim pristupom rješenjima kroz zdravstvo, zapošljavanje i smještaj, otklanjanjem društvenih predrasuda, te učešćem Roma u procesu planiranja i odlučivanja. Od 2016. godine, BiH je dužna odgovoriti na pitanja koja obuhvataju obrazovanje manjina, u sklopu Upitnika Evropske unije 9 u okviru predpristupnog procesa, te je dužna navesti aktivne mjere na nivou politike kada je u pitanju socijalno osjetljiva romska zajednica. Između ostalog, BiH treba navesti kriterije za razvoj infrastrukture za obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, te preduzete mjere za sprječavanje siromaštva i socijalne isključenosti mladih, posebno unutar neprivilegovanih grupa. Unutar općeg segmenta o obrazovanju, Upitnik traži i odgovore o programima obuke nastavnika i nastavnica, odnosno koliko su oni prilagođeni nastavi u čijem središtu je učenik i učenju za sticanje kompetencija. BiH je također dužna navesti mjere za sticanje kvalifikacija za osobe koje prijevremeno napuste sistem obrazovanja, te način praćenja onih koji napuste školu. Projekat Integracija Roma 2020 je regionalna inicijativa koja obuhvata i Bosnu i Hercegovinu, a koja za cilj ima da se smanje socioekonomske razlike između Roma i ostatka populacije, te da se ojačaju institucionalne obaveze vlada da uključe i obezbijede specifične ciljeve za integraciju Roma u sklopu redovnih političkih dešavanja 10. Kroz tehničku pomoć, RCC nastoji pomoći nadležnim institucijama da mjere specifične za Rome integrišu u redovne socioekonomske političke strategije, te u redovno planiranje i potrošnju budžeta. Kantonalna ministarstva obrazovanja u entitetu Federacija BiH, odnosno ministarstvo obrazovanja Republike Srpske i Odjel za obrazovanje Brčko Distrikta ustavno su izravno odgovorni za uspostavljanje sistemskih rješenja za uključivanje sve djece u obrazovanje u BiH. Određene nadležnosti i obaveza podrške su takođe prisutne na nivou lokalne zajednice. 1.2 Osnovni kriteriji i predmeti za analizu javnih politika U ovoj analizi javnih politika i mjera sagledavaju se strateške opcije nadležnih institucija u BiH za postizanje konkretnog poboljšanja pozicije romske djece, kao i sve djece u obrazovanju. 8 Uvod u Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma 9 Upitnik. Informacije koje Evropska komisija traži od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u svrhu pripreme Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, 2016. 10 Web stranica Regionalnog vijeća za saradnju, rcc.int, Project Overview (dostupna 27.11.2017) 10
Osnovni okvir za analizu su ciljevi i mjere za poboljšanje učešća i inkluzije romske djece u obrazovanju, postavljeni u sklopu RAP-a o obrazovnim potrebama Roma 2010. godine. Analiza se time oslanja na kvalitativnu obradu sljedećih ključnih dokumenata: 1. Godišnji izvještaji koje sačinjava stručni tim imenovan pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, a koje usvaja Vijeće ministara BiH, o implementaciji Revidiranog akcionog plana (RAP) o obrazovnim potrebama Roma usvojenog 2010. godine. Izvještaji uključuju pregled implementacije svih mjera u šest kantona FBiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu; 2. Zapisnici sa četiri od pet radionica održanih širom BiH o provođenju RAP-a o obrazovnim potrebama Roma, koje je organizovalo Udruženje Kali Sara početkom 2017., na kojima su, pored predstavnika Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, učestvovali i predstavnici obrazovnih ustanova i institucija, te nevladini aktivisti i donatori; 3. Izvorni dopisi ministarstava za obrazovanje i opština, u kojima opisuju svoje javne politike i aktivne mjere u periodu 2010 2017 na planu integrisanja romske djece u obrazovanje. Zahtjevi za podatke su upućeni na adrese ukupno 24 institucije uključujući ministarstva obrazovanja i pedagoške zavode, i ukupno osam opština sa značajnim brojem Roma na preporuku Udruženja Kali Sara. Zvanične podatke je pismeno ili usmeno dostavilo deset institucija (ministarstva obrazovanja Sarajevskog, Posavskog, Unskosanskog, Bosanskopodrinjskog i Zapadnohercegovačkog kantona, te Odjel za obrazovanje Distrikta Brčko, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje), i