DOBRODOŠLI Razgovor s Hrvojem Novakom, Ëlanom Zrinske garde u povodu Godine Zrinskih NAVIK ON ÆIVI, KI ZGINE PO TENO Zrinski slavni hrvatskoga roda od æivota draæa samo vam sloboda. Djedovinu Ëuvat, svoje branit perom, maëem i ËaπÊu obranit! (B. Kocijan, Zdravica Zrinskoj gardi) 2008. godina bila je puna razliëitih dogaappleaja i obljetnica. Izmeappleu ostalog, bila je to i Godina Zrinskih. Tim povodom odluëili smo pozvati u goste jednog Ëlana Zrinske garde. Hrvoje Novak posjetio nas je 8. 01. u vrijeme zimskih πkolskih radionica i pomogao nam da nauëimo poneπto o ovim zanimljivim mladiêima koji svojom stasitoπêu i elegantnoπêu plijene pozornost gdje god se pojavili. 1. Recite nam, za poëetak, neπto o sebi. Zovem se Hrvoje Novak i dolazim iz Pribislavca. Rodio sam se 30. 04. 1989., dakle, istog datuma na koji su 1671. godine u BeËkom Novom Mjestu muëki smaknuti Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Zavrπio sam Srednju medicinsku πkolu u Varaædinu i tako stekao zvanje medicinskog laboranta, a u oæujku kreêem u Zagreb na Policijsku akademiju. 2. Zaπto ste postali Ëlanom Zrinske garde? Mama je, na neki naëin, prva utjecala na to nadjenuvπi mi ime Hrvoje, izvedeno od imena naπe dræave. Odgajan sam kao domoljub i oduvijek sam æelio Ëiniti neπto vaæno za Meappleimurje i»akovec. Zanima me sve u vezi s vojskom i vojnim postrojbama, a joπ viπe povijest Meappleimurja. S jedne strane, bila je to moja velika æelja, a opet ima valjda i neke sudbine u svemu tome. 3. Od kada postoji Zrinska garda? Udruga Zrinska garda»akovec osnovana je 30. 4. 2001., s ciljem zaπtite i promocije povijesne i kulturne baπtine obitelji Zrinski. 4. Tko sve moæe postati Ëlanom Zrinske garde?»lanom Zrinske garde moæe postati svaki punoljetni Hrvat uzornoga ponaπanja. Jedini je uvjet da bude viπi od 180 centimetara. 5. Kako se vrπi odabir kandidata? Postoji li natjeëaj, prijemni ispit ili neπto sliëno? Kad sam ja postao Ëlanom Zrinske garde, postojao je sluæbeni natjeëaj na koji sam se javio. Proπao sam informativni razgovor i primili su me. Danas viπe nema sluæbenog natjeëaja. Upisi se vrπe putem poziva koji se objavljuje u lokalnim novinama, a moæe se proëitati i na naπoj web stranici. Prijemni ispit, za sada, nisu uveli, ali nikad se ne zna! 6. Kako dolazite do ovih krasnih odora? Imate li posebnog krojaëa koji ih πije? Da, imamo posebne krojaëe. Naπe odore πiju kostimografi u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu. Naš gost s novinarkama ispred škole 7. Od Ëega se odora sastoji? Odora se sastoji od kape, dva kaputa (doljnjeg crvenog i gornjeg crnog), Ëizama s mamuzama, rukavica, ukrasne kravate i hlaëa. Ima 89 olovnih puceta i 97 ukrasnih dijelova. Svaka odora teæi oko trideset kilograma i koπta viπe od 15 000 kuna. 8. Ima li svaki Ëlan garde svoju odoru? Na æalost, nema. VeÊ sam prije spomenuo da je odora vrlo skupa. UnatoË brojnim sponzorima koji nam pomaæu pri njihovoj nabavci joπ uvijek nemamo dovoljno sredstava kako bi se osigurale odore za svakoga, iako smo nedavno nabavili joπ dvadeset novih. 9. Kako se onda snalazite na nastupima? Jednostavno. Onaj koji tog dana ne nastupa, posuappleuje odoru drugome. 10. Kako se odreappleuje tko nastupa, a tko ne? Neki su ponekad sprijeëeni zbog poslovnih, obiteljskih ili zdravstvenih razloga, ali presudni su uglavnom redoviti dolasci na probe. 3
DOBRODOŠLI Ispred nedavno otkrivena spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom 11. Koliko Ëesto imate probe? Imamo redovite probe jednom tjedno. Nekad su kraêe, ali pred nastup potraju i dosta dugo i priliëno su naporne. Vaæno je da budemo spremni i tjelesno i psihiëki. 