ZBIVANJA U JUŽNOJ I SJEVERNOJ AMERICI
Borba južnoameričkih kolonija za neovisnost borba protiv španjolskih vlasti Simon Bolivar Osloboditelj vođa južnoameričke borbe za neovisnost prvi predsjednik Kolumbije i Gornjeg Perua (Bolivija) samostalne južnoameričke države
SAD Sjedinjene Američke Države su u prvoj polovici 19.stoljeća stalno napredovale te se brzo širile prema zapadu. Kako u ovoj državi nikad nije bilo feudalnih odnosa, od početka se razvijaju demokracija i građanske slobode (Koji je dokument prvi govorio o ljudskim pravima?). Tamna mrlja na ovoj lijepoj slici bilo je ropstvo. Veliku većinu robova činili su crnci koji se od 17.stoljeća dovoze iz Afrike. Trgovci robljem hvatali su ih poput životinja i brodovima prevozili u Ameriku gdje su prodavani na sajmovima. Najviše robova bilo je na jugu SAD gdje su korišteni za rad na veleposjedima, prvenstveno na plantažama pamuka i duhana. Već u 18.s toljeću bilo je Amerikanaca koji su se protivili ropstvu, a s vremenom je njihov broj stalno rastao. Tako je na Sjeveru u prvoj polovici 19.stoljeća nastao abolicionizam pokret za ukidanje ropstva u SAD. U ovaj pokret su se uključile i mnoge žene.
Kada je vlasnik prodao mojega mlađeg brata, majka se, divlja od boli, pokušala suprotstaviti. Bacili su je na pod i mlatili dok se nije onesvijestila, a kada se osvijestila njezinog sina više nije bilo.
Abraham Lincoln Još je nešto dijelilo američke savezne države. Naime, Sjever i Jug su se gospodarski vrlo razlikovali. Dok su na Jugu prevladavali zemljoposjedi, dakle zemljoradnja, na Sjeveru se razvijaju manufakture i kasnije tvornice. Na Sjeveru stalno nedostaje radnika, pa se oslobođenjem crnaca industrijalci nadaju jeftinoj radnoj snazi. Sredinom 19.stoljeća ove su razlike postale nepremostive pa se samo čekala iskra koja će pokrenuti rat. Kad je za američkog predsjednika izabran Abraham Lincoln, poznati protivnik ropstva, rat je započeo.
GRAĐANSKI RAT SJEVERA I JUGA Rat, poznat kao rat Sjevera i Juga, trajao je od 1861. do 1865. godine. To je bio najveći ratni sukob u povijesti SAD, u kome je poginulo više Amerikanaca nego u svim ratovima ovog naroda. Jedanaest država Juga je neposredno nakon izbora Lincolna proglasilo odvajanje od Unije i stvaranje Konfederacije Američkih Država. Ratni sukobi su započeli odmah. Masovne armije dobrovoljaca na obje strane bile su 1861. tek naoružane gomile ljudi. Jedina veća bitka 1861.g. vodila se kod Bull Runa kad su Južnjaci odbili sjevernjački prodor u Virginiju. Ozbiljnije vojne operacije započele su 1862. Sjever je proglasio pomorsku blokadu Konfederacije kako bi spriječio opskrbu sirovinama potrebnim za izradu oružja. Bez obzira na veliku ljudsku i tehničku prednost Sjevera, Uniji je za pobjedu trebalo pune 4 godine. Razlozi tome su što su u početku Južnjaci imali bolje generale i što je cilj Sjevera bio potpuno zauzimanje Juga, dok je Jugu bilo dovoljno obraniti svoje područje.
Južnjački general Robert E. Lee 1862. nizao je pobjedu za pobjedom, prenio rat na teritorij Sjevera i ugrozio sam Washington. Od 1863. ratne operacije sve više idu u korist Sjevera, zahvaljujući boljoj vojnoj strategiji generala Granta, Shermana i Portera. Pohodi 1864. doveli su do velikog pustošenja teritorija Konfederacije, a najviše su stradali gradovi Atlanta, Columbia i Richmond (glavni grad Konfederacije), koji su u velikoj mjeri spaljeni.
U proljeće 1865. Jug je morao potpisati kapitulaciju. Donesen je zakon o ukidanju ropstva, unija je u potpunosti obnovljena, ali Lincoln nije dugo slavio pobjedu. Već 1865. ubijen je u atentatu za vrijeme kazališne predstave. Ubio ga je južnjak - glumac, pucajući u njega sa pozornice. U ratu je poginulo više od 600 000 ljudi, svaki šesti vojnik Unije i svaki treći Konfederacije. Ratna razaranja stvorila su ogromnu štetu gospodarstvu. Ratom je nestalo i gospodarske suprotnosti unutar SAD, jer je ranije industrijski razvoj bio ograničen na sjever. Sada započinje pravi uspon koji će do kraja stoljeća dovesti SAD na mjesto najrazvijenije zemlje svijeta.
Gospodarska snaga privlačila je stotine tisuća iseljenika iz Europe, posebno iz Irske, Poljske, a bilo je i mnogo Hrvata koji su za bolji život izabrali SAD. Do kraja 19.stoljeća SAD su se proširile gotovo do današnjih granica, zauzele otočje Hawaii i od Rusije kupile naftom bogatu Aljasku. No, odnos prema Indijancima i crncima nije bio dobar. Indijanci su zatvoreni unutar rezervata, dok je crno stanovništvo bilo u položaju građana drugog reda. Borba za crnačka prava protegnula se do u drugu polovicu 20.stoljeća.
Geronimo
DOPUNI Vođa borbe protiv španjolske kolonijalne vlasti u Južnoj Americi bio je. U SAD su postojale velike između Sjevera i. Pokret protiv ropstva je. Građanski rat trajao je od 1861. do g. Američki predsjednik bio je. U ratu je pobijedio. Ukinuto je.
DOPUNI SAD jačaju i šire se na. Masovno useljavanje iz Europe uključuje i Hrvate te je 1894. u Pittsburgu osnovana bratska. Afroamerikanci i i dalje su bili. Najpoznatiji borac za slobodu Indijanaca bio je.