MEĐIMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju ČAKOVEC, Matice hrvatske 10 PROJEKTNI ZADATAK za izradu STUDIJSKE DOKUMENTACIJE ZA

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju 40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10 PROJEKTNI ZADATAK za izradu STUDIJSKE DOKUMENTACIJE ZA STUDIJE IZVODLJIVOSTI I APLIKACIJE ZA PRIJAVU PROJEKATA AGLOMERACIJA NA PODRUČJU MEĐIMURJA VELIČINE 2000 10000 ES Aglomeracije: 1. Goričan 2. Podbrest 3. Podturen 4. Belica 5. Držimurec 6. Sveti Martin na Muri 7. Turčišde Čakovec, prosinac 2013.

SADRŽAJ 1. UVOD... 3 2. OSNOVNI PODACI I POSTOJEDE STANJE... 3 2.1. Vodoopskrba u Republici Hrvatskoj... 3 2.2. Odvodnja otpadnih voda u Republici Hrvatskoj... 4 2.3. Pročišdavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj... 4 3. FINANCIJSKI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE... 5 4. CILJEVI UGOVORA I OČEKIVANI REZULTATI... 5 4.1. Ciljevi... 5 4.2. Očekivani rezultati... 5 5. OPIS POSLA... 6 5.1. Opdenito... 6 5.2. Specifične aktivnosti... 6 5.2.1. Aktivnost A: Analiza postojedeg stanja... 6 5.2.2. Aktivnost B: Analiza potreba odnosno opteredenja... 10 5.2.3. Aktivnost C: Određivanje obuhvata projekta... 10 5.2.4. Aktivnost D: Priprema varijanti tehničkih rješenja... 11 5.2.5. Aktivnost E: Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza PUO i Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu... 12 5.2.6. Aktivnost F: Plan provedbe i nabave... 12 5.2.7. Aktivnost G: Financijska i ekonomska analiza... 12 5.2.8. Aktivnost H: Studija izvodljivosti... 14 5.2.9. Aktivnost I: Priprema Aplikacije za EU fondove... 15 5.2.10. Aktivnost J: Pomod u postupku prihvadanja prijave Projekta... 16 5.2.11. Aktivnost K: Korekcije aplikacije za prijavu sukladno zahtjevima EK... 16 6. OPDE ODGOVORNOSTI... 17 7. ROKOVI... 17 8. DOKUMENTACIJA... 17 9. METODOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA... 18 9.1. Projektni tim... 18 9.2. Stručnost... 18 9.3. Stručne revizije... 18 9.4. Sastanci... 19 9.5. Ostale relevantne informacije... 19 PRILOG 1 TEHNIČKI OPIS - Kartice projekata 2

1. UVOD Republika Hrvatska je nakon razdoblja intenzivnih priprema postala punopravna članica Europske Unije. Kod toga je posebno značajno i to da je Republika Hrvatska danom ulaska u Europsku Uniju morala uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske Unije u području zaštite okoliša/upravljanja vodama. Na taj način postaje i jasna obaveza ispunjavanja svih zahtjeva koje proizlaze iz pravne stečevine Europske unije. Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske Unije također s danom pristupa ima i pravo pristupa sredstvima iz Strukturnih fondova I Kohezijskog fonda Europske Unije. Osnovna namjena ovih sredstava je osigurati financijsku pomod u ispunjavanju zahtjeva koje proizlaze iz zakonodavstva Europske unije koje je Hrvatska preuzela u svoje nacionalno zakonodavstvo, odnosno iz pristupnog ugovora koji je pri ulasku potpisala. 2. OSNOVNI PODACI I POSTOJEĆE STANJE Republika Hrvatska pripada skupini zemalja koje su relativno bogate vodom i nedostatak vode još uvijek ne predstavlja ograničavajudi faktor gospodarskog razvoja. Osnovni cilj vodnoga gospodarstva istaknut u Strategiji upravljanja vodama (NN 91/08) jest postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na oba vodna područja što uključuje: osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajude kakvode za različite gospodarske namjene, zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnoga djelovanja voda, postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz zakonodavstva Europske Unije, odnosno iz pristupnog ugovora koji je pri ulasku potpisala sastavni je dio Strategije upravljanja vodama. 2.1. Vodoopskrba u Republici Hrvatskoj Prosječna opskrbljenost stanovništva u RH vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi oko 80% (2008), a u 1990. iznosila je samo 63%. Razina priključenosti stanovništva na javne vodoopskrbne sustave na vedem prostoru RH, posebno u vedim gradskim središtima, uglavnom je zadovoljavajuda. Dio stanovništva koji nije priključen na javnu vodoopskrbu opskrbljuje se vedim dijelom putem tzv. lokalnih vodovoda koji nisu uključeni u sustav javne vodoopskrbe (putem takvih sustava opskrbljuje se oko 6% stanovništva) ili individualno iz vlastitih zdenaca, cisterni i sl. (prema gruboj procjeni 14% stanovništva). Na području Republike Hrvatske ima nekoliko stotina lokalnih vodovoda, pretežito na vodnom području rijeke Dunav. Lokalni vodovodi nisu evidentirani u sustavu naplate korištenja vode, i nemaju adekvatnu odnosno redovitu kontrolu kakvode vode. Prema regijama, najviša razina vodoopskrbe je u Istarskoj županiji (oko 95%), a najniža u Bjelovarsko-bilogorskoj (samo 31%). U slivu rijeke Save, ne računajudi Zagrebačku županiju, a uključujudi istočnu Slavoniju, razina javne vodoopskrbe iznosi 55%. Svi urbani centri imaju relativnu visoku opskrbljenost vodom, nešto niža razina je u rubnim naseljima, a najmanja u izoliranim seoskim područjima. Svi sustavi javne vodoopskrbe obavljaju dezinfekciju vode (uglavnom klorom), a značajan dio vode se kondicionira (oko 20% zahvadene vode). Na vodnom području rijeke Dunav, kondicioniranje voda uglavnom je potrebno na sustavima sa zahvatima površinske vode, te dijelom na sustavima koji zahvadaju podzemnu vodu iz aluvijalnih vodonosnika ponajprije radi smanjenja povedanog sadržaja željeza, mangana, amonijaka i arsena koji su posljedica prirodnih reduktivnih uvjeta (npr. područje istočne Slavonije). Na jadranskom vodnom području vode izvorišta se vedinom koriste bez kondicioniranja, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se površinske vode uglavnom kondicioniraju. Na krškim izvorištima povremeno se pojavljuje problem povedane mutnode i bakteriološkog onečišdenja. Prosječna godišnja količina zahvadene vode za potrebe javne vodoopskrbe posljednjih desetak godina nije se bitno mijenjala, a iznosila je oko 500 milijuna m 3. Isporučene količine vode potrošačima bile su 3

mnogo manje zbog gubitaka iz mreže (oko 40%) 1 i iznosile su od 310 do 330 milijuna m 3. Količina voda, koje zahvada stanovništvo izvan sustava javne vodoopskrbe, iznosi oko 40 milijuna m 3 /god. Potrošnja vode industrije iz vlastitih zahvata, iznosi oko 80 milijuna m 3 vode. Strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe jest povedanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 80% na 85% do 90% do 2023. godine, što je primjereno europskim standardima. Također je predviđeno intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi odgovarajudih zaštitnih mjera, zatim intenziviranje aktivnosti na unapređivanju kondicioniranja vode za pide sukladno zahtjevima Direktive o vodi za pide Europske unije (98/83/EEC), te intenziviranje aktivnosti na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža i uključivanju lokalnih vodoopskrbnih sustava u sustave javne vodoopskrbe uz prethodne sanacije i rekonstrukcije istih. 2.2. Odvodnja otpadnih voda u Republici Hrvatskoj Razina priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje u 2008. godini iznosila je 44%, s trendom porasta u odnosu na priključenost od 40% tijekom 2001. godine. Na Crnomorskome slivu priključenost stanovništva na sustav javne odvodnje iznosila je 42%,a na Jadranskome slivu 48%. Priključenost stanovništva na sustav javne odvodnje djelomično zadovoljava u naseljima vedim od 15.000 stanovnika, gdje se razina priključenosti krede 50-75%, dok su najvedi problemi s odvodnjom otpadnih voda u malim naseljima do 2.000 stanovnika, u kojima živi oko 40% stanovništva. Izrazito velik broj naselja manjih od 500 stanovnika (5.387 naselja), u kojima živi 800.000 stanovnika upozorava na ekonomska i tehničko-tehnološka ograničenja u izgradnji i pogonu središnjih sustava javne odvodnje. Strateški cilj zaštite voda jest intenzivno građenje i rekonstrukcije sustava javne odvodnje i pročišdavanja komunalnih otpadnih voda čime de se do 2023. godine u potpunosti riješiti navedena problematika na: oko 70% sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika, oko 77% sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika, oko 100% sustava kojima gravitira više od 15.000 stanovnika. Time de se razina priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje povedati sa sadašnjih 43% na 60%, čime de se ispuniti ključni zahtjevi Direktive o odvodnji i pročišdavanju komunalnih otpadnih voda Europske unije. Uspješnost provedbe zaštite voda od točkastih izvora onečišdenja ovisi o izgrađenosti sustava javne odvodnje obzirom da veliki broj gospodarskih subjekata, smještenih u urbanim područjima, nakon predtretmana ispušta otpadne vode u sustav javne odvodnje. Sustav javne odvodnje je definiran kao sustavno i organizirano sakupljanje otpadnih voda, čišdenje i ispuštanje u prijemnik te obradba mulja koji nastaje u procesu čišdenja. 2.3. Pročišćavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj Ukupno su izgrađena 103 uređaja za pročišdavanje komunalnih otpadnih voda, različitih prema stupnju pročišdavanja otpadnih voda i kapacitetu. Od toga su 26 uređaja s prethodnim stupnjem pročišdavanja otpadnih voda, 21 s prvim stupnjem i 55 uređaja s drugim stupnjem i 1 s tredim stupnjem pročišdavanja otpadnih voda. Ukupni instalirani kapacitet svih uređaja u 2003. godini iznosio je 3,7 milijuna ES. Najviše se pročišdava na uređajima sa II stupnjem pročišdavanja i to 15%, zatim na prethodnom stupnju 9%, na I stupnju 3% i na III stupnju 0,4% otpadnih voda svih stanovnika. 1 Smanjenje gubitka je prioritet s gledišta smanjenja rizika onečišdenja voda u sustavima, racionalnog korištenja voda i gospodarske učinkovitosti. Te aktivnosti su djelomično vezane uz potrebu okrupnjavanja vodoopskrbnih sustava kao i organizacije upravljanja jer relativno veliki broj komunalnih društava otežava racionalnost i pouzdanost poslovanja. 4

3. FINANCIJSKI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE Republika Hrvatska kao država kandidatkinja za pristup Europskoj Uniji, bila je uključena u financijski instrument Europske komisije IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA (EC 1085/2006 od 17.7.06.). Danom pristupa Europskoj uniji ovaj financijski instrument je za Republiku Hrvatsku zamijenjen pravom pristupa Strukturnim i Kohezijskom fondu EU. Prije davanja financijskih sredstava na raspolaganje za pojedinačne projekte, Europska komisija traži niz nacionalnih programskih dokumenata, počevši od strateških dokumenata, pa sve do tzv. Operativnog programa. Operativni program Zaštita okoliša je programski dokument za apsorpciju EU sredstava dodijeljenih Hrvatskoj za provedbu kohezijske politike Europske unije u sektoru zaštite okoliša za sedmogodišnje programsko razdoblje od 2007.-2013. Odobren je od strane Europske Komisije dana 6. rujna 2013. Operativnom programu Zaštita okoliša na raspolaganju je 281,1 milijun eura iz Kohezijskog fonda za programsko razdoblje od 2007. 2013. godine. 4. CILJEVI UGOVORA I OČEKIVANI REZULTATI Priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključna je za postizanje ciljeva Strategije upravljanja vodama, obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalne legislative s europskom, povlačenje sredstava pretpristupnih, Strukturnih i Kohezijskog fonda Europske Unije. 4.1. Ciljevi Cilj ovog Projektnog zadatka je izraditi Studiju izvodljivosti i Aplikaciju za financijsku pomod putem EU fondova sa svim potrebnim prilozima, sukladno regulativi EU, za koje je razumno očekivati da de biti prihvadene od strane nadležnih nacionalnih tijela i od strane Europske komisije. Provođenjem aktivnosti predviđenih ovim projektnim zadatkom stvara se kvalitetna stručna i tehnička osnova za izradu prijedloga i odabira najpovoljnijeg rješenja sustava (temeljem postojede planske tehničke, studijske i druge dokumentacije), koje je u tehničkom i operativnom smislu usklađeno sa standardima EU, te koje je u ekonomskom i poslovnom smislu održivo i socijalno prihvatljivo u hrvatskim uvjetima. Cilj je osigurati ekonomski najučinkovitiji razvoj sustava koji dovodi do najvedih ekonomskih (dakle ne samo financijskih) probitaka. Konzultant zato treba predložiti između varijantnih tehničkih rješenja izbor najisplativijeg, tijekom ekonomskog razdoblja projekta za koji je razumno očekivati da de biti prihvaden za sufinanciranje od strane Europske komisije. 4.2. Očekivani rezultati Konačni rezultat svih aktivnosti predviđenih ovim projektnim zadatkom je izrađena Studija izvodljivosti, te izrađena Aplikacija za financiranje projekta putem EU fondova prema traženim specifičnim aktivnostima, koja su opisani u točki 5. ovog projektnog zadatka prihvadena od strane nadležnih nacionalnih tijela i za koje je razumno očekivati da de biti prihvadeni od strane Europske komisije. Studija izvodljivosti i Aplikacija moraju biti napravljene kao cjelovit dokument, zajedno sa svim potrebnim podlogama, dodacima i dokumentacijom, u skladu sa zahtjevima Europske unije, uz istovremeno uvažavanje relevantnih dokumenata, naročito Regulative EC 1083/2006 o opdim uvjetima ERDF, ESF i CF, Regulative EC 1828/2006 o uvjetima provedbe Regulative EC 1083/2006, te Vodiča Europske Unije za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (lipanj 2008.). Studija izvodljivosti dokazuje izbor najprihvatljivijih rješenja kako s tehničko tehnološkog, tako i financijsko ekonomskog aspekta. Aplikacija sadržava sve relevantne administrativne, tehničke, ekološke, ekonomske i financijske podatke vezane uz projekt. Uz pravilno ispunjen obrazac za prijavu potrebno je priložiti svu pratedu dokumentaciju traženu Aplikacijskim obrascem. 5