pet opština, odnosno gradova (Bihać 11, Visoko, Zavidovići, Kakanj, Tuzla). Od institucija je tražen popis aktivnih politika i mjera s ciljem integrisanja romske djece u obrazovanje, način finansiranja, implementacijski plan i pokazatelji, odnosno način praćenja implementacije te popis ostvarenih rezultata; 4. Izvorni dopisi donatora i nevladinih organizacija o projektima koji su realizirani u periodu 2010 2017; Zahtjevi su poslani na adrese 13 međunarodnih i domaćih organizacija čiji projekti obuhvataju obrazovanje romske djece, od kojih je podatke dostavilo njih devet (Fondacija IN, UNICEF, SCNWB, COI Step by Step, World Vision, Fond otvoreno društvo BiH, Delegacija Evropske unije u BiH, Caritas Švicarska, Roma Education Fund); Zahtjevi su također poslani na adrese 33 udruženja posvećena romskim pitanjima, od kojih je povratne informacije dostavilo njih četiri (Udruženje Budi moj prijatelj Visoko, Omladinski centar Vermont, Udruženje Obrazovanje gradi BiH, Udruženje Roma Euro Rom). Od NVO-a i donatora su tražene informacije o relevantnim programima i projektima, nivou i načinu saradnje sa javnim institucijama te informacija o rezultatima; 11 Ministarstvo obrazovanja Unskosanskog kantona i Opština Bihać su podatke dostavili putem telefona 11
5. Zvanični izvještaji vladinih institucija i nevladinih organizacija sa pregledom stanja u obrazovanju i obrazovnih potreba pripadnika romske zajednice u BiH i regionu; 6. Primarne studije u oblasti obrazovanja i generalne inkluzije romske djece, kao i obrazovanja uopšte. Napomena o otežavajućim faktorima za praćenje trendova u oblasti uključivanja romske djece u obrazovanje u BiH Prilikom analize podataka iz gore navedenih dokumenata, uočeno je nekoliko ključnih izazova za praćenje trendova u oblasti uključivanja romske djece u obrazovanje. Popis stanovništva koji je 2013. godine sproveden u BiH navodi 12.583 pripadnika romske zajednice u BiH12, dok zvanična evidencija Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice iz 2011. godine navodi 16.771 Roma13. U širem kontekstu značajnih migracija romskog stanovništva, otežano je odrediti ukupan broj romske djece na nivou BiH, odnosno procenat djece koja pohađaju škole, i samim tim ocijeniti obuhvat određenih mjera. Primijećeno je da neke lokalne zajednice nemaju podatke o uključenosti romske djece budući da ne zahtijevaju nacionalno izjašnjavanje; takođe, neke institucije u okviru budžeta sprovode mjere za kompletnu socioekonomski ugroženu populaciju, odnosno nemaju konkretne podatke za romske učenike14. Zabilježeni su i primjeri gdje se kao razlog za nedostatak podataka ili za velike razlike u brojevima romske djece iz godine u godinu navode učestale migracije romskog stanovništva. U poglavlju 2.6 su takođe navedeni razlozi dostupnosti podataka iz samo nekih administrativnih jedinica u BiH. Argumentovan je i nedostatak mjerljivosti određenih ciljeva i pokazatelja unutar Revidiranog akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma15, kao i primjeri neusklađenih zvaničnih podataka o broju Roma na raznim nivoima obrazovanja. 12 Popis 2013. Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova BiH. Knjiga 02. Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik. 13 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 14 Ibid 15 Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Radna grupa za monitoring i evaluaciju akcionih planova za Rome, Prvi monitoring izvještaj za period 2010-2014 godina o implementaciji, 2015. 12
2. ANALIZA STANJA: ROMSKA DJECA KAO TAOCI SIROMAŠTVA, NEADEKVATNOG OBRAZOVNOG SISTEMA, I NEDOSTATKA POLITIČKE VOLJE 2.1 Kontinuirano slaba uključenost i inkluzija romske djece na svim nivoima obrazovanja Predškolsko obrazovanje Zvanični podaci za Bosnu i Hercegovinu pokazuju nizak nivo učešća romske djece na svim nivoima obrazovanja. Od 291 romskih đaka upisanih u prvi razred osnovne škole u 2015-16. godini, njih 90, odnosno samo 31% je prošlo kroz obavezan predškolski program u 2014-15, uz pozitivnu vijest da se taj broj povećao za 50% u odnosu na broj prvačića u zadnjoj izvještajnoj godini (najviše