12. Sigurno je teπko dugo stajati nepomiëan s viπe od trideset kilograma na sebi i joπ k tome smrtno ozbiljan? Nije lako, ali i to se vjeæba. Baπ je zato vaæna i tjelesna i psihiëka spremnost o kojoj sam govorio. Ponekad, na probama naπ zapovjednik iznenada ubaci neku dosjetku ili vic da vidi hoêe li nas natjerati na smijeh. Nekad mu uspije, nekad ne. 13. Ima li u Zrinskoj gardi i æena? Ima, ali one su ti viπe kao naπa potpora i imaju drugaëije obveze. Ne nose odore i ne nastupaju poput nas. 14. Poznato nam je da Ëlanovi Zrinske garde obavezno polaæu sveëanu prisegu. Moæete li nam ukratko opisati taj Ëin? Nakon πto novi Ëlanovi odstaæiraju godinu dana u gardi, sudjelujuêi na probama i javnim nastupima, slijedi polaganje prisege. Sam Ëin polaganja sastoji se od dva dijela. Prvi je simboliëno pranje ruku u vodi iz Mure i Drave u kojoj je namoëena hrastova kora, te polaganje ruku na svijeêe s hrvatskim znakovljem i obiljeæjima. SimboliËno zato, jer rijeke Mura i Drava predstavljaju svojevrsnu sponu izmeappleu Meappleimurja i drugih dijelova Hrvatske. Drugi dio Ëini sama prisega kojom se novi Ëlanovi obavezuju poπtovati sve zakone i pravila Zrinske garde. 15. Kako ste obiljeæili Godinu Zrinskih? Bilo je dosta nastupa i obaveza, no najzanimljiviji dogaappleaj svakako je bio postavljanje spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u»akovcu, 11. 10. 2008. 16. Imate li neke posebne obaveze kao Ëlan Zrinske garde? Iste kao i svi drugi gardisti. Moram biti redovit na probama i nastupima, sluπati zapovjednika, ponaπati se uzorno Ove godine trebao sam biti imenovan dozapovjednikom, no buduêi da idem na πkolovanje u Zagreb, to Êe malo priëekati. 17. Druæite li se vi, gardisti i izvan svog radnog vremena? Imam jako dobrih prijatelja koje sam stekao u gardi i s njima ponekad odem na kavu nakon probe. No to se ne dogaapplea baπ Ëesto jer svi imamo i drugih obveza. 18. Poznato nam je da Zrinska garda Ëesto putuje i zastupa Meappleimurje u mnogim drugim krajevima Hrvatske, kao i izvan nje. Koje Vam je putovanje bilo najljepπe, najzanimljivije? Sva su mi putovanja jednako draga i zanimljiva. Teπko mi je izdvojiti samo jedno. Bio sam u Kninu, Zagrebu, ibeniku, Sigetvaru. Ide se i u Lurd, Rim i Poljsku, ali ja joπ nisam iπao. Moram najprije urediti putovnicu. 19. Imate li uskoro neki nastup? Naravno! JuËer smo odradili probu, a nastup je sutra u Ëast devedesete obljetnice odcjepljenja Meappleimurja od Maapplearske.Tom prigodom posjetit Êemo ËakoveËko groblje i sudjelovati na svetoj misi u crkvi svetog Nikole biskupa. Na proslavi Êe biti i varaædinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak, ËakoveËki gvardijan, fra Stanko BelobrajdiÊ te brojni uzvanici. 20. Biste li jednom æeljeli postati zapovjednik Zrinske garde? Mislim da bi svaki gardist to poæelio! Nisam joπ nikada probao, ali vjerujem da je jako dobar osjeêaj stajati ispred postrojbe i zapovijedati! 22. Mnogi mladi ljudi ne znaju πto bi sa sobom i svojim slobodnim vremenom. to biste im savjetovali? Svatko u sebi nosi skrivene talente i interes za mnoge stvari. Treba pogledati u samoga sebe i otkriti πto æeliπ. Æivot je danas brz, moderan i tehniëki napredan. To je dobro, ali nas istovremeno i otuappleuje. Stoga mislim da se moramo malo viπe posvetiti jedni drugima, poraditi na meappleuljudskim odnosima koji ponekad spadnu na stvarno niske grane. Tada Êe se moæda i mladi lakπe snaêi u svom æivotu i otkriti πto od njega æele. Dora RistiÊ, 6.a 4
kola u prirodi Rujan na Jadranskom moru U rujnu 2008. uëenici 4.a, 4.b i 4.c bili su u koli u prirodi Primorskom Hrvatskom. Zorna nastava ostavlja najtranije znanje. Petodnevna terenska nastava obogatila je naπe znanje o domovini. Na samom poëetku putovanja posjetili smo Zagreb, glavni grad RH, a zatim uæivali u voænji kroz Gorsku Hrvatsku, veselili se prolascima kroz tunele i doputovali u Pakoπtane, naπ privremeni petodnevni dom. Temeljito smo isprobali je li more slano i mokro, a takoappleer i kakav je hotelski bazen. Gladni nismo bili jer je hrana u hotelu bila izvrsna i obilna, a domaêini veoma ljubazni. Svakodnevne aktivnosti provodili smo duæ naπe jadranske obale. Upoznali smo ljepote Pakoπtana, Vranskog jezera, ibenika, NP Krke, Zadra i di- U povodu 5. lipnja Dana zaπtite okoliπa, uëenici treêih razreda P Gardinovec i naπe πkole organizirali su zajedniëki integrirani dan u P Gardinovec.Veoma ljubazni domaêini bili su uëenici 3.b P Gardinovec i njihova uëiteljica Lidija JambroviÊ. Pripremili su nam lijepu dobrodoπlicu. Uæivali smo u ukusnim krafnama