STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SIRAČ 2015 2020 Radna verzija PROSINAC, 2014
Naručitelj : Općina Sirač Stjepana Radića 120/A 43541 Sirač Dokument izradili: T&MC Group Amruševa 19 HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 48 11 230 www.tmc-holding.com Sudjelovali u izradi dokumenta: T&MC Group Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner Mag.oec. Krunoslav Loina, Senior Consultant Mag.oec. Petra Kale, Junior Consultant Općina Sirač Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Sadržaj Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020 1 2 3 1. Uvod 1 2. Metodologija i svrha izrade razvojne strategije 2 Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave 3 3. Općina danas: pregled sadašnjeg stanja 4 3.1. Osnovni podaci o Općini 4 Slika 3-1. Položaj Općine 4 3.2. Gospodarsko okruženje 5 3.2.1. Ekonomija i poduzetništvo 5 Tablica 3-1: Broj poduzetnika na području Općine 6 Tablica 3-2: Top 5 poduzeća na području Općine 6 Tablica 3-3: Ukupni prihodi po gospodarskim djelatnostima 7 Tablica 3-4: Broj zaposlenih po gospodarskim djelatnostima 7 3.2.2. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva 8 Tablica 3-5: Pregled obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva 8 Tablica 3-6: Pregled poduzetnika i obrta 8 3.3. Poljoprivreda Općine 8 3.4. Šumarstvo Općine 9 3.5. Lovni i seoski turizam 10 3.6. Energetska infrastruktura i komunalni otpad 10 3.6.1. Elektroopskrba 10 3.6.2. Plinoopskrba 11 3.6.3. Zbrinjavanje otpada 11 3.7. Prometni sustav, pošta i telekomunikacije 12 3.7.1. Ceste 12 Tablica 3-7: Pregled cesta na području Općine 12 3.7.2. Željeznica 12 3.7.3. Pošta i telekomunikacije 13 3.8. Vodni resursi 13 3.8.1. Vodoopskrba 13 3.8.2. Odvodnja 14 3.9. Pregled obrazovnih potencijala 14 Tablica 3-8: Pregled obrazovne infrastrukture 15 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
4 5 6 7 8 3.10. Pregled ljudskih potencijala 15 3.10.1. Demografska analiza kretanja stanovništva 15 Tablica 3-9: Usporedni prikaz demografskog kretanja stanovništva 16 Tablica 3-10: Demografska kretanja stanovništva na području Općine 16 Tablica 3-11: Demografska kretanja stanovništva po naseljima na području Općine 17 3.10.2. Dobna struktura stanovništva 17 Tablica 3-12: Dobna struktura stanovništva 18 3.11. Pregled prirodnih i kulturno - povijesnih potencijala Općine 18 3.11.1. Prirodni resursi 18 3.11.2. Kulturno povijesna baština 20 Tablica 3-13: Pregled spomeničkih skupina inventariziranih na području Općine 21 3.12. Prirodni resursi i imovina u vlasništvu Općine 22 3.12.1. Poljoprivredna tla osnovne namjene 22 3.12.2. Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište 22 3.12.3. Šume isključivo osnovne namjene 22 3.12.4. Vodne površine 23 3.13. Poduzeća / ustanove sa vlasničkim udjelom Općine 23 3.14. Analiza javnih financija Općine 24 Tablica 3-14: Proračun Općine 24 Slika 3-2: Struktura prihoda Općine 25 4. Swot analiza 25 Tablica 4-1: Swot analiza 26 5. Strategija EU 2020 i usporedna analiza 27 5.1. Strategija EU 2020 27 Slika 5-1: Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD) 28 Slika 5-2: Strategija EU 2020 30 Slika 5-3: Strategija Europa 2020 31 Slika 5-4: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD) 32 5.2. Usporedna analiza 32 Tablica 5-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja 33 5.2.1. Primjeri projekta regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD 33 5.2.2. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU 35 Tablica 5-2: Temeljni podaci Općina Loipersdofr 36 6 vizija, misija i prioriteti 37 6.1. Vizija i misija: Općina Sirač 2020 37 6.2. Pokretači razvoja 38 6.3. Prioriteti razvoja 39 6.4. Razvojne politike 40 7. Mjerenje napretka 40 Slika 7-1: Glavni strateški ciljevi 2015 2020 41 7.1. Projekcije visine Općinskog proračuna 42 8. Budući organizacijski ustroj 42 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
9 10 11 Slika 8-1: Budući organizacijski okvir 43 9. Razvojni projekti 44 9.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata 45 Slika 9-1: Proces implementacije razvojnih projekata 46 10. Komuniciranje strategije 46 11. Zaključak 48 Literatura 49 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