u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu). Zabrinjavajuće je da je broj romskih polaznika obaveznog predškolskog obrazovanja u Republici Srpskoj, prema zvaničnim podacima, ostao na ukupno troje djece16. Takođe je zabilježen pad broja romske djece koja pohađaju ostale oblike predškolskog obrazovanja u BiH za 40%17, te je samo 1,5% romske djece predškolskog uzrasta obuhvaćeno nekim vidom obrazovanja u ranom djetinjstvu18. U Izvještaju Ombudsmana BiH za 2016. godinu posebno je zabilježen otežan pristup romskih djevojčica redovnom školovanju i vrtićima 19. Osnovno obrazovanje U Izvještaju Ministarstva civilnih poslova BiH iz 2014. navodi se da samo oko dvije trećine romske djece relevantne starosne dobi u BiH pohađa obavezno osnovno obrazovanje (uključujući i u najbogatijoj regiji, Kantonu Sarajevo20), dok polovina broja upisane djece postepeno napusti školu21. U Brčko Distriktu, 63 djece odgovarajućeg uzrasta ne pohađa školu22. Podaci MCP-a pokazuju da u cijeloj BiH samo 20% romskih djevojčica završi obaveznu osnovnu školu, dok samo 4,5% romskih djevojčica završi srednju školu23. Istovremeno ne postoji mehanizam koji bi blagovremeno ukazao na izostajanje s nastave, odnosno koji bi osigurao pohađanje nastave, što je navedeno kao ozbiljan nedostatak još 2012. godine u okviru regionalne UNDP analize24. 16 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 17 ibid 18 Sanja Kabil, UNICEF Bosnia and Herzegovina, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 17.11.2017. 19 Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. 20 Kanton Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Strategija razvoja obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo za period 2017-2022.godina (Draft). 21 Ministarstvo civilnih poslova BiH, Education for All 2015 National Review Report 22 Damir Radenković, e-mail upućen Mirni Jančić, 25.10.2017. Podatak je naveden u sklopu šireg istraživanja koje je Omladinski centar Vermont sproveo u saradnji sa SCNWB u Brčko distriktu. 23 Ministarstvo civilnih poslova BiH, Education for All 2015 National Review Report 24 C. Bruggemann, Roma Education in Comparative Perspective..., 2012. 13
Navedeni podaci za romske djevojčice dugoročno su posebno zabrinjavajući zbog generalno niske pismenosti romskih žena (68.9% u poređenju sa 90.4 za ostatak populacije), te posebno u poređenju s romskim muškarcima, budući da je dobrobit porodice, a posebno djece, tijesno povezana sa nivoom obrazovanja majke 25. Uočen je rastući trend napuštanja osnovnog obrazovanja od strane romske djece, ali koji je, u nedostatku odgovarajućih analiza, teško pripisati migracijama romske zajednice ili drugim konkretnim razlozima. Zabilježeni su slučajevi 64 učenika koji su napustili obavezno obrazovanje u školskoj godini 2013-14, zatim 127 učenika u 2014-15. i 145 učenika u 2015-16, s najvećim brojem napuštanja u drugom razredu osnovne škole. Zabilježeno je da se romske porodice u BiH često odlučuju na selidbe uslijed siromaštva, a za posljedicu djeca često ostanu neocijenjena, sa velikim brojem neopravdanih časova, budući da često ne prijave svoj odlazak 26. Nepoznat je ukupan broj djece koja su van školskog sistema širom BiH. Ne postoji adekvatan sistemski mehanizam za popisivanje djece predškolskog i školskog uzrasta koja nisu prijavljena u matičnim uredima, iako su nadležni organi opština zakonski odgovorni za dostavu podataka. Institucionalno oslanjanje na rad romskih udruženja kao krajnji izvor podataka ne predstavlja sistemski odgovorno rješenje. U sklopu UNDP-ove studije o obrazovanju romske djece u regionu, navedeno je da bi škole trebale biti sankcionisane za neupisivanje učenika, te da nepohađanje škole ne može predstavljati nikakvu slobodu izbora, već, naprotiv, kršenje dugoročne individualne slobode 27. Zvanični podaci pokazuju da romska djeca ponavljaju razred 35 puta češće od ostalih učenika osnovne škole u cijeloj BiH (više od 25% romske djece u Republici Srpskoj, i 4% romske djece u Federaciji BiH 28, u poređenju sa 0,2% sve djece u BiH 29 ). Zvanični izvještaji za 2014-15. i 2015-16. školsku godinu također pokazuju da se trend učestalog ponavljanja razreda kod