i obilju sokova. Osim zajedvili se pogledu na Split. Nezaboravna je bila voænja brodicom kanjonom rijeke Cetine koji je okruæen predivnim planinama. Posjetili smo i otoëiê Vrgadu i upoznali æivot otoëana. Svake veëeri zabavljali smo se uz razne igre koje su organizirali naπi kreativni animatori. Svoje plesne sposobnosti isprobali smo u pakoπtanskom discu. U sobama je bilo super; TV, dobro druπtvo i veoma teπko je bilo udovoljiti zahtjevima uëiteljica da se mora spavati. One su bile OJ, KUĆO VESELA uporne, a mi ipak bili dobra djeëica i slatko smo snivali morske snove. Prebrzo je doπao petak i povratak kuêama. U povratku smo posjetili CerovaËke peêine na Sjevernom Velebitu i bili iznenaappleeni kako priroda moæe biti kreativna i maπtovita. Put nas je vodio dalje prema Karlovcu gdje smo se slastili veëerom u MC Donaldsu. Sretni i zadovoljni u veëernjim satima stigli smo do naπe πkole. Lea Pongrac, 4.c dila je velik interes. VeÊ sam naziv radionice dovoljno govori Ëime su se bavili, a rezultate svog rada prikazali su na jum- ZIMSKE RADIONICE I ove, kao i svake godine do sada, tijekom zimskih praznika u naπoj je πkoli odræan niz zimskih radionica. Trajale UËenici viπih razreda ukljuëili su se u dodatnu nastavu iz bo plakatu koji joπ uvijek krasi predvorje naπe πkole. su tri dana, od 7. do 9. sijeënja, a aktivnosti su bile bogate i hrvatskog jezika, matematike, kemije i biologije, a svoju su raznolike. kreativnost mogli pokazati i na literarnoj radionici. Naravno, i naπa je novinarska redakcija radila punom parom. Mali boravkaπi izraappleivali su slikovnicu u XXL dimenziji na temu ume Striborove, Ivane BrliÊ MaæuraniÊ. UËenici Ureappleivali smo Ëlanke za ovogodiπnji broj Grlice i popratili prvih razreda na svojoj su radionici pod nazivom Bistro- sve radionice. Ugostili smo i Hrvoja Novaka, Ëlana Zrinske oki i bistroumni na zanimljiv i zabavan naëin uëili o mnogim garde u povodu Godine Zrinskih. Razgovor s njim moæete zemljama svijeta. Upoznali su Kinu, Australiju, Japan, proëitati u rubrici Dobro doπli. Englesku, Poljsku, Kanadu Svoje druæenje uëinili su joπ Neki Êe se moæda iznenaditi, no boravak u πkoli Ëak i u veselijim igrajuêi igre kao πto su bingo i sudoku, sve na zadanu vrijeme πkolskih praznika moæe biti zanimljiv i veseo. Ako temu. Forumaπi su se takoappleer bavili ozbiljnim temama. joπ niste, pridruæite nam se dogodine pa Êete se uvjeriti! Njihova radionica Djeca Europe protiv ovisnosti pobu- Tajana VidoviÊ, 8.a Integrirani dan uëenika treêih razreda O Belica - P Gardinovec i III. O niëkih satova o ekologiji u lijepo ureappleenoj uëionici, zajedno smo posjetili poljoprivredno gospodarstvo obitelji Josipa Novaka. Gospodin Novak nam je vrlo profesionalno prezentirao izgled radnog dana na njihovom obiteljskom gospodarstvu. Gospoapplea Novak prezentirala nam je muænju krava, a zatim smo mogli kuπati svjeæe kravlje mlijeko i sir. Objasnili su nam namjenu pojedinog poljoprivrednog stroja i alata. ZakljuËili smo da je posao na poljoprivrednom gospodarstvu zahtjevan, radno vrijeme je cjelodnevno, bez blagdana i godiπnjeg odmora, a organizacija rada mora biti besprijekorna. Nakon razgleda obiteljskog gospodarstva krenuli smo prema obliænjem ribnjaku gdje smo imali priliku uz struëno vodstvo ribiëa i pecati. Obliænje nogometno igraliπte NK Gardinovec jedva je doëekalo male nogometaπe, nije nas trebalo posebno nagovarati. Tog dana nauëili smo puno toga, stekli nove prijatelje, uæivali u zajedniëkom druæenju i postali bogatiji za jedno novo iskustvo. Tko zna, moæda baπ netko od nas postane uspjeπan poljoprivrednik. Anja Rakuπa, 4.b 5
