PROGRAM ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA, UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2022. GODINE GRAD SLAVONSKI BROD STUDENI, 2018.
NARUČITELJ GRAD SLAVONSKI BROD VUKOVARSKA 1, HR-35000 SLAVONSKI BROD PREDMET PROGRAM ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA, UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA OZNAKA DOKUMENTA IZRAĐIVAČ VODITELJ IZRADE RN/2018/0183 DLS D.O.O. RIJEKA NIKOLINA BAKŠIĆ, MAG.ING.GEOL., CE STRUČNJACI (DLS D.O.O.) HRVOJE PANDŽA ANITA KULUŠIĆ MAG.ING.TRAFF. MAG.GEOL. OSTALI SURADNICI (DLS D.O.O.) KARLO FANUKO HANA RADOVANOVIĆ IGOR MEIXNER ZORAN POLJANEC ZRINKA VALETIĆ ING.EL. ING.EL. DIPL.ING.KEM.TEHN. MAG.EDUC.BIOL. DIPL.ING.BIOL. JOSIPA ZARIĆ STRUČ. SPEC. ING. SEC DATUM IZRADE STUDENI, 2018. DATUM REVIZIJE SIJEČANJ, 2019. M.P. Odgovorna osoba Igor Meixner, dipl.ing.kem.tehn. Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Slavonskog Broda, te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Grada Slavonskog Broda. Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka. 2 od 87
SADRŽAJ 1 UVODNO OBRAZLOŽENJE... 7 2 MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA... 9 2.1 MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE... 9 2.2 ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I ULOGA REGIONALNE SAMOUPRAVE...10 2.2.1 ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I ULOGA LOKALNE SAMOUPRAVE...12 3 OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA...19 3.1 ZONE I AGLOMERACIJE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE...19 3.2 MJERNE POSTAJE POSEBNE NAMJENE NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA...20 3.2.1 SUSTAVI KONTINUIRANOG MJERENJA EMISIJA IZ NEPOKRETNIH IZVORA NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA...21 3.3 DRŽAVNA MREŽA ZA PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA...21 3.4 METODOLOGIJA ODREĐIVANJA GRANIČNE VRIJEDNOSTI...22 3.4.1 GRANIČNE VRIJEDNOSTI I UTJECAJ KONCENTRACIJA POJEDINAČNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI NA LJUDSKO ZDRAVLJE I KVALITETU ŽIVLJENJA...23 4 KVALITETA ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU...35 4.1.1 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2014. GODINI...35 4.1.2 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2015. GODINI...39 4.1.3 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2016. GODINI...42 4.1.4 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2017. GODINI...45 4.1.5 KATEGORIZACIJA KVALITETE ZRAKA I TRENDOVI U PROMATRANOM ČETVEROGODIŠNJEM RAZDOBLJU...47 4.1.6 IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU...47 5 OZONSKI SLOJ...55 6 NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA...56 7 CILJEVI ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA...58 3 od 87
8 MJERE ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA...59 8.1 OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA...65 8.2 MJERE ZA UNAPREĐENJA SUSTAVA PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA...68 8.3 KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA PRAGA UPOZORENJA..70 8.4 MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE...71 8.5 MJERE ZA POSTIZANJE DUGOROČNIH CILJEVA ZA PRIZEMNI OZON U ZRAKU...73 8.6 MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI KOJE UZROKUJU NEPOVOLJNE UČINKE ZAKISELJAVANJA I EUTROFIKACIJE...74 8.7 MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI (POO) I TEŠKIH METALA...75 8.8 MJERE ZA SMANJIVANJE KONTROLIRANIH TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I SMANJIVANJE EMISIJA FLUORIRANIH STAKLENIČKIH PLINOVA...76 8.9 MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA...76 8.10 MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE...78 8.11 MJERE ZA SMANJENJE UKUPNIH EMISIJA IZ PROMETA...79 9 PRAĆENJE PROVEDBE MJERA IZ PROGRAMA...80 10 PROPISI I IZVORI PODATAKA...81 11 OVLAŠTENJE...83 4 od 87
POPIS TABELA Tablica 1. Minimalan broj obaveznih mjerenja u zoni HR 2 Industrijska zona 20 Tablica 2. Granične vrijednosti koncentracija SO2 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 25 Tablica 3. Granične vrijednosti koncentracija NO2 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 26 Tablica 4. Granične vrijednosti koncentracija PM10 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 28 Tablica 5. Granične i ciljne vrijednosti koncentracija PM2.5 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 28 Tablica 6. Ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon te mjerenje prekursora 30 Tablica 7. Granične vrijednosti koncentracija CO u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 31 Tablica 8. Granične vrijednosti koncentracija benzena u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 33 Tablica 9. Granične vrijednosti koncentracija sumporovodika u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 34 POPIS SLIKA Slika 1. Zone i aglomeracije na području RH 19 Slika 2: Unesena emisija dušikovih oksida izražena kao NO2 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 49 Slika 3: Unesena emisija oksida sumpora izražena kao SO2 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 49 Slika 4: Unesena emisija ugljikovog monoksida na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 49 Slika 5: Unesena emisija lebdećih čestica aerodinamičnog promjera 10 µm na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 50 Slika 6: Unesena emisija lebdećih čestica aerodinamičnog promjera 2.5 µm na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 50 Slika 7: Unesena emisija ukupnih policikličkih aromatskih ugljikovodika na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 50 Slika 8: Unesena emisija NMVOC na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 51 Slika 9: Unesena emisija NH3 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 51 Slika 10: Unesena emisija BC na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 52 POPIS KRATICA 5 od 87
CV DHMZ EEA-33 EMEP DZS FZOEU GV HAOP VOC JP(R)S JLS LRTAP MZOE NMVOC PAH ROO UNDP UNFCCC CILJNA VRIJEDNOST DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD EUROPSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ -33 ČLANICE PROGRAM SURADNJE ZA PRAĆENJE I PROCJENU DALJINSKOG PRIJENOSA ATMOSFERSKOG ONEČIŠĆENJA U EUROPI (ENG. EUROPEAN MONITORING AND EVALUATION PROGRAMME) DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST GRANIČNA VRIJEDNOST HRVATSKA AGENCIJA ZA OKOLIŠ I PRIRODU HLAPIVI ORGANSKI SPOJEVI (ENG. VOLATILE ORGANIC COMPOUNDS) JEDINICE PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KONVENCIJA O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA (ENG. THE CONVENTION ON LONG-RANGE TRANSBOUNDARY AIR POLLUTION) MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE NEMETANSKI HLAPIVI ORGANSKI SPOJEVI (ENG. NON-METHANE VOLATILE ORGANIC COMPOUNDS) POLICIKLIČKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI (ENG. POLYCYCLIC AROMATIC HYDROCARBONS) REGISTAR ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (ENG. UNITED NATIONS DEVELOPMENT PROGRAMME) OKVIRNA KONVENCIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA UJEDINJENIH NARODA (ENG. UNITED NATIONS FRAMEWORK CONVENTION ON CLIMATE CHANGE) 6 od 87
1 UVODNO OBRAZLOŽENJE Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Slavonskom Brodu (u daljnjem tekstu: Program) izrađuje se temeljem članka 12., stavak 1. Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), te propisanim mjera iz plana višeg reda - Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodskoposavskoj županiji za razdoblje 2016.-2020. godine ( Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 20/16). Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) kojim se određuju nadležnosti odgovornost za zaštitu zraka i ozonskog sloja, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama propisano je da predstavničko tijelo velikog grada (jedinica lokalne samouprave koja broji više od 35.000 stanovnika) donosi Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za svoje područje. Navedeni program dio je programa zaštite okoliša za područje velikog grada, a učinkovitost njegove provedbe provjerava se četverogodišnjim izvješćem koji nadležan upravni odjel podnosi predstavničkom tijelu velikog grada. Učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave unutar svojih nadležnosti. Program definira ciljeve i mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka, zaštitu ozonskog sloja i prilagodbu klimatskim promjenama po sektorima utjecaja s redoslijedom, rokovima i obveznicima provedbe mjera, procjenom sredstava za njegovu provedbu, kao i mjere za praćenje njegove provedbe. Sadržaj Programa nije propisan Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), već je propisan minimalni obuhvat nužnih poglavlja, stoga, ovaj Program slijedi, u programskoj formi, sadržaj izvješća o provedbi Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine ("Narodne novine" br. 139/13). U skladu s tim, a budući se mjerama koje se utvrđuju Planom RH osigurava provedba hrvatskih propisa, kao i pravnih stečevina Europske unije iz područja zaštite zraka, mjere određene Programom usklađene su i s obvezama Republike Hrvatske koje proizlaze iz međunarodnih ugovora vezanih uz zaštitu zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama. Kvaliteta Programa u izravnoj je vezi s kvalitetom dostupnih podataka. Metodologija procjene utjecaja onečišćujućih tvari u ambijentalnom zraku temeljena je ekspertnoj prosudbi te dostupnim i validiranim podacima iz mreža za trajno i izvanredno praćenje kvaliteta zraka, podatcima iz sustava kontinuiranog monitoringa emisija i matematičkim modelima disperzije emisija te imisijskim koncentracijama na određenom području. Uz navedeno, pri izradi Programa korišteni su: - dokumenti kojima raspolaže Grad iz područja zaštite zraka i zaštite okoliša, - podaci o aktivnostima po sektorima ispuštanja potrebni za proračun emisija u zrak iz kolektivnih izvora, - emisije za područje Grada iz Registra onečišćavanja okoliša i Registra hlapivih organskih spojeva, baze pri MZOE, 7 od 87
- statistički podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, - podaci o emisijama Republike Hrvatske službeno prijavljene sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) i Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), - podatci Europske agencije za okoliš (EEA) i godišnja izvješća kvalitete zraka u EU, - podatci Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, - dokumenti zaštite okoliša pri Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. 8 od 87
2 MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, u cilju održivog razvitka, temelji se na načelima zaštite okoliša određenim Ustavom RH ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18), Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), te zahtjevima međunarodnog prava. 2.1 MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE Republika Hrvatska uskladila je pravne okvire upravljanja okolišem te zaštitu zraka i ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena sa pravnom stečevinom Europske unije. Povrh toga Republika Hrvatska potpisnik je brojnih međunarodnih ugovora i odredbi koje je implementirala u svoj zakonodavni okvir i koje je u obvezi provoditi te izvješćivati prema međunarodnim tijelima i organizacijama. Međunarodni ugovori koji uređuju zaštitu okoliša i praćenje kvalitete zraka, a koje je potvrdila Republika Hrvatska i time ih uvrstila u svoj pravni sustav, nalažu sustavno praćenje i razmjenu podataka o stanju kvalitete zraka s ciljem praćenja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja kao i ocjene njegovog utjecaja na ostale dijelove okoliša: vegetaciju, tlo, vode i sl. U pogledu zaštite zraka na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska je stranka sljedećih međunarodnih ugovora: - Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva, 1979.) Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada, 1991. NN-MU br. 12/93. - Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP) (Geneva, 1984.) Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada, 1991. NN-MU br. 12/93. - Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o daljnjem smanjenju emisija sumpora (Oslo, 1994.) Objavljen je u NN-MU br. 17/98 i ispravak br. 3/99, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 27. travnja, 1999. - Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. (Göteborg, 1999.) Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. Objavljen je u NN-MU br. 04/08, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 5. siječnja, 2009. a taj datum je objavljen u NN-MU br. 7/08. - Protokol o nadzoru emisija hlapljivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekogranič nom onečišćenju zraka iz 1979. godine (Geneva, 1991.) Objavljen je u NN-MU br. 10/07, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. lipnja, 2008. godine a taj je datum objavljen u NN-MU br. 2/08. - Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (Sofia, 9 od 87
1988.) Objavljen je u NN-MU br. 10/07, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. lipnja, 2008. godine a taj je datum objavljen u NN-MU br. 2/08. - Protokol o teškim metalima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (Aarhus, 1998.) Objavljen je u NN-MU br. 05/07, stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 5. prosinca, 2007., a taj datum je objavljen u NN-MU br. 9/07. - Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (Aarhus, 1998.) Objavljen je u NN-MU br. 05/07, stupio ja na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 5. prosinca, 2007., a taj je datum objavljen u NN-MU br. 9/07. - Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Stockholm, 2001.) Objavljena je u NN-MU br. 11/06, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja, 2007. a taj je datum objavljen u NN-MU br. 2/07. - Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.) Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada, 1991. NN-MU br. 12/93. - Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.) Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada, 1991. NN-MU br. 12/93. - Dopuna Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (London, 1990.) Objavljena je u NN-MU br. 11/93, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 13. siječnja, 1994. - Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Copenhagen, 1992.) Objavljena je u NN-MU br. 8/96, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 12. svibnja, 1996. - Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1997.) Objavljena je u NN-MU br. 10/00, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. prosinca, 2000., a taj je datum objavljen u NN-MU br. 14/00. - Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Peking, 1999.) Objavljena je u NN-MU br. 12/01, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 24. srpnja, 2004. - Uredba o objavi Dodatka G od 6. svibnja 2005. godine, Izmjena i dopuna Dodataka A, B i C iz svibnja 2009. godine, Izmjene i dopune Dodatka A iz travnja, 2011. godine i Izmjene i dopune Dodatka A iz svibnja, 2013. godine Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima objavljena u NN-MU br. 8/15 2.2 ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I ULOGA REGIONALNE SAMOUPRAVE Sustav zaštite zraka, s obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je određen Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) i nizom pratećih provedbenih propisa. Navedeni Zakon određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, kao i obveze praćenja kvalitete zraka na državnoj i lokalnoj razini. Zrak koji se spominje u Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) podrazumijeva zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada. 10 od 87
Onečišćenim zrakom smatra se zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje, kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom) i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša. Prikupljanje informacija potrebnih za ocjenu izloženosti stanovnika onečišćenjima iz zraka i njihovog utjecaja na zdravlje, osnovni je cilj ocjene kvalitete zraka. Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 79/17) propisuje se način praćenja kvalitete zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere mjerenja i podataka te način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite zraka te način redovnog obavješćivanja javnosti o stanju kvalitete zraka. Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisuju se granične vrijednosti (GV) i ciljne vrijednosti (CV) za pojedine onečišćujuće tvari u zraku, dugoročni ciljevi i ciljne vrijednosti za prizemni ozon u zraku, te ovisno o svojstvima onečišćujuće tvari, propisuju se gornji i donji pragovi procjene, granice tolerancije (GT), ciljne vrijednosti, osnovne sastavnice navedenih vrijednosti, pokazatelj prosječne izloženosti za čestice aerodinamičnog promjera 2.5 µm (PM 2.5), ciljano smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini, koncentracija izloženosti, kritične razine, prag upozorenja, prag obavješćivanja i posebne mjere zaštite zdravlja ljudi koje se pri njihovoj pojavi poduzimaju te rokovi za postupno smanjivanje granica tolerancije i za postizanje ciljnih vrijednosti za prizemni ozon (O 3). Uredba sadržava odredbe koje su u skladu s Direktivom 2008/50/EZ o kvaliteti zraka i čistijem zraku za Europu i Direktive 2004/107/EZ o arsenu (As), kadmiju (Cd), živi (Hg), niklu (Ni) i policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH) u zraku. Propisane vrijednosti veličina iz čl. 1. Uredbe odnose se na: sumporov dioksid (SO 2), dušikove okside (NO x), dušikov dioksid (NO 2), ugljikov monoksid (CO), frakcije lebdećih čestica po veličinama PM 10 i PM 2,5, olovo (Pb), kadmij (Cd), arsen (As), nikal (Ni) i benzo(a)piren u PM 10 (B(a)P), ukupnu plinovitu živu (Hg o ), benzen (C 6H 6), sumporovodik (H 2S), amonijak (NH 3), metanal (formaldehid), merkaptane, ukupnu taložnu tvar, sadržaj olova, kadmija, arsena, nikla, žive, talija i benzo(a)pirena u njoj te prizemni ozon (O 3). Temeljem Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) rezultati mjerenja uspoređuju se s Uredbom. Granična vrijednost (GV) je razina onečišćenosti koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kad je postignuta ne smije se prekoračiti. Ciljna vrijednost (CV) je razina onečišćenosti određena sa ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini koju treba, ako je to moguće, dostići u zadanom razdoblju. Prag upozorenja (PU) je razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti za čitavo stanovništvo i pri čijoj se pojavi žurno poduzimaju odgovarajuće propisane mjere. Prag obavješćivanja (PO) je razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti za osjetljive skupine stanovništva i o kojima se žurno i na odgovarajući način informira javnost. 11 od 87
Ocjena kvalitete zraka daje se nakon godine dana ispitivanja i odgovarajuće kompleksne statističke obrade podataka koji se prezentiraju u vidu sveobuhvatnog godišnjeg izvještaja na način kako je propisano u Pravilniku o praćenju kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 79/17). Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima ("Narodne novine" br. 90/14) propisuje se postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima, postupanje s uređajima i opremom koji sadrže te tvari ili o njima ovise, postupanje s tim tvarima nakon prestanka uporabe uređaja i opreme koji ih sadrže, provjera propuštanja tih tvari, način prikupljanja, obnavljanja, oporabe i uništavanja tih tvari, visina naknade za pokriće troškova prikupljanja, obnavljanja, oporabe i uništavanja tih tvari i način obračuna troškova prikupljanja, obnavljanja, oporabe i uništavanja tih tvari, način označavanja uređaja i opreme koji sadrže te tvari ili o njima ovise te način izvješćivanja o tim tvarima. Istodobno, njome se u hrvatskom pravnom sustavu utvrđuje provedba više propisa Europske unije iz tog područja. Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora ("Narodne novine" br. 87/17) propisuju se granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, praćenje i vrednovanje emisija, upis podataka o nepokretnim izvorima u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve u registar, način smanjivanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, način i rok dostave izvješća o emisijama u MZOE, način obavješćivanja javnosti, način dostave podataka nadležnim tijelima Europske unije te dopušteno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija za određeno razdoblje. Ona sadržava odredbe koji su u skladu s Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama i njome se utvrđuje okvir za provedbu dvije provedbene odluke Europske komisije u vezi s tom Direktivom. Pri tome nepokretni izvori moraju udovoljavati graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, graničnim vrijednostima ukupnih emisija te ostalim zahtjevima propisanima Uredbom. Granična vrijednost emisije pri tome je najveće dopušteno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora, osim ako rješenjem izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša nisu određene strože granične vrijednosti. Ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora utvrđuje se mjerenjem i/ili izračunavanjem emisije. 2.2.1 ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE ZRAKA OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA I ULOGA LOKALNE SAMOUPRAVE Zakon o zaštiti okoliša Prema Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), čl. 23. - zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime. Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) za razinu JP(R)S/JLS propisana je obveza donošenja Programa zaštite okoliša koji sadrži dijelove koji se odnose na zaštitu zraka. Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa te zbog 12 od 87