romske djece povećao za oko 50% u ovom dvogodišnjem intervalu. Izvještaji prikazuju najveći broj romskih ponavljača u prva tri razreda osnovne škole 30, u poređenju sa ostalim učenicima koji najčešće ponavljaju razred u kasnijim razredima 31 što ukazuje na lošu startnu poziciju romskih đaka, odnosno nepripremljenost nastavnog osoblja za rad sa svim učenicima. Izvještaj MLJPI navodi da potreba za ponavljanjem razreda za veliki broj romskih učenika nastaje uslijed sljedećeg razloga: nepohađanja nastave radi odlaska u strane zemlje kao ekonomski 25 Ministarstvo civilnih poslova BiH, Education for All 2015 National Review Report 26 Kali Sara Romski informativni centar, An Implementation Analysis of State Programme, 2016. 27 C. Bruggemann, Roma Education in Comparative Perspective..., 2012. 28 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 29 Bosna i Hercegovina, Agencija za statistiku, Saopćenje. Godina XII. Broj 1. Demografija i socijalne statistike 2017. 30 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 31 Bosna i Hercegovina, Agencija za statistiku, Saopćenje. Godina XII. Broj 1. Demografija i socijalne statistike 2017. 14
migranti 32. Istovremeno, istraživanja povezana sa PISA testiranjem33, uz druge studije34, ukazale su na negativan uticaj ponavljanja razreda na dugoročan uspjeh učenika. MLJPI izvještaj je naglasio pozitivan iskorak u vidu povećanog broja romskih roditelja uključenih u rad škole, sa 10 tokom prethodne školske godine, na 16 tokom 2015-1635. Međutim, konkretno u Sarajevskom Kantonu sa velikom romskom populacijom, broj roditelja u vijećima u 2017. godini broji samo jedan slučaj36. Takođe, MLJPI izvještaj prikazuje da se značajno smanjio broj edukativnih sastanaka sa roditeljima o obavezi osnovnog obrazovanja37. Srednje i visoko obrazovanje Analiza je zabilježila da je samo 27% romskih đaka devetog razreda osnovne škole u 2014-15. školskoj godini upisalo prvi razred srednje škole u 2015-16. godini, dok je 13% djece napustilo srednju školu u 2015-16. godini38. Podaci o uključenosti romske djece u srednje škole su oskudni, ali nadležne institucije napominju da se veliki broj romske djece ne izjašnjava o nacionalnosti, te da je nemoguće utvrditi tačan broj polaznika iz reda romske manjine. Istovremeno, u zvaničnim izvještajima navode se simbolična sredstva koja su institucije dodijelile za besplatne udžbenike sa ciljem poticanja romskih učenika na nastavak školovanja u 2015-16. školskoj godini39. Konačno, podaci ukazuju na izrazito mali broj romskih studenata na visokoškolskim ustanovama, odnosno 7, te značajno niži broj studenata u odnosu na 2011. godinu kada je bilo registrovano 17 polaznika. I u ovom slučaju, međutim, jedan od mogućih razloga su nepotpuni podaci, odnosno slučajevi gdje se studenti ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti. Zabilježeno je da u posljednjoj izvještajnoj godini (2015-16) niti jedan romski student nije dobio stimulativne bodove za upis na fakultet40, iako se rečeno navodi kao izričita podsticajna mjera u sklopu RAP-a o obrazovanju. 32 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 33 When students repeat grades or are transferred out of school: What does it mean for education systems?, PISA IN FOCUS, 2011. 34 Web stranica Education Endowment Foundation, Repeating a Year, educationendowmentfoundation.org.uk (dostupno 5.12.2017) 35 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015/2016. godinu. 36 BiH, Federacija BiH, Kanton Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, dopis broj: 11-04-3431340/17, 24.10.2017. 37 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 38 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2014/15.godinu i Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015/16.godinu. 39 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 40 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 15