5. OPIS POSLA 5.1. Općenito U Prilogu ovog projektnog zadatka priloženi su tehnički opisi projekata koji su predmet ovog projektnog zadatka, uključujudi područje obuhvata, osnovne podatke, opis postojedeg stanja vodoopskrbe i odvodnje na području pojedinih projekata, probleme, popis dostupnih planova i tehničke dokumentacije, itd. Tehnički opisi sa prilozima su informativni pregledi za konkretniju procjenu opsega radova i aktivnosti koje Konzultant mora obaviti tijekom realizacije projektnog zadatka. Točka 5.2. definira specifične aktivnosti Konzultanta, s ciljem postizanja spremnosti za prijavu projekata za EU fondove i njihovog prihvadanja. Međutim, bududi da se raspoloživa tehnička dokumentacija razlikuje u razini spremnosti, i u odnosu na opseg i kvalitetu, odnosno za svaki pojedini projekt, Konzultant de analizirati raspoloživu dokumentaciju i razmotriti modifikaciju svake pojedine aktivnosti u okviru projektnog zadatka s obzirom na postojede stanje pripremljenosti projekata, te de prilagoditi svoje aktivnosti kako bi uspješno realizirali projektni zadatak. Konzultant de imati puni pristup do raspoložive dokumentacije, koju treba kritički procijeniti i ako je potrebno dopuniti kako bi se uspješno mogli izraditi Studija izvodljivosti i Aplikacija sukladno uvjetima i vodičima Europske unije. Konzultantov osnovni zadatak nije ponovna izrada postojedih podloga, međutim dužan je provesti njihovu analizu, i ako je potrebno nadopuniti ih, predložiti izmjene planiranih rješenja i sl., odnosno dužan je, po opsegu, sadržaju i kvaliteti, uskladiti ih s uvjetima i vodičima Europske unije. Uz obavljanje aktivnosti definiranih u točki 5.2. projektnog zadatka, Konzultant je dužan u potpunosti se pridržavati uvjeta koje propisuju vodiči Europske Unije, a posebice Vodič Europske unije za izradu Studija izvodljivosti iz lipnja 2008. godine, koja je raspoloživa na Internet stranicama EU. Struktura Studije izvodljivosti treba slijediti Vodič, a sadržaj Studije bi trebao odgovarati sadržaju koji je definiran u prilogu J Vodiča. Obzirom da je ovim projektnim zadatkom obuhvadeno 7 projekata (aglomeracija), Konzultant se obvezuje izraditi zasebne Studije izvodljivosti i Aplikacije za svaki pojedini projekt, sve u cilju mogudnosti kasnijeg kandidiranja i realizacije zasebno svakog pojedinog projekta. Sukladno tome se sve navedeno u ovom projektnom zadatku kao «Studija izvodljivosti» i «Aplikacija» (kao i sve ostale odgovarajude inačice ovih naziva) u stvari odnosi na zasebne dokumente za svaki pojedini projekt (aglomeraciju). 5.2. Specifične aktivnosti Prilikom izrade Studije izvodljivosti i Aplikacije Konzultant de obaviti sljedede aktivnosti: 5.2.1. Aktivnost A: Analiza postojećeg stanja Analiza postojedeg stanja, između ostalog, obuhvada procjenu postojedeg stanja na području obuhvata projekta. Konzultant de analizirati dostupnu dokumentaciju 2 koja se odnosi na upravljanje vodama i vodnu infrastrukturu i ocijeniti njenu relevantnost i aktualnost. Relevantnost dokumentacije ocjenjuje se s obzirom na njenu usklađenost sa zahtjevima Europske unije i EU fondovima. Temeljem dostupne dokumentacije Konzultant de procijeniti sukladnost postojedeg stanja i sa zahtjevima Direktive o vodi za pide EU (98/83/EEC), Direktive o odvodnji i pročišdavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC) te procijeniti spremnost projekata za prijavu prema EU fondovima. Konzultant de pripremiti Uvodni izvještaj gdje de obrazložiti postojede stanje projekta, te predložiti potrebne mjere, korake i vremenski raspored (rokove) za obavljanje aktivnosti definiranih u projektnom zadatku uvažavajudi rokove iz točke 7. projektnog zadatka. Uz navedeno, Aktivnost A: Analiza postojedeg stanja 3 sadrži i: 2 Dio dokumentacije naveden je u Prilogu ovog Projektnog zadataka, kao i njena raspoloživost. 3 Za pripremu Uvodnog izviješda Konzultant treba obaviti sve pod-zadatke samo u onom dijelu (opsegu) koji je neophodan za pripremu kvalitetnog plana rada. 6

5.2.1.1.Vodoopskrba infrastruktura, usluge i postojeći planovi Analizu postojedeg stanja na području vodoopskrbe kao osnove za procjenu - prognozu potreba. Analizom se obuhvada područje pružanja usluga, a potrebno je prikupiti te procijeniti podatke i informacije s obzirom na kvalitetu pružanja usluga, potrošnju vode i gubitke, u posljednje tri godine: Definirati pokrivenost područja s pružanjem usluga i detaljno procijeniti broj korisnika (i priključaka) za svaku kategoriju potrošača (kudanstva, industrija, komercijalne potrebe, javne potrebe, i sl.); Analizirati kvalitetu i pouzdanost pruženih usluga: navesti biološku, fizikalnu i kemijsku kvalitetu isporučene vode i usporediti s nacionalnim propisima te EU standardima; također je potrebno odrediti dostupnost vode za pojedinačne potrošače (tlak i pouzdanost); Procijeniti trenutne metode i prakse mjerenja potrošnje vode te korištenje i primjenu normi za potrošnju vode; Specificirati potrošnju vode za svaku od prethodno navedenih kategorija, te izraditi listu deset najvedih potrošača sa razinom potrošnje; također treba odrediti specifičnu potrošnju vode po stanovniku za kudanstva i usporediti sa razinom potrošnje u zemljama EU; Procijeniti gubitke vode u sustavu po svim kategorijama i vrstama (isporučena, fakturirana, napladena, zahvadena, fizički gubici, administrativni gubici); Sagledati standarde kvalitete vode i provjeriti njihovu skladnost sa relevantnim direktivama EU te prezentirati i komentirati postojede planove za poboljšanje postojedih usluga; Opisati postojedu vodoopskrbnu mrežu i objekte, uključujudi glavne vodozahvate, objekte i opremu za crpljenje, pročišdavanje, skladištenje, transport i distribuciju vode; Sadašnju situaciju potrebno je prikazati na odgovarajudoj karti; Procijeniti glavne komponente sustava u pogledu kapaciteta, energetske učinkovitosti, prakse i razine održavanja, starosti, kvalitete materijala i opreme (postrojenja za pročišdavanje, cijevi, ventila, crpki, i sl.), stanje tlakova i popravka; Prezentirati i procijeniti sadašnje stanje i politiku sanacije i pradenja gubitaka, otkrivanje curenja te izvedbu popravaka na mreži. Procijeniti rad vodoopskrbne mreže. 5.2.1.2. Odvodnja infrastruktura, usluge i postojeći planovi Za područje pružanja usluga, Konzultant treba sakupiti te procijeniti podatke i informacije s obzirom na kvalitetu usluga, u posljednje tri godine: Definirati pokrivenost područja pružanja usluga i detaljno procijeniti broj korisnika i priključaka vezano na svaku kategoriju potrošača (kudanstva, industrija, komercijalne potrebe, javne potrebe, i sl.); Procijeniti količine i karakteristike otpadnih voda: hidrauličko opteredenje, po svim kategorijama potrošača (ovisno o raspoloživosti podataka), određivanje odnosa između sušne i kišne protoke za mješovite sustave, opteredenja organskim i krutim tvarima (i drugim važnim karakteristikama otpadnih voda); učestalost i količine evakuiranih oborinskih voda preko kišnih preljeva, preljeva od oborinskih voda, definiranje recipijenata, određivanje utjecaja stranih voda, određivanje odnosa između isporučene količine pitke vode i količine otpadane vode po vrstama potrošača; Procijeniti količinu i vrstu industrijskih otpadnih voda, opseg pročišdavanja (predtretmana), institucionalni i pravni okvir (stanje po važedim vodopravnim dozvolama i suglasnostima za najvede zagađivače). Procijeniti postojede stanje sustava javne odvodnje i odrediti kritična mjesta sustava; Opisati postojedi sustav odvodnje, kanalizacijsku mrežu i objekte, uključujudi i pokriveno područje, ukupnu duljinu i vrstu cijevi, način odvodnje (mješoviti ili razdjelni), crpne stanice, mjesta ispuštanja i prelijeva oborinskih voda, mjesta najvažnijih i najvedih ispusta otpadnih voda otpadnih voda (industrija); Sadašnju situaciju potrebno je prikazati na karti odgovarajudeg mjerila; 7

Procijeniti glavne komponente sustava u smislu kapaciteta, energetske učinkovitosti, stanje popravka, pouzdanosti, adekvatnosti, prakse održavanja, infiltracije (tuđe vode), starost i kvaliteta materijala te opreme (cijevi, ventili, crpke, itd.); 5.2.1.3. Pročišćavanje infrastruktura, usluge i postojeći planovi Sa obzirom na situaciju pročišdavanja otpadnih voda, potrebno je analizirati sljedede, u posljednje tri godine: Obaviti procjenu postojedih uređaja za pročišdavanje otpadnih voda, uključujudi i rukovanje i odlaganje mulja: starost, tip procesa, planirani kapacitet, trenutačno hidrauličko i biološko opteredenje, tehnološka primjerenost, efikasnost tretmana, stanje uređaja, praksa održavanja, prikladnost, uska grla i kvaliteta materijala i opreme; Procijeniti primjerenost lokacije i recipijenata pročišdene otpadne vode obzirom na stanje i propise. Opisati i procijeniti sadašnji utjecaj (utjecaj na okoliš) pročišdenih i nepročišdenih otpadnih voda u recipijent u slučaju direktnog ispuštanja u površinske vode i / ili na okoliš te podzemne vode u slučaju pražnjenja u polja za isparavanje. 5.2.1.4. Institucionalni ustroj NAPOMENA: Obzirom da je u zadnjih nekoliko godina izrađeno nekoliko detaljnih analiza stanja, poslovanja i planova Međimurskih voda, a sve kao dio razne studijske dokumentacije (Studije izvodljivosti, Aplikacije i sl.) po projektima vodoopskrbe i odvodnje na području Međimurske županije, Konzultant se upuduje na korištenje iste kod izrade studijske dokumentacije koja je predmet ovog zadatka. Sukladno tome Konzultant se obvezuje preuzeti i analizirati takve dokumente te ih dopuniti i obraditi s najnovijim podacima, pa nije potrebno da iste izrađuje ponovno u cijelosti. Kompletnu raspoloživu dokumentaciju osigurati de Naručitelj i staviti na raspolaganje Konzultantu. Raspoloživa je slijededa dokumentacija: - «Dubinsko snimanje sjeverozapadnih regionalnih otpadnih voda» - dokumentacija dubinskog snimanja Međimurskih voda rađena kroz pripremu projekta za sustav odvodnje i pročišdavanja «Novo Selo na Dravi» (Mott MacDonald, 01/2011) - Studija izvodljivosti «Sewerage and wastewater treatment plant of aglomeration Čakovec Feasibility study (Proning-DHI i Dvokut-Ecro, 06/2012) - Aplikacijski dokumenti «Sewerage and wastewater treatment plant of aglomeration Čakovec Feasibility study (Proning-DHI i Dvokut-Ecro) Pravni i institucionalni ustroj vodno-komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj je vedim dijelom usklađen s EU zakonodavstvom i pruža odgovarajudu podlogu za provedbu vodno-komunalnih direktiva. Bitne promjene koje se prije svega odnose na reformu vodno-komunalnog sustava, te uvođenje ekonomske cijene vode kao osnovnog izvora financiranja razvoja vodno-komunalnih usluga je predviđeno Strategijom upravljanja vodama i Zakonom o vodama. Konzultant de opisati sadašnji institucionalni ustroj i okvir, počevši od isporučitelja komunalne usluge javne (vodoopskrbe i/ili) odvodnje pa do zakonodavnog i strateško - planskog ustroja vodnokomunalnog sektora u Republici Hrvatskoj uključivo i Planove provedbe vodno-komunalnih direktiva te proanalizirati mogudnost njihove primjene. Prema Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva cjelokupni teritorij Republike Hrvatske je podijeljen na 736 aglomeracija. Na 294 aglomeracije vede od 2.000 ES primjenjuju se odredbe EU Direktive o pročišdavanju komunalnih otpadnih voda uključivo i obveze vezane za izvješdivanje Europske komisije u odnosu na usklađivanje tehničkih karakteristika odnosno izgradnju sustava na ovim aglomeracijama s obvezama i rokovima usklađenim tijekom pregovaračkog postupka. Troškovi ulaganja za potpuno ispunjenje Direktive o pročišdavanju komunalnih otpadnih voda također su procijenjeni Planom 8

