IZVJEŠTAJ O PROTIVMINSKOM DJELOVANJU ZA
SADRZ AJ 1. OPŠTA PROCJENA UTICAJA MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 3 1.1. Društveno-ekonomski uticaj mina/eszr/kasetne municije 3 1.2. Veličina sumnjive opasne površine/sistematsko izviđanje 4 1.3. ŽRTVE OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 6 2. REALIZACIJA STRATEŠKIH I OPERATIVNIH CILJEVA 7 3. HUMANITARNO DEMINIRANJE 9 3.1. Generalno/netehničko izviđanje - projektovanje 9 3.2. Generalno/netehničko izviđanje - hitno obilježavanje 10 3.3. Planiranje protivminskog djelovanja na nivou ugrožene opštine 10 3.4. Tenderi za poslove tehničkog izviđanja i čišćenja mina 11 3.5. Tehničko izviđanje i čišćenje mina/kasetne municije 11 3.6. Trajno obilježavanje 18 4. UPOZORAVANJE NA MINE/ESZR/KASETNU MUNICIJU 19 5. POMOĆ ŽRTVAMA OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE 20 6. OSIGURANJE KVALITETA 21 7. OBUKE 23 8. ZAGOVARANJE I MEĐUNARODNA SARADNJA 24 9. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI OPERATIVNIH KAPACITETA 26 10. ELIMINACIJA RIZIKA 27 11. FINANSIRANJE 28 ZAKLJUČAK 30 1
UVOD Izvještaj o protivminskom djelovanju u BiH za 2018. godinu predstavlja dokument koji ima za cilj izvjestiti Komisiju za deminiranje u BiH i javnost o aktivnostima i ciljevima koji su realizovani u izvještajnom periodu iz domena protivminskog djelovanja u BiH. Osnovu za izradu Izvještaja predstavljao je godišnji operativni plan protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u skladu sa članom 16. Zakona o deminiranju u BiH ( Službeni glasnik BiH, broj: 5/02) odobrila je Komisija za deminiranje u BiH, aktom broj: 15-36-21-301-1- IM/18 od 26.02.2018.godine Operativni plan protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu prethodno je usklađen sa Analizom implementacije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. godina sa prijedlogom izmjena (II revizija), koju je usvojila Komisija za deminiranje u BiH na 12. sjednici održanoj 28.03.2016. godine. Izrada i usvajanje Operativnog plana protivminskog djelovanja u BiH definisana je članovima 16. i 17. Zakona o deminiranju u BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 5/02). 2
1. OPŠTA PROCJENA UTICAJA MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE Opšta procjena uticaja mina/eszr/kasetne municije u BiH ažurirana je u postupku Analize implementacije Strategije protivminskog djelovanja BiH 2009-2019. godina sa prijedlogom izmjena. 1.1. Društveno-ekonomski uticaj mina/eszr/kasetne municije 1 Ažuriranje Opšte procjene obuhvatilo je istraživanje uticaja mina/eszr/kasetne municije kojim se određuje njihov društveno-ekonomski uticaj na naseljena mjesta, odnosno ugrožene zajednice i ažuriranje sistematskog izviđanja kojim se identifikuju, evidentiraju i obrađuju podaci o sumnjivim mikrolokacijama kao izvorima rizika. Opšta procjena uticaja mina/eszr/kasetne municije u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/eszr/kasetne municije. Od ukupnog broja ugroženih zajednica: 1.369 zajednica je kontaminirano minama, dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom). Mikrolokacije kontaminirane minama/eszr/kasetnom municijom direktno utiču na bezbjednost 545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od toga: mikrolokacije kontaminirane minama utiču na bezbjednost 517.238 stanovnika, dok mikrolokacije kontaminirane kasetnom municijom utiču na bezbjednost 54.314 stanovnika (od čega je 25.949 stanovnika ugroženo kombinovano minama i kasetnom municijom). Kriterije za određivanje nivoa ugroženosti zajednice predstavljala je proporcija broja stanovnika prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, veličina sumnjive opasne površine po kategorijama prioriteta, kao i površina ugrožene zajednice. 1 ESZR predstavlja eksplozivna sredstva zaostala iz rata; Kasetna municija - Kasetna bomba, rasprskavajuća bomba, klaster bomba, kasetna avio-bomba (KAB) je vrsta slobodnopadajuće, aerodinamički oblikovane municije sa kasetnom bojevom glavom koja se baca iz vazduha ili ispaljuje sa zemlje. U principu to je nevođena avio-bomba, sa bojevom glavom - specijalnim, kontejnerom u kome je smeštena podmunicija koja se popularno naziva submunicija. 3
broj ugroženih zajednica broj ugroženih stanovnika U grafikonima 1. i 2. prikazan je broj ugroženih zajednica i broj stanovnika u ugroženim zajednicama prema nivoima ugroženosti i godinama ažuriranja Opšte procjene. 1200 1000 800 600 400 200 0 2009 2012 2015 nisko 884 1013 875 srednje 625 268 382 visoko 122 136 111 Grafikon 1: Ugrožene zajednice 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0 2009 2012 2015 nisko 424.425 207.883 138.462 srednje 342.550 179.294 270.382 visoko 154.538 151.434 108.394 Grafikon 2: Ugroženo stanovništvo 1.2. Veličina sumnjive opasne površine/sistematsko izviđanje Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.018. km 2 ili 1,98% u odnosu na ukupnu površinu BiH 2. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina/eszr. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,30 km 2, od čega je 3,20 km 2 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisane su 203 sumnjive mikrolokacije na kasetnu municiju na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 1.500 komada kasetne podmunicije/eszr. U tabeli 1. prikazana je trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH na mine po kategorijama prioriteta i trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju, dok je u grafikonu 3. prikazana sumnjiva opasna površina na mine po strukturi-namjeni. 2 Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH iz 1998. godine, sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila 4,2 km 2 ili 8,2% od ukupne površine BiH. 4