2.2 Skriveni oblici diskriminacije U Izvještaju MLJPI kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH u julu 2017. godine, otvara se pitanje o postojanj[u] skrivenih oblika diskriminacije u obrazovim sistemima u BiH, a zbog kontinuiranog nedostatka aktivnosti nadležnih ministarstava obrazovanja na promociji romskog jezika, historije i kulture 41. Kao osnovni indikator navodi se podatak da romski jezik nije uveden kao fakultativni predmet niti u jednoj školi u BiH. Istovremeno, izvještaj navodi da ministarstva nisu obezbijedila alternativna rješenja niti školsku literaturu za izučavanje romskog jezika, niti su odabrale i educirale buduće predavače jezika. U okviru Antidiskriminacijskog programa koji je izrađen u Kantonu Sarajevu 2013. godine, navodi se da se diskriminacija može manifestirati u neobezbjeđivanju materijalnih i finansijskih resursa kako bi se odvijala nastava na jeziku nacionalne manjine, uključujući neosposobljavanje nastavnika da izvodi nastavu na jeziku nacionalne manjine 42. Opet, u dopisu Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Posavske županije navodi se da roditelji [romske djece] nisu tražili uvođenje romskog jezika 43 te se otvara pitanje postojanja realnih uslova za obezbjeđivanje takve nastave u BiH. Poštivanje i učenje maternjeg jezika je zagarantovano svim manjinama u BiH kroz Evropsku povelju o zaštiti regionalnih i manjinskih jezika 44, odnosno u skladu je sa Okvirnim zakonom o obrazovanju u BiH 45. Kantoni, entiteti i distrikt su obavezni da kroz dodatnu nastavu obezbijede učenje jezika, književnosti, historije i kulture na jeziku manjine, ukoliko pripadnici manjine to zahtijevaju, neovisno o njihovom broju, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina 46. Izvještaj MLJPI navodi da su ključne intervencije u ovoj oblasti sprovedene tokom 2015-16. godine zahvaljujući aktivnostima Asocijacije za razvoj LEDA, gdje su odabrana tri medijatoraasistenta za stručno osposobljavanje u funkciji predavača romskog jezika u Zeničko-dobojskom kantonu, dok je ista organizacija u pomenutom kantonu obezbijedila da medijatori tokom instruktivne nastave imaju obavezu da djecu jednom sedmično podučavaju romskom jeziku 47. MLJPI takođe navodi da ministarstva nisu poduzela mjere u pravcu izrade stručne literature o historiji, kulturi i jeziku Roma, izuzev promocije kulture i historije Roma kao vannastavne 41 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 42 Antidiskriminacijski program Zajedno za inkluzivno i nediskriminatorno obrazovanje djece u Kantonu Sarajevo, 2014. 43 BiH, Federacija BiH, Županija posavska, Ministarstvo prosvjete, znanosti i športa, dopis broj: 06-38-1264-2/17, 24.10.2017. 44 Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, 1992. 45 Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, 2007. 46 Zakon o zaš prava pripadnika nacionalnih manjina, 2003. 47 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 16
aktivnosti u devet škola u HNK, te određene promocije u Unsko-sanskom kantonu putem radija i izložbe fotografija. U analizi je zabilježena i finansijska podrška Federalnog ministarstva obrazovanja za izdavanje knjige Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije autorice Hedine Tahirović-Sijerčič, te izdavanje prvog Bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika iste autorice48. Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo je u svom dopisu navelo da radi na očuvanju i promovisanju romskog jezika kulture i historije ali nije navelo primjere49. U analizi je navedeno i uočeno ograničeno učešće Roma u kreiranju javnih politika na nivou institucija. Izuzev nekolicine općinskih vijećnika i referenata te učešća romskih udruženja u radnim grupama za izradu akcionih planova na nivou lokalne zajednice, unutar profesionalnog kadra u institucijama u 2017. godini zabilježena su samo tri pripadnika romske nacionalnosti. Predrasude prema Romima unutar školskog sistema su jasno zabilježene i na nivou škole i nastavnog procesa. Rezultati istraživanja u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo50 pokazali su da je preko 30% roditelja imalo visok nivo izraženosti socijalne distance prema romskoj djeci, a samo 2,4% učenika pristalo bi da sjedi u zajedničkoj klupi sa romskim učenicima od 759 djeceučesnika u istraživanju. Istovremeno, u 14% analiziranih lekcija iz udžbenika u redovnoj upotrebi u školama u BiH, nalaze se stereotipni prikazi uključujući i taj da su Romi nomadi koji se bave samo sitnom trgovinom, skupljanjem otpada i muzikom te da romski narod samo želi da putuje, svira, uživa u životnim zadovoljstvima 51. 