cjelovitog uvida u stanje okoliša JP(R)S/JLS je obvezna osigurati izradu četverogodišnjih Izvješća. U slučaju onečišćenja okoliša na području JP(R)S/JLS kada je onečišćivač nepoznat, JP(R)S/JLS je, sukladno članku 144. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), obvezna osigurati mjerenje imisija onečišćujućih tvari u zrak te osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera iz sanacijskih programa, prikupljanje podataka i dostavu u informacijski sustav zaštite okoliša te informiranje javnosti i to sve u skladu s djelokrugom propisanim navedenim zakonom i drugim posebnim propisima. Zakon o zaštiti zraka Prema Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) učinkovitost zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave unutar Zakonom određene nadležnosti. Zakon o zaštiti zraka propisuje donošenje niza programskih, planskih i izvještajnih dokumenata na svim razinama i to: - nacionalnog plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, - programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje županije, Grada Zagreba i velikoga grada, - izvješća o stanju kvalitete zraka, smanjenju emisija stakleničkih plinova i potrošnji tvari koje oštećuju ozonski sloj za područje Republike Hrvatske i za područje županije, Grada Zagreba i velikoga grada za razdoblje od četiri godine, - akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka za zone ili aglomeracije u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti, - kratkoročnih akcijskih planova ako u određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja, odnosno razinu onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj onečišćenosti, - zajedničkih ili usklađenih akcijskih planova u slučaju prekograničnog onečišćenja zraka u suradnji s nadležnim tijelima članica Europske unije ili nadležnim tijelima trećih država, - godišnjih izvješća o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske. Za veliki grad određene su sljedeće obveze: - donijeti program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, - donijeti izvješće o provedbi programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, - uspostaviti mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na svom području i to ako se procijeni da su razine onečišćenosti više od propisanih GV, odnosno ako se procijeni da za to postoje opravdani razlozi, - odrediti lokacije mjernih postaja, 13 od 87
- provoditi nadzor nad aktivnostima uspostave mjernih postaja, - objavljivati podatke o obavljenim mjerenjima i kvaliteti zraka, jedanput godišnje u službenom glasilu ili na internetskim stranicama grada u sažetom opsegu i na način razumljiv javnosti, - u slučaju prijave građana da je došlo do onečišćenja zraka, utvrditi opravdanost sumnje i donijeti odluku o mjerenjima posebne namjene sa sadržajem i razdobljem mjerenja ili procjene razine onečišćenosti te načinu plaćanja troškova. Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), propisano je da se prema razinama onečišćenosti, a s obzirom na propisane GV, CV i dugoročne ciljeve za prizemni ozon utvrđuju sljedeće kategorije kvalitete zraka: - Prva kategorija kvalitete zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon, - Druga kategorija kvalitete zraka - onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon. Navedene kategorije kvalitete zraka utvrđuju se za svaku onečišćujuću tvar posebno i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu življenja, zaštitu vegetacije i ekosustava. Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ( Narodne novine br. 100/18) navodi se da jedinice lokalne samouprave, a u skladu s utvrđenim pravima i obvezama, osiguravaju uvjete za zaštitu, očuvanje i poboljšanje zdravlja stanovništva, organiziraju i osiguravaju ostvarivanje zdravstvene zaštite na svom području. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013. - 2017. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (u daljnjem tekstu Plan RH) ( Narodne novine br. 139/13) određuje ciljeve i prioritete u zaštiti zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj u petogodišnjem razdoblju. Nositelj izrade Plana RH je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za područja: zdravlja, industrije, energetike, poljoprivrede, šumarstva, znanosti, voda, mora, prometa, turizma, praćenja meteoroloških uvjeta i drugim relevantnim institucijama. Svrha Plana RH je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s glavnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kvalitete zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima na kojima kvaliteta zraka nije prve kategorije, zaštite ozonskog sloja te ublažavanja klimatskih promjena. U vezi s tim, Plan RH sadržajno obuhvaća: - načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta, - ocjenu stanja kvalitete zraka, 14 od 87
- ciljeve zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, - mjere zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, - redoslijed, rokove i obveznike provedbe mjera, - međunarodne obveze Republike Hrvatske, - procjenu sredstava za provedbu Plana RH i redoslijed korištenja sredstava prema utvrđenim prioritetnim mjerama i aktivnostima u Planu, - analizu troškova i koristi poboljšanja kvalitete zraka. Mjere koje se donose Planom RH osiguravaju provedbu nacionalnih propisa, kao i pravne stečevine Europske unije koja je prenesena u zakonodavstvo Republike Hrvatske u području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Planom RH utvrđuje se da osnovni pokazatelji trenda emisija glavnih onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova pokazuju da je evidentno smanjenje ukupnih godišnjih emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida, lebdećih čestica, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, emisije ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova, i to uglavnom kao posljedica pada gospodarskih aktivnosti i potrošnje energenata u domaćinstvima, uslugama i transportu. Tematski promatrano, mjere zaštite zraka na lokalnoj razini u budućem razdoblju će se sve više odnositi na sektor prometa. Standard života i povećana mobilnost, uzroci su sve većeg broja vozila i prijeđenih kilometara. Također, primjetna je stagnacija emisija iz ovoga sektora, prvenstveno prouzročena nepovoljnim gospodarskim okolnostima. Ipak, za očekivati je da će zbog jačanja intenziteta prometa u urbanim sredinama u budućem srednjoročnom razdoblju pitanje rješavanja pritisaka na okoliš iz ovoga sektora biti prioritetno, posebice sa stajališta onečišćenja zraka prizemnim ozonom i lebdećim česticama. Planom RH se ističe da je, gledajući regionalno, Republika Hrvatska u nepovoljnoj situaciji s obzirom na probleme eutrofikacije i prizemnog ozona, koje samostalno, primjenom vlastitih mjera, ne može trajno riješiti. S gledišta zakiseljavanja, stanje se znatno poboljšalo, što je posljedica, prvenstveno, adekvatne primjene međunarodnih ugovora i pravne stečevine EU. U Republici Hrvatskoj, kao i većini drugih država u Europi, tek jedan dio ukupnog taloženja i prizemnog ozona potječe iz vlastitih izvora te se postavlja cilj zajedničkog rješavanja tih problema na razini Europe, provedbom obveza iz Gothenburškog protokola o suzbijanju acidifikacije, eutrofikacije i prizemnog ozona uz LRTAP Konvencije iz 1979. godine. Budući da rješavanje problema onečišćenja zraka u Republici Hrvatskoj ovisi u velikoj mjeri o smanjenju emisija onečišćujućih tvari u drugim državama, posebice susjednim, Republika Hrvatska je zainteresirana za uspješnu provedbu obveza iz međunarodnih ugovora i suradnju s drugim zemljama. Planom RH se potvrđuje da su klimatske promjene dominantni globalni problem okoliša u 21. stoljeću. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji i očituju se nizom pojava: promjenom temperature, količine oborina, promjenom vodnih resursa, podizanjem razine mora, učestalosti ekstremnih meteoroloških prilika, promjenama u ekosustavu i biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu, kao i zdravstvenim poteškoćama, što u konačnici rezultira i velikim ekonomskim štetama. Republika Hrvatska se, zbog svojeg zemljopisnog položaja, ekoloških i okolišnih posebnosti i gospodarske orijentacije, može smatrati zemljom izuzetno osjetljivom na klimatske promjene. U tom smislu, Planom RH se predlaže da se ulože dodatni napori kako bi se smanjili pritisci i 15 od 87
ublažile klimatske promjene prvenstveno smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u zrak. Napominje se da je usporedno s izradom Plana RH, uz potporu UNDP, pokrenuta izrada okvira za dugoročnu strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2050. godine, koja kroz široku suradnju dionika po sektorima utjecaja (energetika, industrijski procesi, promet, zgradarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, turizam i gospodarenje otpadom) određuje put prema dugoročnom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80-95% do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu. Stoga su u Planu RH navedene prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u narednom petogodišnjem razdoblju s ciljem provedbe dugoročne strategije. Prioritetne mjere za put prema niskougljičnom razvoju su sljedeće: Energetika povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije, povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije, povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije, iskorištavanje energetskog potencijala otpada, nuklearna energija. Zgradarstvo smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada, energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja, nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje, individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom, obnovljivi izvori - sunčevi toplinski sustavi. Promet poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje, prijevoz biciklima, efikasniji javni gradski prijevoz, bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima, prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz, povećanje energetske učinkovitosti u prometu, električna vozila, biogoriva. Poljoprivreda smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N 2O), sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N 2O), korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH 4, CO 2), povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO 2), integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova. Otpad izbjegavanje nastajanja otpada, proizvodnja električne energije i topline iz bioplina, korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe, integralni sustavi gospodarenja otpadom, termička obrada komunalnog otpada. Turizam smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije, energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje, obnovljivi izvori energije. Šumarstvo kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliv prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a, pošumljavanje, brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe), povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda, korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo...), održavanje sustava prevencija požara. Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji se postavljaju u Planu RH proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira u području zaštite okoliša i zaštite 16 od 87
zraka, obveza prema međunarodnim sporazumima te analize ostvarenja ciljeva iz prethodnog Plana RH sukladno nacrtu Izvješća o stanju kvalitete zraka za razdoblje 2008.-2011. godine. Ciljevi su podijeljeni u četiri tematske skupine: zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, emisije onečišćujućih tvari u zrak, emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te međusektorske teme koje obuhvaćaju informiranje javnosti i financiranje mjera. Ciljevi su sljedeći: C1 Sprječavanje ili postupno smanjivanje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini, C2 Uspostava, održavanje i unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka na teritoriju Republike Hrvatske, C3 Smanjivanje i ograničavanje onečišćenja koja nepovoljno utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje, C4 Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova, C5 Osiguranje dostupnosti informacija javnosti vezano uz kvalitetu zraka, emisije i projekcije emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj te provedbe politike i mjera za poboljšanje kvalitete zraka te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama putem informacijskog sustava zaštite zraka, C6 Osiguranje financiranja pripreme i provedbe mjera za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te aktivnosti nadogradnje i osnaživanja upravno-administrativnih, znanstvenih i stručnih institucija i njihovih kapaciteta, C7 Unaprjeđenje međunarodne aktivnosti i suradnje na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. U Planu RH mjere zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena obuhvaćaju: prioritetne mjere, preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka (MPR), kratkoročne mjere, kada postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja (MKR), mjere za postizanje graničnih vrijednosti za određivanje onečišćujuće tvari u zraku u zadanom roku ako su iste prekoračene (MGV), mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku (MOZ), mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrufikacije i fotokemijskog onečišćenja (MOT), mjere za smanjenje emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari (MPO) i teških metala (MTM), mjere za postupno ukidanje potrošnje kontroliranih tvari koje oštećuju ozonski sloj i smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova (MOS), mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova (MSP), 17 od 87
mjere za poticanje porasta energetske učinkovitosti i uporabu obnovljive energije (MEN), mjere za smanjenje ukupnih emisija iz prometa (MTR). Definirane su tri razine prioriteta provedbe mjera: I. mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Plana RH zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva, II. mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Plana RH ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Plana RH, III. mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju provedbe Plana RH. 18 od 87
3 OCJENA STANJA KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA U Republici Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), te Pravilnika o praćenju kvalitete zraka ( Narodne novine br. 79/17) mjerenje onečišćujućih tvari u zraku provodi u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (radom državne mreže upravlja Državni hidrometeorološki zavod, pod stručnim nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i energetike), te u lokalnim mrežama (u nadležnosti županija, Grada Zagreba, gradova i općina). Ujedno, u okolini izvora onečišćenja zraka, onečišćivači su dužni osigurati praćenje kvalitete zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata na okoliš ili rješenju o okolišnoj dozvoli, te su ova mjerenja posebne namjene sastavni dio lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka. Podaci odnosno rezultati mjerenja su sastavni dio Informacijskog sustava zaštite zraka i koriste se za potrebe izrade godišnjeg državnog izvješća o kvaliteti zraka i za uzajamnu razmjenu informacija i izvješćivanja o kvaliteti zraka između MZOE i Europske komisije. 3.1 ZONE I AGLOMERACIJE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske ( Narodne novine br. 1/14), područje RH podijeljeno je na pet zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracije prikazanih na donjoj slici. Slika 1. Zone i aglomeracije na području RH Podjela je izvršena s obzirom na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije kvalitete zraka, geografska obilježja i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kvalitete zraka. Status aglomeracije u RH imaju veći gradovi i pripadajuće JLS gdje se ne radi samo o zasebnim industrijskim izvorima već o povezanim, kompleksnim cjelinama čije se upravljanje onečišćenjem zraka treba razmatrati odvojeno od zone. Područje Grada Slavonskog Broda 19 od 87
uvršteno je u aglomeraciju HR 2 - Industrijska zona. Zona HR 2 obuhvaća područja Brodskoposavske županije i Sisačko-moslavačke županije. Na temelju Ocjene kvalitete zraka na teritoriju RH određen je minimalni broj obaveznih mjerenja koji se moraju provoditi za ocjenu onečišćenosti zona i aglomeracija, tj. ocjenu sukladnosti zona i aglomeracija sa zahtjevima Direktive 2008/50/EZ i Direktive 2004/107/EZ. U slučaju kada u određenoj zoni ili aglomeraciji za pojedinu onečišćujuću tvar nije potrebno provoditi stalna mjerenja, obvezno je modeliranjem, indikativnim mjerenjima ili objektivnom procjenom, doći do informacije o razinama onečišćenosti zraka za propisane onečišćujuće tvari (u tablici označeno slovom M). U sljedećoj tablici iznijeti su zahtjevi o minimalnom broju obaveznih mjerenja u zoni HR 2 za ocjenu onečišćenosti (ocjenu sukladnosti sa zahtjevima navedenih Direktiva). Tablica 1. Minimalan broj obaveznih mjerenja u zoni HR 2 Industrijska zona OZNAKA AGLOMERACIJE I ZONE SO 2 NO 2 i NO x PM 10 i PM 2.5 C 6H 6 PB CO O3 B(a)P + PAH NI, Cd, AS i Hg HR 2 1 1 3 1 1 M 2 1 1 M-modeliranje, indikativna mjerenja ili objektivna procjena 3.2 MJERNE POSTAJE POSEBNE NAMJENE NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA Na zahtjev inspekcije zaštite okoliša ili u slučajevima kada postoji sumnja, izražena npr. prijavom građana, da je došlo do onečišćenja zraka koje može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, izvršno tijelo JLS mora ocijeniti opravdanost sumnje i u skladu s ocjenom donijeti odluku o potrebi za mjerenjima posebne namjene ili procjeni razine onečišćenosti te načinu plaćanja troškova posebnih mjerenja ili procjene razine onečišćenosti. Također, ako se procijeni da su razine onečišćenosti više od propisanih GV (npr. u slučaju pojačanog razvoja industrije ili prometa, proširenja poslovnih i industrijskih zona) JLS na svome području uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka. U razdoblju od studenog, 2013. do kolovoza, 2014. godine, provedena su mjerenja na privremenoj pokretnoj postaji Slavonski Brod. Privremena postaja bila je smještana na lokaciji mjerene postaje Slavonski Brod - 2. Program mjerenja obuhvaćao je mjerenje satnih koncentracija SO 2, H 2S, CO, NO 2 i O 3, te određivanje dnevnih vrijednosti masenih koncentracija PM 10 i PM 2.5 frakcija lebdećih čestica, njihovog elementnog sastava kao i sadržaja organskog, elementnog i ukupnog ugljika, sulfata i policikličkih aromatskih ugljikovodika. U okviru Izvještaja o praćenju onečišćenja zraka na privremenoj postaji državne mreže za praćenje kvalitete zraka Slavonski Brod 1 dana je analiza podataka mjerenja te je 1 Izvještaj o praćenju onečišćenja zraka na privremenoj postaji državne mreže za praćenje kvalitete zraka Slavonski Brod (Za razdoblje 7. studenog 2013. 8. kolovoza 2014.), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za higijenu okoline, Zagreb, studeni, 2014. 20 od 87
primjenom receptorskog modela dana procjena najznačajnijih izvora onečišćenja na području Grada Slavonskog Broda. 3.2.1 SUSTAVI KONTINUIRANOG MJERENJA EMISIJA IZ NEPOKRETNIH IZVORA NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA Pravne ili fizičke osobe čija djelatnost izravno ili neizravno onečišćuje zrak dužni su osigurati praćenje kvalitete zraka prema rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Vlasnici velikih stacionarnih izvora emisija u zrak obvezni su na svojim ispustima provoditi kontinuirana mjerenje emisija u zrak. Na području Grada Slavonskog Broda nema obveznika provedbe kontinuiranih mjerenja emisija u zrak. 3.3 DRŽAVNA MREŽA ZA PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA Za praćenje kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama uspostavlja se državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka. Državna mreža za praćenje kvalitete zraka financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Lokacije postaja iz državne mreže za praćenje kvalitete zraka određene su Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka ( Narodne novine br. 65/16). Praćenje kvalitete zraka na postajama iz državne mreže (mjerenje, prikupljanje podataka, osiguranje kvalitete i provjere mjerenja i podataka, ugađanje i provjera tehničkih karakteristika mjerne opreme u skladu s referentnim metodama mjerenja te obrada i prikaz rezultata mjerenja) obavlja pravna osoba koja zadovoljava uvjete iz stavka 1., članka 55. Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) tj. pravna osoba koja za to ishodi dozvolu nadležnog ministarstva (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike). Podaci o kvaliteti zraka sa postaja državne mreže objavljuju se na internetskim stranicama MZOE i koriste se za potrebe izrade izvješća o stanju kvalitete zraka te su sastavni dio informacijskog sustava zaštite zraka na području čitave Republike Hrvatske. Kategorije kvalitete zraka pojedinih područja određuju se analizom podataka sa mreže postaja za praćenje kvalitete zraka za svaku onečišćujuću tvar posebno i modeliranjem tj. objektivnom procjenom na bazi postojećih podataka. Za utvrđivanje kategorije kvalitete zraka područja za koje je pojedina stacionarna mjerna postaja reprezentativna, prema Pravilniku o praćenju kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 79/17), mjerenja je potrebno provoditi neprekidno tijekom jedne godine, uz uvjet da minimalni obuhvat podataka mora biti 90%. Stanje kvalitete zraka u Gradu Slavonskom Brodu prati se na dvije postaje: Slavonski Brod - 1 (prigradska /pozadinska, obuhvata 2000 m) i Slavonski Brod 2 (gradska /pozadinska, obuhvata 2000 m), obje u sastavu državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Automatska mjerna postaja Slavonski Brod - 1 (SLB1) uspostavljena je 2010. godine u sklopu meteorološkog kruga GMP Slavonski Brod (Jelas, Ul. sv. Nikole Tavelića). Lokacija postaje Slavonski Brod - 2 (SLB2), je pokraj stadiona na Savi, uz Savski nasip, a započela je sa radom u studenom, 2013. godine. 21 od 87