Tabela 1: Veličina sumnjive opasne površine šume infrastruktura poljoprivreda stanovanje povratak ostalo 26% 3% 2% 3% 3% 63% Grafikon 3: Sumnjiva opasna površina po strukturi-namjeni 5
1.3. ŽRTVE OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE U 2018. godini u BiH je registrovana su 3 minska incidenta, u kojima je 1 lice smrtno stradalo, 1 lice teže povrijeđeni i 2 lica lakša povrijeđena. U minskom incidentu na području Gornji skipovac- Topalović Vis, od dejstva mine PROM-1, stradalo je 16 ovaca. U općini Zavidovići rejon Vozuče, desila se minska nesreća sa jednim smrtnim ishodom i jednim ranjavanjem sa teškim posljedicama. Radi se o lovcima koji su ušli u obilježenu sumnjivu površinu. Dva lica su svojevoljno ušla u obilježeno minsko polje sa traktorom u mjestu Kasetići, rejon Hadžići i tom prilikom su lakše povrijeđena od dejstva mine PROM-1. U tabeli 2. dat je pregled minskih i drugih nesreća u 2018. godini, a u grafikonu 4. pregled broja žrtava mina/eszr/kasetne municije u poslije ratnom periodu prema ishodu nesreće po godinama. Tabela 2: Pregled minskih incidenata Od 1992. godine, od mina/eszr/kasetne municije u BiH su stradale 8.386 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.354 osobe, dok su u poslije ratnom periodu stradale 1.761 osoba, od čega 615 osoba smrtno. Za 274 osobe nije poznata tačna godina stradanja. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslije ratnom periodu, 185 žrtava su žene ili 10%, a 250 žrtava su djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. 6
Grafikon 4: Statistika žrtava od mina/eszr/kasetne municije 2. REALIZACIJA STRATEŠKIH I OPERATIVNIH CILJEVA U 2018. godini misija svih učesnika u realizaciji strateških i operativnih ciljeva odnosila se na eliminaciju, odnosno smanjenje rizika na prihvatljiv nivo, uspostavljanje bezbjednog okruženja za ugroženo stanovništvo, podsticaj održivog povratka i socio-ekonomskog razvoja u ugroženim zajednicama, odnosno ugroženim opštinama minama/eszr/kasetnom municijom. Koncept protivminskog djelovanja se bazirao na pretpostavci da karakter i veličina problema zahtjevaju što efikasnije upravljanje rizikom kroz neprekidno procjenjivanje uticaja mina/eszr/kasetne municije, efikasno planiranje i koordinaciju, te povezivanje svih komponenti protivminskog djelovanja. Akcenat je bio na rješavanju problema kroz integralni pristup protivminskim akcijama u visoko ugroženim zajednicama i kroz implementaciju grupa projekata u srednje i nisko ugroženim zajednicama u cilju smanjenja rizika, odnosno stvaranja uslova za korištenje minama/eszr/ kasetnom municijom blokiranih resursa, obnove i održivog povratka. U skladu sa Operativnim planom protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu, Centar za uklanjanje mina u BiH je kontinuirano provodio aktivnosti sistematskog i generalnog/netehničkog izviđanja, hitnog obilježavanja, osiguranja kvaliteta i pripreme/revizije Akcionih planova 7
protivminskog djelovanja za opštine ugrožene minama/eszr/kasetnom municijom. Operacije tehničkog izviđanja koje uključuju ciljanu i sistematsku istragu, čišćenja mina, tehničkog izviđanja i čišćenja kasetne municije, odnosno aktivnosti upozoravanja na mine, trajnog i hitnog obilježavanja provodile su akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje u uz stručni nadzor i koordinaciju Centra za uklanjanje mina u BiH, dok su aktivnosti u domenu pomoći žrtvama od mina/eszr/ kasetne municije kontinuirano provodile organizacije koje se bave navedenom protivminskom akcijom uz koordinaciju Centra za uklanjanje mina u BiH. Aktivnosti iz domena obuke i tehničkog razvoja, odnosno zagovaranja i međunarodne saradnje vršene su od strane Centra za uklanjanje mina u BiH, akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje, kao i drugih domaćih i međunarodnih institucija i organizacija koje su posredno ili neposredno involvirane u program protivminskog djelovanja u BiH. Centar za uklanjanje mina u BiH je provodio i ostale aktivnosti iz domena protivminskog djelovanja u skladu sa Zakonom o deminiranju u BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 5/02). Projekat OPĆA PROCJENA SUMNJIVIH PODRUČJA U BiH 2018-2019 U periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. Godine Projekat Opća