OJ, KUĆO VESELA Ponosni let kormorana u KopaËkom ritu U lipnju 2008. uëenici 3.a i 3.b odluëili su upoznati IstoËnu Hrvatsku. Na taj naëin temeljito su se pripremili za usvajanje sadræaja prirode i druπtva u 4. razredu.voænja autobusom prekrasnom hrvatskom ravnicom bila je nezaboravna. Stekli smo prekrasna iskustva i nove spoznaje koje nam ni jedan udæbenik ne bi mogao prenijeti.vidjeli smo rodno mjesto naπe vjerouëiteljice Martine, PitomaËu. Zasvirali smo na klaviru kontese Dore u dvorcu obitelji PejaËeviÊ u Naπicama. Mnogobrojne æivotinje u zooloπkom vrtu obitelji Bizek ostat Êe nam u trajnom sjeêanju, jer ne zagrli vas svaki dan zmija oko vrata. Prekrasno zdanje akovaëke katedrale je neπto πto jed- nostavno trebate vidjeti. Teπko nam je bilo odluëiti koji ponosni lipicaner ergele u akovu je najljepπi. Bio je dan svetog Antuna, zaπtitnika Osijeka, uoëili smo da se oko Tvrapplee okupilo puno vjernika. I mi bi ostali ali joπ je trebalo puno toga vidjeti, prije toga i ruëati u obliænjem restoranu. Put nas je dalje vodio prema KopaËkom ritu. Jedva smo doëekali ukrcavanje u brodicu. Voænja predivnom moëvarom koja je ostatak nekadaπnjeg Panonskog mora oduπevila nas je. Za vrijeme Ëitave voænje Ëuvali su nas ponosni kormorani koji su letjeli svuda oko nas. Vidjeli smo orla πtekavca koji svija gnijezdo na kroπnjama stoljetnih stabala. Uvjerili smo se da to nije pusta moëvara veê raj za ptice, ribe, vidre Odjednom brodica je stala, ugasio se motor, a njegov zvuk zamijenila je svirka jedinstvenog orkestra, pjev i glasanje stanovnika KopaËkog rita. Bio je to raj za naπe uπi, a imali smo osjeêaj kao da nas Ëitavo vrijeme netko iz dubine moëvare gleda Moæda DUH? Nije nam trebalo posebno objaπnjenje zaπto KopaËki rit posjeêuju turisti iz Ëitavog svijeta, njegova ljepota je dovoljno objaπnjenje. U veëernjim satima, puni dojmova i energije za prepriëavanje viappleenog, sretno smo se vratili u naπ grad. I iπli bi opet jer nam je to bio jedan od najljepπih izleta. Marija MoËnik, 4.a»etvrti razred je veoma zanimljiv. NauËiπ puno toga, naroëito na satovima prirode i druπtva. Najzanimljivija tema svima nama bila je pubertet. Meappleutim zaprepastila nas je informacija da veêina mladih u pubertetu æeli isprobati razliëite oblike ovisnosti. To nam se nije svidjelo. Povezali smo sat razrednika i prirode i druπtva i puno razgovarali o πtetnosti razliëitih oblika ovisnosti. OdluËili Uz integrirani dan Dan djeteta na satu vjeronauka Razvijati osjeêaj za bol drugoga nije samo pitanje vjere, solidarnosti i dobrote, veê put na kojem moæemo sresti i sebe, nauëiti biti iskreni prema sebi, zahvalni za ono πto imamo sada i ovdje, te uvijek biti svjesni Ëinjenice da postoji netko kome je teæe. RazmiπljajuÊi o svemu tome, uëenici prvih i drugih razreda 20. su studenog povodom Dana djeteta, na satu vjeronauka, pomoêu svojih crteæa izrazili kako bi i na koji naëin pomogli svojim vrπnjacima diljem svijeta. Susreli su se tako i s temom siromaπne, bolesne i napuπtene djece, te im na najbolji naëin uputili poruku da su uz njih, te da im æele πto bolje uvjete æivota. Marija Katarina BranoviÊ, 6.b Kraljeve treπnje 11. lipnja 2008. godine odræala se likovna radionica u vrtu memorijalne zbirke Ladislava Kralja Meappleimurca. Njezina je tema bila reinterpretacija djela Ladislava Kralja Meappleimurca tehnikom monotipije. UËenici i uëenice naπe πkole uæivali su u lijepom danu i neobiënom satu likovne kulture. Naπe interpretacije djela Ladislava Kralja Meappleimurca moæete vidjeti u podlistku naπe Grlice. Klara BiliÊ, 7.b»ETVRTI B PROTIV OVISNOSTI smo doprinijeti borbi protiv ovisnosti. Svoje likovne radove oblikovali smo u razne poruke protiv ovisnosti. Prikazali smo zaπto su puπenje, droga, alkohol, kocka, nezdrava hrana πtetni. Savjetovali smo πto je bolje od tih πtetnosti. Naπe radove snimila je i prikazala»akoveëka televizija. Nadamo se da Êe naπe savjete posluπati barem neke pubertetlije. Katja»emerin, 4.b 6
Kratke vijesti iz niæih razreda Dan igara 19. rujan ove πkolske godine bio je posveêen djeci. Bio je petak, dan kad niæi razredi u rasporedu imaju manji broj sati. Svi satovi bili su kao igra. Igrali smo se na tjelesnom, ali i za vrijeme matematike, kao i na satu hrvatskog jezika. Dora GoriËanec, 3.a LJUBAV DJECI PRIJE SVEGA - ODRASLI SLU AJTE NAS ToËno u 12.00 sati, 6. listopada 2008. mnoπtvo djece iz gradskih i prigradskih osnovnih πkola, te vrtiêa, skupilo se na Trgu Republike u»akovcu. Napravili smo veliko kolo i plesali uz djeëje pjesme. U rukama i oko vrata nosili smo napisane poruke odraslima. Time smo obiljeæili