3.4 METODOLOGIJA ODREĐIVANJA GRANIČNE VRIJEDNOSTI Kvantifikacija granične vrijednosti izloženosti neke onečišćujuće tvari na određenu populaciju provodi se uspoređivanjem izmjerene razine promatranog čimbenika (onečišćujuće tvari) s graničnom vrijednošću te onečišćujuće tvari odnosno s njegovom najvećom koncentracijom koja se smije dozvoliti bez opasnosti od negativnog zdravstvenog učinka. Navedena najveća koncentracija predstavlja graničnu vrijednost (GV)/maksimalnu dopuštenu koncentraciju (MDK). Najveća koncentracija promatrane tvari koja se smije dozvoliti bez opasnosti od negativnog zdravstvenog učinka sadržana je u zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuju pitanja pojave i graničnih vrijednosti (GV) tj. maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) pojedinih onečišćujućih tvari u okolišu (npr. granične vrijednosti emisija u zrak, standardi kakvoće voda, granične vrijednosti pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, itd.). Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) uređuje se prije svega zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka koje se poduzimaju u svrhu zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena, osiguravanja kvalitete življenja sadašnjih i budućih naraštaja, itd., a sve sukladno propisima u područjima zaštite zdravlja ljudi. Jedan od provedbenih dokumenata Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) je i Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) kojom se propisuju granične vrijednosti za pojedine onečišćujuće tvari u zraku (GV). Kvantificirana granična vrijednost pojedine onečišćujuće tvari u zrak, transponirana u legislativu EU pa tako i u nacionalno zakonodavstvo temelji se na istraživanjima i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, sadržane u dokumentu Air quality guidelines for particulate matter, ozone, nitrogen dioxide and sulfur dioxide. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari dane su za sljedeće onečišćujuće tvari: lebdeće čestice, prizemni ozon, dušikove okside, sumporov dioksid. Osim graničnih vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) dane su i granične vrijednosti koncentracija sumporovodika, merkaptana, amonijaka i formaldehida u zraku a s obzirom na kvalitetu življenja. Ovdje je važno napomenuti da granična vrijednost predstavlja graničnu razinu onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogući, rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje. Svako narušavanje kvalitete zraka na nekom području nastaje kao posljedica ispuštanja onečišćujućih tvari u atmosferu iz lokalnih izvora onečišćenja, uslijed regionalnog (daljinskog i prekograničnog) prijenosa onečišćujućih tvari i lokalnih meteoroloških i klimatskih uvjeta. Zakonom o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), propisano je da se prema razinama onečišćenosti, a s obzirom na propisane GV, CV i dugoročne ciljeve za prizemni ozon utvrđuju sljedeće kategorije kvalitete zraka: 22 od 87
- Prva kategorija kvalitete zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon, - Druga kategorija kvalitete zraka - onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon. Navedene kategorije kvalitete zraka utvrđuju se za svaku onečišćujuću tvar posebno i odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, kvalitetu življenja, zaštitu vegetacije i ekosustava. Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Kvaliteta zraka ocjenjuje se samo u odnosu na cjelokupni godišnji niz podataka mjerenja. Svrha kategorizacije kvalitete zraka je priprema planova i provođenje daljnjih postupaka s ciljem poduzimanja mjera za poboljšanje kvalitete zraka i kvalitete življenja. 3.4.1 GRANIČNE VRIJEDNOSTI I UTJECAJ KONCENTRACIJA POJEDINAČNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI NA LJUDSKO ZDRAVLJE I KVALITETU ŽIVLJENJA Sve onečišćujuće tvari u zraku mogu se razvrstati i na sljedeći način: a) tvari koje se izravno emitiraju u atmosferu (npr. iz ispuha motornih vozila ili dimnjaka), a nazivaju se primarne onečišćujuće tvari; i b) one tvari koje nastaju u atmosferi (npr. oksidacijom i transformacijom tvari iz primarne emisije), a koje se nazivaju sekundarnim onečišćujućim tvarima zraka. Primjeri sekundarnih onečišćujućih tvari u zrak su sekundarne lebdeće čestice kao što su različiti aerosoli ili pak prizemni ozon koji nastaju u atmosferi iz tzv. plinovitih prekursora. Općenito, onečišćujuće tvari u zraku mogu se razvrstati i prema mogućem štetnom učinku prema klimi, ekosustavu i zdravlju čovjeka, odnosno na krute čestice, prizemni ozon, eutrofikatore, kisele tvari i tvari koje utječu na promjenu klime. 23 od 87
- Sumporov dioksid (SO 2) Najveći prirodni izvori sumporovih oksida su aktivni vulkani i šumski požari, iako se ne smiju zanemariti i drugi izvori koji, iako, u punoj manjoj mjeri, pridonose ukupnom tzv. pozadinskom sadržaju sumporovog dioksida (SO 2) u atmosferi. Emisije ovih tzv. malih prirodnih izvora ovog plina, posljedica su aktivnosti u oceanima, različitih anaerobnih procesa razgradnje biljnih i životinjskih ostataka, gnojiva itd. Veliki izvori emisija SO 2 su i antropogenog podrijetla i to u obliku mnogobrojnih industrijskih postrojenja različitih djelatnosti. Tu se prvenstveno misli na procese u kojima se spaljuju fosilna goriva u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije. Prema podacima Europske agencije za okoliš 2 56% u ukupnom udjelu emisija SO 2 doprinosi industrijski sektor. Isti izvor navodi da je u većini europskih zemalja, emisija sumporovih oksida (SOx) iz prometa, a povećanjem kvalitete pogonskih goriva, smanjena je za 74% u razdoblju između 1990. i 2011. godine. Sumporovi oksidi, kao i dušikovi oksidi, bilo da su dospjeli u atmosferu iz prirodnih ili antropogenih procesa, sudjeluju u nizu reakcija u kojima se prevode u kiselinu i talože na tlo, dok atmosferski SO 2 koji se veže s vodom i vraća na zemlju u obliku kiselih kiša, osim što može izravno štetno djelovati na ljudsko zdravlje, može uzrokovati štetne učinke i na biljni i životinjski svijet, kao i uzrokovati zakiseljavanje tla. Onečišćeni zrak općenito, pa tako i u slučaju onečišćenosti sumporovim oksidima, predstavlja velik rizik za ljudsko zdravlje, a posebno za najosjetljivije dijelove populacije, kao što su djeca, stariji ljudi i osobe s kroničnim oboljenjima i alergijama. Kod akutne izloženosti može dovesti do pojave boli u očima, ustima i grudima, suzenja očiju, povećanja sekrecije iz nosa, grča bronhijalnih mišića (bronhokonstrikcija), kašlja, šištanja u grudima i suhoće grla i nosa. Kronična izloženost najčešće dovodi do pojave respiratornih simptoma, porasta broja hospitalizacija, a posebice pogoršanja stanja kod astmatičara. Uz utjecaj na dišne organe i funkciju pluća, SO 2 djeluju toksično na koru mozga, utječe na kardiovaskularni, koštani i reproduktivni sustav. Nakon resorpcije SO 2 može uzrokovati i promjene na krvi odnosno može se vezati za hemoglobin modificirajući ga tako u sulfohemoglobin koji ne može prenositi kisik te time uzrokuje poteškoće u disanju i narušava zdravstveno stanje cijeloga organizma. S obzirom na štetne učinke SO 2 u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite vegetacije i ekosustava, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti SO 2 u zraku. 2 EEA report, No 5/2015, Air quality in Europe 2015 report 24 od 87
Tablica 2. Granične vrijednosti koncentracija SO2 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR SO2 VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST (GV) 1 sat 350 µg/m 3 24 sata 125 µg/m 3 UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine GV ne smije biti prekoračena više od 3 puta tijekom kalendarske godine - Dušikovi oksidi (NO X) Dušikovi oksidi (NO x) zajednički je naziv koji se odnosi na bilo koju binarnu kombinaciju između kisika i dušika. No, u kontekstu zakonskih obveza praćenja kvalitete zraka, pod tim se nazivom podrazumijeva zbroj volumnih udjela dušikovog monoksida i dušikovog dioksida, iskazanih kao koncentracija dušikovog dioksida (NO 2) u mikrogramima po kubičnom metru. Dušikovi oksidi su vrlo važna skupina onečišćujućih tvari u atmosferi, a uzrokuju stvaranje kiselih kiša i fotokemijskoga smoga te sudjeluju u stvaranju prizemnog i razgradnji stratosferskog ozona. Količine dušikovih oksida nastalih u prirodi veće su od količina dušikovih oksida emitiranih iz antropogenih izvora. Primarna onečišćujuća tvar, izravno emitirana je dušikov monoksid (NO) koji se pojavljuje zajedno s malim udjelom dušikovog dioksida. Dušikov monoksid vrlo brzo oksidira s ozonom u atmosferi, tvoreći dušikov dioksid. Tijekom dana se dušikov dioksid, djelovanjem UV zračenja raspada na dušikov monoksid i jedan atom kisika, koji stupa u reakciju s molekularnim kisikom iz zraka tvoreći ozon (O 3). Otuda, tijekom dana, dušikov monoksid, dušikov dioksid i ozon postoje u tzv. kvazi-ravnoteži koja ovisi o količini sunčeve svjetlosti. Na kraju, dušikov se dioksid oksidira u nitratnu kiselinu (HNO 3), čije se kapljice talože na tlo, vrlo često tvoreći nitrate. Na ovaj način dušikov dioksid izravno utječe na zakiseljavanje i eutrofikaciju atmosfere, što predstavlja vrlo značajan problem u okolišu, posebice kada se promatraju štetni učinci istaloženih kiselih kiša i eutrofikaciju tla i vode. Prema zadnjim dostupnim podacima Europske agencije za okoliš 3, promet je i dalje sektor koji najviše emitira emisije dušikovih oksida i udio ovih oksida u ukupnoj emisiji u zrak iznosi oko 46% od ukupne emisije u EU-28 tijekom 2015. godine (7% necestovni i 39% cestovni pormet). Ostale djelatnosti među najvećim izvorima dušikovih oksida su energetika, industrija i kućanstva. Uz već spomenute štetne učinke na pojedine sastavnice okoliša, posebice na floru i faunu vode i tla, dušikovi oksidi mogu uzrokovati i štetne učinke na ljudsko zdravlje. S time u svezi, vrlo je važno nadzirati kvalitetu zraka s obzirom na prisutnost svih onečišćujućih tvari, pa tako i dušikovih oksida, te na temelju procjena izloženosti populacije, poduzimati mjere u cilju smanjenja onečišćenosti zraka i podizanja njegove kvalitete. 3 EEA report, No 13/2017, Air quality in Europe 2015 report. 25 od 87
Sa stajališta mogućeg utjecaja dušikovih oksida na zdravlje, najznačajniji je dušikov dioksid koji udahnut u visokim koncentracijama može izazvati upalu dišnih putova i smanjene plućne funkcije, čime se povećava osjetljivost na respiratorne infekcije. Dušikovi oksidi se vrlo brzo resorbiraju i već nakon 15 minuta od udisanja se počinju izlučivati mokraćom u obliku nitrata i nitrita. Ovi oksidi se nakon resorpcije mogu vezati za hemoglobin stvarajući oksinitrohemoglobin koji ne može prenositi kisik. S obzirom na štetne učinke dušikovih oksida u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite vegetacije i ekosustava, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti dušikovih oksida izraženih kao dušikov dioksid - NO 2. Tablica 3. Granične vrijednosti koncentracija NO2 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR NO2 VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST (GV) 1 sat 200 µg/m 3 UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA GV ne smije biti prekoračena više od 18 puta tijekom kalendarske godine kalendarska godina 40 µg/m 3 - - Lebdeće čestice PM Čestice u zraku (eng. Particulate Matter) kompleksna su mješavina različitih kemijskih spojeva (nitrati, sulfati, organski kemijski spojevi, metali, sol) i čestica vode. Lebdeće čestice u zraku mogu biti primarne, ili čestice koje su iz prekursora formirane u atmosferi, pa ih se naziva sekundarnim lebdećim česticama. Glavni plinoviti prekursori za formiranje sekundarnih lebdećih čestica su sumporov dioksid (SO 2), dušikovi oksidi (NO X), amonijak (NH 3) i hlapivi organski spojevi (VOC). Iz prekursora nastaju različiti spojevi poput amonijevih soli, nitrata ili fosfata, tj. dolazi do formiranja novih čestica u zraku ili pak dolazi do kondenzacije vode i drugih spojeva na postojećim (primarnim) česticama tvoreći tzv. sekundarne čestice u obliku anorganskih i organskih aerosola koji mogu biti kapljični i čvrsti. Veličina čestica je izravno povezana sa potencijalom čestica da negativno utječu na zdravlje, a dijele se u dvije skupine: - čestice promjera od 2.5 do 10 mikrometara (μm) tj. PM 10, frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulaz sakupljača propisano normom HRN EN 12341 s 50%-tnom učinkovitošću odstranjivanja čestica aerodinamičkog promjera 10 µm, - i čestice promjera jednakog ili manjeg od 2.5 mikrometara (μm) tj. PM 2.5 Za razliku od lebdećih čestica krupnije frakcije (PM 10), lebdeće čestice PM 2.5 i one manjeg promjera smatraju se dobrim indikatorom za ocjenu daljinskog prijenosa onečišćujućih tvari. One također nastaju emisijama iz manjih i većih ložišta, iz prometa i kroz poljoprivredne aktivnosti, ali je njihov boravak u atmosferi, kemijski sastav i količina ovisan o geografskim uvjetima područja, emisijama ostalih spojeva, atmosferskim uvjetima i daljinskim prijenosom. 26 od 87
Lebdeće čestice fine frakcije izuzetno nepovoljno utječu na zdravlje ljudi, prvenstveno na zdravlje respiratornih organa, a u velikoj mjeri su i nosači alergena koji u današnje vrijeme sve više narušavaju kvalitetu života svih generacija, a osobito male djece i starijih osoba. Na regionalnoj skali, lebdeće čestice stvaraju poznatu pojavu zamućenosti atmosfere koja smanjuje vidljivost, što je osobito nepoželjno u područjima kao što su nacionalni parkovi, prirodni rezervati i područja od turističkog interesa. Ove su pojave poznate u sjevernoj i južnoj Americi, ali i u sjevernim i alpskim područjima Europe. Pri ulasku u respiratorni sustav, krupnije čestice, zaustavljaju se na dlačicama i sluznicama gornjih dišnih putova, dok čestice od nekoliko mikrometara prolaze kroz gornji dio dišnih putova, dijelom se talože na stjenkama bronhija, dok su one najsitnije sposobne prodrijeti u donje dišne putove, sve do alveola. Posebni učinci plinovitih onečišćujućih tvari iz zraka na zdravlje ljudi, uglavnom se manifestira u obliku iritacije sluznice dišnih putova. Pri nižim koncentracijama ili kraćem trajanju izloženosti, negativni učinci na zdravlje se očituje u obliku nadražajnog djelovanja na sluznicu očiju i dišnih putova pa se javlja upala očne spojnice i izrazito suzenje očiju, nadražaj nosa i grla, kašalj, stezanje u prsištu, otežano disanje itd. Vrlo visoke koncentracije plinovitih onečišćujućih tvari mogu uzrokovati naglo stezanje grkljana pa i zastoj disanja. - PAH i metali u česticama Policiklički aromatski ugljikovodici spojevi su koji se sastoje od dva ili više kondenziranih aromatskih prstenova. Nastaju prilikom nepotpunog izgaranja ili pirolize organskih tvari. Visoke koncentracije PAH prisutne su u atmosferi urbanih područja, a najviše su zimi kada su pojačane emisije iz kućnih ložišta. U ljetno doba koncentracije su niže jer je većina policikličkih aromatskih ugljikovodika nestabilna na visokim temperaturama, a osim toga dolazi do njihove oksidacije i fotooksidacije. Dokazano je da neki od njih imaju mutageno, a neki kancerogeno djelovanje. U zraku je pronađeno nekoliko stotina PAH, ali se najčešće mjeri nekoliko karakterističnih predstavnika tih spojeva, a obavezno benzo(a)piren (B(a)P) čije je kancerogeno djelovanje najviše istraživano. PAH se u zraku nalaze u plinovitoj fazi ili vezani na čestice. PAH s većim brojem prstenova koji imaju jače izraženo kancerogeno djelovanje, vezani na lebdeće čestice promjera od nekoliko mikrona, mogu disanjem ući u ljudski organizam i izazvati neželjene posljedice. Metali olovo (Pb), kadmij (Cd), arsen (As), nikal (Ni), prenose se atmosferom na velike udaljenosti i vrlo su postojani tako da cjelokupan iznos emisija teških metala prije ili kasnije dospijeva u tlo ili vode. Zbog svoje postojanosti, visoke otrovnosti i sklonosti da se akumuliraju u ekosustavu, teški metali su opasni i za žive organizme. Izvori emisija teških metala su različiti pa tako do emisije arsena, kroma i nikla dolazi zbog njihove prisutnosti u krutom gorivu i loživim uljima. Tako emisija kadmija biti veća ukoliko je promatrane godine korišteno više loživog ulja, dok će emisija žive rasti s većom potrošnjom prirodnog plina. Bakar i cink se najviše emitiraju pri izgaranju biomase u sektoru kućanstva te uslijed trošenja kočnica i guma vozila, a selen pri izgaranju tekućih goriva. S obzirom na štetne učinke pojedinačnih frakcija lebdećih čestica u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), a u cilju zaštite ljudskog zdravlja, nacionalnom legislativom koja 27 od 87
se temelji na pravnoj stečevini EU u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti PM 10 i ciljne vrijednosti za PM 2.5, te olovo, arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren u PM 10 u zraku. Tablica 4. Granične vrijednosti koncentracija PM10 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR PM 10 VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST 24 sata GV 50 µg/m 3 kalendarska godina GV 40 µg/m 3 UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA GV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine. Arsen (As) u PM 10 CV 6 ng/m 3 Kadmij (Cd) u PM 10 CV 5 ng/m 3 Nikal (Ni) Kalendarska godina CV 20 ng/m 3 - Olovo (Pb) u PM 10 Benzo(a)piren u PM 10 GV 0.5 µg/m 3 CV 1 ng/m 3 Tablica 5. Granične i ciljne vrijednosti koncentracija PM2.5 u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR VRIJEME USREDNJAVANJA VRIJEDNOST GRANICA TOLERANCIJE (GT) PM 2.5 1. STUPANJ GV 25 µg/m 3 Kalendarska godina 2. STUPANJ GV 20 µg/m 3 Kalendarska godina Kalendarska godina CV 25 µg/m 3 20% na datum 11. lipnja 2008. godine, s tim da se sljedećeg 1. siječnja i svakih 12 mjeseci nakon toga, smanjuje za jednake godišnje postotke, kako bi se do 1. siječnja 2015. godine dostiglo 0%. - - Prizemni ozon (O 3) Prizemni ozon (O 3) nalazi se u prizemnom sloju, troposferi, koja se prostire od tla do približno 15 km visine u kome je svega 10% ozona. Preostalih 90% ozona nalazi se u stratosferi, koja se prostire na visini od 15 do 50 km od Zemljine površine. Zato se zona prisutnosti ozona u stratosferi naziva ozonski omotač. U samom ozonskom omotaču, ozona ima u vrlo malim količinama. Njegova je najveća koncentracija na visini od oko 20 do 40 km, a iznosi od 2 do 8 ppm (4 do 17 mg/m 3 ). Za razliku od prizemnog ozona, ovaj stratosferski ozon naziva se "dobri" ozon jer ima zaštitnu ulogu od ultraljubičastog zračenja Sunca. 28 od 87
Iako se radi o identičnom kemijskom spoju, prizemni ozon znanstvenici nazivaju "lošim" i pri povećanim koncentracijama u zraku predstavlja onečišćenje. Prizemni ozon se uglavnom formira iz nekih prirodnih procesa (vulkani, isparavanje zemljišta, raspadanje bilja). U industrijskoj eri, velika količina prizemnog ozona nastaje iz antropogenih izvora, prvenstveno industrijskih izgaranja i prometa. Sagorijevanje fosilnih goriva i biomase oslobađa spojeve poput dušikovih oksida i organskih spojeva, koji uz pomoć sunčeve energije stvaraju ozon. Tvari koje potpomažu stvaranje prizemnog ozona, tzv. prethodnici (prekursori) ozona su dušikovi oksidi i odgovarajući lako hlapivi organski spojevi, kao što su benzen, toluen, ksilen i drugi. Upravo taj prizemni ozon je onečišćivač, kome se pripisuje aeroonečišćenje, koje je najintenzivnije tokom ljeta i to zato što se ozon u čitavoj atmosferi stvara i razgrađuje pod utjecajem UV zračenja, koje je ljeti i najjače. Periodično povećanje koncentracije prizemnog ozona doprinosi povećanju smoga i općoj zamućenosti atmosfere. Optimalni uvjeti za nastanak visokih koncentracija prizemnog ozona su tri prirodna katalizatora: - temperatura oko 35 o C, - sunčeva svjetlost i - vrijeme bez vjetra. Koncentracije prizemnog ozona ne ovise samo o lokalnim izvorima emisije prekursora prizemnog ozona, već izrazito ovise o: - meteorološkim prilikama (temp., UV zračenje i vjetrovna tišina), - regionalnim pozadinskim koncentracijama prizemnog ozona i - daljinskom transportu prekursora prizemnog ozona. Utjecaj lokalnih izvora stoga nije moguće odrediti samo temeljem mjerenja prizemnog ozona. Štoviše, u neposrednoj blizini izvora prekursora prizemnog ozona moguće je smanjenje koncentracija prizemnog ozona uslijed fotokemijske reakcije sa emitiranim NO x. Preliminarni rezultati mjerenja u mreži ruralnih pozadinskih postaja pokazuju da su prekoračenja ciljnih vrijednosti za prizemni ozon zabilježena od krajnjeg juga do krajnjeg istoka RH. Razina onečišćenja na ruralnim lokacijama čak je i veća nego na gradskim, što je očekivano jer na mjestima emisije dušikovih oksida, zbog procesa titracije, dolazi do smanjenja koncentracija prizemnog ozona. Tako npr. na ruralnim postajama u Makarskoj (HR 7) i Gradištu (HR 1) broj dana prekoračenja ciljne vrijednosti 8-satnih koncentracija veći je nego u Rijeci, Zagrebu ili Slavonskom Brodu. Upravo zbog velikog utjecaja meteoroloških uvjeta na razinu koncentracija prizemnog ozona tolerantne vrijednosti (ciljne vrijednosti) odnose se na višegodišnje srednjake broja prekoračenja. Prema Uredbi o ozonu u zraku ("Narodne novine" br. 133/05), godina 2010. uzima se kao prva godina čiji se podaci koriste za izračunavanje sukladnosti tijekom sljedeće tri godine za izračunavanja parametra najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost radi zaštite zdravlja ljudi. Statistički parametri koncentracija prizemnog ozona u razdoblju 2008.- 2011. godine računati su za kalendarske godine, pa je njihova varijabilnost iz godinu u godinu izrazito velika. Danas su, važećom Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne 29 od 87