OPĆINA SIRAČ Strategija razvoja Općine 2015. 2020. UVOD Općina Sirač (dalje u tekstu Općina), jedna je od razvijenijih Općina Bjelovarsko bilogorske županije, koja zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja može ostvariti razmjerno dinamičan gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska RH u punopravno članstvo EU i dostupnosti europskih fondova za poticanje ruralnog i regionalnog razvoja. Postojanje Strategije razvoja preduvjet je za osmišljeno upravljanje promjenama. Upravo ovaj dokument ima za cilj, temeljem vrednovanja svih relevantnih čimbenika, kako onih ekonomskih tako i društvenih, utvrditi strateške prioritete i način njihove realizacije u narednom višegodišnjem razdoblju. Ova strategija razvoja Općine obuhvaća razdoblje 2015-2020, strateški horizont u kojem će se odvijati nova razvojna strategija Europske unije (EU Agenda 2020), koja zamjenjuje Lisabonsku Agendu. U okviru Agende 2020 planirani su fiskalni poticaji regionalnom i ruralnom razvoju koji će se financirati iz proračuna Europske unije. Općina se nalazi u ključnom razdoblju koje predstavlja izazov u kontekstu vlastitog razvoja ali i cijele regije. Temeljni strateški cilj je stvaranje pretpostavki za ubrzani ekonomski rast i razvoj te stvaranje novih radnih mjesta u kontekstu mogućnosti financiranja razvojnih projekata koje pružaju politike regionalnog razvoja EU. STRATEGIJA RAZVOJA I PLANIRANJE PROJEKATA Ovom se strategijom definiraju glavni strateški prioriteti razvoja Općine u srednjoročnom razdoblju. Glavni pokretač razvoja biti će javni projekti projekti koje će pokrenuti Općina i kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, kao i projekti koje će Općina razvijati zajedno s privatnim sektorom (javno privatni projekti). Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Interna analiza Eksterna analiza 2. METODOLOGIJA I SVRHA IZRADE RAZVOJNE STRATEGIJE Programiranje strategije razvoja jedinica lokalne samouprave predstavlja iznimno kompleksan proces. Zbog složenosti ovog procesa, u koji su uključeni brojni pojedinci i zainteresirane strane, bilo je potrebno primijeniti odgovarajuću metodologiju. U izradi strategije razvoja Općine primijenjena je standardna i provjerena metodologija strateškog planiranja, kako je to prikazano na Slici 1-1. Slika 2-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave ANALIZA TRENUTNOG STANJA I RAZVOJNIH POTENCIJALA DEFINIRANJE RAZVOJNE STRATEGIJE IMPLEMENTACIJA Komparativna analiza Analiza trendova Kohezijska analiza Definiranje kritičnih faktora uspjeha Strateški koncept Razvojne opcije Strateški ciljevi Miks politika Plan implementacije (Roadmap) Financijski instrumenti SWOT analiza Vizija razvoja Strategija razvoja Planiranje Analiza lokalne ekonomije Analiza resursa Financijska analiza Portfolio analiza Strateški projekti Katalog projekata Financiranje Analiza infrastrukture Projektni kontroling Izvor: T&MC Group Definiranje Strategije razvoja Općine započela je s analizom postojećeg stanja i razvojnih potencijala, koja je obuhvatila: komparativnu analizu ekonomike Općine s usporedivim općinama u EU analizu razvojne strategije EU analizu kohezijskih politika EU analizu ekonomike Općine 2 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
pregled postojećih razvojnih inicijativa pokrenutih razvojnih projekata analizu i dokumentiranje ekonomskih potencijala kapitala Općine financijsku analizu analizu proračunskih potencijala analizu infrastrukture U drugoj fazi je bilo prije svega potrebno definirati misiju i glavnu razvojnu viziju Općine, kao osnovne razvojne deklaracije. Programiranje same razvojne strategije obuhvatilo je: definiranje osnovnog strateškog koncepta utvrđivanje razvojnih opcija definiranje glavnih razvojnih prioriteta i ekonomskih pokazatelja utvrđivanje strategije ekonomskog razvoja definiranje glavnih strateških projekata kao javnih i javno-privatnih pokretača ekonomskog razvoja Općine definiranje organizacijskih pretpostavki Treća faza programiranja razvojne strategije Općine obuhvatila je: katalogiziranje razvojnih projekata s prethodnim studijama izvodljivosti izradu Plana implementacije (Implementation Roadmap) Katalog strateških projekata s planom implementacije tih projekata u razdoblju 2015-2020, sastavni su dio ovog dokumenta. 3 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3. OPĆINA DANAS: PREGLED SADAŠNJEG STANJA 3.1. Osnovni podaci o Općini Prostor koji danas obuhvaća Općina nalazio se prije novog teritorijalno političkog ustrojstva u bivšoj općini Daruvar, koja je 1992. razdijeljena na Grad daruvar, Općinu Sirač i druge četiri Općine. S prirodno-geografskog stajališta, Općina pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, mikroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Općina graniči: na sjeveru - sa Gradom Daruvarom i Općinom Đulovac, na zapadu - sa Općinom Dežanovac na jugu i istoku - sa Požeško slavonskom županijom. Područje Općine čini 9 naselja: Sirač, Barica, Miljanovac, Kip, Šibovac, Bijela, Pakrani, Donji Borki i Gornji Borki. Sjedište Općine je naselje Sirač, smješteno na prostoru gdje