Meappleunarodni dan djeteta. Dogradona- Ëelnik, ravnateljica vrtiêa i lijeënica s djeëjeg odjela bolnice odræali su kratke govore. Spomenuli su akcije koje se provode da bi nama, djeci, bilo πto bolje. Nakon susreta pred Centrom za kulturu otiπli smo na FranjevaËki trg. Tamo smo pratili djeëji program u kojem su sudjelovali i naπi folkloraπi. Vida RuæiÊ, 3.a Mjesec Hrvatske knjige RADOST JE U DAVANJU U petak, 12. prosinca 2008. godine naπ 4.c posjetio je djecu s posebnim potrebama u Centru za odgoj i obrazovanje. S naπim domaêinima proveli smo dio prijepodneva æeleêi im uljepπati predblagdansko vrijeme. Fotografirali smo se, pjevali pjesme i druæili se. Posebno me obradovao susret s djevojëicom koju sam otprije poznavala. Bio je ovo zanimljiv susret u kojem smo podjednako uæivali i mi i naπi domaêini. Trenutci POSJET VRTI U CIPELICA Posljednjeg dana nastave u prvom polugodiπtu, 19. 12. 2008. moj razred, 4.c posjetio je vrtiê Cipelica u naπem susjedstvu. Maliπanima iz vrtiêa prikazali smo scenske igre Krokodil u kupaêim gaêicama i Zec u kupusu. U ovoj drugoj predstavi glavnu ulogu imam ja, a u prvoj je glavni lik moj prijatelj Vito Æbulj. Naπi mali gledatelji nagradili su nas velikim pljeskom. Sa zanimanjem su razgledali naπe maske, igrali se njima I πestaπi Ëitaju DræiÊa OJ, KUĆO VESELA provedeni s njima obogatili su nas i joπ jednom potvrdili izreku da je radost u davanju. Anja KunËiÊ, 4.c Dani kruha Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obiljeæili smo u srijedu, 15. 10. 2008. U predvorju πlkole odræana je mala sveëanost. Na velikom stolu u holu naπe πkole bio je kruh, sjemenke, zaëini i listovi biljaka svih moguêih boja. U πkolu je doπao ËakoveËki gvardijan, fra Stanko BelobrajdiÊ, te blagoslovio djecu i kruh. Proslava se nastavila u uëionicama gdje smo se sladili kolaëima naπih mama i baka. Klara Zmiπlja 3.a i glumili zeëeve i krokodile. Potom smo se svi zajedno druæili: spuπtali smo se niz tobogan, skrivali u labirintu... Osim velikim pljeskom, maliπani su nas poëastili i ukusnim kola- ËiÊima Klarine bake.veê dogovaramo ponovni susret i druæenje. Lucija Balent, 4.c 24. 10. 2008. uëenici naπe πkole sudjelovali su u kvizu za poticanje Ëitanja te je na taj naëin i ove godine obiljeæen Mjesec hrvatske knjige. Ovaj puta uëenici su za sudjelovanje u kvizu Ëitali Novelu od Stanca Marina DræiÊa te hrvatske puëke priëe koje su i samome DræiÊu posluæile kao poticaj za stvaranje njegovih djela. PripremajuÊi se, nau- Ëili su poneπto i o hrvatskom puëkom kazaliπtu (glumi, izradi lutaka, naëinu i mjestima na kojima su se takva djela prikazivala), te o nekim manje ili viπe poznatim narodnim obi- Ëajima u Hrvatskoj. Ove godine u kvizu je sudjelovalo dvadesetak uëenika, a posebno veseli Ëinjenica da su, usprkos tome πto ni u osmom razredu nije jednostavno Ëitati djela Marina DræiÊa, svi odreda bili πestaπi! Tomislav Varga, 8.a 7
OJ, KUĆO VESELA OLIMPIJSKI DAN NA DRUGI NA»IN U srijedu, 10. 09. 2008. obiljeæili smo Meappleunarodni olimpijski dan. Kao πto veê tradicija nalaæe, sve je zapoëelo pjeπaëenjem prema restoranu Hozjan u MaËkovcu.»inilo se da Êe to biti samo joπ jedan Olimpijski dan, isti kao i svi dosadaπnji, ali ipak je bio drugaëiji. Ove godine, po prvi put pridruæili su nam se uëenici i uëitelji iz II. osnovne πkole koji su nas nakon pjeπaëenja svojim putem, do- Ëekali kod spomenutoga restorana. Ondje smo se nakon kratkoga predaha ogledali u sportskim igrama poput graniëara, odbojke na pijesku, nogometa Bilo je i dobre glazbe, a najveêe je oduπevljenje zavladalo kad nas je nakratko posjetio i naπ srebrni olimpijac iz Pekinga, Filip Ude. Od njega smo, doduπe, oëekivali malo viπe od one dvije reëenice koje nam je udijelio, ali nas je umirilo njegovo obeêanje da Êe nas ponovno posjetiti na Dan πkole. SudeÊi prema veêini komentara, svi su se sjajno zabavili, pa ne bi bilo loπe neπto sliëno ponoviti i sljedeêe godine. Rezultate sportskih nadmetanja izmeappleu dviju πkola neêemo spominjati jer su u ovoj priëi oni najmanje vaæni. Promjene u kolektivu naπe πkole DO ITE NAM PONEKAD! U protekle dvije godine u