novine" br. 117/12 i 84/17), definirane ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon te mjerenje prekursora prizemnog ozona 4. Prizemni ozon štetno djeluje na zdravlje čovjeka. Pri udisanju veće koncentracije ozona može doći do nadražaja dišnih puteva i otežanog disanja, a posebno su ugroženi ljudi koji boluju od astme i bronhitisa. Naravno, veću osjetljivost prema utjecaju ozona imaju stariji ljudi, djeca i trudnice. Isto tako, ozon utječe na pogoršanje kardiovaskularnih bolesti i arterioskleroze. Udisanjem, ozon dolazi u kontakt sa svim dijelovima dišnog sustava i dobro se resorbira. Njegovo djelovanje je lokalno i sistemsko. Djelovanjem na sluznicu disajnih puteva, ozon uzrokuje oštećenje epitela, što će kao posljedicu imati upalne procese te povećanu osjetljivost na alergene. Povećana koncentracija prizemnog ozona štetno utječe na biljni svijet, smanjuje fotosintezu i doprinosi oksidaciji. Dugotrajnije povećanje koncentracije ovog plina može ozbiljno ugroziti šume, pri čemu drveće može prije vremena da izgubi lišće i iglice, a može biti smanjen i prinos u poljoprivredi. S obzirom na štetne učinke prizemnog ozona u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite vegetacije i ekosustava, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon te mjerenje njegovih prekursora u zraku. Tablica 6. Ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon te mjerenje prekursora prizemnog ozona ONEČIŠĆUJUĆA TVAR CILJ VRIJEME USREDNJAVANJA CILJNA VRIJEDNOST / DUGOROČNI CILJ O3 ZAŠTITA ZDRAVLJA LJUDI ZAŠTITA VEGETACIJE CILJNE VRIJEDNOSTI najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost od svibnja do srpnja 120 µg/m 3 ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine AOT40 (izračunato na temelju jednosatnih vrijednosti) 18 000 µg/m 3 h kao prosjek pet godina O3 ZAŠTITA ZDRAVLJA LJUDI ZAŠTITA VEGETACIJE DUGOROČNI CILJEVI najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost u kalendarskoj godini od svibnja do srpnja 120 µg/m 3 AOT40 (izračunato iz jednosatnih vrijednosti) 6 000 µg/m 3 h 4 Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabire se na temelju ispitivanja osmosatnih pomičnih prosjeka, izračunatih iz podataka dobivenih od jednosatnih vrijednosti i ažuriranih svaki sat. Svaki tako izračunati osmosatni prosjek pripada danu u kojem se završava, tj. prvo razdoblje izračunavanja za bilo koji dan je razdoblje od 17:00 prethodnog dana do 01:00 tog dana; posljednje razdoblje izračunavanja za bilo koji dan je razdoblje od 16:00 do 24:00 tog dana. 30 od 87
Glavni cilj mjerenja prekursora prizemnog ozona je analizirati trendove, provjeriti učinkovitost strategija za smanjenje emisija, provjeriti dosljednost registra emisija prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša ( Narodne novine br. 87/15) i povezati izvore emisija s opaženim koncentracijama onečišćujućih tvari. Mjerenje prekursora prizemnog ozona obuhvaća barem dušikove okside i odgovarajuće VOC. - Ugljikov monoksid (CO) Ugljikov monoksid jedan je od najčešćih onečišćujućih tvari u atmosferi. To je bezbojan i bezmirisan plin koji je vrlo slabo topljiv u vodi. Godišnje emisije ugljikovog monoksida u atmosferu se procjenjuju na 2600 milijuna tona od čega je oko 60% proizvedeno ljudskom aktivnošću, a ostalih 40% je uzrokovano prirodnim pojavama (npr. šumski požari). Antropogena emisija ugljikovog monoksida uzrokovana je nepotpunim sagorijevanjem tvari bogatih ugljikom. Najveći dio tih emisija se odnosi na motorna vozila. Ostali izvori su termoelektrane na ugljen, te stacionarna izgaranja u industrijskom sektoru. Izvori ugljikovog monoksida u zatvorenom prostoru mogu biti sagorijevanje cigarete ili štednjaci na drva. Ugljikov monoksid ulazi u ljudsko tijelo putem disanja, spaja se s hemoglobinom, te smanjuje sposobnost hemoglobina da prenosi kisik. Visoke koncentracije CO imaju negativan i štetan utjecaj na ljudsko tijelo. Mogu se pojaviti neurološki problemi, kardiovaskularni problemi ili problemi sa mišićnim tkivom. Također je dokazano da visoke koncentracije CO negativno utječu na zdravlje trudnica. S obzirom na štetne učinke ugljikovog monoksida u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite vegetacije i ekosustava, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti ugljikovog monoksida. Tablica 7. Granične vrijednosti koncentracija CO u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST (GV) UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA CO maksimalna dnevna osmosatna srednja vrijednost 10 mg/m 3 - - Hlapivi organski spojevi (VOC) Hlapivi organski spojevi su jednostavni organski spojevi koji zbog svoje male molekularne mase vrlo lako hlape na sobnoj temperaturi otkuda im i naziv hlapivi. Ovi spojevi pripadaju skupini organskih spojeva koji se jednim imenom nazivaju ugljikovodici, a podijeljeni su u tzv. metanske i ne-metanske hlapive organske spojeve, odnosno plinove koji ishlapljuju iz različitih krutih ili tekućih tvari. 31 od 87
Ne-metanski hlapivi organski spojevi (NMVOC) reagiraju s dušikovim oksidima uz djelovanje sunčeve svjetlosti te stvaraju prizemni ozon. U najčešće antropogene izvore hlapivih organskih spojeva ubrajaju se obično industrijska proizvodna postrojenja koja se bave djelatnostima poput: proizvodnje drvenih i plastičnih laminata; obuće; premaza, lakova, tinte i ljepila; farmaceutskih proizvoda; gumenih smjesa i proizvoda od gume; biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja; tiskarskih proizvoda itd. U antropogene izvore VOC ubrajaju se i različite servisne usluge kao npr. kemijske čistionice, lakirnice i sl. Informacijski sustav o emisijama hlapivih organskih spojeva u RH vodi MZOE. Baza podataka o emisijama VOC sadrži sve relevantne podatke o operateru, vrsti postrojenja odnosno aktivnosti, vrijednostima iz izračuna bilance organskih otapala, rezultatima mjerenja/računanja, načinu praćenja emisija te o tehnikama smanjivanja emisija. Nadležno tijelo objavljuje godišnje izvještaje o emisijama VOC. Najveća emisija ostvarena je u aktivnosti Procesi premazivanja u različitim industrijskim djelatnostima i Tiskanje. Najmanja emisija hlapivih organskih spojeva ostvarena je u aktivnosti Kemijsko čišćenje. S obzirom da se u skupinu hlapivih organskih spojeva ubraja veliki broj različitih kemijskih spojeva, njihova kemijsko-fizikalna svojstva mogu biti vrlo različita, pa stoga i njihovi učinci na ljudsko zdravlje kao posljedica kratkoročne ili dugoročne izloženosti, mogu biti vrlo različiti. Naime, kratkotrajna izloženost čovjeka zraku onečišćenom hlapivim organskim spojeva može imati za posljedicu iritaciju očiju i dišnih putova, glavobolje, vrtoglavice, vizualnih poremećaja, umor, gubitak koordinacije, depresiju, alergijske reakcije na koži, mučninu i poremećaj pamćenja, dok dugotrajna izloženost ovim spojevima može dovesti do poremećaja u razvoju kod djece, probavnom sustavu, oštećenja jetre, bubrega i središnjeg živčanog sustava. Među hlapive organske spojeve prisutne u okolišu, a koji najviše opterećuju zrak, pripadaju i aromatski ugljikovodici koji imaju zajedničku oznaku BTEX (benzen, toluen, etilbenzen i ksilen). Procjenjivanje kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama, provodi se za benzen. Benzen (C 6H 6) u zraku većinom se nalazi u plinovitoj fazi, sa rezidencijskim vremenom koje varira, od nekoliko sati do nekoliko dana, ovisno o okolišu, klimi i koncentraciji ostalih onečišćujućih tvari. Benzen je sastavni dio sirove nafte (od 1-5% volumena), te se stvara u velikim količinama tijekom petrokemijskih procesa. Također, emisija benzena u atmosferu uzrokovana je industrijskim procesima i prometom motornih vozila. U zatvorenom prostoru emisija benzena nastaje tijekom pušenja cigareta. Izlaganje visokim koncentracijama benzena povećava vjerojatnost za nastajanje hematoloških zdravstvenih problema. Također, povećane koncentracije benzena imaju kancerogeni učinak i genotoksični utjecaj na ljudsko tijelo. S obzirom na štetne učinke benzena u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite vegetacije i ekosustava, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti benzena. 32 od 87
Tablica 8. Granične vrijednosti koncentracija benzena u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST (GV) UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA BENZEN kalendarska godina 5 µg/ m 3 - - Sumporovodik (H 2S) Sumporovodik je izuzetno otrovan i zapaljiv. Teži je od zraka te se nakuplja pri dnu prostorija. Unatoč velikoj otrovnosti, većoj od otrovnosti cijanovodika, manje je opasan jer se isprva lako osjeti dok su mu koncentracije još preniske, međutim ima anestezirajući učinak na njušni živac. Smatra se da je prag djelovanja oko 200-350 ppm no prag osjetljivosti njuha za sumporovodik iznosi oko 0,0047 ppm 5. Tu koncentraciju može osjetiti oko 50% osoba po karakterističnom mirisu na pokvarena jaja. Na koncentracijama od 20 ppm (30.000 μg/m 3 ) sumporovodik počinje djelovati kao iritans (nadražujuće) na membrane očiju i respiratornog trakta. Ovo nadraživanje se povećava s većom koncentracijom i dužinom izloženosti. Nadraženje očiju karakterizirano je nadraženjem konjuktive sa fotofobijom na keratokonjunktivitis i vesikulacijom (stvaranje plikova) na cornea epithelum. Produžena izloženost koncentracijama od 250 ppm (375.000 μg/m 3 ) može u nekoliko minuta izazvati plućni edem. Koncentracije preko 500 ppm (750.000 μg/m 3 ) izazivaju pospanost, vrtoglavicu, uzbuđenje, glavobolju, nestabilan hod i ostale sustavne simptome. Nagli gubitak svijesti bez predosjećaja (upozorenja), tjeskoba, osjećaj mučnine karakteristični su simptomi kod koncentracija iznad 700 ppm. U koncentracijama od 1000-2000 ppm sumporovodik je brzo apsorbiran kroz pluća u krv. U ovim koncentracijama jedno udisanje može dovesti do kome i brze smrti. Događa se inicijalna hipernea a ubrzo nakon toga kolaps i respiratorna inhibicija. U visokim koncentracijama sumporovodik izaziva trenutnu paralizu respiratornih centara. Kad koncentracija dosegne 5000 ppm slijedi skoro uvijek trenutna smrt. Izloženost i/ili konzumiranje alkohola može povećati otrovna djelovanja. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koncentracija sumporovodika od 150 μg/m 3 (usrednjena na 24 sata) jest najveća koncentracija koja se smije dozvoliti bez opasnosti od negativnog zdravstvenog učinka. U ovom slučaju smjernica se odnosi na izbjegavanje nadražaja očiju, koji se događa pri navedenoj koncentraciji. Također, WHO preporučuje da koncentracija sumporovodika u razdoblju od 30 minuta ne smije premašiti 7.05 μg/m 3 (tj. 0,0047 ppm kako je prethodno navedeno) kako bi se izbjegle značajne pritužbe na miris. 5 0,0047 ppm = 7.05 μg/m 3, odnosno satna granična vrijednost propisana Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17). Pri konverziji korišteni su sljedeći uvjeti: 1 bar i 0 C. 33 od 87
S obzirom učinke sumporovodika u promatranom vremenskom periodu (trajanju izloženosti), u cilju održavanja kvalitete življenja, nacionalnom legislativom koja se temelji na pravnoj stečevini EU, u RH su Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) propisane granične vrijednosti sumporovodika. Tablica 9. Granične vrijednosti koncentracija sumporovodika u zraku obzirom na zaštitu zdravlja ljudi ONEČIŠĆUJUĆA TVAR H2S VRIJEME USREDNJAVANJA GRANIČNA VRIJEDNOST (GV) 1 sat 7 µg/m 3 24 sata 5 µg/m 3 UČESTALOST DOZVOLJENIH PREKORAČENJA GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom kalendarske godine GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine 34 od 87
4 KVALITETA ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU Stanje kvalitete zraka u Gradu Slavonskom Brodu prati se na dvije postaje: Slavonski Brod - 1 i Slavonski Brod - 2, obje u sastavu državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Stoga su, za područje Grada Slavonskog Broda dostupni su isključivo podatci iz državne mreže za praćenje kvalitete zraka. Obrađeni i validirani podatci preuzeti su iz godišnjih izvješća HAOP o praćenju kvalitete zraka za područje Republike Hrvatske. Za uvodnu analizu kvalitete zraka na promatranom području, u sljedećim su poglavljima analizirane koncentracije onečišćujućih tvari iz državnih ali i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u RH, a u cilju stvaranja šire slike o mogućim izvorima, prijenosu ali i općem stanju kvalitete zraka na području RH, zone HR 2 i Grada Slavonskog Broda. 4.1.1 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2014. GODINI DRŽAVNA MREŽA: SUMPOROV DIOKSID SO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije SO2 bile niže od propisanih u Industrijskoj zoni (HR 2). Na niti jednoj mjernoj postaji nije došlo do nedozvoljenog broja prekoračenja 1- satnih i 24-satnih graničnih vrijednosti. 1-satne koncentracije SO2 prekoračile su graničnu vrijednost 4 puta u Gradu Slavonskom Brodu na mjernoj postaji SLAVONSKI BROD - 1 što je manje od dozvoljenih 24 puta. Modelirane srednje godišnje vrijednosti koncentracija SO2 uglavnom se kreću u rasponu od 2-6 µg/m 3 i kontinuirano se smanjuju od početka do kraja razdoblja analize od 2001-2013. godine (rezultati su dobiveni primjenom posljednje verzije EMEP modela iz 2014. godine). Najviše vrijednosti koncentracija dobivene su za područja koja graniče s BiH (Republika Srpska) i Republikom Srbijom, što je i očekivano s obzirom na velike izvore emisije sumporovoga dioksida na sjeveru BiH i RS. Međutim, vrijednosti prizemnih koncentracija su niske, odnosno ispod vrijednosti donjeg praga procjene (50 µg/m 3 ) s obzirom na zdravlje ljudi kao i donjeg praga procjene (8 µg/m 3 ) s obzirom na zaštitu vegetacije. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (SO2) Ukupan broj mjernih mjesta (50) u RH na kojima se prate koncentracije SO2 u 2014. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na sumporov dioksid (SO2) 35 od 87
DRŽAVNA MREŽA: DUŠIKOV DIOKSID NO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije NO2 bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u Industrijskoj zoni. Na niti jednoj mjernoj postaji nije došlo do nedozvoljenog broja prekoračenja 1-satnih graničnih vrijednosti, kao ni srednje godišnje granične vrijednosti. Na osnovu analize rezultata mjerenja i objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije NO2 bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u Industrijskoj zoni. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (43) u RH na kojima se prate koncentracije NO2 u 2014. godini ocijenjene su I. kategorijom, osim tri mjerne postaje u Gradu Zagrebu koje su ocijenjene II. kategorijom kvalitete zraka. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (NO2) GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na dušikov dioksid (NO2) DRŽAVNA MREŽA: LEBDEĆE ČESTICE PM10 I PM2.5 PM10-24-satne koncentracije PM10 prekoračile su graničnu vrijednost na mjernoj postaji Zagreb-1 (70 dana), Zagreb-3 (68 dana), Osijek-1 (75 dana), Kutina-1 (77 dana), Sisak-1 (45 dana) što je više od dozvoljenih 35 dana prekoračenja. Na niti jednoj mjernoj postaji nije došlo do prekoračenja srednje godišnje vrijednosti. Na osnovi analize ocjenjeno je da su koncentracije lebdećih čestica PM10 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama Zagreb i Osijek te Industrijskoj zoni (HR 2). PM2.5 - Srednja godišnja vrijednost nije prekoračila graničnu vrijednost na mjernim postajama Zagreb, Slavonski Brod - 1 i Plitvička jezera. Koncentracije lebdećih čestica PM2.5 u aglomeraciji Zagreb te u Industrijskoj zoni (HR 2) i zoni Lika, Gorski kotar i Primorje (HR 3) bile su niže od granične vrijednosti. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije PM10 čestica u 2014. godini pratile su se na ukupno 32 mjerne postaje. Na 11 mjernih postaja u gradovima Zagreb, Osijek, Sisak i Kutina kvaliteta zraka s obzirom na PM10 ocijenjena je II. kategorijom. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (PM10) U RH koncentracije PM2.5 čestica u 2014. godini pratile su se na ukupno 10 mjernih postaja. Na 1 mjernoj postaji u Gradu Zagrebu kvaliteta zraka s obzirom na PM2.5 ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na PM10 i PM2.5 Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (PM2.5) 36 od 87
BENZEN (C6H6) UGLJIKOV MONOKSID CO DRŽAVNA MREŽA: PRIZEMNI OZON O3 U aglomeracijama Zagreb i Rijeka te u zonama Kontinentalna Hrvatska (HR 1) i Industrijskoj zoni (HR 2) koncentracije ozona bile su niže od propisanih ciljnih vrijednosti. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije prizemnog ozona u 2014. godini pratile su se na ukupno 22 mjerne postaje. Na 7 mjernih postaja u gradovima Opatija, Labin, Vis i Čabar te općinama Kostrena, Bakar i Raša kvaliteta zraka s obzirom na prizemni ozon ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon (O3) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (O3) DRŽAVNA MREŽA: Na osnovu objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije CO bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama i zonama. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (17) u RH na kojima se prate koncentracije CO u 2014. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: Mjerenja se nisu provodila. DRŽAVNA MREŽA: Mjerenja koncentracije benzena na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u razdoblju 2011.-2015. godine provodila su se u aglomeracijama Zagreb, Osijek i Rijeka te u zonama HR 1 i HR 2. U svim zonama mjerenja se provode pomoću automatskih analizatora. Mjerenja benzena su vrlo zahtjevna budući da su mjerni instrumenti podložni čestim kvarovima, a osobito u slučajevima kada dolazi do prekida u dotoku električne energije za rad instrumenta. Zbog toga je i obuhvat podataka mjerenja za benzen uglavnom slab. Na osnovu rezultata mjerenja i objektivne procjene 6 ocjenjeno je da su koncentracije benzena bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama Zagreb i Osijek i u svim zonama. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (9) u RH na kojima se prate koncentracije benzena u 2014. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na benzen (C6H6) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (CO) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (C6H6) 6 Objektivna procjena kvalitete zraka provodi se za sva područja (zone) u kojima se ne provode mjerenja kvalitete zraka, mjerenja se provode nekom od nestandardiziranih metoda ili se provode nekom standardiziranom metodom za koju nisu provedeni testovi ekvivalencije s referentnom metodom, ali samo u slučaju gdje su razine koncentracija onečišćujućih tvari na razmatranom području ispod donjeg praga procjene/dugoročnog cilja sukladno člancima 6. i 9. Direktive 2008/50/EK. 37 od 87
DRŽAVNA MREŽA: METALI Pb, Cd, Ni, As U PM10 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije Cd, Ni i As u PM10 bile niže od propisanih ciljnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernoj postaji Zagreb-1 i Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1. Na osnovi vrijednosti mjerenja u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1) i Industrijskoj zoni (Sisak-1) te vrijednosti ukupnih koncentracija olova (Pb) i kadmija (Cd) u zraku dobivenih modelom za 2013-tu godinu može se procijeniti da srednje godišnje vrijednosti Pb i Cd u PM10 nisu prekoračile graničnu odnosno ciljnu vrijednosti u niti jednoj zoni u 2014. godini. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (12/14) u RH na kojima se prate koncentracije teških metala u PM10 u 2014. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na metale olovo, kadmij, nikal i arsen u PM10 Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (Pb u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (CD u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (Ni u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (As u PM10) BENZO(A)PIREN I DRUGI PAH U PM10 SUMPOROVODIK H2S DRŽAVNA MREŽA: Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije B(a)P u PM10 bile više od propisanih ciljnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernoj postaji Zagreb-1 i Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1. Na osnovu vrijednosti ukupnih koncentracija B(a)P u zraku dobivenih modelom za 2013-tu godinu može se procijeniti da srednje godišnje vrijednosti B(a)P u PM10 nisu prekoračile ciljnu vrijednosti u niti jednoj zoni u 2014. godini. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije B(a)P u 2014. godini pratile su se na ukupno 4 mjerne postaje. Na 3 mjerne postaja u gradovima Zagreb i Sisak kvaliteta zraka s obzirom na B(a)P ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na B(a)P u PM10 Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2014. (B(a)P u PM10) DRŽAVNA MREŽA: Mjerenja sumporovodika odnose se na prekoračenje graničnih vrijednosti s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom). Uz Prekoračenja u Gradu Slavonskom Brodu, prekoračenja GV koncentracija sumporovodika vezana su uz industrijska središta Grada Siska i Urinja (Općina Kostrena). Vrlo visoke vrijednosti sumporovodika su zabilježene i na odlagalištu otpada Jakuševec. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije sumporovodika u 2014. godini pratile su se na ukupno 15 mjernih postaja. Na 4 mjerne postaja u gradovima Zagreb, Slavonski Brod i Sisak te u Općini Kostrena kvaliteta zraka s obzirom na H2S ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom sumporovodik (H2S) 38 od 87
4.1.2 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2015. GODINI DRŽAVNA MREŽA: SUMPOROV DIOKSID SO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije SO2 bile niže od propisanih u Industrijskoj zoni (HR 2). Satne koncentracije SO2 prekoračile su vrijednost od 500 µg/m 3 5 puta u Gradu Slavonskom Brodu na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1, ali niti jednom tijekom tri uzastopna sata tako da nije došlo do prekoračenja praga upozorenja. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (52) u RH na kojima se prate koncentracije SO2 u 2015. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na sumporov dioksid (SO2) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (SO2) DRŽAVNA MREŽA: DUŠIKOV DIOKSID NO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije NO2 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernoj postaji Zagreb-1 zbog prekoračenja srednje godišnje granične vrijednosti. U Industrijskoj zoni koncentracije NO2 bile niže od propisanih graničnih vrijednosti DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (40) u RH na kojima se prate koncentracije NO2 u 2015. godini ocijenjene su I. kategorijom, osim četiri mjerne postaje u Gradu Zagrebu koje su ocijenjene II. kategorijom kvalitete zraka (izgaranje goriva u cestovnom prometu). Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (NO2) GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na dušikov dioksid (NO2) DRŽAVNA MREŽA: PM10 - Na osnovi analize ocjenjeno je da su koncentracije lebdećih čestica PM10 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama Zagreb i Osijek te Industrijskoj zoni (HR 2). LEBDEĆE ČESTICE PM10 I PM2.5 PM2.5 - Koncentracije lebdećih čestica PM2.5 bile više od propisane granične vrijednosti u Industrijskoj zoni (HR 2). DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije PM10 čestica u 2015. godini pratile su se na ukupno 45 mjernih postaja. Na 15 mjernih postaja u gradovima Zagrebu, Osijeku, Kutini, Sisku i Slavonskom Brodu kvaliteta zraka s obzirom na PM10 ocijenjena je II. kategorijom. U RH koncentracije PM2.5 čestica u 2015. godini pratile su se na ukupno 20 mjernih postaja. Na 3 mjerne postaje u Gradu Zagrebu i Gradu Slavonskom Brodu kvaliteta zraka s obzirom na PM2.5 ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (PM10) II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na PM10 i PM2.5 na postajama Slavonski Bord 1 i Slavonski Bord 2. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (PM2.5) 39 od 87