rijeka Bijela i Pakra izlaze iz planinskih masiva Papuka i Ravne Gore i gdje se potok Željnjak ulijeva u rijeku Bijelu. Udjelom od 5,37% površine i 1.97% broja stanovnika Bjelovarsko bilogorske županije, Općina Sirač je općina prosječne veličine na području Županije. Na području Općine prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine živi 2 178 stanovnika. Tijekom Domovinskog rata gotovo cijelo područje Općine pretrpjelo je velike direktne i indirektne ratne štete, te je svrstano u područja od posebne državne skrbi. Slika 3-1. Položaj Općine Općina Sirač 4 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.2. Gospodarsko okruženje Gospodarsko industrijska zona Općine jedna je od razvijenijih zona u Republici Hrvatskoj te postoje preduvjeti da se ta zona i dalje razvija privlačenjem i razvojem malog i srednjeg poduzetništva. Gospodarsku osnovu Općine čini eksploatacija mineralnih sirovina (građevinskog kamena) i vezana industrija te djelatnost šumarstva koja prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda zadovoljava potrebe postojeće drvne industrije i omogućuje njen razvoj. Iskorištavanje mineralnih sirovina je gospodarska djelatnost koja ima značajan utjecaj na okolni prostor te negativno utječe na okoliš. Istovremeno je i djelatnost na koju usprkos povećanju utjecaja drugih lokacijskih faktora (tehničkih, antropogenih, ekoloških ) i ubrzanog razvoja prometa ipak presudno utječu prirodni faktori. S obzirom na spomenuto te na visoku vrijednost kanjona rijeke Bijele, daljnji razvoj mineralnih sirovina, djelatnosti oslonjenih na nju i potrebne infrastrukture potrebno je pažljivo planirati kako bi se negativan utjecaj na okoliš sveo na najmanju razinu. Gospodarski razvoj Općine prati problem nedostataka visokostručnih kadrova koji se moraju privlačiti izvan područja Općine, dok se istovremeno mladi iseljavaju s područja Općine. Da bi se trendovi rasta pokrenuli, potrebno je mobilizirati postojeće i potencijalne resurse te kroz definiranje novog strateškog plana razvoja Općine realizirati ključne projekte na kojima će se bazirati budući gospodarski rast i koji će dugoročno učiniti Općinu ekonomski održivom. Kao što je uvodno navedeno, glavni pokretač će svakako biti dostupnost sufinanciranja projekata iz fondova EU koji pružaju jedinstvenu priliku za investiranje i u tom kontekstu potrebno je uskladiti inicijative Općine sa razvojnim politikama EU. Osim lokalnih komparativnih prednosti koji se baziraju na prirodnim resursima, resurse svakako treba usmjeriti prema novim tercijarnim djelatnostima koji su naglašeno poticane od strane EU a prvenstveno se odnose na kreativnu ekonomiju i unaprjeđivanje znanja u svim sektorima. 3.2.1. Ekonomija i poduzetništvo U razdoblju 2004. 2012. godine broj poduzetnika nije se značajno mijenjao. Najveći razvoj bilježi prerađivačka industrija, dok je najmanji broj poduzetnika u području trgovine, ugostiteljstva, te znanstvene i stručne djelatnosti. Najveći rast zabilježen je između 2004. i 2006. godine, u prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju, te graditeljstvu. U razdoblju ekonomske krize 2008. 2010. godine na području Općine bilježi se rast broja poduzetnika u sektoru prerađivačke industrije, te prijevoza i skladištenja, dok se broj poduzetnika u graditeljstvu smanjio za trećinu. 5 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Tablica 3-1: Broj poduzetnika na području Općine Djelatnost Broj poduzetnika 2004. 2006. 2008. 2010 2012. Poljoprivreda 1 1 1 1 1 Rudarstvo i vađenje 0 1 2 2 2 Prerađivačka industrija 7 9 9 10 7 Graditeljstvo 1 3 3 2 1 Trgovina 2 1 0 0 1 Prijevoz i skladištenje 1 1 1 2 3 Ugostiteljstvo 1 1 1 1 0 Stručne i znanstvene djelatnosti 0 0 0 0 1 UKUPNO 13 17 17 18 16 Izvor: Općina Sirač Posljednje dvije godine smanjio se broj poduzetnika u sektorima (međutim i dalje vodeće) prerađivačke industrije, zatim graditeljstva, te jedini poduzetnik u području ugostiteljstva. Jedini sektor koji tokom čitavog promatranog perioda nije imao nikakve promjene je poljoprivreda, sa jednim poduzetnikom. U nastavku u tablici 2-1 prikazano je top 5 poduzeća na području Općine. Tablica 3-2: Top 5 poduzeća na području Općine Djelatnost Prihodi (2013) u KN Broj zaposlenih Prerada drva, proizvodnja proizvoda od BAUMIT CROATIA d.o.o. drva i pluta 101.985.003 65 Kamen Sirač d.d. Vađenje ukrasnoga kamena i kamena za gradnju, vapnenca,gipsa, krede škriljevca 64.092.823 57 INTERCAL d.o.o. Proizvodnja dolomitnog vapna 46.357.959 55 Kumal S d.o.o. Proizvodnja izolacijskih materijala EPSa i termoizolacijskih panela 14.312.216 30 Građapromet d.o.o. Proizvodnja proizvoda od betona, gipsa i sl. 2.775.946 14 Izvor: FINA U razdoblju 2007. 2012. godine ukupni prihodi po gospodarskim djelatnostima bilježe konstantan pad s iznimkom 2009. godine kada bilježe blagi porast. Spomenuta kretanja ukupnih prihoda mogu se pripisati globalnoj stagnaciji gospodarstva u promatranom periodu. Najveći i konstantni pad prihoda bilježe djelatnosti prerađivačke industrije, poljoprivrede, prijevoza i skladištenja, te ugostiteljstva. Jedino povećanje prihoda, u promatranom razdoblju, zabilježeno je 6 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