provedbe direktiva po županijama i po aglomeracijama u odgovarajudim rokovima što Konzultant također treba uzeti u obzir. Konzultant de pripremiti i: Ocjenu sadašnje financijske situacije Komunalnog društva (isporučitelja vodno-komunalne usluge javne odvodnje i/ili javne vodoopskrbe) koja između ostalog uključuje: Pregled knjigovodstvene dokumentacije (prikazani podaci moraju biti prezentirani sukladno s Međunarodnim računovodstvenim standardima); Specifikacija prihoda i rashoda (kako bi se analizirala operativna učinkovitost i razina pokrida troškova i također pouzdana osnovica za financijske projekcije); Ocijeniti razinu potraživanja; Specifikaciju obveza. Institucionalni ustroj vodnokomunalnog sektora Opis institucionalnog ustroja vodno-komunalnog sektora sadrži opis sadašnjeg institucionalnog ustroja i okvira, počevši od komunalnog društva (isporučitelja usluge) pa do zakonodavnog i strateško planskog ustroja vodnokomunalnog sektora u Republici Hrvatskoj uključivo i slijedede: Opisati ulogu lokalne, regionalne i državne razine u vodnokomunalnom sektoru, odgovornosti i nadležnosti, financiranje, određivanje cijena usluge, tarifnog sustava, regulatornih mehanizama i njihovih međusobnih odnosa obzirom na komunalno društvo; Analizirati odnos između komunalnog društva i grada/opdine. Analiza treba obuhvatiti prava i obveze svake od strana, kao i procjenu u kojoj mjeri je komunalno društvo samostalno i fleksibilno u poslovanju u odnosu na osnivača. Također objasniti pravni status komunalnog društva i njegovih osnivača; Identificirati pitanja i probleme koji ograničavaju komunalno društvo u samostalnom obavljanju poslova. Definirati prava vlasnika, kontrole nad imovinom, uspostavom i definiranju vodnih tarifa, upravljačku samostalnost, investicijske nadležnosti, kao i kadrovska pitanja, itd. Procjena poslovne učinkovitosti Konzultant de ocijeniti poslovnu učinkovitost komunalnog društva (isporučitelja usluge vodoopskrbe i javne odvodnje), a naročito identificirati područja na kojima se mogu ostvariti uštede planiranjem, racionalizacijom, razvojem sustava i odvajanjem neprimarnih aktivnosti. Zadaci de uključivati: Ocjenu organizacijske strukture i upravljanja: broj, kvalifikacije i karakteristike radnika; politike i prakse razvoja ljudskih resursa, uključujudi obuku i načine stimulacije; adekvatnost organizacijske strukture; rad glavnih odjela ili grupa identificiranih u postojedoj organizacijskoj shemi; politike i prakse vezane uz strateško planiranje, projektnu pripremu i provedbu, operativno planiranje i kontrolu, raspodjelu zadataka, te nadzor nad izvršenjem zadataka; Ocjenu administrativnih sustava i postupaka: usluge potrošačima, računovodstvo i knjigovodstvo, upravljanje kadrovima i programima obuke, vođenje financijskih knjiga, financijsko planiranje i upravljanje, investicijsko planiranje i provedbu, te upravljanje informacijskim sustavom; Prijedlog mjerila poslovne učinkovitosti tvrtke (npr. broj priključaka po radniku, broj priključenih stanovnika po radniku, broj kvarova, vrijeme reakcije na obavijest o kvaru/nezgodi, broj administrativnog osoblja, itd.); Ocjenu rada i održavanja imovine: metode, politike i postupci vezani uz upravljanje i održavanje građevina, postojanje programa preventivnog održavanja, stupanj informatizacije sustava, te ostala pitanja vezana uz upravljanje i održavanje sustava. Kao rezultat te ocjene, Konzultant de predložiti mjere za poboljšanje učinkovitosti odnosno smanjenje troškova rada (pogona i održavanja). 9

Ocjena rada komunalnog društva Konzultant treba procijeniti financijski kapacitet s obzirom na sposobnost komunalnog društva (isporučitelja komunalne usluge ili komunalnih usluga) da podrži aktivnosti i financira planirane investicije. Financijska održivost u poslovanju komunalnog društva mora biti prihvatljiva tijekom ekonomskog vijeka projekta. Konzultant također treba kritički ocijeniti sadašnje tehničko upravljanje sustavom, radnu snagu, organizaciju, raspoloživost tehničke opreme, koncepte rada i održavanja (za vodni sektor: aktivnosti na mjerama smanjenja gubitaka). Ako je potrebno, Konzultant de identificirati potrebu za bududom reorganizacijom, obukom kadrova i predložiti koncepte za bududi sustav upravljanja (organizacija, potrebe za radnom snagom, potrebe za opremom, potrebe u vezi upravljanja i održavanja sustava, itd.). 5.2.1.5. Socijalno-ekonomski podaci i prihvatljivost cijena vodnih usluga Konzultant de prikupiti ključne socio-ekonomske podatke i izraditi preliminarnu analizu prihvatljivosti cijena sadašnjih vodnih usluga te tako ocijeniti do koje mjere se može povedati razina postojedih cijena vodnih usluga. 5.2.2. Aktivnost B: Analiza potreba odnosno opterećenja Temeljem analize postojedeg stanja i ostalih raspoloživih informacija te analize korisnika usluge u prostoru, Konzultant treba pripremiti mogude varijante razvoja područja, uzimajudi u obzir: važede hrvatske propise te EU direktive nacrt plana provedbe vodno-komunalnih direktiva projekcije kretanja broja stanovništva u bududnosti projekcije razvoja privrede/industrije u bududnosti projekcije kretanja specifične potrošnje vode u bududnosti. Navedeni elementi de služiti kao temeljni ulazni podaci za projekciju razvoja sustava na području obuhvata projekta. Na osnovi podataka treba pripremiti odgovarajude prognoze za slijededih 30 godina, obzirom da je ekonomski vijek projekta 30 godina. S obzirom na to, da de rezultati analize potreba odnosno opteredenja služiti kao ulazni podaci za dimenzioniranje sustava vodoopskrbe i odvodnje te uređaja za pročišdavanje za vremenski period od 30 godina, te de imati velik utjecaj na financijsko ekonomsku analizu u određivanju investicije i ocijene očekivanih prihoda, radi se o izuzetno važnom koraku kod pripreme Studije izvodljivosti. Ovi podaci trebaju biti harmonizirani s odgovarajudim podacima u ostaloj studijsko-tehničkoj dokumentaciji na što de Naručitelj obratiti posebnu pozornost. Europska Komisija inzistira na koherentnosti svih podataka, a posebno ovih. Dobiveni podaci moraju biti usklađeni i s ulaznim podacima koji služe kao podloga za projektiranje objekata koji de sačinjavati predloženi program gradnje. Obzirom da izrada tehničke dokumentacije nije predmet ovog projektnog zadatka, Konzultant de predložiti načine usklađenja podataka. Naručitelj de temeljem prijedloga Konzultanta osigurati koordinaciju s izrađivačima projektne - tehničke dokumentacije radi usklađenja podataka, ukoliko je projektno tehnička dokumentacije u postupku izrade. 5.2.3. Aktivnost C: Određivanje obuhvata projekta Opseg projekta kako je definiran u Prilogu ovog Projektnog zadatka rezultat je prethodnih analiza i odgovara inicijalnom popisu aglomeracija napravljenom na plansko programskoj razini, odnosno dio su Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva usuglašenog tijekom tehničkih pregovora s Europskom komisijom. Kako ove analize nisu napravljene na razini Studija izvodljivosti, Konzultant de analizirati predloženi broj i prostorni raspored aglomeracija na području obuhvata projekta i predložiti eventualne promjene i prilagodbe odnosno konačni prijedlog aglomeracije/a. Zakon o vodama definira Aglomeraciju kao.. područje na kojem su stanovništvo i gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišdavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijemnik, što je sukladno članku 2.4 10

Direktive 91/271/EEC. Izraz dovoljno koncentriran nije nigdje pravno definiran, te se može vrlo široko i različito definirati. Kako ne postoji službeni dokument koji bi propisivao jedinstven i uniformni pristup u definiranju aglomeracija na području Republike Hrvatske, Konzultant se u svom pristupu treba držati direktiva EU, te raspoloživih vodiča EU i to prije svega Direktive o pročišdavanju otpadnih voda (91/271/EEC), članka 2.4, te Termina i definicija Direktive o pročišdavanju otpadnih voda 91/271/EEC iz 2007 godine. Pri preispitivanju obuhvata aglomeracija Konzultant mora voditi računa i o: Topografskim karakteristikama područja (visinski razmještaj i udaljenost naselja unutar područja obuhvata); Veličini aglomeracije; Postojedem stanju izgrađenosti sustava odvodnje; Postojedim planovima razvoja, uključivo i postojedoj projektnoj dokumentaciji i pripadnim Lokacijskim dozvolama i Potvrdama glavnih projekata; Investicijskim troškovima potrebnim za postizanje usklađenja s Direktivom 91/2717EEC Troškovima pogona i održavanja sustava. Konzultant de također preispitati obuhvat aglomeracija temeljem tehno ekonomske analize odnosno temeljem investicijskih i troškova pogona i održavanja koji su potrebni da se područje obuhvata projekta uskladi s ispunjavanjem zahtjeva koje propisuje Direktiva 91/271/EEC (tzv. complinace assesment ), kao i Direktiva o vodi za pide. Konzultant de predložiti varijantna rješenja broja i obuhvata aglomeracije, te izraditi odgovarajude karte (u mjerilu 1:25.000, te veličine A3 bez obzira na mjerilo) s označenim područjima i granicama aglomeracija na kojima mora biti vidljiv broj i veličina svake od aglomeracija. Konačni broj i obuhvat aglomeracija koji de biti rezultati provedene analize Konzultant de dostaviti Naručitelju kao prijedlog. Konzultant je dužan sudjelovati u postupku prihvadanja konačnog obuhvata Aglomeracije zajedno s predstavnicima Hrvatskih voda, komunalnog društva, te jedinica lokalne samouprave. 5.2.4. Aktivnost D: Priprema varijanti tehničkih rješenja Konzultant de pripremiti odgovarajuda tehnička rješenja u više tehnički izvedljivih varijanti. Sve varijante pripremljenih tehničkih rješenja trebaju biti utemeljene na odgovarajudem hidrauličkom proračunu (modelu). Konzultant je dužan napraviti hidraulički model za svako od predloženih alternativnih rješenja i za vodu i odvodnju unutar granica aglomeracije. Predložena tehnička rješenja trebaju biti tehnički i financijski usporediva te nuditi istu ili sličnu (prihvatljivu) razinu osiguranja standarda vodno-komunalne usluge (kratkoročno i dugoročno). Tamo gdje su tehnička rješenja ved pripremljena, Konzultant treba samo kritički procijeniti, ažurirati, poboljšati i adekvatno dopuniti rješenja gdje de to biti potrebno. U slučaju, da Konzultant ne iskoristi postojeda tehnička rješenja, Konzultant sam de imati zadatak pripremiti potrebne dokumente na razini idejnog rješenja s pripadajudim alternativnim rješenjima s dovoljno podataka i informacija kako bi se omogudilo izbor najpovoljnije varijante. Nakon analiziranja različitih varijanti tehničkih rješenja razvoja sustava i definiranja dugoročnog plana razvoja, Konzultant de izraditi i kratkoročni plan razvoja s interventnim mjerama koji de biti predmet prijave projekta za financiranje putem Kohezijskog fonda ili strukturnih fondova. Konzultant je dužan s posebnom pažnjom procijeniti investicijske troškove te troškove pogona i održavanja predložene optimalne varijante temeljem najnovijih spoznaja i informacija o cijenama. Prihvatljivost rješenja i ispravnost Konzultantovih proračuna te procjene troškova bit de predmet pojačane kontrole Naručitelja s ciljem osiguranja stabilnog i održivog financijskog modela i načina financiranja projekta, te postizanja zahtjeva za sukladnosti s EU direktivom o vodi za pide te odvodnji i pročišdavanju otpadnih voda. 11

5.2.5. Aktivnost E: Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza PUO i Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Sve Aplikacije za pomod putem EU fondova moraju sadržavati ocjenu utjecaja na okoliš sličnu ocjeni koja je predviđena Direktivom Vijeda 85/337/EEC, izmijenjenu i dopunjenu 97/11/EC (Direktiva o ocjeni utjecaja na okoliš, EIA). Aplikacije trebaju biti usklađene sa zahtjevima Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/2013), odnosno moraju imati rješenje da je projekt prihvatljiv za okoliš ili odluku/rješenje da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš. Prijedlozi projekata moraju biti usklađeni sa zahtjevima Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013) kojima se utvrđuje prihvatljivost vezano uz ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Za mjere zaštite okoliša za zahvate za koje Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, a kojima se utvrđuje prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, konzultant je dužan izraditi Elaborat zaštite okoliša te ishoditi Potvrdu nadležnog tijela da su mjere određene elaboratom sukladne načelima zaštite okoliša. Konzultant je također dužan sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) izraditi Elaborat utjecaja zahvat na ekološku mrežu, te provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Uz to treba ishoditi akt nadležnog tijela o provedenoj Ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Ekološkom mrežom u smislu Zakona o zaštiti prirode smatraju se područja Natura 2000. U slučaju izmjene, dopune ili novih zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša i prirode, konzultant je dužan uvrstiti sve promjene temeljem zakona i podzakonskih propisa na snazi. U slučaju postojanja Potvrde o provedenom nalazu o prihvatljivosti planiranog zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, odnosno o usklađenosti sa standardima zaštite okoliša Republike Hrvatske i EU, te eventualno i postojanja Studije o utjecaju na okoliš (ako je izrađena i postupak procjene utjecaja proveden) unutar bududeg investicijskog projekta, Naručitelj de Konzultantu osigurati svu potrebnu dokumentaciju, a Konzultant je dužan provjeriti i po potrebi revidirati i ažurirati sve postojede podatke i dokumentaciju kako bi se u potpunosti uskladio sa zahtjevima Aplikacije. 5.2.6. Aktivnost F: Plan provedbe i nabave Za kratkoročni plan razvoja koji de biti predmet prijave potrebno je izraditi Plan provedbe i Plan nabave. Kako bi se osigurala neometana provedba projekta, Konzultant de predložiti kako organizirati i grupirati nabavu raznih komponenti projekta. Konzultant de izraditi Plan provedbe u obliku gantograma s prikazivanjem slijeda pojedinih aktivnosti i uskladiti ih s predviđenim rokovima dinamike realizacije projekta. Konzultant de izraditi Plan nabave kojim de osigurati da se projekt provodi na najučinkovitiji način. Također bi trebao predložiti oblik ugovora koji je najprikladniji za projekt (tj. da li bi ugovori trebali biti prema FIDIC-ovoj crvenoj, žutoj ili srebrnoj knjizi). Ovaj Plan mora dati pregled različitih tipova ugovora za koje de se raspisivati natječaji. Informacija je vezana uz: vrstu i pravila postupka nabave koji treba poštivati; vrstu ugovora usluge, robe, radovi; vremenski raspored za razne publikacije vezane uz postupak nabave; procijenjene vrijednosti nabave za svaki od predloženih ugovora. 5.2.7. Aktivnost G: Financijska i ekonomska analiza Financijska analiza Financijska analiza jedna je od temeljnih analiza Studije izvodljivosti, te da bi joj se trebao dati odgovarajudi prioritet. Sukladno kriterijima koje propisuje Regulativa za Kohezijski fond maksimalna stopa sufinanciranja iznosi 85%. 12