procjena sumnjivih područja u BiH 2018-2019 zajednički će provoditi Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA), a realizacija istog planirana je u periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. godine. Projekat se finansira od strane Evropske komisije kroz hitne grantove u iznosu od 900.000 eura, a provodit će ga 14 timova za netehničko izviđanje (BHMAC-a - 9, Oružanih snaga BiH - 2 i Norveške narodne pomoći - 3). Cilj ovog projekta je povećanje efikasnosti u protivminskim djelovanjima u Bosni i Hercegovini kroz implementaciju poboljšane opće procjene minske situacije, a u cilju postavljanja nove osnove kroz primjenu netehničkog i tehničkog izviđanja. Ovim će se osigurati nova osnova za realno planiranje protivminskog djelovanja, u cilju izrade plana za realizaciju Strategije protivminskog djelovanja 2018. - 2025. i pripremu konačnog zahtjeva za ispunjavanje obaveza iz člana 5 Otavske konvencije. 8
Shodno Sporazumu o partnerstvu o provedbi projekta v.d. Direktor BHMAC-a a u skladu sa formirao je su projektne timove: Izvršno rukovodni tim od 6 članova, Tim za nadzor od 5 članova, Devet Izviđačkih timova po 3 člana. U 2018. Godini, održana su dva ciklusa obuke za kompletno operativno osoblje uključeno u implementaciju projekta i to : 08-12.10.2018 i 22-26.10.2018. godine, i nabavljena je i podijeljena oprema koja je planirana za uspješnu realizaciju ovog projekta. 3. HUMANITARNO DEMINIRANJE 3.1. GENERALNO/NETEHNIČKO IZVIĐANJE - PROJEKTOVANJE U 2018. godini operacije generalnog/netehničkog izviđanja su izvedene na površini od 22.84 km 2 (32% od plana). Pripremljena su ukupno 93 nova projekta za čišćenje, tehničko izviđanje, trajno obilježavanje i vračanje površine sa ukupnom površinom od 17.07 km 2 ili 24.84% u donosu na plan. Pripremljeni projekti za čišćenje mina Pripremljeni projekti za tehničko izviđanje Pripremljeni projekti za tehničko izviđanje i čišćenje kasetne municije Pripremljeni projekti za vraćanje površine (MSP) Reizviđeni projekti UKUPNO Pripremljeni projekti za trajno obilježavanje br. pr. km 2 br. pr. km 2 br. pr. km 2 br. pr. km 2 br. pr. km 2 Plan Realizacija % br. pr. km 2 12 0.32 27 0.79 2 0.05 10 11.53 242 10.15 70.50 22.84 32% 42 4.38 Tabela 3: Produktivnost generalnog/netehničkog izviđanja 9
Grafikon 5: Generalno/netehničko izviđanje po strukturi-projektovanje 3.2. Generalno/netehnic ko izviđanje - hitno obiljez avanje U 2018. godini u BiH je izviđački timovi Centra za uklanjanje mina u BiH izvršili su postavljnje/zanovljanje 2,621 znaka upozorenja na opasnost od mina/eszr kasetne municije na 250 lokacije. Od toga, 14 znakova se odnosi na obilježavanje sumnjive opasne površine na kasetnu municiju na 3 lokacije. Nevladin sektor u sklopu aktivnosti upozoravanja na mine nije vršio aktivnosti hitnog obilježavanja, kao ni postavljanja bilborda - informatora minske situacije. 3.3. PLANIRANJE PROTIVMINSKOG DJELOVANJA NA NIVOU UGROŽENE OPŠTINE Godišnjim operativnim planom protivminskog djelovanja BiH za 2018. godinu, planirana je izrada/revizija 8 Akcionih planova protivminskog djelovanja. U izvještajnom periodu nije bilo aktivnosti na izradi/revidiranju Akcionih planova, iz razloga povečane aktivnosti izviđačkih timova na raealizaciji zadataka po projektu OPĆA PROCJENA SUMNJIVIH PODRUČJA U BiH 2018-2019. 10
3.4. TENDERI ZA POSLOVE TEHNIČKOG IZVIĐANJA I ČIŠĆENJA MINA U 2018. godini od strane ITF-a (Enhancing Human Security) realizovano je 6 tendera za poslove tehničkog izviđanja i čišćenja mina, pri čemu je ugovorena realizacija 91 projekta sa potvrđenom opasnom površinom od 2.961,792 m 2. U tabeli 4. dat je prikaz realizovanih tendera sa pregledom donatora i brojem projekata sa potvrđenom opasnom površinom po operaciji. Tabela 4: Pregled realizovanih tendera za poslove tehničkog izviđanja i čišćenja mina 3.5. TEHNIČKO IZVIĐANJE I ČIŠĆENJE MINA/KASETNE MUNICIJE U 2018. godini operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina izvedene su na 173 zadatka sa i na kraju izvještajne godine certifikovana površina iznosi 5.964,807 m 2. U navedenim operacijama pronađeno je i uništeno 2,101 protivpješadijska mina/od toga 1,467 PP mina kao rezultat čišćenja mina MSP/, 57 protivtenkovskih mina i 1,974 komada ESZR/od toga 942 komada NUS-a kroz čišćenje mina MSP. Prosjek pronađenih mina po hektaru iznosi: 23.2 mina/ha. Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine zaključno sa 2018.godinom redukovana je i očišćena površina od 207,4 km 2, pronađena i uništena 66.606 protivpješadijska mina, 8.521 protivtenkovskih mina i 58.900 komada ESZR. 11
U grafikonu 6. dat je pregled izvršenja godišnjeg plana operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina po strukturi. 9,000,000 8,000,000 Površina m 2 7,000,000 6,000,000 5,000,000 4,000,000 3,000,000 2,000,000 1,000,000 56% 31% 0 Tehničko Čišćenje mina izviđanje Plan 9,000,000 3,000,000 Realizacija 5,035,285 929,522 Grafikon 6: Pregled izvršenja tehničkog izviđanja i čišćenja mina Operacijama tehničkog izviđanja redukovana je površina od 5.035.282 m 2. Operacijama čišćenja mina očišćena je ukupna površina od 929,522 m 2 /od toga 431.808 m 2 je čišćenja MSP-a/ Trenutno, u progresu se nalazi 71 zadatak tehničkog izviđanja i čišćenja mina sa potvrđenom opasnom površinom od 1.868.076 m 2. 12