u djelatnosti maloprodaje, a vidljiv je oporavak i građevinarstva, te rudarstva i vađenja koji posluju sa godišnjim oscilacijama prihoda. Tablica 3-3: Ukupni prihodi po gospodarskim djelatnostima Djelatnost Ukupni prihodi (Iznosi u tisućama kuna) 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. Poljoprivreda 534 649 632 588 506 316 Rudarstvo i vađenje 109.187 69.498 29.156 30.183 134.701 71.910 Prerađivačka industrija 328.323 375.194 298.718 236.374 80.626 32.814 Graditeljstvo 6.207 6.809 3.454. 2.696 844 1.147 Maloprodaja - - - - 105.940 116.347 Prijevoz i skladištenje 30.629 97.977 76.827 86.543 76.569 23.061 Ugostiteljstvo 5.734 9.807 0 250 0 0 Stručne i znanstvene dj. - - - - 0 26 UKUPNO 480.614 559.934 408.787 356.634 399.186 245.622 Izvor: Općina Sirač Najveći broj zaposlenih bilježi prerađivačka industrija, koja bilježi i najveći broj poduzetnika, zatim rudarstvo i vađenje, prijevoz i skladištenje, te maloprodaja. Tablica 3-4: Broj zaposlenih po gospodarskim djelatnostima Djelatnost Prosječan br. zaposlenih na bazi sati rada 2007. 2008. 2009. 2010 2011. 2012. Poljoprivreda 1 0 1 1 2 2 Rudarstvo i vađenje 46 24 23 19 65 56 Prerađivačka industrija 303 328 314 269 124 112 Graditeljstvo 43 44 33 29 7 7 Maloprodaja - - - - 32 32 Prijevoz i skladištenje 52 73 70 73 86 44 Ugostiteljstvo 25 25 0 3 - - Stručne i znanstvene dj. - - - - - 2 UKUPNO 470 494 441 394 316 255 Izvor: Općina Sirač 7 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.2.2. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Na temelju prikaza kretanja broja poduzetnika kroz godine na području Općine, vidljiv je kontinuitet i stabilnost sektora poljoprivrede. U razdoblju 2004. 2010. godine obiteljska poljoprivredna gospodarstava u sustavu PDV-a bilježe pozitivan trend povećanja. U ovom sektoru postoji poduzetnički potencijal zasnovan na manjim kapacitetima i obiteljskom poduzetništvu koji treba razvijati i usmjeravati. Tablica 3-5: Pregled obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Pregled broja OPG-a Godine 2004 2005 2006 2007. 2008. 2009 2010. Poljoprivreda 5 7 16 19 19 16 17 Izvor: Općina Sirač Analizom ukupnog broja poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) na području Općine prikazanog u nastavku u tablici 3-6 može se zaključiti da ne postoje veće oscilacije u broju poduzetnika. Tablica 3-6: Pregled poduzetnika i obrta Br. Broj poduzetnika i obrta OPG-a JLS 2007 2008 2009 2010 2012 2010. Tvrtke Obrti Tvrtke Obrt Tvrtke Obrt Tvrtke Obrt Tvrtke Ukupno Općina Sirač 17 18 17 18 17 18 18 19 16 245 Izvor: Općina Sirač 3.3. Poljoprivreda Općine Većim dijelom smještena na brdovitom terenu, poljoprivreda Općine kao gospodarska djelatnost nema značajnu ulogu. Prema popisu stanovništva i kućanstava 2001. Općina bilježi 9,3% poljoprivrednog stanovništva (Županija 20.7%, Država 5,5%) od čega svega 6,2% aktivnog poljoprivrednog stanovništva (Županija 14,7%, Država 3,7%). Također dugogodišnji razvoj drugih gospodarskih djelatnosti te nedostatak vrijednih obradivih poljoprivrednih zemljišta pogodnih za intenzivno ratarstvo razlozi su izostanka intenzivnije poljoprivredne djelatnosti. 8 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
U okviru Prostornog plana uređenja Općine osnovni cilj unapređenja poljodjelske proizvodnje će biti : racionalno korištenje obradivih poljoprivrednih zemljišta briga da se privede namjeni sve neobrađeno ali kvalitetno poljoprivredno zemljište korištenje brdovitog terena za uzgoj onih poljoprivrednih kultura koje su deficitarne na tržištu a kojima reljef i klimatski uvjeti Općine pogoduju saniranje devastiranog tla nakon eksploatacije poticanje proizvodnje zdrave hrane unapređivanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao jedan od instrumenata rasta poljoprivredne proizvodnje i zaustavljanja depopulacije povećanje obrazovne strukture stanovništva u svrhu prihvaćanja novih tehnologija na području poljoprivredne proizvodnje 3.4. Šumarstvo Općine Područje Općine bogato je šumama koje nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u zaštiti vlastitog zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova, reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju pitkosti podzemnih voda, utjecaju na povećanje poljoprivredne proizvodnje, ublažavanju klime područja, stvaranju kisika i pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za rekreaciju i različite sportske aktivnosti te unapređenju turizma, osobito lovnog. U okviru Prostornog plana uređenja Općine, Općina ima cilj gospodariti šumama i dalje po važećim gospodarskim osnovama tj. po načelu o trajnosti gospodarenja tako da se u šumama održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma. Dugoročnu koncepciju razvoja šumarstva kao djelatnosti i s njom povezanu industriju prerade drveta Općina će temeljiti na optimalnom odnosu između potreba za preradom drveta i općekorisnih funkcija šuma. Općina planira dio šuma uz naselja i turističke objekte urediti za rekreacijsku namjenu za potrebe suvremenog načina života. Također planira se uvođenje zakonskih propisa da svaki novi proizvodni pogon mora sadržavati uređaj kojim se trajno sprečava onečišćenje zraka. 9 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.5. Lovni i seoski turizam Općina ne posjeduje znamenitosti koje bi je izdvajale od ostalih područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Županijskim planom grad Daruvar je predviđen kao središte razvoja turizma Bjelovarsko-bilogorske županije. Daruvar ujedno nudi i veće smještajne kapacitete koji nedostaju na području Općine. Lovni turizam važna je sastavnica kontinentalnog turizma i potiče razvoj destinacija u unutrašnjosti zemlje. Na području Općine lovni turizam nije razvijen u skladu sa prirodnim resursima i geografskim položajem. Marketinška ponuda lovačkih udruga nedovoljna je za privlačenje većeg broja lovaca-turista. Isto tako na području Općine ne postoji lovački dom niti u tu svrhu odgovarajući smještajni kapaciteti. Tijekom proteklih 20 godina lovni je turizam na području Općine, kao i na području cijele Županije, bio važna gospodarska grana, ali je zbog navedenih problema i izostanka osmišljene i adekvatne razvojne strategije njegov brži razvoj izostao. Seoski turizam, seljački turizam, turizam na seljačkom gospodarstvu ili ruralni turizam nije razvijen iako Općina ima preduvjete za razvoj istog (očuvani okoliš bogatih šuma, polja, vinogradi, voćnjaci, prepoznatljiva eko-etnogastronomska ponuda). Interes za pružanje usluga lovcima u okviru OPG-a izražen je na području Županije čime bi se povezao lovni i seoski turizam. 3.6. Energetska infrastruktura i komunalni otpad 3.6.1. Elektroopskrba Područje Općine električnom energijom opskrbljuje distributer DP Elektra Križ. Općinom od objekata prijenosne mreže 400, 220 i 110 kv prolazi rubno uskim pojasom dalekovod DV 110 kv Međurić Daruvar. Trenutno stanje 35 i 10 kv mreže osigurava pouzdano napajanje električnom energijom. Stanje niskonaponske mreže je u svrhu naponskih prilika u lošijem stanju i traži ulaganja u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata. U okviru Prostornog plana uređenja, Općina planira stvoriti stabilan energetski sustav rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih elektroenergetskih postrojenja (prvenstveno niskonaponske te djelomično 10 kv mreže). 10 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.6.2. Plinoopskrba Općinu prirodnim plinom opskrbljuje "INA industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Područjem Općine prolazi dio plinovodnog sustava Hrvatske, regionalni plinovod Pakrac Daruvar DN 150. Općina je započela s plinofikacijom 1981. godine. U Badljevini, na regionalnom plinovodu Pakrac Daruvar izgrađena je mjerno redukcijska stanica (MRS) iz koje je izveden lokalni plinovod za Sirač (NO 150), radnog pritiska 4,2 bara do današnje tvornice građevinskog materijala Kamen Sirač d.d. u dužini od 12 km. U samom naselju Sirač na lokalnom plinovodu izgrađena je mjerno redukcijska stanica za preuzimanje plina za plinsku mrežu naselja Sirač. U periodu od 1981. godine 1983. godine izgrađeno je 8.097 m čeličnog plinovoda u svim glavnim ulicama naselja. Od 1994. godine počela je izgradnja polietilenske ulične plinske mreže. Ostala naselja na području Općine nemaju plinsku mrežu, što ukazuje na činjenicu da je pokrivenost naselja plinskom mrežom 11% te samim time ispod prosjeka Bjelovarsko-bilogorske županije (38%). 