2.3 Neadekvatan nivo političke i finansijske volje za postizanje ciljeva zacrtanih u RAPu o obrazovnim potrebama Roma BiH je ratifikovala sve značajne međunarodne instrumente o ljudskim pravima koji obuhvataju i prava romske manjine52. Pravni i politički okvir za nadležne institucije za provođenje javnih politika prema Romima takođe čine okvirni zakoni, te zakoni o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju na nivou svakog kantona, odnosno entiteta i Distrikta Brčko; institucije su također usvojile strateške smjernice za razvoj obrazovanja, Zakon o zabrani diskriminacije u BiH te Strategiju za rješavanje problema Roma i Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma. U sklopu RAP-a o obrazovnim potrebama Roma, Vijeće ministara BiH je usvojilo četiri cilja i 47 mjera za uključivanje Roma u obrazovanje od vrtića do fakulteta, te za sistemska rješenja i 48 BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, dopis broj: 03-38-4283-1/17, datum 01.11.2017. BiH, Federacija BiH, Kanton Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, dopis broj: 11-04-3431340/17, datum 24.10.2017. 50 Lejla Hodžić, (Anti)diskriminacija romske djece u osnovnim školama Kantona Sarajevo. Analiza stanja, 2013. 51 Fond otvoreno društvo BiH i promente socijalna istraživanja, Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu?..., 2017. 52 European Commission, Commission Staff Working Paper, 2015. 49 17
promociju romskog jezika i kulture 53. RAP je izrađen na državnom nivou u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojen je od strane Vijeća ministara BiH, a navodi niz institucija koje su nadležne za njegovu implementaciju, prvenstveno kantonalna i entitetska ministarstva obrazovanja, te Odjel za obrazovanje Brčko Distrikta i opštine. Unatoč solidnom zakonskom okviru, međutim, Evropska unija je u svom posljednjem izvještaju o BiH ocijenila da se država ne pridržava godišnjih preporuka od Vijeća za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, a koje uključuju antidiskriminacijske mjere prema manjinama i inkluzivno obrazovanje 54. Takođe, od 47 mjera identifikovanih u RAP-u o obrazovnim potrebama Roma, u 2015. godini 18 mjera se nije sprovodilo, dok su se preostale sprovodile sporadično, a tek dvije mjere su bile zastupljene širom BiH (upis u osnovnu i srednju školu) 55. U dopisima za potrebe ove analize, kantonalna ministarstva obrazovanja uz distrikt odnosno opštine, nisu spomenule RAP o obrazovnim potrebama Roma na upit o svojim javnim politikama i aktivnim mjerama za uključivanje romske djece u obrazovanje. Analiza ukupnog finansiranja od strane institucija u BiH za uključivanje romske djece u obrazovanje nije bila moguća zbog nedostatka kompletnih podataka. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je jedina institucija koja je na traženi upit dostavila podatak o finansijskim izdvajanjima koja su iznosila prosječno oko 120.000 KM godišnje u periodu 2010 2017, uz dodatnu podršku kantonalnim ministarstvima obrazovanja za nabavku besplatnih udžbenika za sve socijalno ugrožene učenike 56. U poređenju, Evropska unija je samo u sklopu Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava tokom 2015. i 2016. godine izdvojila oko 1.5 miliona KM za unapređenje dostupnosti obrazovanja i inkluziju romske djece u škole u BiH 57. Rad domaćih i međunarodnih organizacija u BiH je odgovoran za neke od ključnih investicija u poboljšanje uključenosti romske djece u obrazovanje u BiH. Ministarstvo civilnih poslova je posebno izdvojilo doprinos UNICEF-a i Save the Children, dok su od institucija istaknuli doprinos Federalnog ministarstva obrazovanja 58. Kroz brojne projekte finansirane od strane Fonda za obrazovanje Roma (REF) također su demonstrirane konkretne metode koje, između ostalog, mogu obezbijediti značajno povećanje učešća romske djece u osnovnom i srednjem obrazovanju širom BiH, smanjivanje broja djece koja napuštaju obrazovanje ili povećanje prosjeka ocjena 59. Druge organizacije koje su ponudile značajan doprinos su navedene nastavku analize. Za uspješnu implementaciju projekata su također odgovorna brojna romska udruženja u BiH. 53 Revidirani akcioni plan Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma, 2010. 