Energetika 6% Turizam 1% Šumarstvo 5% Nulta kategorija 13% Stanovanje 12% Infrastruktura 10% Ekonomski resursi 52% Javne ustanove 1% Grafikon 7: Pregled redukovane i očišćene površine po namjeni U tabelama 5-10. prikazani su rezultati operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina/kasetne municije po administrativnim nivoima u BiH i organizacijama koje su provele navedene operacije. Tabela 5: Rezultati tehničkog izviđanja Tabela 5: Rezultati tehničkog izviđanja po administrativnim regionima 13
Tabela 6: Rezultati tehničkog izviđanja po organizacijama 14
Nevladine organizacije Broj zadataka Zadana površina (m 2 ) Očišćena/uzorkovana površina (m 2 ) Površina u progresu (m 2 ) Pronađeno i uništeno PP mina Pronađeno i uništeno PT mina Pronađeno i uništeno ESZR Učešće organizacija u čišćenju mina (%) Broj zadataka Zadana površina (m 2 ) Očišćena/uzorkovana površina (m 2 ) Površina u progresu (m 2 ) Pronađeno i uništeno PP mina Pronađeno i uništeno PT mina Pronađeno i uništeno ESZR Učešće administrativnih nivoa u čišćenju mina (%) ČIŠĆENJE MINA UNSKO-SANSKI KANTON 7 89,109 89,109 0 27 0 181 25% POSAVSKI KANTON 2 85,344 75,137 10,207 33 0 20 21% TUZLANSKI KANTON 4 93,765 93,765 0 100 10 88 26% ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON 3 21,373 19,774 1,599 9 0 14 6% SREDNJE-BOSANSKI KANTON 4 40,778 40,778 0 126 18 32 11% HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON 4 11,672 7,757 3,915 31 0 10 2% KANTON SARAJEVO 2 37,653 32,411 16,640 86 280 9% BOSANSKO PODRINJSKI KANTON 1 744 744 1 0 6 0% KANTON 10 0 0 0 0 0 0 0% FEDERACIJA BIH 27 380,438 359,475 32,361 413 28 631 74% REPUBLIKA SRPSKA 20 193,568 106,169 87,399 174 29 235 22% DISTRKT BRČKO 1 22,080 22,080 17 0 166 5% BOSNA I HERCEGOVINA 48 596,086 487,724 119,760 604 57 1,032 100% Tabela 7: Rezultati čišćenja mina po administrativnim regionima ČIŠĆENJE MINA Vladine organizacije Komercijalne organizacije FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 4 53,795 40,441 13,354 58 10 354 8% ORUŽANE SNAGE BiH 5 107,851 92,403 15,448 220 10 264 19% REPUBLIČKA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE RS 4 29,479 17,874 11,605 44 11 26 4% UKUPNO 13 191,125 150,718 40,407 322 31 644 31% UDRUŽENJE ZA ELIMINACIJU MINA UEM 2 33,833 33,833 22 0 7 7% UG DEMIRA 2 34,862 3,158 31,704 2 0 0 1% NVO PRO VITA 2 1,603 1,603 7 0 46 0% WBE 1 25,231 615 24,616 Udruga "Pazi mine Vitez" 2 19,101 19,101 0 60 12 142 4% NVO STOP MINES 1 1,735 1,735 1 1 0 0 0% UKUPNO 10 116,365 60,045 56,321 92 12 195 12% N&N IVSA 16 233,643 229,728 3,915 115 5 182 47% AMPHIBIA 3,852 DETEKTOR 5 35,577 27,857 7,720 72 5 10 10% "IN DEMINING"N.H.O 4 19,376 19,376 0 3 4 1 4% UKUPNO 25 288,596 276,961 15,487 190 14 193 57% SVE UKUPNO 48 596,086 487,724 119,760 604 57 1,032 100% Tabela 8: Rezultati čišćenja mina po organizacijama 15
Broj MSP-ova Površina MSP-a m 2 Očišćena površina m 2 Broj pronađenih i uništenih mina Broj pronađenog i uništenog NUS-a ADMINISTRATIVNI NIVO/ORGANIZACIJA KANTON SARAJEVO 4 8,026,918 42,070 297 83 SREDNJE-BOSANSKI KANTON 1 2,239,000 14,286 86 6 UNSKO SANSKI KANTON 4 3,432,867 7,345 84 5 HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON 3 11,782,108 368,107 1030 848 FEDERACIJA BIH 12 25,480,893 431,808 1497 942 BOSNA I HERCEGOVINA 12 25,480,893 431,808 1,497 942 NVO PRO VITA 2 9,811,108 355,925 877 842 MAG 1 1,847,268 13,958 62 6 FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 2 1,188,867 600 1 1 MDDC 3 6,179,650 28,112 235 77 NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 3 6,359,152 33,213 322 16 ORUŽANE SNAGE BiH 1 94,848 0 0 0 UKUPNO 12 25,480,893 431,808 1,497 942 Tabela 9: Pregled rezultata tehničkog izviđanja i čišćenja mina (MSP-ovi) 3 3 MSP Novi koncept tretiranja minski sumnjive površine (MSP) koji je usklađen sa Međunarodnim standardom za humanitarno deminiranje da se na što ekonomičniji i efikasniji način i u što kraćem vremenu korisnicima vrati na upotrebu što više sumnjive površine, a očiste samo područja koja potvrđeno sadrže minsko-eksplozivna sredstva 16