kolektivu naπe πkole doπlo je do velikih promjena. Otiπli su neki dragi uëitelji i uëiteljice koji su godinama bili dio nas i svojim nesebiënim radom i postignuêima ovdje zauvijek ostavili dio sebe. kolske godine 2007./08. uëiteljice hrvatskoga jezika Zlata Jambre- ËiÊ, Katarina Bajuk i Lidija SupanËiÊ otiπle su u mirovinu, a uëitelj Danilo Podrebarac svoj je rad odluëio nastaviti u II. O»akovec. Ove πkolske godine s radom u πkoli oprostila se i uëiteljica kemije Nada Poje. Drage naπe uëiteljice i uëitelju, zahvaljujemo vam na svemu πto ste uëinili za ovu πkolu i sve nas. TreÊa Êe uvijek ostati vaπa πkola, kao πto Êete i vi zauvijek biti naπi uëitelji. Æelimo vam i nadalje bogat æivot ispunjen izazovima, malim i velikim radostima. A kad vas uhvati nostalgija, doappleite i pogledajte nas. DoËekat Êemo vas s radoπêu! Nika Levak, 8.a Izjave mjeseca to je to Olimpijski dan? 1. Mislim da je to dan kad se obiljeæavaju neki sportovi. 2. To je jedan divan dan kad nemamo nastavu, nego glumimo sportaπe. 3. Pa valjda dan za sportaπe! Sviapplea li ti se ovakvo druæenje dviju πkola za Olimpijski dan? 1. Pa... dobro je to baπ cool, sam kaj joπ nisam upoznal nikoga s Tre- Êe. Nadam se da budem. 2. Jako zgodno, samo mi je malo dosadno jer niπt ne igram. 3. Ma, dobro je malo gubimo, ali dobro je! 4. Super! Svakak je bolje tu pod suncobranom v hladu, nego v πkoli! Nika Levak, 8.a Olimpijski dan u razrednoj nastavi Obiljeæili smo Hrvatski olimpijski dan 10. rujna 2008. bio je lijep sunëan dan, uëenici niæih razreda III. O»akovec sastali su se pred πkolom. Nakon kratkog dogovora s naπim uëiteljicama, organizirali smo jednu veliku kolonu i krenuli u πetnju naπim dijelom grada. Hodali smo u parovima, promatrali oko sebe ljude, æivotinje, prvo obojano liπêe na drveêu i promet na ulicama naπega grada. Uæivali smo u kretanju, usputnim razgovorima i toplom suncu. Kad smo se vratili na πkolsko igra- liπte, organizirali smo sportska natjecanja meappleu pojedinim razredima. DjevojËice treêih razreda natjecale su se u graniëarima, a djeëaci su igrali nogomet. Jako smo se veselili pobjedama u obje igre. U tako napornom danu i tjelesnim aktivnostima i uæinu smo pojeli s velikim tekom. Mirela MilinkoviÊ, 3.a 8
DUH AFRIKE USRED»AKOVCA Od Kameruna do naπih srca Ove godine prikupljamo novac za πkole u Africi, toënije u Ruandi. Jednog sam dana o tome raspravljao sa svojim ocem. On mi je rekao kako poznaje jednog Kamerunca. Dosjetili smo se da bismo mogli organizirati susret u πkoli na kojem Êe taj Kamerunac biti gost. Telefonom smo se dogovorili gdje i kada Êu ga upoznati. Na upoznavanje sam ponio papir i olovku da zapiπem neπto o njemu. Zove se Kazimir Nomo Nemi. Doπao je u Hrvatsku radi posla i nogometa. Za djecu Afrike Svi uëenici naπe πkole sudjeluju u UNICEF-ovom projektu kole za Afriku. Mi, uëenici 3.a razreda u mjesecu listopadu od svog dæeparca skupili smo 371,00 kunu. U studenom smo pripremili priredbu za naπe roditelje. Na priredbi smo pjevali, svirali ritmiëkim instrumentima, glumili s lutkama i drugim rekvizitima i dobro se zabavljali. Naπi roditelji su dali priloge za ulaznice. Tako smo sakupili 575,00 kuna. Zbog cijelog ovog dogaappleaja bili smo jako uzbuappleeni i marljivo smo uëili svoje uloge. Na kraju smo bili jako sretni πto Êe naπe aktivnosti pomoêi djeci u Ruandi da idu u πkolu i imaju knjige i biljeænice kao πto ih imamo i mi. Anda PintariÊ, 3.a Siromaπna Afrika Mi djeca u πkoli puno smo Ëitali o teπkom æivotu u Africi. Naπe dojmove prenijeli smo roditeljima, susjedima i prijateljima. Svi oni rado su odvojili nekoliko kuna za djecu u Africi. Ja sam se takoappleer odrekao svog dæeparca za siromaπnu djecu. Naπ cijeli razred se ukljuëio u akciju prodajom novogodiπnjih Ëestitki uæoj obitelji. Sakupljali smo dio po dio da pomognemo sagraditi πkolu naπim vrπnjacima u Africi. I uspjeli smo, prvi u naπoj πkoli! Preostalim novcem od prodaje Ëestitaka kupit Êe se pokloni za djecu 3. razreda susjedne πkole s posebnim potrebama. O naπem uspjehu projekta kole za Afriku snimili smo s Gradskim radio»akovcem 5. prosinca prigodnu radioemisiju. Karlo