Minimalni zahtjev za EU pomod jest da svi projekti budu održivi tijekom vijeka trajanja projekta, odnosno mora postojati tijek bududih prihoda dovoljan za pokrivanje troškova pogodna upravljanja i održavanja, uključivo investicijsko održavanje. Postoji, međutim, i drugi aspekt financijske analize koji je od presudne važnosti, a to je ocjena razine pomodi koja je potrebna da bi projekt bio financijski isplativ. Osnova za dodjelu bespovratnih sredstava EU fondova jest da infrastrukturni projekti ne mogu pokriti sve investicijske troškove i budude troškove rada i održavanja iz bududeg prihoda. Bududi prihodi moraju najmanje pokriti godišnje troškove rada, ali mogu također pokriti i dio kapitalnog troška nove investicije, na način da tijek prihoda može otplatiti zajam banci ili nekoj drugoj financijskoj instituciji. Međutim, može postojati određeni postotak kapitalnog troška koji se ne može pokriti bududim prihodom i koji zahtijeva pomod kako bi projekt bio financijski isplativ za svoga vijeka. Za ovaj element troška biti de dana pomod EU. Ocjena potrebe za pomodi iz Kohezijskog fonda zahtijevat de stvaranje financijskog modela koji de pokriti vijek trajanja projekta (30 godina) i koji se može koristiti kao osnova za analizu diskontiranog novčanog tijeka. Ovaj de se model koristiti za ocjenu diskontirane vrijednosti bududih neto prihoda (prihod minus trošak rada i održavanja) koja se može usporediti s diskontiranom vrijednošdu kapitalnog troška. Financijski model trebao bi se izraditi u MS Excel-u. U zemljama Srednje Europe, u današnjim se uvjetima očekuje da de sadašnja vrijednost prihoda biti manja od kapitalnog troška. Ova razlika, ili tzv financial gap, predstavlja iznos pomodi EU koja je potrebna da se projekt učini financijski isplativim. Financijski model trebao bi uključivati sve troškovne elemente, kapitalni trošak i sve povezane troškove rada i održavanja. Svi troškovi potrebni za realizaciju projekta trebali bi biti uključeni (studije izvodljivosti, kupovina zemljišta, projektna i studijsko planska dokumentacija potrebna pri realizaciji projekta, istražni radovi, itd.). Sve proračune potrebno je izraziti bez PDV-a. Amortizacija nije kapitalni trošak i ne bi je trebalo uključivati u analizu diskontiranog novčanog toka. (Amortizacija se može uključiti u cijenu kako bi se omogudila zamjena infrastrukture u određeno vrijeme u bududnosti.) Troškovi servisiranja duga ne bi trebali biti uključeni kao troškovi rada. Kako bi se izbjeglo korištenje različitih deflatora za različite varijable, predlaže se model izraditi u realnim iznosima (ovo nije obvezujude, dakle dopušta se primjena modela i u nominalnim iznosima). Ovo ne znači da bi neke varijable trebale biti fiksirane na vrijednosti svoje Godine 1. Primjerice, može se očekivati da de stvarni prihodi stanovništva porasti u realnim jedinicama za vrijeme vijeka projekta, i ovo bi se trebalo reflektirati u modelu. Konzultant bi trebao objasniti razlog za odabir diskontne stope koju koristi u modelu. Također, ako se model ocjenjuje u realnim jedinicama, diskontna stopa trebala bi biti realna. Diskontna stopa od 5% navedena u vodiču Europske komisije bila je namijenjena programima Strukturnog fonda u Zapadnoj Europi za određeno vrijeme, i ne bi se trebala automatski primjenjivati u zemlji u kojoj de se provoditi projekt. Sukladno načelu potrošač i onečišdivač plada, te također sukladno cilju osiguranja minimalne razine pomodi kako bi se projekt učinio financijski isplativim, vjerojatno je da de razine cijena morati porasti tijekom razdoblja provedbe projekta. Kao gornju granicu prihvatljivih troškova vodnih usluga (uključujudi vodoopskrbu, odvodnju te pročišdavanje otpadnih voda) treba uzeti 3-4% prosječnog prihoda domadinstva. Trebalo bi analizirati i prihvatljivi porast cijena usluga tokom godina, do punog iznosa porasta cijena s ciljem osiguranja priuštivosti krajnje cijene usluge. Kako bi se ocijenila prihvatljivost projekta, Konzultant de izračunati predviđen omjer priuštive cijene (trošak prosječnog domadinstva za pruženu uslugu prema prosječnim primanjima domadinstva), te raspraviti prihvatljivost pretpostavljenih cijena za domadinstva i industriju. Kako bi to djelotvorno učinio, Konzultant de morati sakupiti socio-ekonomske podatke od značaja za sadašnje i budude aktivnosti, među inim, predložene razvojne planove opdina/središnjih vlasti kako bi opravdao projekcije kretanja stanovništva, što je potrebno za ocjenu bududih potreba za vodnokomunalnim uslugama. Konzultant de također morati prikupiti i predstaviti podatke o primanjima domadinstava, veličini domadinstava, broju članova domadinstava koji zarađuju, prosječnim troškovima za osnovne potrebe, itd. Treba obratiti pažnju na to da de, s jedne strane, balansiranje veličine investicije, a s druge potreban porast cijena vjerojatno uključivati iteraciju. Ukoliko Konzultant nije u mogudnosti prikupiti relevantne podatke može koristiti podatke iz Studije Podloge za određivanje socio-ekonomski prihvatljive cijene vode za kudanstva u Republici Hrvatskoj i po regijama/županijama ; Ekonomski institut, Zagreb; Zagreb, srpanj 2008., koju de mu Naručitelj staviti na raspolaganje. 13

Financijski model trebao bi se koristiti za utvrđivanje politike odgovarajude prilagodbe cijena, kojom de se osigurati financijska održivost komunalnog društva, dati dovoljna sigurnost zajmodavcima i osigurati da cijene ostanu unutar granica prihvatljivosti, a porast cijena unutar granica prihvatljivosti svake godine. Koncept priuštivosti cijena za domadinstva odnosi se na prosječna primanja domadinstva. Konzultant bi trebao utvrditi kako de bilo koja promjena politike cijena utjecati na domadinstva sa različitim razinama primanja, posebice domadinstva s nižim primanjima. Konzultant bi također trebao razmotriti utjecaj svih vrsta aranžmana socijalne pomodi za grupe s nižim primanjima (npr. diferencirane cijene prema prihodima, opda stambena pomod za grupe s niskim primanjima, itd.) Svi ovi različiti zahtjevi (održivost, prihvatljivost tarifa za domadinstva, utvrđivanje iznosa pomodi EU) moraju biti integrirani u financijski model. Rezultate analize potrebno je prikazati kroz financijsku internu stopu povrata, neto sadašnju vrijednost, prihvatljivost izraženu kao postotak primanja domadinstava na određenoj stopi pomodi EU. Konzultant mora dodi do zaključka o iznosu pomodi EU koja je potrebna da bi se projekt učinio financijski održivim, a ostao unutar granica prihvatljivosti za domadinstva (uključujudi domadinstva s niskim primanjima) i za proračune grada/opdine i komunalnog društva. Obzirom da je pružanje usluge opskrbe vodom i odvodnje s pročišdavanjem otpadnih voda komunalna djelatnost koja u principu ne generira profit, proračune i sam Model potrebno je napraviti na način da je neto vrijednost projekta jednaka ili malo veda od nule, što se temelji na tome da je na razini pomodi gdje je neto vrijednost projekta nula, neto novčani tok nede generirati niti gubitak niti ekstra višak prihoda. Model mora sadržavati analizu osjetljivosti i analizu rizika. Konzultant de identificirati ključne varijable na koje je financijski model osjetljiv. Niz scenarija razvit de se kako bi se testirala osjetljivost projekta na promjene ključnih pretpostavki koje su osnova ovih varijabli. Ekonomska analiza Studija izvodljivosti i Aplikacija zahtijeva i analizu troškova i koristi. Ekonomski utjecaj projekta trebao bi biti opisan u kvantitativnom obliku što je više mogude. Ekonomske koristi, zajedno s društvenim koristima koje su stvorene kroz projekt, trebali bi biti opisane, a korisnici projekta identificirani. Ako je mogude kvantificirati sve relevantne troškove i koristi, tada bi rezultate analize trebalo prezentirati korištenjem prihvadenih pokazatelja poput ekonomske interne stope povrata neto sadašnje vrijednosti i omjera koristi i troškova. Jasno je da je izuzetno teško kvantificirati sve ekonomske koristi projekta vodno-komunalne infrastrukture. Prilikom definiranja koristi, u Vodiču se nalaze primjeri za njihovo određivanje koje se mogu koristiti ukoliko Konzultant pokaže njihovu primjenjivosti na konkretnom projektu. Financijsku i ekonomsku analizu potrebno je izraditi u skladu s Vodičem za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (Strukturalni fondovi, Kohezijski fondovi i Instrument pretpristupne pomodi) 4, objavljenim u lipnju 2008. 5.2.8. Aktivnost H: Studija izvodljivosti Konzultant de izraditi Studiju izvodljivosti predloženog kratkoročnog i dugoročnog plana razvoja. Studija ima za cilj pokazati da su izabrana najprihvatljivija rješenja kako s tehničko tehnološkog i sa financijsko - ekonomskog aspekta odnosno društvene prihvatljivosti. Prije evaluacije tehničko-tehnološkog rješenja i troškova predviđenih investicija Konzultant de procijeniti sve postojede podloge i zahtjeve sa novim investicijama i njihovu relevantnost obzirom na zahtjeve na projekte koje propisuje Europska Unija. Studija izvodljivosti mora između ostalih uključivati rezultate zadataka A-F, koji su bili obavljeni prije toga: Ključne socio-ekonomske podatke i za analizu prihvatljivosti cijena usluge; 4 Guide to Cost Benefit Analysis of Investment Projects Structural Funds, Cohesion Funds and Instrument for Pre-Accession, European Commission, 2008. 14

Postojede stanje i razvoj vodoopskrbe te sustava javne odvodnje; Ocjenu stanja i uspješnosti komunalnog društva (isporučitelja komunalne usluge); Predložena tehničko-tehnološkog rješenja s procjenom troškova investicija; Kratkoročni plan razvoja (predmet prijave); Plan provedbe i nabave; Financijsko-ekonomsku analizu. Strukturu i sadržaj Studije izvodljivosti potrebno je izraditi u skladu s Vodičem za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (Strukturni fondovi, Kohezijski fondovi i Instrument pretpristupne pomodi), objavljenim u lipnju 2008., posebno Dodatku J tog dokumenta. Konzultant de provjeriti izrađenu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekta, njihovu međusobnu usklađenost i konzistentnost. Ovo se prvenstveno odnosi na Studiju izvodljivosti, te problematiku zaštite okoliša i prirode. Sve prezentirane informacije u dokumentima moraju biti u međusobnoj vezi i jednoznačne. 5.2.9. Aktivnost I: Priprema Aplikacije za EU fondove Konzultant de izraditi Aplikaciju za prijavu projekta, te sve potrebne priloge, sukladno zahtjevima EU definiranim u Regulativi EC 1083/2006 o opdim uvjetima ERDF, ESF i CF, Regulative EC 1828/2006 o uvjetima provedbe Regulative EC 1083/2006, te Vodiču Europske Unije za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (lipanj 2008.).za prijavu projekata za sufinanciranje putem EU kohezijskog fonda. Konzultant de izraditi aplikaciju za prijavu projekta temeljem obrasca prijave Major project - request for confirmation of assistance under articles 39 to 41 of regulation (ec) no 1083/2006. European regional development fund / cohesion fund. Aplikacija treba obuhvatiti slijedede točke: A. Adrese i reference B. Detaljan opis projekta C. Rezultate Studije izvodljivosti D. Vremenska dinamika E. Analiza troškova - koristi F. Analiza utjecaja na okoliš G. Opravdanje za javnu kontribuciju H. Financijski plan I. Sukladnost s politikama EU i zakonima J. Odobrenje od nadležne nacionalne institucije Prilog I: Prilog II: Prilog III: Prilog IV: Prilog V: Deklaracija odgovornog za monitoring lokacija važnih za očuvanje prirode Natura 2000 Analiza troškova - koristi Studija izvodljivosti (Sažetak & Cijeli dokument) Kopije odluka, dozvola i druge dokumentacije s engleskim prijevodom Karte Konzultant de predati Naručitelju kompletni paket dokumenta na postupak prihvadanja. Aplikacijski paket treba biti napravljen u svemu prema zahtjevima i kriterijima potrebnim za prijavu projekta putem EU Kohezijskog fonda. Zahtjevi vidljivosti Prijedlozi projekta moraju sadržavati aktivnosti za obavještavanje javnosti, koje trebaju biti usmjerene na korisnike rezultata Projekta i medije, radi podizanja svijesti o rezultatima Projekta i dodijeljenoj 15