54 European Commission, Commission Staff Working Document,2016. 55 Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Radna grupa za monitoring i evaluaciju akcionih planova za Rome, 2015. 56 BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja I nauke, dopis broj: 03-38-4283-1/17, 01.11.2017., i Mirna Nikšić, Stručni savjetnik za predškolsko i osnovno obrazovanje, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 7.11.2017. 57 Web stranica Europa.ba, Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (dostupno 5.12.2017). 58 BiH, Ministarstvo civilnih poslova, dopis broj: 09-33-3-2264-VP/17, 17.10.2017. 59 Aida Mihajlović, Roma Education Fund Country Facilitator for BiH, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 1.12.2017. 18
Međutim, iako se većina ovih aktivnosti sprovodi u saradnji sa ministarstvima i organima lokalne samouprave (organizacija REF je istaknula značajnu saradnju Grada Mostara na projektima za uključivanje romske djece u obrazovanje, a organizacija Caritas Švicarska značajan napredak kada su u pitanju nadležne institucije, odnosno ostvarena je praktična saradnja sa relevantnim institucijama na svim nivoima 60 ), po završetku projekata, nadležne institucije u BiH rijetko ili ograničeno nastavljaju sa sprovedbom ovih strateških mjera. Uz određene izuzetke, nadležne institucije su spremne na saradnju ali uz nevladinu inicijativu, koordinaciju i finansiranje. Po završetku UNICEF-ovog projekta za povećanje upisa socioekonomski ugrožene djece u predškolske ustanove u pet opština, u dvije opštine za koje su dostupni podaci, broj djece je značajno smanjen. U Kaknju je opština odobrila sredstva za subvencije samo sedmoro djece do kraja 2017. godine od ukupno 49 socijalno ugrožene djece koji su bili uključeni u program 61. Iako je Grad Bihać obezbijedio tehničke uslove, odnosno prostor i užinu, po okončanju projekta u saradnji sa UNICEF-om niti jedan novi polaznik nije nastavio boravak u vrtiću, niti se njihovo učešće planira zbog nedostatka finansijskih sredstava, posebno za odgajatelje 62. Tokom 2015-16. godine, resorne institucije su dodijelile samo 35% od ukupnog broja stipendija za romske učenike i studente, dok čak 65% stipendija potiče od nevladinih donatora 63. U Izvještaju MLJPI posebno su izdvojeni nedovoljni napori od strane lokalnih zajednica kod dodjele stipendija koje bi potakle srednjoškolce i studente da nastave obrazovanje, te simbolična i nedovoljna sredstva za besplatne udžbenike 64. Zaključak analize je da institucije sa direktnom nadležnošću, odnosno ministarstva obrazovanja i lokalne zajednice, jednako kao i institucije bez direktne nadležnosti implementiraju većinu mjera putem projektnih intervencija u saradnji sa ili na inicijativu nevladinih organizacija, a uslijed neadekvatnog strateškog planiranja i sistemskog budžetiranja za postizanje ciljeva identifikovanih u RAP-u o obrazovnim potrebama Roma i u strateškim smjernicama za razvoj obrazovanja uopšte. Neadekvatno budžetiranje se, između ostalog, odnosi na potrebe nastavnog osoblja (naprimjer, adekvatan broj stručnih saradnika u školi ili vaspitača u vrtiću), infrastrukturu (naprimjer, kapacitet vrtića za obavezno predškolsko obrazovanje i redovnu uključenost u vrtić, pristup za djecu sa poteškoćama u kretanju), te socijalnu podršku svim socioekonomski ugroženim učenicima i polaznicima vrtića 65. 60 Elma Čurulija, Caritas Švajcarska, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 27.10.2017. 61 BiH, Federacija BiH, Zeničko-dobojski kanton, Općina Kakanj, Služba za društvene djelatnosti, boračka pitanja, raseljena lica, izbjeglice i povratnike, dopis broj: 07/1-05-2907/17, 18.10.2017. 62 Dario Jurić, stručni savjetnik za obrazovanje i kulturu, Grad Bihać, telefonski razgovor sa Mirnom Jančić Doyle, 18.10.2017. 63 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu 64 Ibid. 65 Javne diskusije o realizaciji Revidiranog Akcionog plana BiH o obrazovnim potrebama Roma, u organizaciji Udruženja Kali Sara, održane u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Brčkom, 14.03 20.04.2017. 19