Posavec, 4.c Misionar iz Benina Na satu vjeronauka govorili smo o misijama i misionarima. Kako bismo πto bolje razumjeli πto znaëi misija i misionar, uëiteljica je u goste pozvala pravog Afrikanca. Svi smo bili uzbuappleeni i jako znatiæeljni i s nestrpljenjem oëekivali rijetkoga gosta. Stvarno je doπao pravi Afrikanac! Njegovo je ime Odilon Gbeneoupko. Gbeneoupko na njegovom plemenskom jeziku znaëi nada, a Odilon je francusko ime, buduêi da je zemlja iz koje on dolazi bila dugogodiπnja francuska kolonija. Odilon nam je priëao o Africi i o svom æivotu u Beninu. Imao je neke crte na licu koje su izgledale poput peëata. Objasnio nam je da je to znak pripadnosti njegovom plemenu. Na svom jeziku izbrojao je do deset, te smo htjeli da i nas nauëi. Pokazao nam je i fotografije iz Benina, te nam ispriëao zgode o djelovanju misionara u njegovoj zemlji. Kad je zavrπio, postavili smo mu mnoga pitanja. Bilo je vrlo uzbudljivo i zanimljivo. Sretni smo πto smo imali priliku uæivo upoznati ovog neobiënog Ëovjeka iz dalekog, nama potpuno nepoznatog svijeta i porazgovarati s njim, pravim Afrikancem iz Benina. Marija Katarina BranoviÊ, 6.b OJ, KUĆO VESELA Napokon je stigao taj petak, 31. 10. 2008. godine. U nesvakidaπnjem susretu sudjelovali su 6.b i 6.c razred. Svi su bili uzbuappleeni jer nisu znali o kakvom je iznenaappleenju rijeë. Kazimir je doπao sa svojim prijateljem iz Tunisa. Postavljali smo razna pitanja o Kamerunu i Africi, o njegovom æivotu te o æivotu u Hrvatskoj. Pjevali smo kamerunske pjesme. Svi smo se smijali i uæivali. Na kraju smo se slikali, rukovali i joπ malo zapitkivali naπega gosta o svemu i svaëemu. Na samom kraju uru- Ëio sam mu keramiëki uëeniëki rad za uspomenu na ovaj susret. Matija Vikert, 6.c 9
U UMJETNOSTI JE KLJUČ 110. godiπnjica roappleenja Luje Bezeredija»AKOVEC - GRAD LUJE BEZEREDIJA Kako je velika borba koju bijeπ sa sobom, ako ne æeliπ uzimati, nego davati... L. Bezeredi Æivot posveêen umjetnosti Ove je godine obiljeæena 110. obljetnica roappleenja Luje Bezeredija, velikog, ali samozatajnog i premalo spominjanog meappleimurskog umjetnika. Stoga smo, u suradnji s likovnom grupom, odlu- Ëili istraæiti njegov æivot i rad. Za poëetak, otiπli smo u muzej Meappleimurja i posjetili Sobu Luje Bezeredija. Evo πto smo saznali od viπe kustosice, gospoapplee Erike Naapple - JerkoviÊ: Lujo (Ljudevit) Bezeredy roappleen je 1898. godine u Novoj, maapplearskom selu na granici s Meappleimurjem. Otac mu je bio Maapplear slovaëkog podrijetla, a majka Hrvatica iz Meappleimurja. Bez roditelja je ostao rano, veê sa trinaest godina. Æivio je teπko, no unatoë burnim godinama koje je obi- U dvorištu Čaraparije, pokraj Oplakivanja Sunčanica okupana jutarnjim suncem ljeæio Prvi svjetski rat, u kojem je kao sedamnaestogodiπnjak i sam sudjelovao, uspijeva ne zapostaviti svoje πkolovanje. 1916. godine zavrπava Preparandiju u»akovcu, a 1917. i 1918. unatoë ratu, studira na Viπoj pedagoπkoj πkoli u Budimpeπti. Bile su to, kako u svojim zapisima piπe sam Bezeredi, godine lutanja i borbe za golu egzistenciju, pa je prihvaêao svakojake teπke fiziëke poslove kako bi preæivio. Prekretnicu u njegovom æivotu donosi odlazak u Bugarsku, gdje je kao fiziëki radnik radio u jednoj plodivskoj tvornici opeka. Tu je po prvi put doπao u doticaj s glinom. U svojem je dnevniku zapisao kako je u jednoj pauzi za uæinu sluëajno otkriveno njegovo umijeêe: 10
BeskuÊnik sam, emigrant iz Maapplearske komune. DopjeπaËio sam iz Sofije u Plodiv. Pred gradom je velika ciglana. Uπao sam, i pitao za posao. Dobio sam kramp, lopatu, koπaru i pridruæio se mnogobrojnim kopaëima gline. Rekli su mi da u kantini mogu jesti na kredit, dok ne dobijem plaêu, ali novac mi je bio potreban za stan i druge stvari. Snaæan sam, joπ se dræim. Radili smo do podneva, a tada je netko lupio po komadu æeljeza i svi smo prestali raditi. Ljudi su posjedali, uzimali svoje torbe i jeli. Sramio sam se i osjeêao poniæenim, jer nemam πto za jesti, kao ostali. PoËeo sam besciljno gnjeëiti komad gline izmeappleu dlanova. Odjednom se pojavila smjeπna glavica, koja je liëila jednom od kopaëa. Uspio sam napraviti joπ dvije glavice, koje su sliëile radnicima u mojoj blizini. Netko je priπao pogledati, πto to prëkam, a ne jedem kao ostali. Nastala je strka, pozvali su i knjigovoappleu. Nisam bio viπe beskuênik, postao sam - netko. Preplavio me snaæan osjeêaj sreêe. Naπao sam svoj put u æivotu. U to vrijeme, njegov brat je kao emigrant æivio u Zagrebu te ga je pozvao k sebi. No, ni æivot u Zagrebu Bezerediju nije donio poboljπanje njegove situacije, veê opet borbu za golu egzistenciju. 