pomodi EU za provedbu Projekta, te moraju isticati logotip EU-a, zajedno sa službeno odobrenim Projektnim logotipom (ukoliko postoji) i biti razmjerne opsegu projekta. Aktivnosti za obavještavanje javnosti moraju biti u skladu sa zahtjevima, navedenim u člancima 8. i 9. Provedbene Uredbe broj 1828/2006 te s paketom za informiranje i obavještavanje javnosti koji donosi Koordinacijsko tijelo i koji se objavljuje na : www.strukturnifondovi.hr. 5.2.10. Aktivnost J: Pomoć u postupku prihvaćanja prijave Projekta Izrađena Studija izvodljivosti i Aplikacija trebaju prodi nacionalni postupak prihvadanja, odnosno odobrenja za prijavu povlačenja sredstava iz EU fondova. Tijekom ovog postupka od strane stručne revizije odnosno recenzije (točka 9.3 ovog zadatka) i nadležnih državnih tijela može se zatražiti dostavljanje određenih dopunskih informacija, izrada nadopuna, izmjena i drugo. Konzultant de u okviru ovog zadatka napraviti tražene izmjene i/ili dopune Studije izvodljivosti i Aplikacije, pružiti potrebna pojašnjenja, te pomodi Naručitelju u procesu prijave putem sudjelovanja i organiziranja prezentacije projekta za potrebe prijave, davanje stručno - tehničke pomodi u svim pitanjima veznim uz prijavu i koordinaciju aktivnosti radi osiguranja uspješnog odobrenja izrađenih dokumenata. Cilj je osigurati sve potrebno za uspješno okončanje postupka prijave koji de rezultirati pozitivnom ocjenom i prihvadanjem projekta za njegovo sufinanciranje iz EU fondova. 5.2.11. Aktivnost K: Korekcije aplikacije za prijavu sukladno zahtjevima EK Postupak prihvadanja projekta za financiranje putem bespovratne pomodi traži određeno vrijeme u kojemu se postupak odabira i ocjene aplikacije za prijavu sastoji od: zaprimanja prijava projekata, administrativne provjere prijava, odabira i provjere prihvatljivosti prijava, donošenja odluka o financiranju, uključujudi dodjelu sredstava te, naposljetku, sastavljanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Aplikacije za prijavu projekata procjenjivati de Odbor za odabir projekata (OOP) prema Kriterijima za odabir projekata za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova i državnog proračuna unutar Operativnog programa Zaštita okoliša, koji su odobreni od strane Odbora za pradenje provedbe Operativnog programa. Kvaliteta prijava ocijeniti de se temeljem pitanja za ocjenu koja uključuju relevantnost, pripremljenost, financijsku opravdanost te sposobnost korisnika, a provesti de je Ministarstvo poljoprivrede. Provjeru prihvatljivosti prijava projekata provoditi de Hrvatske vode, sukladno kriterijima prihvatljivosti. Hrvatske vode, modi de zatražiti pojašnjenje i/ ili ispravke dokumentacije od strane prijavitelja u zatraženom roku kako bi se postigla puna usklađenost s postavljenim kriterijima. U slučaju projekata vrijednosti jednake ili vede od 50 mil obaveza je proslijediti prijavu velikog projekta i izvješde o procjeni projekta Ministarstvu zaštite prirode i okoliša, pod uvjetom da je izvješde o procjeni pozitivno, a koje onda službeno podnosi prijavu velikog projekta i izvješde o procjeni projekta zajedno sa završnim izvješdem JASPERS-a Europskoj komisiji i odgovorno je za cjelokupnu komunikaciju s EK-om i koordinaciju svih sljededih aktivnosti hrvatske strane dok Komisija ne donese pozitivnu odluku o velikom projektu. Europska komisija pregledava dostavljenu dokumentaciju i provjerava njenu sukladnost sa zakonskom regulativom EU, a prvenstveno sa zahtjevima EU definiranim u uredbi EC 1083/2006 (Council Regulation(EC) No 1083/2006 of 11 July 2006 laying down general provisions on the European Regional Development Fund, the European Social Fund and the Cohesion), te relevantnom Operativnom programu. Zbog toga se od Konzultanta očekuje suradnja u postupku prihvadanja prijave. Tijekom postupka pregleda i inicijalne ocjene prijave nacionalna tijela za odobravanje aplikacija za prijavu projekata i Europska komisija mogu zatražiti dopune, izmjene i/ili određena pojašnjenja dijelova ili cijele Aplikacije s pripadajudim prilozima. Konzultant de u okviru ovog zadatka napraviti tražene izmjene i/ili dopune, pružiti potrebna pojašnjenja, te surađivati s Naručiteljem u procesu prijave putem sudjelovanja i organiziranja prezentacije projekta 16

za potrebe prijave, davanje stručno tehničke pomodi u svim pitanjima veznim uz prijavu i koordinaciju aktivnosti radi osiguranja uspješnog apliciranja projekta koji de rezultirati pozitivnom ocjenom i prihvadanjem projekta za sufinanciranje putem EU fondova. Konzultant de ove aktivnosti izraditi promptno nakon dobivanja naloga od strane Naručitelja. 6. OPĆE ODGOVORNOSTI Po potpisu Ugovora, Konzultant de potpisati Izjavu o povjerljivosti koja de Konzultanta vezati na tajnost svih informacija i saznanja do kojih može dodi tijekom izvedbe Ugovora. 7. ROKOVI Osim osiguranja krajnjeg roka Konzultant je dužan osigurati završetak pojedinih aktivnosti i isporučiti traženu dokumentaciju i izvještaje kako slijedi: Pretpostavljena dinamika realizacije Ugovora (vrijeme od dana potpisa Ugovora) 1. Izrada Uvodnog izvještaja... 1 mj. 2. Analiza postojedeg stanja... 1,5 mj. 3. Analiza potreba i određivanje aglomeracija... 2,5 mj. 4. Tehničko rješenje i definiranje obuhvata projekta... 4 mj. 5. Procjena utjecaja na okoliš, plan provedbe i nabave... 4,5 mj. 6. Financijska i ekonomska analiza... 5 mj. 7. Radna verzija Studije izvodljivosti... 6 mj. 8. Konačna verzija Studije izvodljivosti... 7 mj. 9. Radna verzija Aplikacije... 7 mj. 10. Konačna verzija Aplikacije... 9 mj. 11. Elaborat zaštite okoliša... 9 mj. 12. Elaborat utjecaja zahvata na ekološku mrežu... 9 mj. 13. Suradnja u postupku prihvadanja Prijave projekta... 12 mj. 14. Korekcije aplikacije za prijavu sukladno zahtjevima nacionalnih tijela i Europske komisije... 15 mj. Krajnji rok za dovršenje svih aktivnosti po ovom projektu je 15 mjeseci od dana potpisa Ugovora. Rok pod rednim brojem 13 je indikativan i označava krajnji rok za koji se pretpostavlja da de biti dovoljan za okončanje postupka prihvadanja i prijave projekta. Rok može biti i kradi ovisno o zahtjevima nacionalnog postupka prihvadanja i postupka prihvadanja Europske komisije. Konzultant je dužan obaviti tražene izmjene odmah nakon dobivanja naloga od strane naručitelja bez obzira na planirani krajnji rok. Rok pod rednim brojem 14 je krajnji i nakon njega prestaju obveze Konzultanta. U gore navedenom razdoblju Konzultant de napraviti tražene promjene definirane u Aktivnosti K u rokovima potrebnim za uspješno okončanje postupka prijave projekta. Rok može biti i kradi ovisno o zahtjevima postupka prihvadanja Aplikacije. 8. DOKUMENTACIJA Konzultant je dužan osigurati slijededi broj primjeraka, za svaku grupu nabave-aglomeraciju: 1. Uvodnog izvještaja... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 2. Izvještaj Aktivnosti B... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 17

3. Izvještaj Aktivnosti C... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 4. Izvještaj Aktivnosti D... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 5. Izvještaj Aktivnosti E... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 6. Radna verzija Studije izvodljivosti... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 7. Konačna verzija Studije izvodljivosti... 8 kom otis. i uvez.; 8 kom dig. 8. Radna verzija Aplikacije... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. 9. Konačna verzija Aplikacije... 8 kom otis. i uvez.; 8 kom dig. 10. Elaborat zaštite okoliša... 3 kom otis. i uvez.; 3 kom dig. 11. Elaborat utjecaja zahvata na ekološku mrežu... 3 kom otis. i uvez.; 3 kom dig. 12. Završni izvještaj... 5 kom otis. i uvez.; 5 kom dig. Sva dokumentacija treba biti izrađena na hrvatskom jeziku. Konzultant u cijenu svoje usluge mora uračunati i troškove prijevoda. Otisnuta i uvezana dokumentacija i digitalna verzija moraju biti identične i trebaju omoguditi da se iz elektroničke verzije po potrebi mogu dobiti i dodatni primjerci u svemu jednaki kao i otisnuti primjerak. Digitalna verzija mora biti napravljena u PDF formatu. Osim PDF formata Konzultant de osigurati i dostaviti Naručitelju kompletnu dokumentaciju u izvornim formatima programa u kojima su napravljeni koji de se modi mijenjati i nadopunjavati od strane Naručitelja. Po završetku Konzultant de izraditi Završni izvještaj o obavljenom poslu i dostaviti ga Naručitelju. 9. METODOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA 9.1. Projektni tim Hrvatske vode, Naručitelj i opdine na čijem području se nalaze predmetne aglomeracije su za potrebe pradenja projekta osnovale Projektne timove i imenovale Voditelje projektnih timova od strane Hrvatskih voda (za svaku pojedinu aglomeraciju imenovan je zasebni Projektni tim i voditelj istog). Dužnost je Konzultanta usko surađivati s Projektnim timovima, osigurati stalan kontakt, i biti u stanju promptno napraviti eventualne korekcije na izrađenim dokumentima. Projektni timovi de pomodi Konzultantu u pribavljanju potrebnih podloga, organizaciji radnih sastanaka, eventualnih prezentacija, kao i osiguranju potrebnih revizija. Projektni timovi de osigurati i ostalu potrebnu potporu Konzultantu u realizaciji Ugovora. Naručitelj i opdine se obavezuju dostaviti Konzultantu potrebne ulazne podatke i podloge (s kojima raspolažu) za realizaciju projekta, kao i osigurati potrebne kontakte u komunalnom društvu, kao i u jedinici lokalne samouprave pri prikupljanju potrebnih informacija radi obavljanja potrebnih aktivnosti na projektu. 9.2. Stručnost Kako se radi o visokospecijaliziranoj usluzi koju mora pružiti, Konzultant mora imati u svom timu osobe koje imaju iskustva u izradi Studija izvodljivosti i Aplikacija, kao i u postupku apliciranja projekta koje je Europska komisija prihvatila za sufinanciranje putem IPA, Kohezijskog ili Strukturnog fonda, a odnosi se na sličnu vrstu projekta kao i predmetni projekti. 9.3. Stručne revizije Po završetku izrade radne verzije Studije izvodljivosti Konzultant de je predati Projektnom timu. Naručitelj de organizirati stručnu reviziju odnosno recenziju izrađene Studije, kao i njezino prihvadanje. U konačnoj verziji Studije izvodljivosti Konzultant de postupiti po zaključcima revizije. Konačna verzija Studije prodi de i postupak prihvadanja od Projektnog tima. 18

Nakon prihvadanja Studije izvodljivosti, Konzultant de izraditi radnu verziju Aplikacije s prilozima. Postupak prihvadanja Aplikacije identičan je postupku usvajanja Studije izvodljivosti. 9.4. Sastanci Konzultant je dužan prisustvovati na radnim sastancima koji de se održavati tijekom realizacije Ugovora, a na koje de ga pozvati Voditelj projektnog tima. Također, Konzultant je dužan prisustvovati i aktivno sudjelovati na prezentacijama pojedinih faza projekta (vidi dinamiku 1-13). Konzultant de za potrebe sastanka sudjelovati u pripremi potrebnih dokumenata i prezentacija, sudjelovati na njima, te prezentirati svoj rad i projekt. 9.5. Ostale relevantne informacije Konzultant je dužan surađivati s izrađivačima do sada izrađene tehničke dokumentacije i dokumentacije čija izrada je u tijeku, a koja je relevantna za izradu predmetne dokumentacije iz ovog Projektnog zadatka te sudjelovati na radnim sastancima sukladno traženju Projektnog tima. Projektni tim osigurati de odgovarajude kontakte s izrađivačem projektno tehničke dokumentacije, kao i eventualnim drugim izrađivačima procjene utjecaja na okoliš radi razmjene potrebnih informacija i osiguranja koordinacije aktivnosti. Rezultat rada svih mora biti istoznačnost svih ulaznih podatka i rezultata. Naručitelj i opdine de, na zahtjev Konzultanta, staviti na raspolaganje svu do sada izrađenu projektnu dokumentaciju. U Čakovcu, prosinac 2013. godine 19