BENZEN (C6H6) UGLJIKOV MONOKSID CO DRŽAVNA MREŽA: PRIZEMNI OZON O3 U Industrijskoj zoni (HR 2) koncentracije ozona bile su niže od propisanih ciljnih vrijednosti. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije prizemnog ozona u 2015. godini pratile su se na ukupno 20 mjernih postaja. Na 14 mjernih postaja kvaliteta zraka s obzirom na prizemni ozon ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon (O3) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (O3) DRŽAVNA MREŽA: Na osnovu objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije CO bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u i zonama. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (17) u RH na kojima se prate koncentracije CO u 2015. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na benzen (CO) DRŽAVNA MREŽA: Na osnovu rezultata mjerenja i objektivne/ekspertne procjene ocjenjeno je da su koncentracije benzena bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u svim aglomeracijama. U Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1 koncentracije benzena bile više od granične vrijednosti. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (16) u RH na kojima se prate koncentracije benzena u 2015. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. U industrijskoj zoni na mjernoj postaji Sisak-1 srednja godišnja koncentracija bila je veća od GV. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na benzen (C6H6) DRŽAVNA MREŽA: Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (CO) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (C6H6) METALI Pb, Cd, Ni, As U PM10 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije Cd, Ni i As u PM10 bile niže od propisanih ciljnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernoj postaji Zagreb-1 i Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1. Na osnovi vrijednosti mjerenja u aglomeraciji Zagreb (Zagreb-1) i Industrijskoj zoni (Sisak-1) te vrijednosti ukupnih koncentracija olova (Pb) i kadmija (Cd) u zraku dobivenih modelom za 2013-tu godinu može se procijeniti da srednje godišnje vrijednosti Pb i Cd u PM10 nisu prekoračile graničnu odnosno ciljnu vrijednosti u niti jednoj zoni u 2015. godini. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (14/16) u RH na kojima se prate koncentracije teških metala u PM10 u 2015. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na metale olovo, kadmij, nikal i arsen u PM10 40 od 87
BENZO(A)PIREN I DRUGI PAH U Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (Pb u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (Cd u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (Ni u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (As u PM10) PM10 SUMPOROVODIK H2S DRŽAVNA MREŽA: Na osnovi analize mjerenja i objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije B(a)P u PM10 bile više od propisanih ciljnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernim postajama Zagreb-1 i Zagreb-3 kao i u Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije B(a)P u 2015. godini pratile su se na ukupno 6 mjernih postaja. Na 6 mjernih postaja u gradovima Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu kvaliteta zraka s obzirom na B(a)P ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na B(a)P u PM10 Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2015. (B(a)P u PM10) DRŽAVNA MREŽA: DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije sumporovodika u 2015. godini pratile su se na ukupno 15 mjernih postaja. Na 6 mjerne postaja u gradovima Zagreb, Slavonski Brod i Sisak te u Općini Kostrena kvaliteta zraka s obzirom na H2S ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom sumporovodik (H2S) U 2015. godini, Gradu Slavonskom Brodu prekoračenja graničnih i/ili ciljnih vrijednosti s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi odnose se na sljedeće onečišćujuće tvari: lebdeće čestice (PM 10 i PM 2.5), B(a)P u PM 10. Mjerenja sumporovodika (H 2S) se odnose na prekoračenje graničnih vrijednosti s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom). Vrijednosti PM 10 visoke su u većim gradovima i industrijskim središtima kontinentalne Hrvatske Zagrebu, Osijeku, Kutini, Sisku i Slavonskom Brodu gdje su povišene vrijednosti vezane uz mala kućna ložišta, promet i industriju kao i povišene vrijednosti BaP u PM 10 u Slavonskom Brodu, Zagrebu i Sisku. Visoke vrijednosti PM 2,5 zabilježene su u gradovima Slavonskom Brodu i Zagrebu. Prekoračenja H 2S vezana su uz industrijska središta Siska i Urinja, te Slavonskog Broda koji je također u blizini industrijskog središta. Visoke vrijednosti H 2S su zabilježene i na odlagalištu otpada u Gradu Zagrebu. 41 od 87
4.1.3 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2016. GODINI DRŽAVNA MREŽA: SUMPOROV DIOKSID SO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije SO2 bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te da ne dolazi ni do prekoračenja donjeg praga procjene. U zoni HR 2 na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1 granična vrijednost također nije prekoračena, a nisu prekoračeni ni donji ni gornji pragovi procjene. U Gradu Slavonskom Brodu na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1 jednosatne koncentracije SO2 prekoračile su graničnu vrijednost 4 puta što je manje od dozvoljenih 24 puta tijekom kalendarske godine. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta u RH na kojima se prate koncentracije SO2 u 2016. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (SO2) GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na sumporov dioksid (SO2) DRŽAVNA MREŽA: DUŠIKOV DIOKSID NO2 Na osnovi analize rezultata mjerenja ocjenjeno je da su koncentracije NO2 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb. U Industrijskoj zoni koncentracije NO2 bile niže od propisanih graničnih vrijednosti. Jednosatne koncentracije NO2 jednom su prekoračile graničnu vrijednost na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Aglomeracija Zagreb ocijenjena je kao onečišćena. Ostale aglomeracije i zone ocijenjene su kao čiste. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na dušikov dioksid (NO2) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (NO2) DRŽAVNA MREŽA: LEBDEĆE ČESTICE PM10 I PM2.5 PM10 - Na osnovi analize ocjenjeno je da su koncentracije lebdećih čestica PM10 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama Zagreb i Osijek te Industrijskoj zoni (HR 2). Na mjernoj postaji Slavonski Brod - 1 gornji prag procjene za 24-satni uzorak bio je prijeđen 159 puta, a donji 228 puta. Srednja godišnja vrijednost bila je viša od gornjeg praga procjene za vrijeme usrednjavanja od jedne godine. Na mjernoj postaji Slavonski Brod - 2 gornji prag procjene za 24-satni uzorak bio je prijeđen 137 puta, a donji 199 puta. Srednja godišnja vrijednost bila je viša od gornjeg praga procjene za vrijeme usrednjavanja od jedne godine. PM2.5 - Srednje godišnje vrijednosti PM2,5 frakcije lebdećih čestica na mjernim postajama Velika Gorica, Slavonski Brod -1 i Slavonski Brod - 2 prelazile su GV od 25 µg/m 3 te je okolni zrak na tim postajama tijekom 2016. godine bio II. kategorije kvalitete. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Aglomeracije Zagreb i Osijek i Industrijska zona ocijenjene su kao onečišćene. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na PM10 i PM2.5 na postajama Slavonski Bord 1 i Slavonski Bord 2. Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (PM2.5) 42 od 87
METALI Pb, Cd, Ni, As U BENZEN (C6H6) UGLJIKOV MONOKSID CO DRŽAVNA MREŽA: PRIZEMNI OZON O3 U Industrijskoj zoni (HR 2) koncentracije ozona bile su niže od propisanih ciljnih vrijednosti. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije prizemnog ozona u 2016. godini pratile su se na ukupno 20 mjernih postaja. Na 14 mjernih postaja kvaliteta zraka s obzirom na prizemni ozon ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon (O3) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (O3) DRŽAVNA MREŽA: Na osnovu objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije CO bile niže od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeracijama i zonama. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (17) u RH na kojima se prate koncentracije CO u 2016. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na ugljikov monoksid (CO) DRŽAVNA MREŽA: U Industrijskoj zoni nije dana ocjena onečišćenosti zbog nedovoljnog obuhvata podataka (20 %). DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (16) u RH na kojima se prate koncentracije benzena u 2016. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na benzen (C6H6) DRŽAVNA MREŽA: Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (CO) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (C6H6) PM10 Na osnovi rezultata mjerenja i objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije Cd, Ni, As i Pb u PM10 bile niže od propisanih graničnih ili ciljnih vrijednosti u svim zonama i aglomeracijama. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: Ukupan broj mjernih mjesta (14/16) u RH na kojima se prate koncentracije teških metala u PM10 u 2016. godini ocijenjene su I. kategorijom kvalitete zraka. GRAD SLAVONSKI BROD: I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na metale olovo, kadmij, nikal i arsen u PM10 43 od 87
BENZO(A)PIREN I DRUGI PAH U Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (Pb u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (Cd u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (Ni u PM10) Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (As u PM10) PM10 SUMPOROVODI K H2S DRŽAVNA MREŽA: Na osnovi analize mjerenja i objektivne procjene ocjenjeno je da su koncentracije B(a)P u PM10 bile više od propisanih ciljnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernim postajama Zagreb-1 i Zagreb-3 kao i u Industrijskoj zoni (HR 2) na mjernoj postaji Sisak-1. DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije B(a)P u 2016. godini pratile su se na ukupno 6 mjernih postaja. Na 6 mjernih postaja u gradovima Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu kvaliteta zraka s obzirom na B(a)P ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na B(a)P u PM10 Ocjena onečišćenosti zona i aglomeracija 2016. (B(a)P u PM10) DRŽAVNA I LOKALNA MREŽA: U RH koncentracije sumporovodika u 2016. godini pratile su se na ukupno 15 mjernih postaja. Na 6 postaja u gradovima Zagreb, Slavonski Brod i Sisak te u Općini Kostrena kvaliteta zraka s obzirom na H2S ocijenjena je II. kategorijom. GRAD SLAVONSKI BROD: II. kategorija kvalitete zraka s obzirom sumporovodik (H2S) U Gradu Slavonskom Brodu vrijednosti PM 10 visoke su kao i u većim gradovima i industrijskim središtima kontinentalne Hrvatske - Zagrebu, Osijeku, Kutini, Sisku gdje su povišene vrijednosti vezane uz mala kućna ložišta, promet i industriju kao i povišene vrijednosti B(a)P u PM 10 u Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu. Visoke vrijednosti PM 2.5 zabilježene su u Zagrebu, Velikoj Gorici i Slavonskom Brodu. Prekoračenja H 2S zabilježena su u Gradu Slavonskom Brodu kao posljedica prekograničnog prijenosa onečišćenja uslijed prerade nafte u Rafineriji nafte Brod, te na odlagalištu otpada u Gradu Zagrebu. 44 od 87
4.1.4 OCJENA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU U 2017. GODINI Za uvodnu analizu kvalitete zraka na promatranom području, u 2017. godini, objedinjeni su podatci iz lokalnih i državne mreže za praćenje kvalitete zraka nisu bili dostupni. U nastavku se obrađuju dostupni, validirani podatci iz državne mreže o kvaliteti zraka na području zone HR 2 i Grada Slavonskog Broda u 2017. godini. Podatci su preuzeti iz Izvješća DHMZ o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2017. godini (Zagreb, rujan, 2018.). SUMPOROV DIOKSID SO2 DUŠIKOV DIOKSID SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini zabilježena su tri prekoračenja propisane satne vrijednosti za SO2 od 350 μg/m 3 (broj dozvoljenih prekoračenja je 24 puta), a dnevna propisana granična vrijednost od 125 μg/m 3 bila je prekoračena jednom tijekom kalendarske godine. SLAVONSKI BROD - 2: U 2017. godini zabilježena su sedam prekoračenja propisane satne vrijednosti za SO2 od 350 μg/m 3 (broj dozvoljenih prekoračenja je 24 puta), a dnevna propisana granična vrijednost od 125 μg/m 3 bila je prekoračena jednom tijekom kalendarske godine. I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na sumporov dioksid (SO2) NO2 UGLJIKOV MONOKSID CO SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini zabilježena su dva prekoračenja propisane satne vrijednosti NO2 od 200 μg/m 3 (broj dozvoljenih prekoračenja je 18 puta), a srednje godišnje koncentracije nisu prekoračile propisanu graničnu vrijednost od 40 μg/m 3 tijekom kalendarske godine te je prema razini onečišćenosti u odnosu na razdoblje od 2010. do 2017. godine. I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na dušikov dioksid (NO2) SLAVONSKI BROD - 2: U 2017. godini, obuhvat mjerenja na postaji Slavonski brod - 2 manji je od minimalnog obuhvata zbog izvanrednog kvara mjernog uređaja (listopad 2017) te obuhvat podataka nije bio dostatan za ocjenu kategorizacije zraka za ugljikov monoksid. Nedovoljan obuhvat podataka. LEBDEĆE ČESTICE PM10 I PM2.5 SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini provedena su mjerenja čestica PM referentnom metodom. U 2017. godini srednja godišnja koncentracija PM10 iznosila je 43 μg/m 3 čime je prekoračena srednja godišnja granična vrijednost od 40 μg/m 3, a dnevna granična vrijednost od 50 μg/m 3 prekoračena je 92 puta tijekom kalendarske godine (dozvoljeno je 35 prekoračenja). U 2017. godini srednja godišnja koncentracija PM2.5 iznosila je 37 μg/m 3 čime je prekoračena granična vrijednost od 25 μg/m 3. SLAVONSKI BROD - 2: U 2017. godini provedena su mjerenja čestica PM referentnom metodom. U 2017. godini srednja godišnja koncentracija PM10 iznosila je 36 μg/m 3, odnosno nije prekoračena srednja godišnja granična vrijednost od 40 μg/m 3, a dnevna granična vrijednost od 50 μg/m 3 prekoračena je 72 puta tijekom kalendarske godine (dozvoljeno je 35 prekoračenja). U 2017. godini srednja godišnja koncentracija PM2.5 iznosila je 31μg/m 3 čime je prekoračena granična vrijednost od 25 μg/m 3. II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na PM10 II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na PM2.5 45 od 87
BENZEN (C6H6) BENZO(A)PIREN I DRUGI PAH U SUMPOROVODIK H2S PRIZEMNI OZON O3 SLAVONSKI BROD - 1: Prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon nisu prekoračeni u 2017. godini. Ciljna vrijednost prekoračena je 29 puta (dnevne 8-satne srednje vrijednosti veće od 120 μg/m 3 ). Kada se uzme u analizu trogodišnji prosjek za proračun broja dana s prekoračenjem ciljne vrijednosti za prizemni ozon, zabilježeno je 15 dana s prekoračenjem (8 dan u 2015. godini, 9 dana u 2016. godini i 29 dana u 2017. godini), dakle zrak je u odnosu na prizemni ozon I. kategorije. I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon (O3) SLAVONSKI BROD - 1: Srednja godišnja koncentracija benzena u zraku u 2017. godini iznosila je 3.6 μg/m 3, odnosno nije prekoračena granična vrijednost od 5 μg/m 3. SLAVONSKI BROD - 2: Zbog smanjenog obuhvata podataka (manjeg od 75%) kvaliteta zraka uvijeno je ocijenjena I. kategorijom. METALI Pb, Cd, Ni, As U PM10 I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na benzen (C6H6) SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini srednja godišnja koncentracija arsena (As) iznosila je 0,8 ng/m 3 čime nije prekoračena srednja godišnja ciljna vrijednost od 6 ng/m 3. U 2017. godini srednja godišnja koncentracija kadmija (Cd) iznosila je 0,2 ng/m 3 čime nije prekoračena srednja godišnja ciljna vrijednost od 5 ng/m 3. U 2017. godini srednja godišnja koncentracija nikla (Ni) iznosila je 2,4 ng/m 3 čime nije prekoračena srednja prekoračena ciljna vrijednost. U 2017. godini srednja godišnja koncentracija olova (Pb) iznosila je 0,007 μg/m 3 čime nije prekoračena srednja godišnja granična vrijednost od 0,5 μg/m 3. I. kategorija kvalitete zraka s obzirom na As, Cd, Ni i Pb u PM10 PM10 SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini srednja godišnja koncentracija B(a)P iznosila je 4,3 ng/m 3 čime je prekoračena srednja godišnja ciljna vrijednost od 1 ng/m 3. II. kategorija kvalitete zraka s obzirom na B(a)P u PM10 SLAVONSKI BROD - 1: U 2017. godini zabilježeno je 141 prekoračenja propisane satne vrijednosti H2S od 7 μg/m 3 (broj dozvoljenih prekoračenja je 24 puta), a dnevne propisane granične vrijednosti od 5 μg/m 3 prekoračene su 8 puta (broj dozvoljenih prekoračenja je 7 puta). SLAVONSKI BROD - 2: U 2017. godini zabilježeno je 110 prekoračenja propisane satne vrijednosti H2S od 7 μg/m 3 (broj dozvoljenih prekoračenja je 24 puta), a dnevne propisane granične vrijednosti od 5 μg/m 3 prekoračene su 3 puta (broj dozvoljenih prekoračenja je 7 puta). II. kategorija kvalitete zraka s obzirom sumporovodik (H2S) 46 od 87
4.1.5 KATEGORIZACIJA KVALITETE ZRAKA I TRENDOVI U PROMATRANOM ČETVEROGODIŠNJEM RAZDOBLJU ONEČIŠĆUJUĆA TVAR 2014. 2015. 2016. 2017. SUMPOROVODIK (H 2S) II. II. II. II. LEBDEĆE CESTICE PM 2.5 I. II. II. II. LEBDEĆE CESTICE PM 10 II. II. II. PRIZEMNI OZON (O 3) I. I. I. I. SUMPOROV DIOKSID (SO 2) I. I. I. I. DUŠIKOV DIOKSID (NO 2) I. I. I. I. UGLJIKOV MONOKSID CO I. I. I. I. BENZEN (C 6H 6) I. I. I. I. ARSEN U PM 10 (As) I. I. I. KADMIJ U PM 10 (Cd) I. I. I. NIKAL U PM 10 (NI) I. I. I. OLOVO U PM 10 (Pb) I. I. I. BENZO[A]PIREN U PM 10B(A)P II. II. II. Na temelju dostupnih, validiranih podataka, u promatranome četverogodišnjem razdoblju razvidan je trend onečišćenja zraka, odnosno utvrđena su prekoračenja graničnih vrijednosti za lebdeće čestice, benzo(a)piren u lebdećim česticama i sumporovodik. Kvaliteta zraka u promatranome četverogodišnjem razdoblju prikazuje pozitivan trend, odnosno I. kategoriju kvalitete zraka s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, ugljikov monoksid, benzen, prizemni ozon te sadržaj metala u česticama. 4.1.6 IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA U GRADU SLAVONSKOM BRODU Emisija je ispuštanje onečišćujućih tvari u plinovitom ili krutom stanju iz određenog izvora u okoliš. Izvori onečišćenja zraka mogu biti prirodni (erupcije vulkana, seizmičke aktivnosti, geotermalne aktivnosti, požari na nepristupačnim područjima, snažni vjetrovi ili ponovno atmosfersko podizanje ili prenošenje prirodnih čestica iz sušnih područja i slično) te 47 od 87
antropogeni. Antropogeni izvori onečišćenja dijele se na nepokretne i pokretne emisijske izvore. Nepokretni izvori jesu: točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i slično), difuzni: kod kojih se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, određene aktivnosti, površine i druga mjesta). Pokretni izvori jesu prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak: motorna vozila, šumski i poljoprivredni strojevi, necestovni pokretni strojevi (kompresori, buldožeri, gusjeničari, hidraulični rovokopači, cestovni valjci, pokretne dizalice, oprema za održavanje putova i drugo), lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi. Prema vrsti, onečišćujućih tvari koje izvor emitira, bez obzira radi li se o nepokretnim (točkastim i difuznim) ili pokretnim (prijevozna sredstva), moguće je među onečišćujućim tvarima u zraku koji su posljedica ljudskih aktivnosti, razlikovati: plinove, lebdeće čestice, metale i metaloide, postojane organske tvari, radioaktivne tvari, ostale onečišćujuće tvari i otpadnu toplinu kao poseban oblik onečišćenja atmosferskog zraka, ali i djelovanja na mikroklimu. U 2018. dostupan je Portal prostorne raspodjele emisija pri HAOP. Radi se o javnom portalu prostorne raspodjele emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore, te sve ostale (prisutne) pokretne i nepokretne izvore emisija s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije. Projektom je izrađen cjeloviti nacionalni registar emisija onečišćujućih tvari u zrak za Republiku Hrvatsku, pet zona, četiri aglomeracije (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split) te za Grad Slavonski Brod. Dostupni podatci su oni za 2015. godinu, no u skladu s prethodnim poglavljima i tabelom, razvidna je kontinuirano nepromijenjeno stanje kvalitete zraka u Gradu, te se navedeni podatci, a za 2015. godinu, smatraju relevantnim i u trenutku izrade ovog Programa. U nastavku su iznijeti grafički prikazi unijete kvantificirane količine emisije 7 pojedinačne onečišćujuće tvari, prema izvorima, izražene u kg/t, na području Grada Slavonskog Broda, u 2015. godini. NAPOMENA: Raspodjela emisija dostupna je isključivo za onečišćujuće tvari iz LRTAP konvencije, drugim riječima za onečišćujuće tvari kadmij (Cd), ugljikov monoksid (CO), dioksini i furani, heksaklorbenzen (HCB), heksaklorocikloheksan (HCH), živa (Hg), amonijak (NH3), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMVOC/NMVOC), oksidi dušika (NOx), olovo (Pb), poliklorirani bifenili (PCB), čestice aerodinamičkog promjera 10 µm i 2.5 µm (PM10 i PM2.5), oksidi sumpora (SOx), i ukupni policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). 7 Unesena emisija prikazuje, inženjerskim modelom, proračunatu emisiju u odabranom području. 48 od 87