3.6.3. Zbrinjavanje otpada Organiziranim prikupljanjem otpada kućanstva na području Općine obuhvaćeno je samo jedno naselje (11%), a u ostalih osam (89%) se otpad ne prikuplja. Prema Popisu stanovništva i kućanstava 2001. godine Sirač ima 587 kućanstava, a prema podacima dobivenim od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sirač 536 kućanstava. Do spomenute razlike došlo je jer su Popisom stanovništva i kućanstava obuhvaćena i ona čiji članovi u Općini imaju prebivalište, dok im je boravište u drugim mjestima. Na području Općine prikupljanjem i odlaganjem komunalnog otpada bavi se "Darkom" d.d., Daruvar. Sav prikupljeni otpad odvozi se na odlagalište koje se nalazi na području druge jedinice lokalne samouprave Grada Daruvara. Od ukupnog broja kućanstava na području Općine samo 55% kućanstava odlaže otpad na spomenuto odlagalište. Ostatak kućanstava je primoran formirati tzv. divlja odlagališta ili otpad odlažu na postojeće staro odlagalište kod Sirača. Od "divljih" odlagališta evidentirana su veća odlagališta u Miljanovcu kod groblja, kraj Bijele i u Siraču u šumi Rastik. Staro kontrolirano odlagalište kod Sirača ne zadovoljava niti jedan od zakonom propisanih uvjeta za odlaganje otpada, pa ono danas služi kao prikupljalište i skladište otpada koje se godišnje sanira. 3.7. Prometni sustav, pošta i telekomunikacije 11 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.7.1. Ceste Područje Bjelovarsko bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihova međusobnog povezivanja. Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom ili sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega, ostavljajući taj prostor prometno izoliranim. Položaj Općine u okviru takvoga prostora nije ništa povoljniji u odnosu na druge dijelove Županije jer se ne nalazi na longitudinalnim i transverzalnim pravcima postojećeg sustava državnih cesta. Tek u zapadnom dijelu Općine vrlo uskim prolazom prolazi državna cesta D 5 Virovitica Daruvar Okučani te se uz nju planira brza cesta Stara Gradiška Okučani Pakrac Daruvar Veliki Zdenci. Ostala struktura cesta je nižeg ranga i koncentrirana je u zapadnom dijelu Općine oko općinskog središta Sirača. U tom dijelu je razgranatost cesta zadovoljavajuća dok je izrazita nerazvijenost cestovne mreže u istočnim područjima Općine zbog nepovoljne konfiguracije terena. Na području Općine prijevoz putnika organiziraju tri transportna poduzeća: Čazmatrans, Croatiatrans i Šafar. Mreža cesta na području Općine razvrstana je na državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste kao što je prikazano u tablici Tablica 3-7: Pregled cesta na području Općine Razvrstane javne i nerazvrstane ceste na području Općine Državne Županijske Lokalne Nerazvrstane Ukupno 2,74 km 9,13 km 36,54 km 33,86 82,27 Izvor: Općina Sirač 3.7.2. Željeznica Općinom prolazi željeznička pruga Banova Jaruga Pčelič i odvojak Sirač Piljenica industrijskog kolosijeka za poduzeće Kamen Sirač d.d. Unatoč naporima da se promet na željezničkom pravcu Banova Jaruga Pčelič, nakon višegodišnjeg stagniranja izazvanog ratom, poveća on je i dalje ispod granice ekonomske rentabilnosti. Tehničko tehnološki i eksploatacijski stupanj razvoja željezničke infrastrukture i suprastrukture ne zadovoljava ni prosječne potrebe gospodarstva, a uvjetovan je upravo masovnim prijevozom roba i nešto manje putnika. Aktualni su i drugi problemi željezničkog prometa : deregulacija i liberalizacija željeznice kao državne službe, informatizacija, uvođenje suvremenih tehnologija, otklanjanje uskih grla, modernizacija, itd. 12 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.7.3. Pošta i telekomunikacije Poštanske usluge se korisnicima na području Općine pružaju putem poštanskog ureda 43541 Sirač koji je sastavni dio Izvršne jedinice Daruvar. Telekomunikacijske usluge su zahvaljujući modernizaciji na visokoj tehnološkoj razini koja omogućuje odgovor na većinu zahtjeva korisnika. Poboljšanje se planira u naseljima Gornji Borki i Donji Borki gdje do sada nije bila prisutna fiksna telefonija. U pokretnim komunikacijama tvrtka VIPNET d.o.o. planira izgradnju nove bazne stanice, dok tvrtka HT Mobile d.o.o. planira poboljšanje kvalitete svojih usluga izgradnjom nove bazne stanice. 3.8. Vodni resursi 3.8.1. Vodoopskrba Današnje stanje vodoopskrbe na području Općine koncentrirano je uz općinsko središte i bližu okolicu, dok je ostalo područje nepokriveno vodovodnom mrežom. Prema dosadašnjim razvojnim koncepcijama, a u odnosu na postojeće stanje izgrađenosti i planirana daljnja proširenja, prema studiji "Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarskobilogorske" Hidroprojekt-ing.1996 god., područje Općine Sirač nalazi se u vodoopskrbnoj zoni "Daruvar" (zona 1). Za potrebe vodoopskrbnog sustava zahvaćaju se površinskim zahvatom vode Pakre (Bijele), neposredno nizvodno od ušća Sloboštine u Pakru. Krajem 70-tih uočen je nedostatak vode u ljetnim mjesecima, što je tražilo čišćenje cjevovoda kako bi se vratila projektirana propusnost cjevovoda. Ta mjera nije bila dovoljna, jer je povećana potrošnja vode zahtijevala dodatne zahvate na povećanju propusnosti. Zbog toga su 1980. godine projektirane, a 1982. godine i izvedene precrpne stanice na dovodu sirove i čiste vode. Nakon nekog vremena ponovno se osjeća pomanjkanje vode u ljetnom sušnom periodu, te se 1996. godine izgradio pomoćni vodozahvat nizvodno od postojećeg na rijeci Pakri. Zahvat još nije u funkciji, a planira se zahvaćanje dodatnih 20 l/s. Tijekom 1997. godine izgrađena je prva faza vodospreme za Sirač kapaciteta 400 m3, koja se nalazi u Pakranima. Također je izgrađen i opskrbni cjevovod za Sirač dužine 2.345 m te vodovodna mreža kroz naselje. 