Izuzetak predstavlja sistemsko stipendiranje studenata te obezbjeđivanje socijalne pomoći u vidu užine, prijevoza, udžbenika i pribora od strane nekih lokalnih zajednica i nadležnih institucija. Naprimjer, Kakanj, Zavidovići i Visoko su neke od opština koje obezbjeđuju bezuvjetne stipendije za romske studente (opština Kakanj i za učenike), iako opština Zavidovići napominje da do sada nisu imali prijava 66. Izuzetak također predstavlja saradnja opština i ministarstava na obezbjeđivanju uslova za obavezan predškolski program za svu djecu, iako obuhvat romske djece ni u ovom slučaju nije kompletan. Opštine Zavidovići i Visoko su ovim povodom istaknule redovne edukativne radionice sa romskim roditeljima, iako je opština Zavidovići navela da se za školsku godinu 2017-18. godinu odazvalo tek troje od jedanaestoro pozvane djece. Također, podaci za cijelu BiH pokazuju da samo 17% romske djece prima besplatnu užinu 67, iako u pojedinim ministarstavima obrazovanja tvrde da je ovaj broj dosta veći jer užinom pokrivaju svu socioekonomski ranjivu učeničku populaciju, a nedostaju izdvojeni podaci za romsku djecu. Izuzetak u periodu 2010 2017 predstavlja i podrška federalnog ministarstva obrazovanja za finansiranje polaganja vanrednog obrazovanja 68. Od 2016. godine izuzetak je također vidljiv i kroz finansiranje romskih asistenata/medijatora od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, a od 2017. godine i Ministarstva obrazovanja Sarajevskog kantona za dodatne časove za učenike iz ranjivih kategorija u sklopu projekta Caritas Švicarska i COI Step by Step 69. Putem nevladinih projekata širom BiH, u 2015-16. godini angažovano je 14 asistenata i medijatora 70. Institucije na državnom nivou koje se navode u RAP-u o obrazovanju su u dopisima istaknule da nemaju nadležnost za implementaciju mjera za poboljšanje pozicije Roma u obrazovanju, uključujući Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 71, Ministarstvo civilnih poslova BiH (MCP) 72, te Agenciju za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH (APOSO) 73. Nekoliko opština je istaknulo da nisu nadležne za pomenute mjere osim za predškolsko obrazovanje 74. U 66 BiH, Federacija BiH, Zeničko-dobojski kanton, Općina Zavidovići, Općinski načelnik, Služba za upravu društvenih djelatnosti i opću upravu, dopis broj: 04-05-8-440/17, 30.10.2017; BiH, Federacija BiH, Zeničko-dobojski kanton, Općina Kakanj, Služba za društvene djelatnosti, boračka pitanja, raseljena lica, izbjeglice i povratnike, dopis broj: 07/1-05-2907/17, 18.10.2017.; Općina Visoko, Odsjek za društvene djelatnosti, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 6.11.2017. 67 Pokazatelji za praćenje provođenja Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-16.godinu. 68 BiH, Federalno ministarstvo obrazovanja I nauke, dopis broj: 03-38-4283-1/17, 01.11.2017. 69 Ibid i BiH, Federacija BiH, Kanton Sarajevo, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, dopis broj: 11-04-34-31340/17, 24.10.2017. i Radmila Rangelov Jusović, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 31.10.2017. 70 Izvještaj o provođenju Revidiranog akcionog plana Bosne i Hercegovine o obrazovnim potrebama Roma za školsku 2015-2016. godinu. 71 BiH, Ministarstvo za ljudska prava I izbjeglice BiH, Sektor za ljudska prava, dopis broj: 07-39-3-3198 2/17, 10.11.2017. 72 BiH, Ministarstvo civilnih poslova, dopis broj: 09-33-3-2264-VP/17, 17.10.2017. 73 Marija Naletilić, šefica Odjela za ZJNPP u predškolskom, osnovnom i srednjem općem obrazovanju, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, e-mail upućen Mirni Jančić Doyle, 27.10.2017. 74 BiH, Federacija BiH, Zeničko-dobojski kanton, Općina Zavidovići, Općinski načelnik, Služba za upravu društvenih djelatnosti i opću upravu, dopis broj: 04-05-8-440/17, 30.10.2017. i BiH, Federacija BiH, Tuzlanski kanton, Grad Tuzla, Služba za ekonomski razvoj i društvene djelatnosti, dopis broj: 04-950/17-FA, 13.11.2017. 20