Broj zadataka Zadana površina m 2 Redukovana površina m 2 Očišćena površina m 2 Tehnički izviđena površina Broj pronađenih i uništenih KB Broj pronađenog i uništenog ESZR Tabela 10: Pregled MSP-ova u progresu Operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina trenutno se provode na 11 minski sumnjivih površina sa ukupnom sumnjivom opasnom površinom od 23.38 km 2 gdje se očekuje pronalazak 1.531 mina. ADMINISTRATIVNI NIVO/ORGANIZACIJA SREDNJE-BOSANSKI KANTON 1 56,757 56,757 33,000 23,757 HECEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON 1 217,354 217,354 149,500 67,854 25 7 KANTON SARAJEVO 2 190,647 190,647 92,048 98,599 892 0 FEDERACIJA BIH 4 464,758 464,758 125,048 190,210 917 7 REPUBLIKA SRPSKA 2 286,063 286,063 163,236 122,827 92 7 BOSNA I HERCEGOVINA 6 750,821 750,821 288,284 313,037 1,009 14 NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 3 503,417 503,417 312,736 190,681 117 14 ORUŽANE SNAGE BIH 3 247,404 247,404 125,048 122,356 892 0 UKUPNO 6 750,821 750,821 288,284 313,037 1,009 14 Tabela 11: Rezultati tehničkog izviđanja i čišćenja kasetne municije Operacijama tehničkog izviđanja i čišćenja kasetne municije redukovana i očišćena je površina od 750,821 m 2 (75% od plana 1 km 2 ), a pronađeno je i uništeno 1,009 komada kasetne podmunicije i 14 komada ESZR. 17
Završenim operacijama tehničkog izviđanja i čišćenja mina/kasetne municije eliminisana je opasnost za oko 1.600 neposredno ugroženih stanovnika koji će biti i potencijalni korisnici redukovane i očišćene površine. 3.6. Trajno obilježavanje U 2018.godini u sklopu čišćenja mina i tehničkog izviđanja realizovano je 17 projekata trajnog obilježavanja pri čemu je obilježena sumnjiva opasna površina od 892.618 m 2, a postavljen je 121 pojedinačni znak ili 17% od planiranog. U tabeli 12. prikazani su rezultati trajnog obilježavanja po administrativnim nivoima u BiH i organizacijama koje su provele aktivnost. Broj ADMINISTRATIVNI NIVO Površina m zadataka 2 Broj znakova Broj bilborda UNSKO-SANSKI KANTON 2 389,300 23 TUZLANSKI KANTON 5 175,967 27 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON 2 851 9 HERCEGOVAČKO NERETVANSKI KANTON 1 5,000 2 SREDNJO BOSANSKI KANTON 1 6,000 20 FEDERACIJA BIH 9 566,118 59 REPUBLIKA SRPSKA 8 326,500 62 BOSNA I HERCEGOVINA 17 892,618 121 Broj ORGANIZACIJA Površina m zadataka 2 Broj znakova Učešće u realizaciji (%) NVO PRO VITA 1 347,800 10 39% UG DEMIRA 1 851 4 0% "IN DEMINING"N.H.O 1 15,000 4 2% ORUŽANE SNAGE BiH 2 160,000 16 18% NGO STOP MINES 3 145,000 40 16% N&N IVŠA 3 71,180 18 8% UEM 1 60,000 10 7% UEM.D.O.O 4 42,787 17 5% FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE FBIH 1 50,000 2 6% UKUPNO 17 892,618 121 100% Tabela 12: Pregled aktivnosti trajnog obilježavanjau 2018.godini 18
4. UPOZORAVANJE NA MINE/ESZR/KASETNU MUNICIJU U 2018. godini kontinuirano su provođene aktivnosti upozoravanje na mine/eszr/kasetnu municiju kroz javno informisanje, edukaciju ugroženih grupa stanovnika i povezivanje protivminskih akcija sa ugroženom zajednicom/opštinom. Težište upozoravanja na mine/eszr/kasetnu municiju je bilo na provođenju aktivnosti u ugroženim zajednicama/opštinama sa velikom sumnjivom opasnom površinom III kategorije prioriteta, odnosno prema najugroženijim grupama stanovništva. U izvještajnom periodu realizovano je ili je u fazi realizacije 12 projekata upozoravanja na mine/eszr/kasetnu municiju pri čemu su o minskoj opasnosti edukovane 36,608 osoba. Tabela 13: Pregled realizovanih projekata upozoravanja na mine/eszr/kasetnu municiju Na osnovu saznanja o ilegalnoj migraciji na teritoriji BiH i u slučaju povećanih migracija kroz BiH Centar za uklanjanje mina u BiH je organizovao tematske sastanke o ovom problemu u saradnji sa Graničnom policijom BiH, Norveškom narodnom pomoći (NPA), Međunarodnim komitetom crvenog krsta/križa i Društvom crvenog krsta/križa u cilju preventivnog preduzimanja mjera upozoravanja migranata na upozoravanje na mine/eszr/kasetnu municiju. Kao rezultat ovih 19
sastanaka MKCK BiH izvršio je upoznavanje sa opasnostima od mina u BiH 12.000 izbjeglica/migranata na lokalitetu Bihać, Cazin i V.Kladuša. Isto tako u organizaciji Društva Crvenog krsta/križa BiH, u 2018. Godini, održano je takmičenje Misli mine na nivou osnovnih škola u BiH. Kroz sve nivoe takmičenja od školskih, opštinskih, kantonalnih/regionalnih, entitetskih do državnog takmičenja obuhvačeno je 3.000 učenika. RU/RK Centra za uklanjanje mina u BiH koji su nadležni za minsku situaciju u pograničnim dijelovima BiH ostvarili su saradnju sa Regionalnim jedinicama Granične policije BiH kako bi dobili saznanja o potencijalnim rutama kretanja migranata u BiH, te u skladu sa tim izvršili provjeru stanja minskih znakova na područjima u neposrednoj blizini rute migranata i u slučaju nedostatka minskih znakova izvršili zanavljanje istih. 5. POMOĆ ŽRTVAMA OD MINA/ESZR/KASETNE MUNICIJE U 2018. Godini Odlukom Vijeća ministara BiH, konstituisano je koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama od mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH, sa ciljem: koordinacije aktivnosti iz oblasti pomoći žrtvama od mina, podizanja svijesti o problemima i potrebama žrtava od mina, izrade projekata, planova I dokumenata sa ciljem unaprijeđenja društvenog položaja žrtava od mina. U izvještajnom periodu kontinuirano je vršeno ažuriranje baze podataka BHMAIS, a podaci iz baze podataka BHMAIS o žrtvama po zvaničnom zahtjevu su dostavljeni svim zainteresovanim stranama u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH. U 2018. godini nastavljena je implementacija projekta koji je Delegacija Evopske Unije u BiH je podržala. Projekat "Socijalno-ekonomsko osnaživanje žrtava mina i njihovih porodica kroz program nabavke alata, tehničke opreme, treninga u upravljanju malim biznisom i stručno-tehničkoj podršci u sljedećim opštinama: Konjic, Lukavac, Travnik, Donji Vakuf, Bihać, Velika Kladuša, Doboj, Stanari, Zvornik, Čajnice i Bosanka Krupa. Vrijednost projekta iznosi 388.830 eura a do kraja 2108. Godine ukupno je utrošeno 276,902 eura ili 71% od planiranog. 20