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju 40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10 PRILOG 1 TEHNIČKI OPIS Kartice projekata opisi sustava kao prilog Projektnom zadatku NAPOMENA: Obzirom je ovim projektnim zadatkom obuhvaćena izrada studijske dokumentacije za 7 aglomeracija, u nastavku se nalazi sažeti prikaz svake pojedine aglomeracije kartice projekta za svaki pojedini projekt kako slijedi: 1. Goričan 2. Podbrest 3. Podturen 4. Belica 5. Držimurec 6. Sveti Martin na Muri 7. Turčišde Čakovec, prosinac 2013. godine 20 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA GORIĈAN TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 21 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Goriĉan Lokacija: Općina Goriĉan ( Goričan) Kratki opis: Aglomeracija Goričan obuhvaća izgradnju sanitarne kanalizacijske mreţe naselja Goričan. Sanitarne otpadne vode domaćinstva, javnog sektora i gospodarskih sadrţaja odvodit će se prema lokaciji budućeg ureďaja za pročišćavanje otpadnih voda. U naselju Goričan ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuje se okoliš i podzemne vode. Izgradnja sanitarne kanalizacije predviďena je PE-HD ( ili PP ) cijevima DN 300 mm. Sekundarni kanalizacijski cjevovodi izvode se na dionicama koji se nalaze u koridoru ulica dovoljne širine u cilju izbjegavanja mnogostrukog prekapanja ulica potrebe samih priključaka. Izvedba je predviďena PE HD cijevima DN 160. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda. Prepumpavanje se izvodi putem devet precrpnih stanica i pripadnih tlačnih cjevovoda profila DN 63, DN 90 mm, DN 110 mm i DN 140 mm. Na svim promjenama trase, promjenama uzduţnog pada, promjenama profila cijevi, priključnim točkama i na ravnim dionicama do 50 m predviďena je izvedba revizijskih okana. Otpadne vode odvodit će se na ureďaj za pročišćavanje koji će se izgraditi istočno od naselja Goričan. UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Goričan sastoji se od mehaničkog stupnja pročišćavanja (I stupanj) i biološkog stupnja pročišćavanja (II stupanj) te zgušnjivača i strojne dehidracije mulja. Za planirani zahvat izraďena je kompletna projektna dokumentacija i ishoďene su potrebne dozvole za gradnju. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Na temelju dosadašnjih popisa moţe se očekivati veća koncentracija stanovništva u gradskim i općinskim sredinama, a daljnje smanjenje stanovnika u manjim, ruralnim naseljima. Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u spomenutom naselju boravilo ukupno N p =2823 stanovnika. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 2850 stanovnika. - lokacija, Općina Goričan smještena je u istočnom dijelu MeĎimurske ţupanije, a obuhvaća područje naselja Goričan. Prostire se na površini od 21,50 km². Općina graniči sjeverozapadno s općinom Domašinec, zapadno s općinom Donji Kraljevec, na jugu s gradom Prelog. Sjeveroistočna granica Općine je drţavna granica prema Republici MaĎarskoj, a u pravilu je odreďuje rijeka Mura. Karakterizira ju izrazito ravničarski teren. Predmetni zahvat (UZP) se nalazi unutar regionalnog parka Mura Drava i značajnog krajobraza Mura. Područje općine Goričan potpada pod zaštićeni dio rijeke Mure koji se pruţa u pravcu od sjeverozapadnog prema jugoistočnom dijelu MeĎimurske ţupanije. Općinom protječe niz vodotoka koji uglavnom pripadaju slivnom sustavu Bistrec Rakovnice. Vodotoci (Sratka, Jagodnjak I, Jagodnjak II) se u predmetni sustav slijevaju preko lateralnog sustava u kojem su glavni kanali Kopanec Gorenjak i Veliki Berek koji pak protiječu sjeverno odnosno juţno od samog naselja. 22 / 64

- Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu? IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. Da, izrada projektne dokumentacije sufinancirala se kao dio programa IPA prekogranična suradnja MaĎarska Hrvatska 2007 2013. - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejni projekt ''Razdjelni sustav odvodnje i UZP Goričan'' ( AT Counsult d.o.o. Varaţdin, TD 1557/2012, 05.2012. - Glavni projekt ''Razdjelni sustav odvodnje i UZP Goričan'' zajednička oznaka projekta AT 12 1564 od 12.2012., knjiga 1 (5 mapa za razdjelni sustav odvodnje t.d. 1564/2012 (AT Consult d.o.o. Varaţdin), knjiga 2 (10 mapa za UZP Goričan, t.d.931/2012, Proton d.o.o. Gornji Kneginec) - Elaborat o utjecaju zahvata na okoliš (Dvokut ecro d.o.o. Zagreb) s ishoďenom Potvrdom Ministarstva zaštite okoliša i prirode B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće : - Općina Goričan 83 % mogućnost - Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. 23 / 64

- Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, Kao što je već rečeno naselja Goričan nema izgraďeni sustav odvodnje. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje 0 % 24 / 64

- Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE GORIĈAN C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije ( Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ) - Prostorni plan ureďenja općine Goričan ( Sl. gl. 6/05) - Izmjena i dopuna prostornog plana ureďenja općine Goričan (Sl. gl. 6/05 i 4/06) - DPU Poslovno industrijske zone Sirkovišće ( Sl. gl. 5/02 ) - DPU Romsko naselje Goričan ( Sl. gl. 4/06 ) - DPU Gospodarske zone Istok ( Sl. gl.4/07 ) 25 / 64

Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima Izgradnja planiranog zahvata imat će utjecaja i na arheološku baštinu, jer je na širem području naselja Goričan ubicirano više arheoloških lokaliteta koji svjedoče o kontinuitetu naseljenosti ovog prostora tijekom svih povijesnih razdoblja. 26 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA PODBREST TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 27 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Podbrest Lokacija: Općina Orehovica ( Orehovica, Podbrest, Vularija), općina Mala Subotica ( Sveti Kriţ ) Kratki opis: Aglomeracija Podbrest obuhvaća izgradnju odvodnog sustava s ureďajem za pročišćavanje otpadnih voda naselja: Orehovica, Podbrest, Vularija i Sveti Kriţ. U spomenutim naseljima ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuje se okoliš i podzemne vode. Izgradnja sanitarne kanalizacije predviďena je polipropilenskim korugiranim cijevima DN 250 mm, DN 300 mm, DN 350 mm i DN 400 mm. Sekundarni kanalizacijski cjevovodi izvode se na dionicama koje se nalaze u koridoru ulica dovoljne širine u cilju izbjegavanja mnogostrukog prekapanja ulica za potrebe samih priključenja. Izvedba je predviďena PE HD cijevima DN 160 mm. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda. Prepumpavanje se izvodi putem šest precrpnih stanica i pripadnih tlačnih cjevovoda profila DN 90 mm, DN 110 mm, DN 180 mm i DN 225 mm. Na svim promjenama trase, promjenama uzduţnog pada, promjenama profila cijevi, priključnim točkama i na ravnim dionicama do 50 m predviďena je izvedba revizijskih okana. Otpadne vode odvode se na ureďaj za pročišćavanje koji će se izgraditi juţno od naselja Podbrest. UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest sastoji se od mehaničkog stupnja pročišćavanja (I stupanj biološkog stupnja pročišćavanja (II stupanj) te zgušnjivača i strojne dehidracije mulja. Za planirani zahvat izraďena je kompletna projektna dokumentacija i ishoďene su potrebne dozvole. i A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Na temelju dosadašnjih popisa moţe se očekivati veća koncentracija stanovništva u gradskim i općinskim sredinama, a daljnje smanjenje stanovnika u manjim, ruralnim naseljima. Naselja Orehovica, Podbrest, Vularija i Sveti Kriţ su naselja s demografskim rastom. Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u spomenutim naseljima boravilo je ukupno N p =3096 stanovnika. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 3558 stanovnika. - lokacija, Naselja Podbrest, Orehovica i Vularija teritorijalno pripadaju općini Orehovica, a Sveti Kriţ općini Mala Subotica. Sva su naselja smještena u ravničarskom području s manje izraţenim depresijama koje se meďusobno isprepliću. Kanalizacijski sustav je smještena na zapadnoj strani Pridravskog područja odvodnje uz dovodno odvodni kanal HE Čakovec.Teren je ravničarski, s blagim padom u smjeru toka rijeke Drave. Osnovni smjer odvodnje pruţa se od sjevera prema jugu tj. od naselja Sveti Kriţ prema naselju Podbrest. - Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu? IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) 28 / 64

- Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejno rješenje ''Odvodni sustav Orehovica i Podbrest'' ( MeĎimurje-Inţenjering d.d. Čakovec, 07.2006. ) - Izmjene i dopune idejnog projekta za lokacijsku dozvolu Odvodnog sustava Orehovica i Podbrest (Edtmayer d.o.o., srpanj 2010.) - Glavni projekt Odvodnog sustava Orehovica i Podbrest'', (Edtmayer d.o.o., travanj 2011.g.) - Idejni projekt za izdavanje izmjene i dopune lokacijske dozvole ''UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest (Coneco d.o.o. Varaţdin, svibanj 2010.) - Glavni projekt ''UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Podbrest (Coneco d.o.o. Varaţdin, oţujak 2011.) - Izvedbeni projekt odvodnog sustava Orehovica i Podbrest II faza (Edtmayer d.o.o. Selnica, travanj 2012.) - Elaborat o utjecaju zahvata na okoliš (Dvokut ecro d.o.o. Zagreb) s ishoďenom Potvrdom Ministarstva zaštite okoliša i prirode B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna mogućnost priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće : - Općina Orehovica 79 % - Općina Mala Subotica 63 % 29 / 64

- Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA 30 / 64

b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, Kao što je već rečeno naselja Aglomeracije Podbrest nemaju izgraďeni sustav odvodnje. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE PODBREST 31 / 64

C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije ( Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ) - Prostorni plan ureďenja općine Mala Subotica ( Sl. gl. 3/05 ) - Prostorni plan ureďenja općine Mala Subotica, Izmjene i dopune ( Sl. gl. 3/05, 13/07 ) - Prostorni plan ureďenja općine Orehovica ( Sl. gl. 4/06 ) - Izmjene i dopune prostornog plana ureďenja općine Orehovica ( Sl. gl. 6/06, 4/13 ) - DPU Zona poduzetništva Mala Subotica ( Sl. gl. 3/05, 10/11 ) - DPU Romsko naselje u Orehovici ( Sl. gl. 4/06 ) - DPU Kriţopotje u Orehovici ( Sl. gl. 18/11 ) Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima 32 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA PODTUREN TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 33 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Podturen Lokacija: Općina Podturen ( Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, Celine, Lončarevo), općina Vratišinec ( Remis ) Kratki opis: Aglomeracija Podturen obuhvaća izgradnju sanitarne kanalizacijske mreţe u sljedećim naseljima: Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, Celine, Lončarevo i Remis. U spomenutim naseljima ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. U naselju Podturen u tijeku je izgradnja kanalizacijske mreţe i ureďaja za pročišćavanje. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuju se okoliš i podzemne vode. Izgradnja sanitarne kanalizacije predviďena je polipropilenskim korugiranim cijevima DN 250 mm i DN 300 mm. Sekundarni kanalizacijski cjevovodi izvode se na dionicama koji se nalaze u koridoru ulica dovoljne širine u cilju izbjegavanja mnogostrukog prekapanja ulica za potrebe priključenja. Izvedba je predviďena PE-HD cijevima DN 160 mm. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda. Prepumpavanje se izvodi putem devet precrpnih stanica i pripadnih tlačnih cjevovoda profila DN 90 mm, DN 110 mm i DN 160 mm. Na svim promjenama trase, promjenama uzduţnog pada, promjenama profila cijevi, priključnim točkama i na ravnim dionicama do 50 m predviďena je izvedba revizijskih okana. Otpadne vode odvodit će se na ureďaj za pročišćavanje otpadnih voda koji se gradi istočno od naselja Podturen. Za planirani zahvat izraďena je kompletna projektna dokumentacija i ishoďene su potrebne dozvole za gradnju sanitarne i oborinske kanalizacijske mreţe. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Na temelju dosadašnjih popisa moţe se očekivati veća koncentracija stanovništva u gradskim i općinskim sredinama, a daljnje smanjenje stanovnika u manjim, ruralnim naseljima. Rezultati popisa stanovništva ukazuju na kontinuirano opadanje broja stanovnika u naseljima Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, a rast u Celinama i Lončarevu. Zaseok Remis nema status naselja pa ne postoje podaci o broju stanovništva. Broj stanovnika procijenjen je prema broju graďevinskih parcela i prosječnom broju stanovnika po domaćinstvu za naselje Gornji Kraljevec. Prema popisu stanovništva, u 2011.godini u spomenuti naseljima boravilo je ukupno N p =2508 stanovnika. Na osnovu vidljivog trenda opadanja broja stanovnika Općine procijenjen je broj stanovnika na kraju planskog razdoblja 2025. godine na ukupno N k =2787 stanovnika. - lokacija, Naselja Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Celine i Sivica teritorijalno pripadaju općini Podturen, a zaseok Remis općini Vratišinec. Sva su naselja smještena u sjevernom dijelu MeĎimurske ţupanije uz samu granicu s Republikom Slovenijom odnosno u središnjem dijelu Primurskog sustava odvodnje. Topografija se moţe okarakterizirati kao ravničarski teren s manjim padovima. Nagibi terena prate smjer toka rijeke Mure. Naselja su smještena paralelno s rijekom Murom. Izuzetak čine naselja Sivica i Celine koja su smještena nešto juţnije. 34 / 64

- Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu? IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. Da. Trenutno je u izgradnji ureďaj za pročišćavanje otpadnih voda Podturen, kao dio programa IPA prekogranična suradnja MaĎarska Hrvatska 2007 2013. - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejni projekt Odvodni sustav naselja općine Podturen odvodnja sanitarnih otpadnih voda, knjiga I i II ( Mašinoprojekt d.o.o. Zagreb, teh.dnev. 3552 od 02.2010.) - Idejni projekt Izmjena i dopuna Odvodni sustav naselja općine Podturen odvodnja sanitarnih otpadnih voda, knjiga I ( AT Consult d.o.o. Varaţdin, teh.dnev. 1515/2010, 10.2010.g.) - Glavni projekt Odvodni sustav naselja općine Podturen odvodnja sanitarnih otpadnih voda, knjiga I, II, III ( AT Consult d.o.o. Varaţdin, teh.dnev. 1512/2010, 11.2010.g.) - Izvedbeni projekt Odvodnog sustava naselja općine Podturen odvodnja sanitarnih otpadnih voda, knjiga I, II ( AT Consult do.o. Varaţdin, teh.dnev. 1534/2011, srpanj 2011, br.ev. 136/10, prosinac 2010 ) - Idejni projekt Odvodni sustav naselja općine Podturen odvodnja oborinskih voda, knjiga I i II (AT Consult d.o.o. Varaţdin, teh.dnev. 1409/2007, 10.2007.) - Glavni projekt Odvodni sustav naselja općine Podturen odvodnja oborinskih voda, knjiga I (mapa I i II ) i knjiga II ( AT Consult d.o.o. Varaţdin, teh.dnev. 1467/2009, 06.2009.) - Izvedbeni projekt Odvodnog sustava naselja općine Podturen odvodnja oborinskih voda, mapa I i II ( AT Consult do.o. Varaţdin, teh.dnev. 1495/2010, 02.2010.) - Elaborat o utjecaju zahvata na okoliš (Chromos poslovne usluge d.o.o., Zagreb) s ishoďenom Potvrdom Ministarstva zaštite okoliša i prirode - Studija o utjecaju na okoliš i Elaborat uz zahtjev o prihvatljivosti zahvata za prirodu za UPOV Podturen ( Vodoprivredno - projektni biro d.d. Zagreb ) s ishoďenim Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureďenja i graditeljstva B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna mogućnost priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće : - Općina Podturen 64 % 35 / 64

- Općina Vratišinec 75 % Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, 36 / 64

Kao što je već rečeno naselja Aglomeracije Podturen nemaju izgraďeni sustav odvodnje, osim naselja Podturen u kojem je u tijeku izgradnja kanalizacijske mreţe. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. Na području Općine ne postoji izgraďena cjelovita kanalizacijska mreţa, već postoji više sporadičnih kanala, a isti su dijelom zacjevljenja vodotoka koji prolaze naseljima. Odvodnja otpadnih voda domaćinstva i male privrede odvija se sabirnim jamama, a oborinske vode odvode se otvorenim jarcima i kanalima u rijeku Muru, kanale Hrastnik I, Murščak i Zaobalje i druge vodotoke koji prolaze promatranim područjem. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE PODTUREN 37 / 64

C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije ( Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ) - Prostorni plan ureďenja općine Podturen ( Sl. gl. 12/05 ) - Prostorni plan ureďenja općine Vratišinec ( Sl. gl. 14/04 ) - Izmjene i dopune prostornog plana općine Vratišinec ( Sl. gl. 14/04, 10/12 ) - DPU Sportsko rekreacijski centar Novakovec ( Sl. gl. 3/03 ) - DPU Poslovna zona u Sivici ( Sl. gl. 13/04 ) - DPU Stambena zona u Celinama ( Sl. gl. 9/04 ) - DPU Romsko naselje Lončarevo ( Sl. gl. 12/05, 29/10 ) - DPU Centra u naselju Sivica ( Sl. gl. 20/06 ) - DPU Poslovne zone u Sivici II faza ( Sl.gl. 4/10 ) - DPU područja Mali vrh u Novakovcu ( Sl.gl. 29/10 ) Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima 38 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA BELICA TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 39 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Belica Lokacija: Općina Belica Kratki opis: Aglomeracija Belica obuhvaća izgradnju odvodnog sustava s ureďajem za pročišćavanje otpadnih voda naselja Belica. U naselju Belica ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuje se okoliš i podzemne vode. Izgradnja sanitarne kanalizacije predviďena je polipropilenskim korugiranim cijevima DN 250 i DN 300 mm. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda. Prepumpavanje se izvodi putem triju precrpnih stanica i pripadnih tlačnih cjevovoda profila DN 90 mm, DN 125 mm i DN 160 mm. Na svim promjenama trase, promjenama uzduţnog pada, promjenama profila cijevi, priključnim točkama i na ravnim dionicama do 50 m predviďena je izvedba revizijskih okana. Otpadne vode odvode se na ureďaj za pročišćavanje koji će se izgraditi juţno od naselja Belica. UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Belica sastoji se od mehaničkog stupnja pročišćavanja ( I stupanj ) i biološkog stupnja pročišćavanja ( II stupanj ) te zgušnjivača i strojne dehidracije mulja. Za planirani zahvat izraďena je kompletna projektna dokumentacija i ishoďene su potrebne dozvole za gradnju. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Na temelju dosadašnjih popisa moţe se očekivati veća koncentracija stanovništva u gradskim i općinskim sredinama, a daljnje smanjenje stanovnika u manjim, ruralnim naseljima. Naselje Belica je naselje s demografskim rastom. Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u naselju Belica boravilo je ukupno N p =2278 stanovnika. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 2700 stanovnika. - lokacija, Općina Belica s istoimenim naseljem kao sjedištem je smještena u središnjem dijelu MeĎimurske ţupanije. Graniči s Općinom Pribislavec na zapadu, općinama Podturen i Dekanovec na sjeveru, Općinom Domašinec na istoku i s Općinom Mala Subotica na jugu. U sustavu Općine su dva naselja - Belica i Gardinovec. Prema usvojenoj Studiji odvodnje MeĎimurja" odvodni sustav naselja Belice je samostalan zbog praktične nemogućnosti povezivanja s naseljem Gardinovec, a ni s naseljima susjednih općina. Područje općine Belica karakterizira nizinski reljef s blagim padom prema istoku. Sjeverni dio općine smješten je na visinski uzdignutijoj mlaďoj pleistocenskoj terasi gdje u sastavu tla prevladavaju lesni nanosi, a juţni reljefno niţi dio je na aluvijalnom naplavnom tlu s prevladavajućim šljunčanim i pješčanim materijalom s primjesama gline. U morfološkom pogledu, sjeverni dio je karakteriziran slabo razvijenom hidrografijom s tokovima periodičkog karaktera, za razliku od juţnog naplavnog dijela koje obiluje podzemnim vodama čija je razina relativno plitko od površine terena. Tu je formiran niz potoka, od kojih su danas neki ureďeni (regulirani), a većina ih je zatrpana i ne postoje na terenu. 40 / 64

- Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu?) IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejno rješenje ''Kanalizacija naselja Belica ( Cigler d.o.o. Čakovec, 07.2006. ) - Idejno rješenje za lokacijsku dozvolu Kanalizacija naselja Belica (Cigler d.o.o. Čakovec, 09.2007.) - Idejni projekt za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole Kanalizacija naselja Belica (Cigler d.o.o. Čakovec, 10.2010.) - Glavni projekt Odvodni sustav Belica (AT Consult d.o.o. Varaţdin Cigler d.o.o. Čakovec, 05.2011.) - Izvedbeni projekt Odvodni sustav Belica (AT Consult d.o.o. Varaţdin Cigler d.o.o. Čakovec, 09.2011.) - Idejno rješenje UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Belica (Coneco d.o.o., 09.2007.) - Idejni projekt za izdavanje izmjene i dopune lokacijske dozvole UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Belica (Coneco d.o.o., 06.2010.) - Glavni projekt UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda Belica (Coneco d.o.o., 10.2010.) - Elaborat o utjecaju zahvata na okoliš (Dvokut ecro d.o.o. Zagreb) s ishoďenom Potvrdom Ministarstva zaštite okoliša i prirode B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće: - Naselje Belica 73 % mogućnost - Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. 41 / 64

- Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA b) Odvodnja b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, Kao što je već rečeno naselje Belica iz Aglomeracije Belica nema izgraďeni sustav odvodnje. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje je 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. 42 / 64

- Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE BELICA C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije (Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10) - Studija odvodnje Međimurja Hidroprojekt-ing Zagreb i Hidroing Osijek, 2001., - Idejni projekt kanalizacije naselja Belica, T.D. 703-6/06, Princon d.o.o. Čakovec, 2006., - Idejni projekt za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole kanalizacije naselja Belica, T.D. 103-17/10, Cigler d.o.o. Čakovec, 2010., 43 / 64

- Prostorni plan ureďenja Općine Belica Urbia d.o.o. Čakovec, 2004., - Detaljni plan ureďenja gospodarske zone Sjever i dijela stambenog područja u Belici Urbia d.o.o. Čakovec, 2004., - Detaljni plan ureďenja područja Travnik zapad u Belici Urbia d.o.o. Čakovec, 2000., - Detaljni plan ureďenja područja Travnik sjever u Belici Urbia d.o.o. Čakovec, 2000., - Posebna geodetska podloga Geodet NO.1 d.o.o. Čakovec, 2010. Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima 44 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA DRŢIMUREC TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 45 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Drţimurec Lokacija: Općina Mala Subotica ( Mala Subotica, Palovec, Drţimurec i Strelec) Kratki opis: Aglomeracija Drţimurec obuhvaća izgradnju sanitarne kanalizacijske mreţe naselja Mala Subotica, Palovec, Drţimurec i Strelec. Sanitarne otpadne vode domaćinstva, javnog sektora i gospodarskih sadrţaja odvode se prema lokaciji budućeg ureďaja za pročišćavanje otpadnih voda. U spomenutim naseljima ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuje se okoliš i podzemne vode. Izgradnja sanitarne kanalizacije predviďena je PE-HD ( ili propilena ) cijevima DN 250 mm i DN 300 mm. Sekundarni kanalizacijski cjevovodi izvode se na dionicama koji se nalaze u koridoru ulica dovoljne širine u cilju izbjegavanja mnogostrukog prekapanja ulica potrebe samih priključaka. Izvedba je predviďena PE HD cijevima DN 160. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda. Prepumpavanje se izvodi putem deset precrpnih stanica i pripadnih tlačnih cjevovoda profila DN 90 mm, DN 110 mm, DN 125 mm, DN 180 mm i DN 200 mm. Na svim promjenama trase, promjenama uzduţnog pada, promjenama profila cijevi, priključnim točkama i na ravnim dionicama do 50 m predviďena je izvedba revizijskih okana. Za planirani zahvat izraďena je kompletna projektna dokumentacija i ishoďene su potrebne dozvole za gradnju. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Na temelju dosadašnjih popisa moţe se očekivati veća koncentracija stanovništva u gradskim i općinskim sredinama, a daljnje smanjenje stanovnika u manjim, ruralnim naseljima. U naseljima Mala Subotica, Palovec, Drţimurec i Strelec se očekuje demografski rast. Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u spomenutim naseljima boravilo je ukupno N p =3618 stanovnika. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 4730 stanovnika. - lokacija, Naselja Mala Subotica, Palovec, Drţimurec i Strelec teritorijalno pripadaju općini Mala Subotica. Sva su naselja smještena u središnjem dijelu srednjeg nizinskog područja odvodnje. Teren je ravničarski, s blaţim padovima koji se pruţaju u smjeru toka rijeke Trnave. Naselja obuhvaćena ovim sustavom pruţaju se od jugozapada prema sjeveroistoku, takoďer prateći tok rijeke Trnave. Prateći prirodne padove terena, smjer odvodnje ide od Male Subotice i Palovca preko Strelca prema Drţimurcu. - Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu? IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. 46 / 64

- Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejno rješenje ''Kanalizacija dijela općine Mala Subotica'' ( AT Counsult d.o.o. Varaţdin, TD 1270/2004 ) - Glavni projekt Kanalizacija dijela općine Mala Subotica I faza (AT Counsult d.o.o. Varaţdin, 01.2006. ) - Glavni projekt ''Kanalizacija dijela općine Mala Subotica II faza ( AT Counsult d.o.o. Varaţdin, 11. 2006. ) B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna mogućnost priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće : - Općina Mala Subotica 63 % - Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. 47 / 64

- Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, Kao što je već rečeno naselja obuhvaćena ovim sustavom nemaju izgraďeni sustav odvodnje. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. 48 / 64

- Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE DRŢIMUREC C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije ( Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ) - Prostorni plan ureďenja općine Mala Subotica, Izmjene i dopune ( Sl. gl. 3/05, 13/07 ) - Prostorni plan ureďenja općine Mala Subotica ( Sl. gl. 3/05 ) - DPU Zona poduzetništva Mala Subotica ( Sl. gl. 3/05, 10/11 ) - DPU dijela Športske ulice u Palovcu ( Sl. gl. 16/11 ) 49 / 64

Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima 50 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA SVETI MARTIN NA MURI TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 51 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Sveti Martin na Muri Lokacija: Općina Sveti Martin na Muri i Grad Mursko Središće Kratki opis: Aglomeracija Sveti Martin na Muri obuhvaća izgradnju odvodnog sustava u naseljima: Marof, Ţabnik, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina, Čestijanec, Gradišćak i Hlapičina s ureďajem za pročišćavanje otpadnih voda Sveti Martin na Muri. Nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu MeĎimurske ţupanije, sjeverozapadno od grada Čakovca, koji je ujedno i administrativno sjedište Ţupanije. Sva naselja teritorijalno pripadaju prostoru općine Sveti Martin na Muri, osim Hlapičine, koja pripada Gradu Mursko Središće, ali gravitira općini Sveti Martin na Muri. Trenutno na području predmetnih naselja ne postoji organizirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda vrši se individualno, uglavnom putem septičkih jama ili direktnim ispuštanjem u prometne, odnosno melioracijske kanale ili vodotoke, što svakako ne zadovoljava osnovne higijensko sanitarne uvjete. Pored toga, postoji i problematika odvodnje oborinskih otpadnih voda, i to posebno na dijelovima gdje nema prikladnih prijamnika pa se iste za vrijeme kišnih razdoblja zadrţavaju na površini ili uzrokuju djelomična poplavljivanja. Potrebno je naglasiti nuţnost odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda sa predmetnog područja i zbog samog poloţaja sustava u zaštićenom krajoliku rijeke Mure. Za sva naselja kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri predviďen je razdjelni sustav odvodnje sa zajedničkim ureďajem za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Cjelokupne sanitarne otpadne vode stanovništva prikupljajati će se i odvoditi na UPOV na lokaciji istočno od naselja Marof, na desnoj obali rijeke Mure, koja će ujedno biti i prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Shodno gore navedenom, problematika odvodnje sanitarno fekalnih otpadnih voda riješila bi se izgradnjom kanalizacijskih kolektora i sekundarnih kanalizacijskih mreţa u duţini od cca 30.000 m, promjera od 250 do 300 mm. Topografske prilike naselja uvjetuju prepumpavanje otpadnih voda koje je predviďeno putem 19 precrpnih stanica i 7.500 m pripadnih tlačnih cjevovoda. PredviĎeni nominalni kapacitet ureďaja iznosi 3500 ES. U sklopu rješavanja problematike odvodnje kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri izraďeno je Idejno rješenje Kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri Odvodnja otpadnih voda sa područja naselja Hlapičina, Marof, Ţabnik, Vrhovljan, Sveti Martin na Muri, Brezovec, Jurovec, Lapšina, Čestijanec i Gradiščak ( Hidroing d.o.o. Osijek, 2006. godina). Ovim Idejnim rješenjem dana je arondacija sustava odvodnje i idejno rješenje kanalizacijske mreţe sa precrpnim stanicama. Nastavno na prethodno navedenu dokumentaciju izraďeno je i Idejno rješenje Kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri UreĎaj za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri ( Hidroing d.o.o. Osijek, 2007. godina). Obzirom na zakonsku obvezu, kao dio postupka ishoďenja Lokacijske dozvole, proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš za predmetni ureďaj za pročišćavanje. Za te potrebe je izraďena Studija utjecaja na okoliš koju je izradio Hidroing d.o.o. Osijek. Po uspješno okončanom postupku procjene utjecaja na okoliš ishoďeno je Rješenje nadleţnog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureďenja i graditeljstva. Za potrebe ishaďanja Lokacijske dozvole za cjelokupni odvodni sustav s pripadnim ureďajem za pročišćavanje izraďena je «Stručna podloga za ishoďenje Lokacijske dozvole Kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri» (Hidroing d.o.o. Osijek, 2008. godina). U skladu s navedenom Stručnom podlogom ishoďena je zajednička Lokacijska dozvola. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: 52 / 64

- stanovništvo, Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Sveti Martin na Muri boravilo je 2605 stanovnika, a u naselju Hlapičina 676 stanovnika, na cjelokupnom sustavu boravilo je ukupno 3281. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 3515 stanovnika. - lokacija, Kanalizacijski sustav Sveti Martin Na Muri nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu MeĎimurske ţupanije, sjeverozapadno od grada Čakovca. Sva naselja teritorijalno pripadaju prostoru općine Sveti Martina na Muri, osim Hlapičine, koja pripada Gradu Mursko Središće. Prema podijeli iz Studije odvodne MeĎimurja predmetno područje pripada primurskom području odvodnje otpadnih voda, koje se rasprostire u smjeru rijeke Mure, od sjeverozapada prema istoku. Karakterizira ga većim djelom ravničarski teren sa blagim padovima prema Muri i u smjeru toka rijeke Mure. Sjeverozapadnim dijelom područja dominiraju jači padovi terena uzrokovani reljefnim prelaskom iz brdskog područja na nizinsko područje uz rijeku Muru. - Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu?) IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. - - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? - Idejno rješenje Kanalizacijski sustav ''Sveti Martin na Muri, I-845/06 (Hidroing d.o.o. Osijek, prosinac 2006.) - Idejno rješenje Kanalizacijski sustav ''Sveti Martin na Muri ureďaj za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri, I-846/06 (Hidroing d.o.o. Osijek, svibanj 2007.) - Stručna podloga za ishoďenje lokacijske dozvole Kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri, I 910/07 (Hidroing d.o.o. Osijek, lipanj 2007.) - Studija o utjecaju na okoliš ureďaja za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri, I 963/07. - Idejni projekt Izmjena i dopuna lokacijske dozvole, I 1344/12 (Hidroing d.o.o. Osijek, prosinac 2012.) - Studija o utjecaju na okoliš ureďaja za pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava Sveti Martin na Muri ( Hidroing d.o.o. Osijek ) s ishoďenim Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureďenja i graditeljstva B) Kratki opis postojećeg stanja a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna mogućnost priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće: 53 / 64

- Općina Sveti Martin na Muri 69 % - naselje Hlapičina 7 % - Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. - SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA 54 / 64

b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje je 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE SVETI MARTIN NA MURI 55 / 64

C) Relevantna prostorno planska i projektno tehniĉka dokumentacija Nabrojati relevantnu dokumentaciju i napisati gdje je dokumentacija raspoloživa. - Prostorni plan MeĎimurske ţupanije ( Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ) - Studija odvodnje MeĎimurja Hidroprojekt-ing Zagreb i Hidroing Osijek, 2002., - Idejno rješenje kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri, broj projekta: I - 845/06, Hidroing d.o.o. Osijek, prosinac 2006. - Stručna podloga za ishoďenje lokacijske dozvole kanalizacijski sustav Sveti Martin na Muri, Broj projekta I-910/07 Hidroing d.o.o. Osijek, lipanj 2007. - Prostorni plan ureďenja Općine Sv. Martin na Muri ( Sl. gl. 7/05 ) - Izmjena i dopuna prostornog plana ureďenja Općine Sv. Martina Muri ( Sl. gl. 7/05, 11/07 ) - Prostorni plan ureďenja Općine Sv Martin na Muri II. i III. Izmjena i dopuna (Sl. gl. 7/05, 11/07,18/10, 2/12) - Detaljni plan ureďenja gospodarsko - poduzetničke zone Sv. Martin na Muri (Sl. gl. 7/05, 9/08.) - Detaljni plan ureďenja gospodarsko poduzetničke zone Sv. Martin na Muri II dio (Sl. gl. 8/10) - Detaljni plan ureďenja Murske ulice u Sv. Martinu na Muri (Sl. gl. 8/10) - Detaljni plan Ulice hrvatskih branitelja Sv. Martin na Muri (Sl. gl. 4/07). Navedena dokumentacija je raspoloţiva u Zavodu za prostorno ureďenje MeĎimurske ţupanije te u jedinicama lokalne samouprave. D) Razvojni planovi Opisati postojeće razvojne planove i koncepcije, stanje usklađenosti s prostornom dokumentacijom (kratko) Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb i ''Hidroing'', Osijek, 2002.godina) predstavlja dugoročni razvojni planski dokument područja glede odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Ista je završena i usvojena 2002. godine od strane Skupštine MeĎimurske ţupanije kao strateški razvojni dokument. Sukladno tome Studija predstavlja i temeljni dokument za rješavanje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao dijela prostorno planske dokumentacije ( PPMŢ, Sl. gl.7/01; 8/01; 23/10 ). RaĎena je za cjelokupno područje MeĎimurske ţupanije za plansko razdoblje do 2021. godine. Studijom odvodnje su svi sustavi odvodnje koji još nisu bili do tada izgraďeni ili nisu već bili u gradnji predviďeni kao razdjelni, dok su postojeći sustavi i sustavi u gradnji zadrţani kao mješoviti (obzirom su svi do tada graďeni sustavi kao i oni koji su u to vrijeme bili u gradnji izvedeni kao mješoviti sukladno pripadnoj projektnoj dokumentaciji). Kod toga je posebno značajno navesti da je Studijom kod planiranih novih sustava odvodnje (predviďenih kao razdjelni sustavi) u cijelosti bila obuhvaćena obrada i planiranje u okviru rješavanja prikupljanja i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda, dok je problematika oborinskih otpadnih voda obuhvaćena na razini detaljne hidrološke obrade i definiranja parametara za cjelokupno područje MeĎimurja, a kao osnova za korištenje kod izrade viših faza dokumentacije, bez detaljne arondacije i formiranja konkretnih odvodnih sustava oborinskih otpadnih voda. E) Ostalo Napisati ostalo od značaja, a nije obuhvaćeno prethodnim poglavljima 56 / 64

IME PROJEKTA: AGLOMERACIJA TURĈIŠĆE TEHNIĈKI OPIS PROJEKTA 57 / 64

Naziv projekta: Aglomeracija Turĉišće Lokacija: Općina Domašinec, Općina Dekanovec, Općina Belica Kratki opis: Aglomeracija Turčišće obuhvaća izgradnju odvodnog sustava u naseljima Domašinec,i Turčišće, Dekanovec i Gardinovec s ureďajem za pročišćavanje otpadnih voda. Na području navedenih naselja ne postoji izgraďena kanalizacijska mreţa. Otpadne vode ispuštaju se u septičke jame, otvorene vodotoke ili cestovne jarke. Postojeće septičke jame su u većini slučajeva poddimenzionirane ili nepravilno izvedene pa dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Na taj način zagaďuje se okoliš i podzemne vode. Shodno gore navedenom, problematika odvodnje sanitarno fekalnih otpadnih voda riješila bi se izgradnjom kanalizacijskih kolektora i sekundarnih kanalizacijskih mreţa u duţini od cca 22.500 m, promjera od 250 do 300 mm s 5 prepumpnih stanica i tlačnim cjevovodima u duţini od cca 500 m, promjera 110 mm. Sve otpadne vode s gravitirajućeg područja transportirale bi se do lokacije centralnog ureďaja za pročišćavanje predviďenog na lokaciji jugoistočno od naselja Domašinec. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda predviďeno je u potok Trnavu, koja je prema kategorizaciji provedenoj u Drţavnom planu za zaštitu voda svrstana u III. kategoriju. PredviĎeni kapacitet ureďaja iznosi 4500 ES. A) Općenito o projektu Opis grada koji podnosi aplikaciju: - stanovništvo, Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u naseljima koje obuhvaća Aglomeracija Turčišće boravilo je ukupno 3923 stanovnika. Studijom odvodnje MeĎimurja, a na temelju Prostornog plana MeĎimurske ţupanije predviďa se do 2021. godine porast na ukupno N k = 4130 stanovnika. - lokacija, Općine Domašinec, Dekanovec i Belica nalaze se u središnjem dijelu srednjeg nizinskog područja odvodnje. Karakterizira ih smještaj na ravničarskom terenu s manjim padovima koji se generalno proteţu od zapada prema istoku, prateći tok glavnih vodotoka na tom području. Smjerovi odvodnje u kanalizacijskom sustavu Turčišće idu od zapada prema istoku. Jedan krak odvodnje pruţa se od Dekanovca prema Domašincu, a drugi od Gardinovca prema Domašincu. - Trenutno stanje planiranja (da li postoji master plan za razvoj sektora voda u gradu?) IzraĎena je Studija odvodnje MeĎimurja ( Hidroprojekt-ing Zagreb, 2002.g. ) i Studija razvitka vodoopskrbnog sustava Medimurske ţupanije ( ''Vodoprojekt '' d.o.o. Sisak, 2009.g. ) - Da li postoje programi inozemne pomoći i/ili financiranja. - Koje su međunarodne institucije uključne s kojim aktivnostima (eventualno kratko) - Koji prateći dokumenti postoje? B) Kratki opis postojećeg stanja 58 / 64

a) Vodoopskrba - Postojeća infrastruktura, U svim naseljima na predmetnom području izgraďena je javna vodoopskrbna mreţa. - postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom, Na vodoopskrbni sustav MeĎimurske ţupanije priključeno je 77 % stanovništva, dok ukupna mogućnost priključenja iznosi 99 %. Na predmetnom području je stanje priključenosti slijedeće : - Naselje Dekanovec 70 % - Naselje Gardinovec 69 % - Naselje Domašinec 73 % - Naselje Turčišće 83 % - Opisati postojeći vodoopskrbni sustav, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine dobave vode, uređaje za kondicioniranje Vodoopskrba Medimurja prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone, od kojih se tri opskrbljuju iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišce (zone I, II i III), a četvrta iz dva zdenca crpilišta Prelog (zona IV). Vodocrpilište Nedelišće moţe sluţiti i za opskrbu zone IV. U IV vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište Sv. Marija. Vodoopskrbni sustav MeĎimurja potpuno opskrbljuje sva naselja ţupanije, a izgraďeno je 1.057 km sekundarnih i magistralnih vodova. Voda iz vodocrpilišta vodoopskrbnog sustava na području Medimurske ţupanije koja su trenutačno u eksploataciji je visoke kakvoće i distribuira se potrošačima bez posebne dorade. U skladu sa zakonskom regulativom voda se klorira u svrhu spriječavanja pojave naknadnog bakteriološkog zagaďenja. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA MEĐIMURJA 59 / 64

b) Odvodnja - Postojeća infrastruktura, Kao što je već rečeno naselje Aglomeracije Turčišće nemaju izgraďeni sustav odvodnje. Otpadne vode disponiraju se u septičke jame upitne izvedbene kvalitete i volumena, tako da dolazi do izlijevanja otpadnih voda po površini i infiltracije u podzemlje. Ima slučajeva direktnog ispuštanja u otvorene jarke i vodotoke, što negativno utječe na okoliš i potencijalna je opasnost za pojavu zaraznih bolesti. - postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje, Postotak priključenosti na sustav odvodnje je 0 % - Opisati postojeći sustav odvodnje, uključujući postojeće sustave i objekte, uključujući načine obrade vode, uređaje za pročišćavanje. - Po mogućnosti priložiti shematsku kartu cijelog područja. SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE TURĈIŠĆE 60 / 64