Slika 2: Unesena emisija dušikovih oksida izražena kao NO2 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Slika 3: Unesena emisija oksida sumpora izražena kao SO2 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Slika 4: Unesena emisija ugljikovog monoksida na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 49 od 87
Slika 5: Unesena emisija lebdećih čestica aerodinamičnog promjera 10 µm na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Slika 6: Unesena emisija lebdećih čestica aerodinamičnog promjera 2.5 µm na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Slika 7: Unesena emisija ukupnih policikličkih aromatskih ugljikovodika na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 50 od 87
Ostale emisije onečišćujućih tvari prikazane su po sektorima. Od ukupno 710 t unesene emisije nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMVOC/NMVOC) na području Grada, u 2015. godini, sektor otapala i doprinijelo je ukupnoj unesenoj emisiji s 278.572,20 kg, a slijede ga emisije iz malih ložišta s 173.605,79 kg i sektor industrije s 143.171,70 kg. Slika 8: Unesena emisija NMVOC na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Od ukupno 61,4 t unesene emisije amonijaka (NH 3) na području Grada, u 2015. godini, mala ložišta doprinijela su ukupnoj unesenoj emisiji s 23.506,96 kg, a slijede ga emisije iz poljoprivrednog sektora (stočarstvo) s 21.033,41 kg. Slika 9: Unesena emisija NH3 na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini 51 od 87
Od ukupno 35.554,12 kg unesene emisije crnog ugljika (BC 8 ) na području Grada, u 2015. godini, mala ložišta doprinijela su ukupnoj unesenoj emisiji s 20.600,97 kg, a slijede ga emisije iz cestovnog prometa s 8.370,24 kg. Slika 10: Unesena emisija BC na području Grada Slavonskog Broda u 2015. godini Ukupne unesene emisije olova (Pb), kadmija (Cd) i žive (Hg) u 2015, godini na području Grada Slavonskog Broda iznosile su 56 kg, 8 kg odnosno 2 kg. Primarni izvor olova i dalje je cestovni promet s 41,2 unesena kg emisije. Mala su ložišta primarni izvor kadmija s unesenih 6,3 kg emisije, te industrija kao primarni izvor žive s unesenih 0,8 kg. Primarni izvor ukupne unesene emisije dioksina i furana (PCDD/PCDF) na području Grada Slavonskog Broda su mala ložišta s 0,16 g od ukupno 0,2 g unesene emisije. Industrijski sektor primarni je izvor emisija polikloriranih bifenilia (PCB) s unesenih 5.8 kg emisije. Mala ložišta primarni su izvor heksaklorbenzena (HCB), s unesenih 2.3 g emisije. 8 Ugljik u elementarnom stanju pojavljuje se kao dijamant, grafit, fuleren i crni amorfni ugljik (black carbon BC). Crni amorfni ugljik nalazi se i u lebdećim česticama u atmosferi, a glavni oblici su: elementarni (EC), organski (OC) i karbonatni (CC) ugljik. Atmosferske čestice ugljika emitiraju se iz više od 70 različitih vrsta izvora onečišćenja zraka. EC je primarni onečišćivač koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih i biljnih goriva, a pojavljuje se još i kao čestice čađe. Organski spojevi kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), poliklorirani bifenili (PCB), dioksini i furani te druga organska onečišćenja nastaju procesima izgaranja i stvaranja sekundarnih organskih aerosola, a ubrajaju se u organski ugljik (OC). 52 od 87
Uz lokalne izvore emisija na stanje kvalitete zraka u Gradu Slavonskom Brodu utječu nepovoljni klimatski uvjeti te pozadinsko onečišćenje zraka. Blizina rijeke Save te gorski masiv u zaleđu Grada utječu na stvaranje nepovoljnih meteoroloških situacija koje karakterizira zatvorena cirkulacija onečišćenja. Obrada vremenskih serija razina koncentracija ukazuje da su koncentracije gotovo svih onečišćujućih tvari osim prizemnog ozona značajno više tijekom hladnog razdoblja. Uzrok tome su vjerojatno meteorološki uvjeti tijekom zime obilježeni temperaturnim inverzijama i stabilnim anticiklonama koji onemogućuju raspršenje i razrjeđenje onečišćenja. Također, tijekom hladnog razdoblja očekuje se pojačani promet, rad kućnih ložišta i toplane kao i pojačani utjecaj ostalih izvora (gorenje biomase i industrije). Razina regionalnog pozadinskog onečišćenja zraka česticama u istočnom dijelu RH relativno je visoka na što ukazuju mjerenja na postaji državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka smještenoj u Kopačkom ritu. Analizom podataka, uočeno je izraženo povećanje koncentracija PM čestica na obje mjerne postaje tijekom noći. Značajan utjecaj na vrlo visoku razinu onečišćenja česticama zimi imaju klimatski uvjeti koji doprinose akumulaciji onečišćenja nad Gradom. Vremenske prilike tijekom zime utječu na razinu onečišćenja česticama. S jedne strane, pad temperature zraka prati porast emisija vezanih za grijanje prostora. S druge pak strane, hladna razdoblja povezana su sa stagnacijom zraka i malim brzinama vjetra što znači da su uvjeti za disperziju loši te dolazi do zadržavanja čestica u plitkom graničnom sloju što pogoduje porastu koncentracija unutar područja Grada Slavonskog Broda. Ovo je izraziti problem poglavito u zimskim mjesecima kada je u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj povišena vrijednosti lebdećih čestica. Tako su npr. 2017. godine maksimalne izmjerene dnevne vrijednost PM 10 čestica iznosile su 189,1 µg/m 3 u Gradu Slavonskom Brodu, 312,1 µg/m 3 u Gradu Kutini i 214,2 µg/m 3 u Gradu Zagrebu. Granična je vrijednost prekoračena 78 puta u Gradu Slavonskom Brodu, 104 u Gradu vrijednost i 59 u Gradu Zagrebu. Podatci su preuzeti iz validiranih izvješća o kvaliteti zraka na postajama državne mreže. Za vrijednosti koncentracija čestica PM 2.5, teže je provesti sličnu usporedbu iz praktičnog razloga manjeg opsega, odnosno manjeg broja lokacija mjerenja. Iz validiranih podataka o kvaliteti zraka na postajama državne mreže moguće je odrediti koncentracije pozadinskog onečišćenja, odnosno prijenosa čestica, usporedbom podataka s mjernih postaja u Gradu Slavonskom Brodu s Kopačkim ritom. Tako su 2017. godine srednje izmjerene dnevne vrijednost PM 2.5 čestica iznosile su 41 µg/m 3 u Gradu Slavonskom Brodu i 15 µg/m 3 u Kopačkom ritu. Prema dostupnim podatcima iz lokalne mreže Grada Zagreba 9 i usporedbom s podatcima iz državne mreže, 2017. godine maksimalne izmjerene dnevne vrijednost PM 2.5 čestica iznosile su 651,3 µg/m 3 u Gradu Slavonskom Brodu, 147/150 µg/m 3 u Gradu Zagrebu na postajama Ksaverska cesta odnosno Siget. Na istim mjernim postajama iz lokalne mreže, u 2017, godini pratile su se koncentracije benzo(a)pirena u PM 10. Kao i na području Grada Slavonskog Broda, na mjernim postajama u 9 Izvještaj o mjerenju i praćenju kvalitete zraka na gradskim mjernim postajama u 2017., Broj izvještaja: IMI-P-414/2018, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za higijenu okoline, Zagreb, ožujak, 2018. 53 od 87
Gradu Zagrebu kvaliteta zraka s obzirom na B(a)P bila je II. kategorije, a povišene koncentracije također su iskazivale značajno sezonski karakter. Problem onečišćenja zraka na području Grada Slavonskog Broda i okolnog područja, u velikoj mjeri uzrokovan je radom Rafinerije nafte Brod. Nedvojbeno je da je Rafinerija dominantni izvor onečišćenja za sumporovodik (H 2S). U prilog navedenom ide i Ekološka dozvola 10 (ekvivalent Okolišne dozvole u Republici Hrvatskoj), izdana od strane Ministarstva prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, 2011. godine. Naime navedenim se dokumentom navodi sljedeće: - Oprema za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš uključuje pogon 36 obrada plinova aminom, pogon 37 - pranje tekućih plinova aminom, pogon 38-rekuperacija sumpora (CLAUS postrojenje). Kapacitet pogona 38 (CLAUS) jest obrada 1414m 3 /h sumpora u 44 t/dan. Kao dopuna predviđenom postupku u pogonu 38, pokrenut je pogon 39 po metodi CLAUS Pol- 1500 s dodatnim kapacitetom obrade do konačnih 1,8 t/dan, a s namjerom da se dostignu Europski standardi u zbrinjavanju sumporovodika s efikasnošću od 99%. No u dodatnom pogonu 39 nije bilo mogući postići stabilan rad. 10 Rješenje RAFINERIJA NAFTE A.D. Brod, Ekološka dozvola za pogone i postrojenje Rafinerije nafte u Brodu, Banja Luka, 6. prosinac, 2011. godine. 54 od 87
5 OZONSKI SLOJ Najveći dio ozona (oko 90%) nalazi se u stratosferi (ozonosfera) na 20 do 50 kilometara nadmorske visine, a poznat je pod nazivom ozonski omotač. Manji dio ozona nalazi se u nižim dijelovima atmosfere do otprilike 10 km od zemljine površine, u troposferi. U ovom se sloju prirodno nalazi 10% ukupnog ozona atmosfere. Iako je u oba sloja ozon isti po svojoj kemijskoj formuli, ima sasvim drugačije djelovanje. Prema podacima sa službenih stranica MZOE količina ozona u troposferi u prvih 5 km iznad tla povećala se u zadnjih 50 godina dvostruko, a samo u zadnjih deset godina za 10%. To je povećanje posljedica onečišćenja prometom i industrijom u razvijenim područjima sjeverne polutke. Tanjenje ozonskog sloja i prodiranje toplih UV zraka ima utjecaj i na globalno zagrijavanje, zajedno s drugim uzročnicima zagrijavanja atmosfere: ugljičnim dioksidom, metanom, oksidimadušika, klorofluorougljikovodicima, itd. Količina ozona u troposferskom i stratosferskom sloju u prirodnoj je ravnoteži. Međutim, kao posljedica određenih antropoloških aktivnosti, došlo je do porasta količine ozona u troposferskom sloju te do smanjenja u stratosferskom sloju. Fotolitičkom razgradnjom tvari koje oštećuju ozonski omotač oslobađaju se radikali klora i broma koji se vežu s atomom kisika iz molekule ozona. Na taj način nastaje molekula kisika i nestabilni spoj koji ubrzo otpušta dobiveni atom kisika, a slobodni radikal klora ili broma ponovo je spreman za novu katalitičku reakciju. Moguće je do 100 000 takvih reakcija samo jednog klorovog ili bromovog radikala prije nego što se isperu u troposferu. Tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS) su: klorofluorougljici, drugi potpuno halogenirani klorofluorougljici, CFC, haloni, nepotpuno halogenirani klorofluorougljikovodici HCFC, ugljik tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, bromofluorougljikovodici i bromoklorometan HBFC, metilbromid te sumporov heksafluorid i fluorirani plinovi (fluorougljikovodici HFC, perfluorougljici PFC) koji se koriste kao radne tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici i koje ne oštećuju ozonski sloj, ali pridonose globalnom zatopljenju tzv. zamjenske tvari. S obzirom da se u Republici Hrvatskoj ne proizvode TOOS, potrošnja se računa kao razlika uvoza i izvoza TOOS, u skladu s Montrealskim protokolom. Podaci o potrošnji tvari koje oštećuju ozonski omotač dostupne su isključivo na razini cijele države (pri MZOE) te stoga nije moguće dati podatak o njihovoj potrošnji na razini Grada Slavonskog Broda. 55 od 87
6 NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETA Osnovni smisao Programa zaštite zraka Grada Slavonskog Broda, kao i drugih okolišnih programa, je trajni proces aktivnog uključivanja, suradnje i dijaloga svih nezaobilaznih dionika u provedbi mjera za ostvarivanje okolišnih ciljeva, dok je sam dokument inicijalni materijal. Program se, kao ishodište jednog neprekinutog procesa, a ovisno o iskustvima stečenim tijekom njegove provedbe mora kontinuirano prilagođavati, mijenjati i dorađivati sukladno novostečenim uvjetima. Tako ovaj dokument, osim dugoročne, edukacijske i ishodišne uloge, mora davati i potpuno konkretne, operativno provedive prioritetne mjere koje će se, ovisno o trenutnim okolnostima, ostvarivati u daljnjem kratkoročno/dugoročnom razdoblju. Načela određivanja važnosti ciljeva i mjera u ovom dokumentu vođena su osnovnim načelima koja obuhvaćaju: ODRŽIVI RAZVITAK ciljevi i mjere moraju poticati održivi razvitak, odnosno cjelokupni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja; PEDOSTROŽNOST radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš, pri planiranju i izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša, što podrazumijeva korištenje dobrih iskustava kao i uporabu proizvoda, opreme i uređaja te primjenu proizvodnih postupaka i sustava održavanja koji su najpovoljniji za okoliš; NAČELO ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji uključuju troškove sanacije i pravične naknade štete; PRISTUP INFORMACIJAMA I SUDJELOVANJE JAVNOSTI građani Republike Hrvatske imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša. Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja dokumenata o zaštiti okoliša; SURADNJU I PODIJELJENU ODGOVORNOST određivanje ciljeva i njihova realizacija mogući su samo u međusobnom partnerstvu svih dionika pri čemu svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti; PROMJENU PONAŠANJA U PROIZVODNJI I POTROŠNJI provedba ciljeva nije moguća bez promjene načina ponašanja te bez promjene odnosa u proizvodnji i potrošnji; UPORABU VEĆEG BROJA INSTRUMENATA ZA PROVEDBU CILJEVA potrebno je koristiti veći broj tradicionalnih i ekonomskih, odnosno tržišnih instrumenata koji bi pomogli ostvarivanju ciljeva zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i njihovu integraciju u druge sektore koji utječu na kvalitetu zraka, zaštitu ozonskog sloja i ublažavanje klimatskih promjena. Pri određivanju prioriteta u pogledu provedbe ciljeva te pripreme i provedbe mjera određuju se sljedeća mjerila: PREVENTIVNO DJELOVANJE prioritet treba dati mjerama kojima se preventivno djeluje na sprječavanje onečišćenja zraka i ublažavanje klimatskih promjena; RAZINA ONEČIŠĆENJA prioritet treba dati područjima i onečišćujućim tvarima za koje je utvrđena viša razina onečišćenja, promatrano u odnosu na propisane granične vrijednosti i pragove upozorenja; STUPANJ ŠTETNOSTI (OPASNOST, RIZIK) ONEČIŠĆUJUĆE TVARI NA LJUDSKO ZDRAVLJE prednost treba dati ciljevima i mjerama čijim se ostvarenjem utječe na smanjivanje emisija onečišćujućih tvari u zrak koje imaju izraženija štetna svojstva; 56 od 87
VELIČINU POPULACIJE ILI PRIRODNIH EKOSUSTAVA POD RIZIKOM u određivanju prioriteta bitan čimbenik je veličina populacije koja je izložena onečišćenju i/ili površina i raznovrsnost ugroženog prirodnog ekosustava i kulturnih dobara; OSJETLJIVOST RECEPTORA u pogledu utjecaja na zdravlje osjetljivijom populacijom smatraju se djeca, starije osobe i bolesnici; STUPANJ NELAGODE IZAZVAN ONEČIŠĆENJEM osim štetnih učinaka na zdravlje ljudi i štetnog djelovanja na vegetaciju i prirodne ekosustave, razlog za djelovanje je i narušavanje kvalitete življenje zbog onečišćenja zraka, najčešće zbog neugodnih mirisa ili primjerice smanjenja vidljivosti; SINERGIJSKI UČINAK prednost se daje mjerama koje, pored smanjivanja prioritetnih onečišćujućih tvari, imaju pozitivan učinak na smanjivanje ostalih onečišćujućih tvari i/ili na smanjivanje utjecaja na druge sastavnice okoliša (vode, tlo/otpad). 57 od 87
7 CILJEVI ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA Ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja i prilagodbe klimatskih promjena koji se postavljaju u ovom Programu usklađeni su sa ciljevima definiranim Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine ( Narodne novine br. 139/13) i Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodsko-posavskoj županiji za razdoblje 2016.-2020. godine ( Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 20/16), te su podijeljeni su u četiri tematske skupine: I. zaštita i poboljšanje kvalitete zraka, II. III. IV. emisije onečišćujućih tvari u zrak, emisije stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj, međusektorski utjecaj (informiranje javnosti i financiranje mjera). PRIMARNI CILJ PROGRAMA ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA, UBLAŽAVANJA I PRILAGODBE KLIMATSKOM PROMJENAMA U GRADU SLAVONSKOM BRODU JEST ZAŠTITA I OČUVANJE ZDRAVLJA LJUDI I ZAŠTITA I POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA. Specifični ciljevi, usklađeni s dokumentima višeg reda, određeni su za područje Grada Slavonskog Broda na način da se prilagode gradskoj razini u onolikoj mjeri koliko je to potrebno obzirom na ocjenu i stanje kvalitete zraka na području Grada Slavonskog Broda. Specifični ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka su: SPECIFIČNI CILJ BR. OPIS CILJA C1 POBOLJŠATI POSTOJEĆU KVALITETU ZRAKA C2 UNAPRIJEDITI SUSTAV PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA C3 OSIGURATI FINANCIRANJE, PRIPREMU I PROVEDBU MJERA ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK TE AKTIVNOSTI NADOGRADNJE I OSNAŽIVANJA UPRAVNO-ADMINISTRATIVNIH TIJELA I NJIHOVIH KAPACITETA. C4 OSIGURATI DOSTUPNOSTI INFORMACIJA JAVNOSTI VEZANO UZ KVALITETU ZRAKA. 58 od 87
8 MJERE ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA Da bi se postigli prethodno definirani ciljevi zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Slavonskog Broda, potrebno je provesti određene mjere i aktivnosti. U nastavku je dan popis mjera čijom provedbom se nastoji pridonijeti postizanju ciljeva. Mjere su, u skladu s ciljevima, ali i u skladu s Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine te s Programom zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodsko-posavskoj županiji za razdoblje 2016.-2020. godine, podijeljene u nekoliko skupina. Pojedine mjere pridonose različitim ciljevima. Međusektorske mjere obuhvaćaju regulatorne i planske mjere kao i dio preventivnih mjera koje je potrebno kontinuirano poduzimati radi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka. S obzirom na vremensku realizaciju mjera iste su podijeljene na: mjere najvišeg prioriteta (I) koje treba provesti u prve dvije godine nakon donošenja Programa, mjere srednjeg prioriteta (II) koje se mogu planirati ili započeti u sredini razdoblja i mjere umjerenog prioriteta (III) koje se mogu planirati u završnom razdoblju važenja Programa. Neke mjere treba provoditi kontinuirano, tijekom cijelog razdoblja važenja Programa. 59 od 87
M 1 - OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA Općim i preventivnim mjerama i instrumentima za očuvanje kvalitete zraka nastoji se planiranjem prostora i zahvata u okolišu, predviđanjem mogućih utjecaja na kvalitetu zraka, propisivanjem adekvatnih uvjeta zaštite zraka, praćenjem i izvješćivanjem o kvaliteti zraka te izgradnjom i jačanjem institucionalnih, organizacijskih i stručnih/znanstvenih kapaciteta spriječiti onečišćenje i poboljšati kvalitetu zraka. Preventivne mjere usklađene su s Planom RH i obuhvaćaju postojeće međusektorske mjere i instrumente zaštite okoliša i dodatne mjere čija je svrha unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka u Republici Hrvatskoj. Sve navedene mjere potrebno je kontinuirano unaprjeđivati u skladu s novim znanstvenim i stručnim spoznajama i najboljoj praksi vodeći brigu o ujednačavanju kvalitete i administrativnoj efikasnosti postupaka. M 2 - MJERE ZA UNAPREĐENJA SUSTAVA PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA Ovim se mjerama nastoji provest analizu stanja sustava te proširenje mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, u cilju unapređenja sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka kako bi se postigla učinkovita kontrola i upravljanje kvalitetom zraka u Gradu Slavonskom Brodu. Namjera je pružiti potpunu sliku kvalitete zraka u Gradu, te u skladu s istom planiranje i provođenje odgovarajućih mjera poboljšanja kvalitete zraka s obzirom na relevantne parametre. M 3 - KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA PRAGA UPOZORENJA Kratkoročne mjere donose se s ciljem zaštite zdravlja ljudi pri pojavama prekoračenja praga upozorenja za SO 2 i NO 2 i praga obavješćivanja ili praga upozorenja za prizemni ozon, kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. Mjere se propisuju u kratkoročnim akcijskim planovima koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave sukladno Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18). M 4 - MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE Mjere se donose s ciljem poboljšanja kvalitete zraka u zonama ili aglomeracijama u kojima je došlo do prekoračenja bilo koje propisane granične ili ciljne vrijednosti čime kvaliteta zraka prelazi u drugu kategoriju. Mjere se propisuju u akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave sukladno Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18). M 5 - MJERE ZA POSTIZANJE DUGOROČNIH CILJEVA ZA PRIZEMNI OZON U ZRAKU Tvari koje potpomažu stvaranje prizemnog ozona, tzv. prethodnici (prekursori) ozona su dušikovi oksidi i odgovarajući lako hlapivi organski spojevi, kao što su benzen, toluen, ksilen i drugi. Zbog emisije dušikovih oksida iz prometa, prizemni ozon ima najviše koncentracije na rubnim dijelovima urbanog područja i nešto podalje od mjesta najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju "dogoditi" na samom urbanom području. Onečišćenje prizemnim ozonom prvenstveno je regionalni problem zbog daljinskog, prekograničnog prijenosa prizemnog ozona i njegovih prekursora. 60 od 87