Realizacija navedenog projekta je planirana do 31.07.2019. godine, projekat implementiraju organizacije World Vision BiH i Udruženja amputiraca RS UDAS, a isti će obuhvatiti 50 direktnih korisnika žrtava od mina/eszr/kasetne municije. NVO Posavina bez mina implementirala je jedan projekat iz oblasti pomoći žrtvama od mina u proteklih 2018.godini. Naziv projekta: "Prevazilaženje barijera", Donator: Vlada Brčko distrikta BiH Cilj projekta: Podizanje svijesti i senzibiliteta stanovništva Brčko distrikta o pravima žrtava od mina zagarantovanih Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i Otavskom konvencijom o zabrani mina. Centar za obuku pasa za otkrivanje mine u Bosni i Hercegovini je kao nevladina organizacija uključen u projekt pomoći žrtvama mina u Bosni i Hercegovini. Projekt CHAMPS kao jedan od ciljeva ima komponentu pomoći žrtvama mina i do sada je za 24 žrtve mina i NUS-a osigurao kvalitetne proteze i pomagala. Projekt financira U.S. State Department preko Marshall Legacy Institute. Terenske aktivnosti obavlja Centar za obuku pasa sa dvije osobe koje vode projekt u BiH i izvještavaju direktno donatoru. Takođe, od strane Delegacija Evopske Unije u BiH u 2018. Godini nastavljene su aktivnosti za podršku projektu Zaraditi-ne dobiti koji realizuje organizacija ASB. U 2018. Godini izvršena je : - evaluacija aplikacija u svih 11 lokalnih zajednica - izvršena je obuka za biznis planove u svih 11 lokalnih zajednica - izvršena je evaluacija biznis planova u 4 lokalne zajednice Isto tako, u 2018. godini Savezna Republika Njemačka izdvojila je 200,000 eura za podršku žrtvama od mina u BiH u cilju izrade i pliagođavanja proteza i nabavke drugih protetičkih pomagala za oko 45 žrtava od mina u BiH. U 2018. godini Ministarstvo za pitanja branitelja/boraca HNŽ/K je izdvojilo 19,153 KM za 11 žrtava od mina u BiH, u cilju pomoći u ortopedskim pomagalima, 32 korisnika su ostvarila jednokratnu novčanu pomoć za šta je izdvojeno 7,700 KM i 18 korisnika je upućeno na banjsko-klimatsko liječenje 21
6. OSIGURANJE KVALITETA U 2018. godini izdato je 1,164 ovlaštenja i 244 akreditacije za protivminsko djelovanje u BiH. Inspektori kontrole kvaliteta Centra za uklanjanje mina u BiH obavili su 2,591 stručni nadzor/inspekciju na 234 zadatka. Ta bela 15: Efektivnost i produktivnost stručnih nadzora/inspekcija U cilju sticanja ili obnove akreditacije, odnosno redovne godišnje provjere, u 2018. Godini izvršeno je 949 testiranja metal detektora, 110 testiranja prega 4 i 29 mašina za deminiranje. U cilju sticanja ili obnove akreditacije, odnosno nabavke nove opreme, kod 15 akreditovanih organizacija izvršenoje 15 pregleda i procjene upotrebljivosti opreme i sredstava. Testiranje metal detektora Testiranje prega Testiranje mašina Planirano Izvršeno Realizacija Planirano Izvršeno Realizacija Planirano Izvršeno Realizacija 1030 949 92% 100 110 110% 31 29 94% Tabela 16: Pregled testiranja resursa U 2018. Godini od strane Komisije za deminiranje u BiH odobrena su 2 poglavlja SOP-a za Protuminske akcije u BiH i to: - Poglavlje 1. Netehničko izviđanje - II dio otvaranje i pračenje zadataka 4 Prega vodić psa i pas za otkrivanje eksploziva 22
7. OBUKE U izvještajnom periodu akreditovane deminerske organizacija su u periodu prije početka deminerske sezone vršile doobuke operativnog osoblja. Doobuke su također provođene u toku godine prilikom zapošljavanja deminera. Pored redovne doobuke vršene se i vanredne doobuke po procjenama rukovodstva organizacija ili po zahtjevu investitora ITF. Obuke su uspješno provođene u skladu sa odredbama Poglavlja I Obuke Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u BiH i Instrukcije BHMAC o minimalnom sadržaju plana doobuka prije početka deminerske sezone 2018.godine. Nadzor nad provođenjem obuka i doobuka je redovno vršen od strane inspektora Centra za uklanjanje mina u BiH i konstatovana je uspješna saradnja sa predstavnicima akreditovanih organizacija koje su provodile obuke i doobuke u periodu januar decembar 2018.godine. Organizacija Operator mašine za pripremu površine Trener prege Formiranje prege Kerovođa Izviđač Čišćenje kuća Osnovni deminerski kurs Uklanjanje kasetne municije Instruktor MRE Vođa tima za UES CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BIH 4 7 ORUŽANE SNAGE BIH 13 21 26 25 31 25 REPUBLIČKA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE RS 17 NORVEŠKA NARODNA POMOĆ NPA 6 12 14 UEM.do.o 3 K 9 4 FEDERALNA UPRAVA CZ 1 14 Centar za obuku pasa za otkrivanje mina 2 4 PRO VITA 73 13 16 0 12 17 4 21 137 39 31 38 SVE UKUPNO 315 Tabela 17: Pregled održanih obuka 23