3.8.2. Odvodnja 13 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Sistem odvodnje Općine je nerazvijen. Nijedno naselje na cijelom području Općine nema kanalizacijsku mrežu. Sanitarne otpadne vode rješavaju se putem pojedinačnih septičkih jama, često puta nepropisno izvedeno, i/ili se s oborinskim otpadnim vodama odvode putem otvorenih kanala i cestovnih jaraka na niže dijelove terena, te u potoke malih slivnih površina. 3.9. Pregled obrazovnih potencijala Republici Hrvatskoj je stupanjem u članstvo Europske Unije omogućeno korištenje Strukturnih i Kohezijskog fonda, namijenjenih postizanju ujednačenog razvoja svih država, odnosno regija Europske unije te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkih europskih politika. Korištenje sredstava provodi se na osnovu strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem Operativnih programa za pojedine sektore te pojedinačnih projekata koji proizlaze iz određenog prioriteta. To su programsko planski dokumenti kojima se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU fondova, u ovom slučaju Europskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development Fund-ERDF). U razdoblju 2014. 2020. i novoj financijskoj perspektivi, ciljevi će se pokušati postići ulaganjem u: Razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija: poboljšanjem uvjeta za transfer tehnologije i znanja koji će biti podrška na znanju utemeljenom gospodarstvu pružanjem podrške javnom i privatnom istraživačkom sektoru podržavajući suradnju gospodarstva i javnih istraživačkih ustanova, Razvojem znanstveno-istraživačke i tehnološke infrastrukture, Razvoj obrazovne infrastrukture Postojeća obrazovna infrastruktura skromnih je kapaciteta, ali upravo u tom smjeru mora biti definiran jedan ili više budućih projekata a nastavno na prethodno spomenute razvojne politike EU. Tablica 3-8: Pregled obrazovne infrastrukture Osnovna škola Sirač Na području Općine djeluje osnovna škola Sirač koja je 2005. ušla u 14 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
međunarodni program Eko-škola. Školska zgrada matične škole izgrađena je i svečano otvorena 22. prosinca 1971. godine, a početkom 1972/73. školske godine dovršena je i dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Školu pohađa 154 učenika. U razrednoj nastavi zaposleno je 6 učitelja, a u predmetnoj nastavi zaposleno je 17 učitelja. Matičnoj školi pripadaju i dvije područne škole: Područna škola Kip i Područna škola Šibovac. Dječji vrtić Izvor: Općina Sirač Predškolska dob koristi dječji vrtić koji je počeo raditi 1976. godine u okviru osnovne škole "25. maj" Sirač. Uz pomoć Samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja Daruvar prilagođen je dio školskog prostora za potrebe dječjeg vrtića u zasebnom dijelu školske zgrade s vlastitim ulazom. Adaptirane su dvije učionice za dnevni boravak i spavanje, sanitarni dio, skladište i nenatkrivena terasa pred dječjim vrtićem. Također vrtić je uključen u Eko-školu. 3.10. Pregled ljudskih potencijala 3.10.1. Demografska analiza kretanja stanovništva Usporedbom podataka broja stanovnika po provedenim popisima stanovništva i površini područja lokalne samouprave i uprave, te broja stanovnika po kvadratnom kilometru na razini Općine Sirač, Bjelovarsko bilogorske županije te Republike Hrvatske, vidljiv je stalni trend smanjenja broja stanovništva u jedinici lokalne samouprave i uprave te isto tako i broj stanovnika po kvadratnom kilometru. Prema službenim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011.g., demografski potencijali Grada iskazani su s 2.178 stanovnika. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Općine je živjelo 3.573 stanovnika, što je za oko 1.401 stanovnika više u odnosu na 2011. godinu. Tablica 3-9: Usporedni prikaz demografskog kretanja stanovništva 15 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Područje Stanovništvo Površina 1991. 2001. 