Dodane mjere za postizanje dugoročnih ciljeva za prizemni ozon u zraku propisane su državnim Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013. - 2017., poštuju preporuke iz Plana djelovanja za smanjenje onečišćenja prizemnim ozonom u područjima i naseljenim područjima RH u kojima dolazi do prekoračenja ciljnih vrijednosti (DHMZ, 2012.) i provode se na razini Republike Hrvatske. Mjere za smanjenje tvari koje potpomažu stvaranje prizemnog ozona (dušikovi oksidi i lako hlapivi organski spojevi) navedene su i opisane u poglavlju Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja te u poglavlju Mjere za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa. M 6 - MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI KOJE UZROKUJU NEPOVOLJNE UČINKE ZAKISELJAVANJA I EUTROFIKACIJE Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja, eutrofikacije i fotokemijskog onečišćenja, obuhvaćaju emisije sumporovog dioksida, dušikovih oksida, hlapivih organskih spojeva, amonijaka te lebdećih čestica aerodinamičnog promjera manjeg ili jednakog 2,5 mikrometra (PM 2,5). Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja i eutrofikacije su međusektorske mjere čija provedba ovisi i proizlazi iz provedbe djela mjera za poticanje energetske učinkovitosti i uporabe obnovljive energije i čišćih goriva te mjera za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa, a koje su propisane ovim Programom. M 7 - MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI (POO) I TEŠKIH METALA Postojane organske onečišćujuće tvari (POO) su organski spojevi otporni na fotokemijsku, kemijsku ili biološku razgradnju koji imaju svojstvo niske topljivosti u vodi i visoke topljivosti u mastima zbog čega se nakupljaju (bio-akumuliraju) u masnim tkivima živih organizama. Obuhvaćaju: dioksine i furane (PCDD/PCDF), policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), pesticide (heksaklorcikloheksan - HCB) i poliklorirane bifenile (PCB). Nalaze se u okolišu u relativno niskim koncentracijama, međutim imaju svojstvo prijenosa vodom, zrakom i migracijskim vrstama na velike udaljenosti stoga su široko rasprostranjeni po svijetu, uključujući i područja gdje se nikada nisu prije koristili. Najveće emisije dioksina i furana nastaju pri izgaranju biomase (ogrjevno drvo) u kućanstvu. Emisije PAH visoke su pri npr. izgaranju ugljena u kućanstvu no značajne su i za izgaranje svih tekućih goriva u nepokretnim i pokretnim izvorima. Emisije HCB dominantne su za izgaranje biomase i ugljena u kućanstvu i ostalim sektorima gdje se koriste spomenuti energenti. Do emisija PCB-ova dolazi pri nepropisnoj uporabi rashladnih i klimatizacijskih uređaja i nepropisnom odlaganju otpadne električne opreme koja ih sadrži. Republika Hrvatska stranka je Stokholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima sukladno Zakonu o potvrđivanju Stokholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Glavni je cilj Stokholmske konvencije primjena mjera i najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje ili uklanjanje ispuštanja postojanih organskih onečišćujućih tvari, navedenih u Dodacima A, B i C konvencije, iz proizvodnje i uporabe, uključujući i iz nenamjerne proizvodnje te smanjenje ili uklanjanje ispuštanja iz zaliha i otpada. 61 od 87
Republika Hrvatska stranka je i Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima koji ima za cilj nadzirati, smanjiti ili ukloniti ispuštanje, emisiju i gubitke postojanih organskih spojeva. Sukladno članku 7. Stokholmske konvencije, Republika Hrvatska izradila je Drugi nacionalni plan za provedbu Stokholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj ( Narodne novine br. 62/16), koji sadrži pregled stanja vezano uz proizvodnju, uporabu POO, uloge i nadležnosti/odgovornosti vezano uz upravljanje POO, institucionalni i zakonski okvir te postojeći monitoring POO spojeva u okolišu po njegovim sastavnicama. S obzirom da je godišnjim proračunom emisija onečišćujućih tvari u zrak utvrđeno da su osnovni izvori emisija POO (PCDD/PCDF, PAH, HCB) na području Republike Hrvatske posljednjih godina mala ložišta (kućanstva) zbog izgaranja biomase, potrebno je na području Grada Slavonskog Broda provoditi mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima kako bi se smanjile energetske potrebe kućanstava. Ove mjere dane su u poglavlju mjere za povećanje energetske učinkovitosti. Promet je također značajan izvor PAH. Mjere za smanjenje onečišćenja iz prometa dane su u posebnom poglavlju. Teški metali Teški metali uključuju: prioritetne teške metale - olovo (Pb), kadmij (Cd) i živa (Hg) te ostale teške metale - arsen (As), krom (Cr), bakar (Cu), nikal (Ni), selen (Se), talija (Tl) i cink (Zn). Teški metali se prenose atmosferom na velike udaljenosti i vrlo su postojani, tako da cjelokupan iznos emisije prije ili kasnije dospijeva u tlo ili vode. Zbog svoje postojanosti, visoke otrovnosti i sklonosti da se akumuliraju u ekosustavu, teški metali su opasni i za žive organizme. Emisije prioritetnih metala uglavnom su posljedica izgaranja goriva. Emisije teških metala u korelaciji su s emisijom čestica. M 8 - MJERE ZA POSTUPNO UKIDANJE POTROŠNJE KONTROLIRANIH TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I SMANJIVANJE EMISIJA FLUORIRANIH STAKLENIČKIH PLINOVA Tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), kontrolirane i nove tvari, obuhvaćaju: klorofluorougljike (CFC), druge potpuno halogenirane klorofluorougljike, halone, ugljik tetraklorid, 1,1,1-trikloretan, metilbromid, bromofluorougljikovodike (HBFC), klorofluorougljikovodike (HCFC), bromoklormetan i mješavine kontroliranih tvari, dibromodifluorometan, 1-bromopropan, bromoetan, trifluorojodometan i klorometan. Proizvodi i oprema koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, odnose se na rashladne i klimatizacijske uređaje, proizvode u obliku aerosola (osim onih koji se primjenjuju u medicini), otapala, proizvode, sustave i aparate za gašenje požara te polimerne materijale. Fluorirani staklenički plinovi obuhvaćaju: sumporov heksafluorid (SF 6), fluorougljikovodike (HFC), perfluorougljike (PFC) i mješavine fluoriranih stakleničkih plinova. U proizvode i opremu koji sadrže fluorirane stakleničke plinove ili o njima ovise, spadaju ostali proizvodi i oprema (spremnici za jednokratnu uporabu, prozori, obuća, gume za vozila, jednokomponentne pjene), nezatvoreni sustavi s izravnim isparivanjem, protupožarni sustavi i aparati za gašenje požara te novi aerosoli. Skupina mjera propisanih Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (Narodne novine 90/14), određuje postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima, postupanje 62 od 87
s uređajima i opremom koji sadržavaju te tvari ili o njima ovise, postupanje s tim tvarima nakon prestanka uporabe uređaja i opreme koji ih sadrže, provjera propuštanja tih tvari, način prikupljanja, obnavljanja, oporabe i uništavanja tih tvari. Mjere za zaštitu ozona provode se na razini države i usmjerene su k potpunom ukidanju uporabe različitih kemikalija koje oštećuju ozon i doprinose globalnom zagrijavanju. M 9 - MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli eko sustav dovodeći do klimatskih promjena. Nakon industrijske revolucije, prvenstveno zbog sve veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. Staklenički plinovi su: ugljikov dioksid (CO 2), metan (CH 4), didušikov oksid (N 2O), fluorougljikovodici (spojevi HFC), perflourougljici (spojevi PFC), sumporov heksafluorid (SF 6). Najveći doprinos emisiji stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske ima sektor energetike, slijede poljoprivreda i industrijski procesi te gospodarenje otpadom i uporaba otapala. U sektoru industrijski procesi ključni izvori emisije su proizvodnja cementa, vapna, amonijaka i dušične kiseline te potrošnja HFC-a u sustavima za hlađenje i klimatizaciju. Od 1. siječnja 2013. godine Republika Hrvatska je u punom opsegu uključena u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Europske unije (EU ETS). EU ETS je razvijen kao tržišni mehanizam za smanjenje emisija. Od 2013. godine svako postrojenje u Republici Hrvatskoj obuhvaćeno EU ETS-om je zbog troška nabave emisijskih jedinica stimulirano da smanji emisiju iz postrojenja. U EU ETS uključene su djelatnosti navedene u Prilogu I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, od kojih su u Hrvatskoj najviše zastupljene sljedeće djelatnosti: izgaranje goriva u postrojenjima snage iznad 20 MW, rafiniranje mineralnog ulja, proizvodnja sirovog željeza ili čelika, proizvodnja cementnog klinkera, proizvodnja vapna, proizvodnja stakla, proizvodnja keramičkih proizvoda, proizvodnja izolacijskih materijala od mineralne vune, proizvodnja papira i proizvodnja dušične kiseline. Sustavom su od stakleničkih plinova obuhvaćeni ugljikov dioksid (CO 2) za sve djelatnosti te dodatno za određene djelatnosti didušikov oksid (N 2O) i perfluorougljik (PFC). Posebna djelatnost obuhvaćena europskim sustavom trgovanja emisijama je zrakoplovna djelatnost koja obuhvaća sve letove s polazištem ili odredištem u državi Europskog gospodarskog prostora. Mjere smanjivanja i ograničavanja emisija stakleničkih plinova provode operateri postrojenja s djelatnostima uslijed kojih dolazi do emisije stakleničkih plinova i dobavljači tekućih naftnih goriva u skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka ( Narodne novine broj 130/11, 147/14) i Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova ( Narodne novine broj 69/12). Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu ograničenja porasta emisija svih stakleničkih plinova iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom trgovanja emisijama do 2020. godine prema pravilima koja su propisana Odlukom 406/2009/EZ. Stoga se, Programom propisuju mjere za smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova koje je moguće provesti na lokalnoj razini. M 10 - MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE Energetska politika u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprave za energetiku. Na provedbenoj razini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima kljucnu 63 od 87
ulogu u financiranju izrade, razvitka i provedbe projekata na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava te pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije; očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u dugoročnom razdoblju. Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti ( Narodne novine br. 127/14) jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi donose Akcijski plan energetske učinkovitosti. Akcijski plan je planski dokument koji se donosi za trogodišnje razdoblje u skladu s Nacionalnim akcijskim planom, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada. Grad Slavonski Brod donio je Akcijski plan energetske učinkovitosti na području Grada za razdoblje 2017. 2019. godine koji sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u provedbu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Mjere su podijeljene prema podsektorima neposredne potrošnje industrija, promet i sektor opće potrošnje. Mjere energetske učinkovitosti u sektoru prometa prikazane su posebnom u poglavlju ovog Programa - 8.11. Mjere za smanjenje ukupnih emisija iz prometa. M 11 - MJERE ZA SMANJENJE UKUPNIH EMISIJA IZ PROMETA Emisije iz sektora prometa nastaju izgaranjem i hlapljenjem goriva te trošenjem materijala (guma, kočnica i dr.) u svim oblicima prometa (cestovni, željeznički, zračni, pomorski, riječni i izvan-cestovni). Emisije obuhvaćaju veliki broj onečišćujućih vari i stakleničkih plinova i prvenstveno su ovisne o tehničkim karakteristikama i efikasnosti motora, konstrukciji vozila i kvaliteti goriva. Emisije nastaju i suspendiranjem prašine s prometnica, sto je izraženi problem u mnogim gradovima i vjerojatno medu glavnim uzrocima povišenih onečišćenja na nekim lokacijama. Mjere za smanjivanje emisija iz ovog sektora stoga prvenstveno ovise o tehnološkom napretku i poboljšanju učinkovitosti vozila i kvalitete goriva. Osim navedenih tehničkih mjera, sa stajališta smanjivanja emisija učinkovite su i mjere kojima se potiču oni oblici prijevoza koji imaju manju emisiju, kao sto je primjerice željeznički prijevoz i različiti oblici javnog prijevoza. Potrošnja energije u sektoru prometa čini znatan dio potrošnje na području Grada Slavonskog Broda, a važnost prometa za smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova prepoznata je i kroz resurse alocirane upravo na sektor prometa. 64 od 87
8.1 OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA MJERA 1. PODMJERA 1.1. OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA IZRADA IZVJEŠĆA O PROVEDBI PROGRAMA VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET IZVOR FINANCIRANJA C1/C3 Sukladno Zakonu o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) upravno tijelo Grada nadležno za zaštitu okoliša izrađuje izvješće o provedbi Programa, za razdoblje od četiri godine, koje usvaja Gradsko vijeće. Grad Slavonski Brod. Kontinuirano. Grad Slavonski Brod (provedba ne zahtijeva dodatna financijska sredstva). MJERA 1. PODMJERA 1.2. VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET IZVOR FINANCIRANJA OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA UTVRĐIVANJE MJERA ZAŠTITE ZRAKA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I POSEBNIM UVJETIMA DOKUMENATA ZA GRAĐENJE I PROSTORNIM PLANIRANJEM DEFINIRATI ZONE KOJE BI POTICALE ČISTE DJELATNOSTI C1/C3 Sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka potrebno je provoditi cjelovitim planiranjem sukladno članku 37. Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18). Programom zaštite zraka postavljene ciljeve i definirane mjere zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama potrebno je ugraditi u sve buduće strateške dokumente Grada Slavonskog Broda i dokumente prostornog uređenja Grada Slavonskog Broda, a postojeće strateške dokumente i dokumente prostornog planiranja potrebno je uskladiti s Programom zaštite zraka. Također, predlaže se u dokumentima prostornog uređenja planirati tzv. čiste zone. Radi ostvarivanja ciljeva zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja rizika od onečišćenja, planski i strateški dokumenti moraju biti međusobno usklađeni te se zasnivati na principima održivog razvoja. Grad Slavonski Brod. Kontinuirano. Grad Slavonski Brod (provedba ne zahtijeva dodatna financijska sredstva). 65 od 87
MJERA 1. PODMJERA 1.3. VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET IZVOR FINANCIRANJA OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA IZRADA I SUDJELOVANJE U STRATEŠKOJ PROCJENA UTJECAJA STRATEGIJA, PLANOVA I PROGRAMA NA OKOLIŠ C1/C3 Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom gradske strategije, plana ili programa. Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Grad Slavonski Brod nositelj je izrade, donošenja i tijelo nadležno za provedbu Postupka strateške procjene. Grad Slavonski Brod. Kontinuirano. Grad Slavonski Brod (uključeno u sredstva osigurana za troškove provođenja postupka). MJERA 1. PODMJERA 1.4. VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET IZVOR FINANCIRANJA OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA SUDJELOVANJE U PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ/PREKOGRANIČNOJ PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ C1/C3 Procjena utjecaja zahvata na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša. Postupak procjene provodi se već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Grad Slavonski Brod nositelj je postupka procjene utjecaja na okoliš za projekte iz municipalne domene, ali i zainteresirana strana u postupcima procjene utjecaja na okoliš za zahvate u svom administrativnom području, odnosno zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na područje Grada Slavonskog Broda. Grad Slavonski Brod. Kontinuirano. Grad Slavonski Brod (provedba ne zahtijeva dodatna financijska sredstva). 66 od 87
MJERA 1. PODMJERA 1.5. VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA IZRADA PLANSKE I PROGRAMSKE DOKUMENTACIJE IZ PODRUČJA UPRAVLJANJA RIZICIMA C1/C3 Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15) predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi procjenu rizika od velikih nesreća. Procjena rizika od velikih nesreća izrađuje se u svrhu smanjenja rizika i posljedica velikih nesreća, odnosno prepoznavanja i učinkovitijeg upravljanja rizicima. Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Postupak izrade Procjene usklađen je s normom HRN EN ISO 31000:2012 Upravljanje rizicima Načela i smjernice, koja služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera. S obzirom na realno stanje na području Grada, procjenom je potrebno obuhvatiti prekogranične rizike a u sklad s Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa (NN/MU 13/11). Grad Slavonski Brod. ROK/PRIORITET I. IZVOR FINANCIRANJA Grad Slavonski Brod. MJERA 1. OPĆE I PREVENTIVNE MJERE ZA OČUVANJE KVALITETE ZRAKA PODMJERA 1.6. JAČANJE KAPACITETA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET IZVOR FINANCIRANJA C1/C3 Radi učinkovitijeg provođenja upravnih i stručnih poslova zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama te provedbe mjera iz Programa, potrebno je jačati stručne kapacitete nadležnih tijela i to edukacijom, treninzima te osiguranjem razmjene iskustava i dobre prakse. Grad Slavonski Brod, MZOE, FZOEU. Kontinuirano. Grad Slavonski Brod (provedba ne zahtijeva dodatna financijska sredstva). 67 od 87
8.2 MJERE ZA UNAPREĐENJA SUSTAVA PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA MJERA 2. MJERE ZA UNAPREĐENJA SUSTAVA PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA PODMJERA 2.1. REEVALUACIJA LOKACIJA MJERNIH POSTAJA U DRŽAVNOJ MREŽI ZA TRAJNO PRAĆENJE KVALITETE ZRAKA NA PODRUČJU GRADA VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE C1/C2 U skladu s odredbama novog Pravilnika o praćenju kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 79/17), ovim se Programom predlaže reevaluacija lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka. Budući da su najveći emiteri emisija u Gradu Slavonskom Brodu industrijski, prometni i sektor opće potrošnje sa ali i izvan administrativnog područja Grada, nužno je da mjerenja budu reprezentativna za navedene sektore. Automatska mjerna postaja SLAVONSKI BROD - 1 (SLB1) uspostavljena je 2010., a postaja SLAVONSKI BROD - 2 (SLB2) započela je sa radom u studenom, 2013. godine. U skladu s odredbama navedenog Pravilnika nadležno tijelo odgovorno za procjenu kvalitete zraka za sve zone i aglomeracije u potpunosti dokumentira postupke odabira mjernih mjesta i bilježi informacije kojima se podupire dizajn mreže i odabir lokacije za sva mjesta za praćenje. Dokumentacija uključuje detaljne informacije o tome kako su ispunjeni kriteriji iz priloga 5. i 8. Pravilnika. Dokumentacija se ažurira prema potrebi i preispituje najmanje svakih pet godina kako bi se osiguralo da kriteriji odabira, dizajn mreže i lokacije mjesta za praćenje ostanu valjani i optimalni. MZOE na zahtjev Grada Slavonskog Broda. ROK/PRIORITET I. IZVOR FINANCIRANJA Grad Slavonski Brod (provedba ne zahtijeva dodatna financijska sredstva). 68 od 87
MJERA 2. MJERE ZA UNAPREĐENJA SUSTAVA PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA PODMJERA 2.2. MJERENJA POSEBNE NAMJENE KADA POSTOJI SUMNJA DA JE DOŠLO DO ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET C1/C2/C3/C4 Sukladno članku 33. Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) mjerenja posebne namjene odnosno procjena razine onečišćenosti provode se ukoliko postoji sumnja izražena prijavom građana da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša. Opravdanost sumnje utvrđuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i donosi odluku o mjerenjima posebne namjene sa sadržajem i razdobljem mjerenja ili procjeni razine onečišćenosti te načinu plaćanja troškova posebnih mjerenja ili procjene razine onečišćenosti. Na zahtjev inspekcije zaštite okoliša da se utvrdi opravdanost sumnje da je došlo do onečišćenosti zraka, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti odluku o mjerenju posebne namjene ili procjeni razine onečišćenosti u roku od tri dana. Preporuča se da izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave pri donošenju odluke o mjerenjima posebne namjene ili procjeni razine onečišćenosti konzultira nadležnu inspekciju zaštite okoliša. Grad Slavonski Brod (visinu financijskih sredstava nije moguće procijeniti), Inspekcija zaštite okoliša pri MZOE. Prema potrebi. 69 od 87
8.3 KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA PRAGA UPOZORENJA MJERA 3. KRATKOROČNE MJERE, KADA POSTOJI RIZIK OD PREKORAČIVANJA PRAGA UPOZORENJA PODMJERA 3.1. SUDJELOVANJE U IZRADI KRATKOROČNOG AKCIJSKOG PLANA ZA SLUČAJ KADA POSTOJI RIZIK PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA RAZINE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U AGLOMERACIJI HR 2. DONOŠENJE KRATKOROČNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZONU HR 2 (INDUSTRIJSKA ZONA). VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE C1/C2 Prema odredbi Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) ako u određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti prag upozorenja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu ili aglomeraciju donosi kratkoročni akcijski plan koji sadrži mjere koje se moraju poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. Ako više jedinica lokalne samouprave pripada istoj zoni ili aglomeraciji u kojoj razine onečišćujuće tvari prekoračuju kritičnu razinu ili prag obavješćivanja, iste zajednički surađuju u izradi kratkoročnog akcijskog plana. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi kratkoročni akcijski plan za svoje administrativno područje. Mjere iz Kratkoročnih akcijskih planova poduzimaju se u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje prekoračenja pragova upozorenja. JSL zone HR 2 zadužene su za izradu Kratkoročnih akcijskih planova u slučaju prekoračenja pragova upozorenja za sumporov dioksid i dušikov dioksid. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaduženo je za izradu Kratkoročnog akcijskog plana u slučaju prekoračenja praga obavješćivanja i praga upozorenja za prizemni ozon, i to isključivo na područjima gdje, prema ocjeni, postoji značajan potencijal za smanjenje rizika ili trajanja takvog prekoračenja vodeći računa o geografskim, meteorološkim i gospodarskim uvjetima. JLS zone HR 2, MZOE. ROK/PRIORITET I. 70 od 87