Kompanija OSBH FUCZ RSCZ NPA Stop mine Eco dem Detektor In dem Pro vita N&N Ivša MDDC UEM doo Pazi mine UEM d.d. MAG Demira Point Minemo n Broj osoba 412 142 57 79 25 23 48 24 56 24 19 29 22 20 31 30 28 24 1093 Tabela 18 : Pregled održanih doobuka 8. ZAGOVARANJE I MEĐUNARODNA SARADNJA Povodom obilježavanja 4. aprila - Međunarodnog dana borbe protiv mina Centar za uklanjanje mina u BiH je podržao i učestvovao u izradi dokumentarnog filma ''Ranjena zemlja'' koji je edukativnog karaktera, a izrađen je u saradnji Digi produkcije i Televizije Sarajevo. Sama činjenica da žrtve mina govore o svom stradanju i životu nakon toga predstavlja jedan vid upozorenja na opasnost od mina. Predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH u sklopu delegacije BiH aktivno su učestvovali na 21. sastanku direktora centara za uklanjanje mina i UN savjetnika, Polugodišnjem sastanku zemalja potpisnica Otavske konvencije i 17. sastanku zemalja potpisnica Otavske Konvencije koji su održani u Ženevi. Predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH su takođe učestvovali i na 28. sastanku SEEMAC-a koji je održan u sklopu 15. Međunarodnog simpozija o humanitarnom deminiranju u Slanom, Hrvatska. U Brčkom, BiH je održan je regionalni sastanak na temu regionalne saradnje duž graničnog pojasa i po mogućnosti izrade zajedničkih projekata iz ove oblasti. Sastanku organizovanom od strane Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) prisustvovali su direktori i predstavnici Centra za razminiranje Srbije, Direktorata za vanredne situacije Crne Gore i Centra za uklanjanje mina u BiH. U Sarajevu je u periodu 18-19.10.2018. godine održana Konferencija Humanitarno deminiranje u BiH - put ka završetku. U pitanju je dijaloška konferencija, koju je organizovalo Ministarstvo civilnih poslova BiH u saradnji sa Komisijom za deminiranje i Centrom za uklanjanje mina u BiH, a 24
pod pokrovitelјstvom Odluke Vijeća Evropske Unije i Jedinice za implementaciju Konvencije o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina. Ovom događaju prisustvovali su svi nosioci protivminskih aktivnosti u našoj zemlјi, uklјučujući državne institucije, NVO, privatni sektor i predstavnike međunarodnih i domaćih organizacija uklјučenih u rješavanje ovog problema. Cilј Konferencije je bio podizanje interesa za program protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini i razmatranje mogućnosti mobilizacije svih raspoloživih resursa na ovom polјu. U izvještajnom periodu Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH koji je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH upućen u redovnu parlamentarnu proceduru. U saradnji sa Ženevskim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD) izrađena je Strategija protivminskog djelovanja BiH 2018-2025. godina čije usvajanje se očekuje početkom 2019. godine. U saradnji sa Jedinicom za podršku u implementaciji Otavske Konvencije (APMBC ISU) Centar za uklanjanje u BiH je podnio Zahtjev za produženje roka za ispunjavanje obaveza po članu 5. Otawske Konvencije. Centar za uklanjanje mina u BiH je u izvještajnom periodu bio na raspolaganju predstavnicima lokalnih i međunarodnih medijskih kuća u cilju širenja poruka o problemu mina/eszr/kasetne municije u BiH. U 2018. godini web stranica: www.bhmac.org bila je u službi javnog informisanja o svim značajnim stavkama protivminskog djelovanja u BiH. 25
9. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI OPERATIVNIH KAPACITETA Tabela 19: Pregled akreditovanih resursa U BiH je u 2018. godini akreditovano 18 organizacija za protivminsko djelovanje, od čega: 4 vladine organizacija (Oružane snage BiH, FU Civilne Zaštite FBiH, RU Civilne Zaštite RS, Civilna Zaštita BD i), 5 komercijalnih organizacija (7 domaćih) i 9 nevladinih organizacija (8 domaćih i 1 međunarodna). U akreditovanim organizacijama angažovano je 1.200 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protivminskog djelovanja i ovlaštenje za rad, odnosno 900 deminera i 300 lica koja su ovlaštena za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka (vođe timova, vođe radilišta, operativni oficiri, oficiri za osiguranje kvaliteta, treneri prega, kerovođe, operateri i dr.). 26
10. ELIMINACIJA RIZIKA U 2018. godini. godine sumnjiva opasna površina je smanjena za 43.2 km 2. Netehničkim metodama (sistematsko i generalno/netehničko izviđanje) od strane Centra za uklanjanje mina u BiH otkazano je 37,24 km 2, a tehničkim metodama (tehničko izviđanje i čiščenje mina) od strane akreditovanih organizacija redukovano je i očišćeno 5.96 km 2. Površina km 2 80.00 70.00 60.00 50.00 40.00 30.00 20.00 10.00 52% 0.00 Netehničke Tehničke metode metode Plan 70.50 15.00 Realizacija 37.24 5.96 39% 207 km 2 Tehničko izviđanje i čišćenje mina 6% 2.982 km 2 Netehničko/ Generalo/ Systematsko izviđanje 94% Grafikon 9: Pregled smanjenja sumnjive opasne površine za period od 2009-2018.godina Grafikon 8: Pregled smanjenja sumnjive opasne površine po metodama Od početka protivminskog djelovanja u BiH od 1996. godine sumnjiva opasna površina je smanjena za 3.189 km 2. Od toga, netehničkim metodama (sistematskim i generalnim/netehničkim izviđanjem) od strane Centra za uklanjanje mina u BiH za 2.982 km 2 (94%), a tehničkim metodama (tehničkim izviđanjem i čišćenjem mina) od strane akreditovanih organizacijama za 207 km 2 (6%). 27