1923. godine, kao dvadesetpetogodiπnjak, Bezeredi dolazi na zagrebaëku Akademiju za umjetnost i umjetni obrt. BuduÊi da je bio malo prestar za brucoπa, najprije je primljen na probnu godinu kao izvanredni sluπaë na kiparskom teëaju kod profesora Rudolfa Valdeca, no veê sljedeêe, 1924. godine, postaje redoviti student. Meappleutim, ubrzo ponovno poëinju problemi. Njegova sklonost keramici i glini kao i njegov umjetniëki izri- Ëaj bili su u suprotnosti sa standardima Akademije, tako da njegov pravi talenat ni ovdje nije mogo doêi do punog izraæaja. Nakon samo Ëetiri odsluπana semestra, Bezeredi napuπta Akademiju i u potpunosti se posveêuje keramici, odnosno glini kao materijalu, odluëan da si iskljuëivo svojim umjetniëkim radom osigura egzistenciju. Od tada kao samostalni umjetnik, prepuπten samome sebi, neprestano stvara svoja osebujna djela. Uz predmete za svakodnevnu upotrebu, u keramici stvara minijaturne ljude, ali i brojne figure æivotinja. Njegov rad ispunjen je suosjeêanjem za malog Ëovjeka i seljaka te kritikom postojeêega druπtvenog poredka. U UMJETNOSTI JE KLJUČ Uzburkane varijacije već je nagrizao zub vremena Naš naklon Palom konju i velikom umjetniku Mateja i Anamarija stoje kraj Sjedeće figure Povratnik 11
U UMJETNOSTI JE KLJUČ Postavljanje izložbe Čakovec - grad Luje Bezeredija u predvorju naše škole Na prvoj izloæbi odræanoj u Zagrebu od 2. do 10. svibnja 1927., Lujo Bezeredi izloæio je 48 keramiëkih predmeta. Iste godine, u rujunu, izlaæe drugi put, a onda nakon dvije godine, u rujnu 1929. izloæio je svoje radove u salonu Antuna Ullricha, velikog oca hrvatskih umjetnika. Od tada viπe nitko nije sumnjao da je Lujo Bezeredi veliki umjetnik. Upornost se isplatila. Dolazak u Zagreb bio je znaëajan ne samo za umjetniëki, nego i za privatni æivot Luje Bezeredija. Tu je upoznao uëiteljicu glasovira Mariju Weber s kojom se vjenëao 1927. godine. Oboje su cijeli svoj æivot posvetili umjetnosti. Marija Weber bila je umjetniku vjerna podrπka sve do njegove smrti 1979. godine. Brončana Simfonija treba hitno čišćenje Spomenik Međimurskim građevinarima u centru Čakovca Pokraj Stradanja u dvorištu Čaraparije Bezeredi u»akovcu Bezeredijeva djela nalaze se u Muzeju za umjetnost i obrt, Modernoj galeriji i Gliptoteci HAZU u Zagrebu, u Muzeju Meappleimurja u»akovcu, ali i u privatnim zbirkama naπih sugraappleana. S ponosom moæemo reêi da je i naπa πkola vlasnik jedne Bezeredijeve figurativne kompozicije u terakoti. U drugom dijelu naπega istraæivanja uputili smo se u πetnju»akovcem u potrazi za djelima ovog velikog umjetnika. Divili smo se SunËanici, Povratniku, Cvatu, Uzburkanim varijacijama, SjedeÊoj figuri, Simfoniji, Oplakivanju, GrliËici..., ali nas je pomalo raæalostio zapuπteni izgled pojedinih skulptura. Osim πto neke doslovce Ëeznu za temeljitim ËiπÊenjem, primjetili smo da ih je nekoliko priliëno loπe uëvrπêeno za postolje pa su nestabilne. Lujo Bezeredi svojim je umjetniëkim djelima obogatio naπ grad pa bismo se prema njima morali odnositi s viπe poπtovanja. Svoje putovanje tragom Luje Bezeredija zavrπili smo na ËakoveËkom groblju. Stali smo uz spomenik obiteljske grobnice Bezeredi, uz Paloga konja i poklonili se velikom umjetniku. Svi smo se sloæili u jednom:»akovec sigurno nije samo grad Zrinskih, nego i grad Luje Bezeredija. Dobre su ruke naπle hlad u glini i stvorile kompozicije: i figurativne i apstraktne, u keramici, bronci i betonu. Mnoge nas gledaju sa zelenih povrπina grada. Pomilujte ih pogledom u prolazu. Svaka od njih priëa svoju priëu, punu sklada i ljepote. Anamarija Grabar, 6.a 12