8.4 MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE MJERA 4. MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE PODMJERA 4.1. DONOŠENJE AKCIJSKOG PLANA POBOLJŠANJA KVALITETE ZRAKA ZA PODRUČJE GRADA SLAVONSKOG BRODA VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE C1/C2 Prema provedenim mjerenjima na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, u 2017. na području Grada Slavonskog Broda zabilježena su prekoračenja GV kvalitete zraka propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17). U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18), ako u određenoj zoni ili aglomeraciji razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave mora donijeti akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka za tu zonu ili aglomeraciju kako bi se, u što je moguće kraćem vremenu, osiguralo postizanje GV sukladno Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17). Akcijski plan mora sadržavati slijedeće: - utvrđivanje mjesta prekomjernog onečišćenja, - opće informacije, - nadležno odgovorno tijelo, - vrstu i ocjenu onečišćenja, porijeklo onečišćenja, - analizu stanja, - pojedinosti o provedenim mjerama, - mjere za smanjivanje onečišćenja zraka, - redoslijed i rokove ostvarivanja mjera te procjenu sredstava. U slučaju potrebe, akcijski plan može dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu. Tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti Akcijski plan u roku od 18 mjeseci od kraja one godine u kojoj je utvrđeno prekoračenje. S obzirom da su na području Grada Slavonskog Broda prekoračenja GV utvrđena za 2017. godinu Grad je dužan donijeti Akcijski plan do lipnja, 2019. godine. S obzirom da je cilj Akcijskog plana postizanje GV za one parametre za koje je uočeno prekoračenje GV, dokument propisuje isključivo mjere koje je potrebno poduzeti u ostvarenju tog cilja. Grad Slavonski Brod. ROK/PRIORITET I. 71 od 87
MJERA 4. MJERE ZA POSTIZANJE GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA ODREĐENE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU U ZADANOM ROKU AKO SU PREKORAČENE PODMJERA 4.2. PROVEDBA MJERA IZ PROTOKOLA POSTUPANJA U SLUČAJU PREKORAČENJA PRAGOVA UPOZORENJA I PRAGA OBAVJEŠĆIVANJA ZA ONEČIŠĆUJUĆE TVARI U ZRAKU VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET C1/C2/C4 Sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka ( Narodne Novine br. 130/11, 47/14, 61/17), ako se u određenoj zoni ili aglomeraciji utvrde razine koje prelaze prag obavješćivanja ili pragove upozorenja, izvršno tijelo aglomeracije - Grada Zagreba, grada i općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite zdravlja ljudi i način njihove provedbe. Prilikom pojave prekoračenja pragova upozorenja za određene onečišćujuće tvari (SO2 i NO2) te praga obavješćivanja ili praga upozorenja za prizemni ozon (O3), izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem je području došlo do prekoračenja dužno je poduzeti posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša, što uključuje mjere upozorenja i savjeta stanovništvu, mjere ograničenja i zabrane, te odrediti način njihove provedbe sukladno Prilogu 6. Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku ( Narodne Novine br. 117/12). Na području Grada Slavonskog Broda, a s obzirom na geografski položaj i klimatska obilježja, prirodne sustave i značajno antropogeno djelovanje, moguće je očekivat tri različito vjerojatna scenarija aktivacije Protokola postupanja u slučaju prekoračenja pragova upozorenja i praga obavješćivanja za pojedinačne onečišćujuće tvari u zraku. Scenarij broj 1, a ujedno i najvjerojatniji scenarij podrazumijeva pojavu prekoračenja praga upozorenja za sumporni dioksid (SO2). U prilog navedenom stoji činjenica da je u 2017. godini na dvije postaje za praćenje kvalitete zraka (SLAVONSKI BROD - 1, SLAVONSKI BROD - 2) zabilježena je po jedna pojava satne koncentracije SO2 veće od praga upozorenja, no prag upozorenja nije bio prekoračen. Manje vjerojatni scenarij broj 2 podrazumijeva pojavu prekoračenja praga upozorenja za dušikov dioksid (NO2). U 2017. godini na području RH nije zabilježeno prekoračenje granice upozorenja. Scenarij broj 3, ujedno i najmanje vjerojatan scenarij podrazumijeva pojavu prekoračenja praga obavješćivanja i praga upozorenja za prizemni ozon (O3). U 2017. godini na područjima HR 4 i HR 5, te aglomeracijama HR ZG i HR RI, kvalitete zraka bila je uglavnom II. kategorije, što je posljedica prekoračenja ciljnih vrijednosti za maksimalnu dnevnu 8-satnu koncentraciju prizemnog ozona. Međutim, problem onečišćenja prizemnim ozonom nije vezan samo za gore navedena područja, gdje je kategorizacija dana temeljem mjerenja na postajama iz državne mreže te lokalnih i investitorskih mreža za praćenje kvalitete zraka. Preliminarni rezultati mjerenja u mreži ruralnih pozadinskih postaja pokazuju da su prekoračenja ciljnih vrijednosti za prizemni ozon zabilježena od krajnjeg juga do krajnjeg istoka RH. Razina onečišćenja na ruralnim lokacijama čak je i veća nego na gradskim, što je očekivano jer na mjestima emisije dušikovih oksida (NOX), zbog procesa titracije, dolazi do smanjenja koncentracija prizemnog ozona. Grad Slavonski Brod, DUZS PUZS Slavonski Brod (visinu financijskih sredstava nije moguće procijeniti). Po potrebi. 72 od 87
8.5 MJERE ZA POSTIZANJE DUGOROČNIH CILJEVA ZA PRIZEMNI OZON U ZRAKU Ozon je globalni, kontinentalni i regionalni onečišćivač te ga je nemoguće razmatrati izvan sva tri konteksta. Zbog toga zakonodavni okvir za planiranje i provedbu mjera nužno nadilazi okvire regionalnog zakonodavstva. Problematika vezana uz prizemni ozon zahtijeva aktivno sudjelovanje stručnjaka na međunarodnoj razini. Ključ za rješavanje problema ozona je poznavanje vremenskog i prostornog ponašanja njegovih prekursora. Kontrola kakvoće zraka treba polaziti kako od rezultata mjerenja tako i od poznavanja štetnih utjecaja ozona na biljni i životinjski svijet, a i na ljude. Štoviše, ozon pridonosi učinku staklenika. Kontrola onečišćenja zraka temeljena na ekološkim i ekonomskim principima zahtijeva dubinsko razumijevanje atmosfere i njezine reakcije s biosferom. Mjere se ne trebaju oslanjati samo na izučavanje pojedinačnih onečišćenja, već i na učinke, koji su redovito rezultat složenih uzroka. Za sada jedine poznate mjere koje se mogu primijeniti su one koje vode smanjenju emisija prekursora ozona: spojeva NOx, VOC, CH 4, CO i lebdećih čestica (PM 2.5 zbog heterogenih kemijskih reakcija i transformacija pod djelovanjem Sunčevog zračenja). Opći je stručni koncensus da emisije prekursora ozona treba dovesti do granice kada više ne utječu štetno na okoliš i zdravlje ljudi, a ujedno smanjuju potencijal za stvaranje prizemnog ozona. Zbog načina širenja onečišćenja prizemnim ozonom, isključivo lokalna primjena mjera za smanjenje onečišćenja nema efekta, te se stoga mjere donose na nacionalnoj razini. Lokalno provedive mjere za postizanje ciljnih vrijednosti za prizemni ozon odnose se prvenstveno na smanjenje emisija osnovnih prekursora ozona iz glavnih izvora emisija ovih spojeva te su iste dane u ostalim poglavljima. 73 od 87
8.6 MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI KOJE UZROKUJU NEPOVOLJNE UČINKE ZAKISELJAVANJA I EUTROFIKACIJE Mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari koje uzrokuju nepovoljne učinke zakiseljavanja i eutrofikacije za poticanje energetske učinkovitosti i uporabe obnovljive energije i čišćih goriva te mjera za smanjivanje ukupnih emisija iz prometa, a koje su propisane ovim Programom. MJERA 6. MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI KOJE UZROKUJU NEPOVOLJNE UČINKE ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I FOTOKEMIJSKOG ONEČIŠĆENJA PODMJERA 6.1. ŠIRENJE MREŽE CENTRALNOG TOPLINSKOG SUSTAVA I PLINSKE MREŽE NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA I PROVEDBA EDUKACIJE GRAĐANA O RACIONALNOM KORIŠTENJU TOPLINSKE ENERGIJE VEZA S CILJEM OPIS NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET C1/C2 U Slavonskom Brodu provedena je modernizacija kotlovnica centralnog toplinskog sustava u vlasništvu gradske tvrtke Brod Plin d.o.o. U kotlovnicama se, umjesto loživog ulja, koristi prirodni plin čime su se smanjile emisije onečišćujućih tvari, posebice sumpornog dioksida i čestica. Stoga korištenje centralnog toplinskog sustava u konačnici rezultira smanjenjem emisija vezanih za grijanje prostora. U daljim razvojnim planovima Grada Slavonskog Broda potrebno poticati razvoj i širenje mreže toplinskog sustava Brod Plina d.o.o. Plin je energetski prihvatljiv energent sa znatno nižom cijenom koštanja u odnosu na ostale energente. Korištenjem plina smanjuju se emisije onečišćujućih tvari u zrak. Potrebno je poticati i industriju na području Grada na korištenje plina. Grad Slavonski Brod, Brod Plin d.o.o., gospodarski subjekti industrijskog sektora (visinu financijskih sredstava nije moguće procijeniti). Kontinuirano. 74 od 87
8.7 MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA POSTOJANIH ORGANSKIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI (POO) I TEŠKIH METALA S obzirom da je godišnjim proračunom emisija onečišćujućih tvari u zrak utvrđeno da su osnovni izvori emisija POO (PCDD/PCDF, PAH, HCB) na području Republike Hrvatske posljednjih godina mala ložišta (kućanstva) zbog izgaranja biomase, potrebno je na području Grada Slavonskog Broda provoditi mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima kako bi se smanjile energetske potrebe kućanstava. Ove mjere dane su u poglavlju mjere za povećanje energetske učinkovitosti. Promet je također značajan izvor PAH. Mjere za smanjenje onečišćenja iz prometa dane su u posebnom poglavlju. U industrijskom sektoru emisije dioksina i furana javljaju se u većim termoenergetskim objektima, kod proizvodnje čelika u elektrolučnim pećima te pri suspaljivanju otpada. 75 od 87
8.8 MJERE ZA SMANJIVANJE KONTROLIRANIH TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I SMANJIVANJE EMISIJA FLUORIRANIH STAKLENIČKIH PLINOVA MJERA 8. MJERE ZA SMANJIVANJE KONTROLIRANIH TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI SLOJ I SMANJIVANJE EMISIJA FLUORIRANIH STAKLENIČKIH PLINOVA PODMJERA 8.1. PROVODITI EDUKATIVNE AKTIVNOSTI O OZONU, OZONSKOM OMOTAČU I ZAŠTITI OZONSKOG OMOTAČA VEZA S CILJEM C1/C2/C4 OPIS U suradnji s MZOE provesti edukaciju tvrtki i građana o obvezama s proizvodima koji sadrže te tvari i otpadnom proizvodima, korištenju zamjenskih kemikalija, ovlaštenim serviserima na području Grada i Županije. NOSITELJ PROVEDBE ROK/PRIORITET Grad Slavonski Brod, Brodsko posavska županija, gospodarski subjekti industrijskog sektora. Kontinuirano. 8.9 MJERE ZA SMANJIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA MJERA 9. MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA ODRŽIVO GOSPODARENJE OTPADOM PODMJERA 9.1. PROVODITI EDUKACIJU I INFORMIRANJE GRAĐANA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM VEZA S CILJEM C1/C2/C4 Informiranje i izobrazba javnosti o primarnoj selekciji otpada je od velike važnosti za uspješnu provedbu mjera koje se odnose na održivo gospodarenje otpadom te se mora kontinuirano provoditi kako bi se u budućnosti smanjio udio odloženog otpada na odlagalište. OPIS Istovremeno je potrebno educirati javnost o pravilnom postupanju s otpadnim vodama u kućanstvu u smislu upoznavanja građana s otpacima koji nisu predviđeni za ispuštanje u sustav odvodnje. Na taj način osigurati će se ispravan rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i spriječiti mogućnost mehaničkih kvarova ili poremećaj rada mikroorganizama, što kao posljedicu može imati onečišćenje zraka. NOSITELJ PROVEDBE MZOE, FZOEU, Grad Slavonski Brod, Vodovod d.o.o. i TD Komunalac d.o.o. ROK/PRIORITET Kontinuirano. 76 od 87
MJERA 9. MJERE ZA SMANJIVANJE I OGRANIČAVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA PODMJERA 9.2. PROVEDBA MJERA NACIONALNE STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA NA RAZINI JLS VEZA S CILJEM C1/C2/C3 Donošenjem nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje jedinici lokalne samouprave dužne su sudjelovati u provedbi mjera propisanih navedenim dokumentima. Predmetna strategija definirati će prioritetne mjere i aktivnosti za najranjivije sektore kao što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, turizam i ljudsko zdravlje. Relevantni prioriteti su, a u skladu s obvezama JLS su prioritet 1. osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja i prioritet 4. Jačanje upravljačkih kapaciteta umreženim sustavom praćenja i ranog upozorenja. OPIS Prilagodba klimatskim promjenama, sprječavanje i upravljanje rizicima postavlja se kao okosnica budućeg regionalnog i urbanog razvoja. Sprječavanje i upravljanje katastrofama, kao i prilagodba klimatskim promjenama, odgovor je na lokalno/regionalnu problematiku s kojom se u koštac moraju uhvatiti lokalne/regionalne uprave kako bi smanjile potencijalne učinke katastrofa na svom području. Prirodne katastrofe i utjecaji klimatskih promjena mogu značajno utjecati na socioekonomski razvoj i konkurentnost pojedine hrvatske regije, ali i cjelokupne zemlje te imati dalekosežne prekogranične posljedice. Ulaganja u prevenciju i prilagodbu pridonose očuvanju postojeće imovine i donose visoki ekonomski povrat, gdje su troškovi djelovanja daleko niži od troškova nedjelovanja. Stoga je bitno u pristupu rješavanju i primjeni mjera prilagodbe identificirati lokalne/regionalne mjere kojima će se najbolje reagirati na ranjivost određenog područja. Gradovi i urbana područja posebno su izloženi utjecaju klimatskih promjena (toplinski valovi, ekstremne oborinske vode, bujice). U tom smislu prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje i upravljanje rizikom postaju prioritet kada kohezijska politika podupire projekte urbanog razvoja. Gradovi i gradska područja, osobito u obalnim područjima uz rijeke i more, pokazuju ranjivosti koje su obično veće nego u okolnim područjima (npr. poplave, efekt urbanog toplinskog otoka). Zbog koncentracije stanovništva i gospodarskih aktivnosti u gradovima posebna se pozornost posvećuje ulaganjima u klimatski otpornu urbanu infrastrukturu i aktivnosti usmjerene na jačanje otpornosti lokalne razine na klimatske promjene. Prilagodba klimatskim promjenama i sprječavanje i upravljanje rizikom jest horizontalna tema, što znači da treba uspostaviti čvrstu i učinkovitu upravu kako bi se osigurala kvaliteta ulaganja. Odgovornosti ministarstava, posebno za aspekte kohezijske politike, trebaju biti potpuno jasne i trebaju u provedbu uključiti regionalne i lokalne vlasti. U skladu s gore navedenim, ova je mjera u ovisnosti od prethodno propisanih, i provedbom mjera ovog Programa: Podmjera 1.6. - Jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave Podmjera 1.5. - Izrada planske i programske dokumentacije iz područja upravljanja rizicima. NOSITELJ PROVEDBE Grad Slavonski Brod. ROK/PRIORITET Kontinuirano. 77 od 87
8.10 MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE Energetska politika u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprave za energetiku. Na provedbenoj razini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima kljucnu ulogu u financiranju izrade, razvitka i provedbe projekata na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava te pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije; očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u dugoročnom razdoblju. Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti ( Narodne novine broj 127/14) jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi donose Akcijski plan energetske učinkovitosti. Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Slavonskog Broda 2017. 2019. godine utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području grada. MJERA 10. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE PODMJERA 10.1. NASTAVITI S REALIZACIJOM MJERA PROPISANIH AKCIJSKIM PLANOM ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA ZA RAZDOBLJE 2017. 2019. GODINE VEZA S CILJEM C1/C2 OPIS Detaljan opis svake od mjera nalazi se u spomenutom dokumentu. One operativno dopunjuju ovaj Program zaštite zraka, ali se ne preuzimaju, već se nastavljaju provoditi i pratiti na način i u rokovima određenim spomenutim dokumentom. NOSITELJ PROVEDBE Grad Slavonski Brod. ROK/PRIORITET Kontinuirano. 78 od 87
8.11 MJERE ZA SMANJENJE UKUPNIH EMISIJA IZ PROMETA Emisije iz sektora prometa nastaju izgaranjem i hlapljenjem goriva te trošenjem materijala (guma, kočnica i dr.) u svim oblicima prometa (cestovni, željeznički, zračni, riječni i izvancestovni). Emisije obuhvaćaju veliki broj onečišćujućih vari i stakleničkih plinova i prvenstveno su ovisne o tehničkim karakteristikama i efikasnosti motora, konstrukciji vozila i kvaliteti goriva. Emisije nastaju i suspendiranjem prašine s prometnica, sto je izraženi problem u mnogim gradovima i vjerojatno medu glavnim uzrocima povišenih onečišćenja na nekim lokacijama. Mjere za smanjivanje emisija iz ovog sektora stoga prvenstveno ovise o tehnološkom napretku i poboljšanju učinkovitosti vozila i kvalitete goriva. Osim navedenih tehničkih mjera, sa stajališta smanjivanja emisija učinkovite su i mjere kojima se potiču oni oblici prijevoza koji imaju manju emisiju, kao sto je primjerice željeznički prijevoz i različiti oblici javnog prijevoza. MJERA 10. MJERE ZA POTICANJE PORASTA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I UPORABU OBNOVLJIVE ENERGIJE PODMJERA 11.1. NASTAVITI S REALIZACIJOM MJERA PROPISANIH AKCIJSKIM PLANOM ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA PODRUČJU GRADA SLAVONSKOG BRODA ZA RAZDOBLJE 2017. 2019. GODINE U SEKTORU PROMETA VEZA S CILJEM C1/C2 OPIS Detaljan opis svake od mjera nalazi se u spomenutom dokumentu. One operativno dopunjuju ovaj Program, ali se ne preuzimaju, već se nastavljaju provoditi i pratiti na način i u rokovima određenim spomenutim dokumentom. NOSITELJ PROVEDBE Grad Slavonski Brod. ROK/PRIORITET Kontinuirano. 79 od 87
9 PRAĆENJE PROVEDBE MJERA IZ PROGRAMA Sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o zaštiti zraka ( Narodne Novine br. 130/11, 47/14, 61/17) upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda izrađuje izvješće o provedbi Programa. Izvješće se izrađuje sukladno članku 13. Zakona o zaštiti zraka i sadrži informacije o: stanju kvalitete zraka (područja i razine onečišćenosti, trajanje određenih znakovitih razina onečišćenosti, opće informacije o području, vrste i ocjene onečišćivanja, porijeklo onečišćenosti, analizu čimbenika koji su uzrokovali onečišćenost zraka, pojedinosti o poduzetim mjerama i projektima za poboljšanje kvalitete zraka) ocjeni provedenih mjera i njihove učinkovitosti, ostvarivanju mjera Programa i drugih dokumenata zaštite kvalitete zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, provedbi obveza iz međunarodnih ugovora iz područja zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena, podacima o izrečenim kaznama, podatke o korištenju financijskih sredstava za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka, prijedlozima izmjena i dopuna postojećih dokumenata, podacima od značenja za zaštitu kvalitete zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. 80 od 87
10 PROPISI I IZVORI PODATAKA Primijenjeni propisi, pravilnici - Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine" br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) - Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske ( Narodne Novine br. 1/14) - Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora ("Narodne novine" br. 87/17) - Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" br. 117/12 i 84/17) - Pravilnik o praćenju kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 79/17) - Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima ("Narodne novine" br. 90/14) - Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka ("Narodne novine" br. 65/16) - Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) - Zakon o zdravstvenoj zaštiti ( Narodne novine br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16 i 131/17) - Zakon o prostornom uređenju ( Narodne Novine br. 153/13, 65/17) - Zakon o gradnji ( Narodne Novine br. 153/13, 20/17) Literatura EEA report, No 5/2015, Air quality in Europe 2015 report European Environment Agency, 2016. EEA report, No 5/2015, Air quality in Europe 2016 report, European Environment Agency, 2017. EEA report, No 13/2017, Air quality in Europe 2017 report, European Environment Agency, 2018. Ambient air pollution by AS, CD and NI compounds. Position Paper, European Commission DG Environment, Working Group On Arsenic, Cadmium And Nickel Compounds, listopad, 2000. Implementation of the Ambient Air Quality Directive Study; DIRECTORATE GENERAL FOR INTERNAL POLICIES POLICY DEPARTMENT A: ECONOMIC AND SCIENTIFIC POLICY; IP/A/ENVI/2015-15REV, travanj, 2016. Šesto nacionalno izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014.) Ocjena kvalitete zraka na području Hrvatske 2011.-2015., DHMZ, 2017. Izvještaj o praćenju onečišćenja zraka na privremenoj postaji državne mreže za praćenje kvalitete zraka Slavonski Brod (za razdoblje 7. studenog 2013. 8. kolovoza 2014.), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za higijenu okoline, Zagreb, studeni, 2014. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH u 2014. godini, URBROJ: 402-25-22-15-1535/55, Zagreb, 2015. 81 od 87
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH u 2015. godini, URBROJ: 427-24-22-16-1158/55, Zagreb, 2016. Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH u 2016. godini, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, URBROJ: 427-24-22-17-1581/52, Zagreb, 2017. Izvještaj o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za higijenu okoline, Zagreb, veljača 2018. Izvještaj o kakvoći zraka za Republiku Srpsku za 2017. godinu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, lipanj, 2018. Izvještaj o kakvoći zraka za Republiku Srpsku za 2016. godinu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, 2017. Rješenje RAFINERIJA NAFTE A.D. Brod, Ekološka dozvola za pogone i postrojenje Rafinerije nafte u Brodu, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Banja Luka, 6. prosinac, 2011. godine. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine ( Narodne novine br. 139/13) Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Brodsko-posavskoj županiji za razdoblje 2016.-2020. godine ( Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 20/16) Akcijski plan energetske učinkovitosti na području Grada Slavonskog Broda za razdoblje 2017. 2019. godine. 82 od 87
11 OVLAŠTENJE 83 od 87
84 od 87
85 od 87
86 od 87