11. FINANSIRANJE U ukupnoj sumi potrebnih novčanih sredstava nisu uračunati troškovi Centra za uklanjanje mina u BiH koji iznose 5.925.000 KM a koji će biti utrošeni za operacije netehničkog izviđanja, osiguranja kvaliteta i inspekcijskih poslova. Ukupna potrebna finansijska sredstva za 2018.godinu iznose 41.425.000 KM. PMA Planirana površina u m 2 2018 Cijena KM po m 2 (average) Ukupna sredstva KM Čišćenje 3.000.000 4,20 12.600.000 Tehničko izviđanje 9.000.000 2,20 19.800.000 Upozoravanje na mine Pomoć žrtvama mina Zastupanje Ukupno 1.000.000 2.000.000 100.000 35.500.000 Tabela 20: Pregled plana finansiranja protivminskog djelovanja prema operativnim aktivnostima 28
Tabela 21: Pregled finansiranja PMA u 2018. godini 29
ZAKLJUČAK Opšta procjena uticaja mina/eszr/kasetne municije u 129 gradova/opština u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/eszr/kasetne municije. Od ukupnog broja ugroženih zajednica: 1.369 zajednica je kontaminirano minama, dok je 60 zajednica kontaminirano kasetnom municijom (od čega 31 zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama i kasetnom municijom). Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.018. km 2 ili 1,98% u odnosu na ukupnu površinu BiH 5. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina/eszr. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 6,30 km 2, od čega je 3,20 km 2 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju. U 2018. godini u BiH je registrovana su 3 minska incidenta, u kojima je 1 lice smrtno stradalo, 1 lice teže povrijeđeno i 2 lica lakša povrijeđena. U minskom incidentu na području Gornji skipovac-topalović Vis, od dejstva mine PROM-1, stradalo je 16 ovaca. U općini Zavidovići rejon Vozuče, desila se minska nesreća sa jednim smrtnim ishodom i jednim ranjavanjem sa teškim posljedicama. Radi se o lovcima koji su ušli u obilježenu sumnjivu površinu. Dva lica su svojevoljno ušla u obilježeno minsko polje sa traktorom u mjestu Kasetići, rejon Hadžići i tom prilikom su lakše povrijeđena od dejstva mine PROM-1. U periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. Godine Projekat Opća procjena sumnjivih područja u BiH 2018-2019 zajednički će provoditi Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA), a realizacija istog planirana je u periodu od augusta 2018. godine do decembra 2019. godine. 5 Prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH iz 1998. godine, sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila 4,2 km 2 ili 8,2% od ukupne površine BiH. 30
U 2018. godini operacije tehničkog izviđanja i čišćenja mina izvedene su na 173 zadatka sa i na kraju izvještajne godine certifikovana površina iznosi 5.964,807 m 2. U navedenim operacijama pronađeno je i uništeno 2,101 protivpješadijska mina/od toga 1,467 PP mina kao rezultat čišćenja mina MSP/, 57 protivtenkovskih mina i 1,974 komada ESZR/od toga 942 komada NUS-a kroz čišćenje mina MSP. Prosjek pronađenih mina po hektaru iznosi: 23.2 mina/ha. U 2018.godini u sklopu čišćenja mina i tehničkog izviđanja realizovano je 17 projekata trajnog obilježavanja pri čemu je obilježena sumnjiva opasna površina od 892.618 m 2, a postavljen je 121 pojedinačni znak ili 17% od planiranog. U 2018. Godini Odlukom Vijeća ministara BiH, konstituisano je koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama od mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u BiH, sa ciljem: koordinacije aktivnosti iz oblasti pomoći žrtvama od mina, podizanja svijesti o problemima i potrebama žrtava od mina, izrade projekata, planova i dokumenata sa ciljem unaprijeđenja društvenog položaja žrtava od mina. Od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u BiH od 1996. godine zaključno sa 2018.godinom redukovana je i očišćena površina od 207,4 km 2, pronađena i uništena 66.606 protivpješadijska mina, 8.521 protivtenkovskih mina i 58.900 komada ESZR. Centar za uklanjanje mina u BiH će u periodu juli-septembar 2019. godine izvršiti detaljnu analizu svih fakotra koji su uticali na odstupanje od planiranih rezultata, u okviru svojih nadležnosti, te iste otkloniti u najkraćem mogućem roku. Polazeći od naprijed navedenog, predlaže se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, da nakon razmatranja Izvještaja o protivminskom djelovanju za 2018. godinu donese sljedeći: ZAKLJUČAK 1. Usvaja se Izvještaj o protuminskom djelovanju za 2018. Godinu Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj. godine usvojilo Izvještaj o protivminskom djelovanju u BiH za 2018. godinu. 31
32