2011. km 2 Broj Broj Broj Broj st st/ km 2 Broj st st/ km 2 Broj st st/ km 2 Općina Sirač 144,92 3.573 24,65 2.546 17,5 2.178 15,03 Bjelovarsko bilogorska županija 2.637 144.0 54,63 133.084 50,47 119.743 45,41 Republika Hrvatska 56.655 4.784.265 84,45 4.437.460 78,32 4.290.612 75,73 Izvor: DZS Pregledom tablice kretanja stanovništva kroz popis stanovništva, vidljivo je da se broj stanovnika Općine desetljećima konstantno smanjuje. Najbrojniji odlazak stanovništva zabilježen je usporedbom popisa iz 2001. i 1991. godine nakon Domovinskog rata. Od prvog popisa stanovništva 1857. godine pa sve do 1961. godine, broj stanovnika Općine je rastao. Na smanjenje broja stanovnika utjecali su jedino gubici ljudstva u I. i II. svjetskom ratu. Prvi pad broja stanovnika zabilježen je između 1961. i 1971. i bio je isključivo posljedica negativnog migracijskog sala. Broj stanovnika Općine i njihov udio u ukupnom stanovništvu, i Bjelovarsko bilogorske županije koja i sama bilježi znatan pad broja stanovnika, smanjuje se već gotovo 50 godina. Depopulacija uslijed urbane tranzicije (emigracije iz ruralnih predjela) je Općinu kao i veći dio Bjelovarsko-bilogorske županije zahvatila nešto ranije nego ostale dijelove Hrvatske. Iako se nakon 1981. godine emigracija bitno smanjila, najveći pad broja stanovnika zabilježen je 1991. godine kada je tijekom Domovinskog rata iselilo cca 800 stanovnika pretežito srpske narodnosti. Tablica 3-10: Demografska kretanja stanovništva na području Općine Godina 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 Broj stanovnika 5.086 5.107 4.510 3.707 3.585 2.546 2.178 Izvor: DZS 16 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Proces emigracije neznatno je ublažen imigracijom stanovništva iz drugih općina i drugih država. Iako se tijekom razdoblja 1981. 1991. urbana tranzicija postepeno završava, zbog loše dobne strukture i vrlo niskih općih stopa fertiliteta, ukupni demografski pokazatelji su u spomenutom periodu još uvijek nepovoljni. Na temelju demografske slike stanovništva Općine po naseljima vidljiva je očita depopulizacija u svim naseljima, pri čemu je jedno naselje (Gornji Borki) u periodu od 2001. do 2011. u potpunosti ostalo bez stanovništva. Tablica 3-11: Demografska kretanja stanovništva po naseljima na području Općine Naselje Broj stanovnika Površina 1991. 2001. km2 % Općina Sirač 3.573 2.546 145.17 100 Barica 68 61 1,98 1,4 Bijela 185 76 4,29 3,0 Donji Borki 195 50 26,78 18.4 Gornji Borki 85 15 58,34 40.2 Kip 271 182 5,22 3.6 Miljanovac 402 206 6,03 4.2 Pakrani 296 109 9,14 6.3 Sirač 1.747 1.606 27,33 18.8 Šibovac 324 241 6,06 4.2 Izvor: DZS 3.10.2. Dobna struktura stanovništva Nakon 1971. uslijed višegodišnje emigracije narušena je dobna struktura stanovništva. Smanjenje opće stope fertiliteta dovodi do pojave negativnog prirodnog prirasta. Dodatan negativan trend nastao je tijekom Domovinskog rata tijekom kojeg je veći dio stanovništva pretrpio veće ratne štete. S demografskog stajališta Domovinski rat dodatno je pogoršao ionako nepovoljni spolni i dobni odnos stanovništva. Utvrđeno je kako već gotovo 50 godina stanovništvo Hrvatske, stanovništvo Bjelovarsko bilogorske županije ubrzano stari, dok stanovništvo Općine rapidno stari. Prema prikazu dobne strukture stanovništva vidljivo je kako Općinu uglavnom naseljava staro stanovništvo, jer u većini naselja ima više stanovnika u dobi od 60 i više godina nego do 19 godina. Ovakav slučaj najizraženiji je u naseljima Donji Borki, Bijela, Miljanovac i Pakrani. Trendovi su odljeva mlađeg stanovništva te u narednom periodu bez pokretanja značajnijeg gospodarskog rasta i aktivnosti a time i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, ne može se očekivati zadržavanje 17 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
postojeće dobne strukture, naročito u segmentu mladih od 24 26 godina kada završava formalni dio visokoškolskog obrazovanja. Tablica 3-12: Dobna struktura stanovništva Starosna dob Naselje 0-19 20-59 60+ Općina Sirač 430 1.193 595 Barica 15 28 9 Bijela 2 20 31 Donji Borki 4 30 25 Gornji Borki 0 0 3 Kip 40 80 28 Miljanovac 24 90 46 Pakrani 22 54 40 Sirač 285 774 357 Šibovac 38 117 59 Izvor: DZS 3.11. Pregled prirodnih i kulturno - povijesnih potencijala Općine 3.11.1. Prirodni resursi Za potrebe Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske izvršena je krajobrazna regionalizacija prostora na 16 osnovnih krajobraznih jedinica od kojih su u Općini Sirač zastupljene samo dvije: Panonska gorja (Papuk i Ravna Gora) Panonska gorja karakteriziraju izolirani gorski masivi različitog petrografskog sustava, bez dominantnih vrhova i sa postupnim prijelazima u obliku prstenasto posloženih brežuljaka, mnoštvo potočića i nekoliko rijeka sa kamenitim i šljunčanim dnom, čestim brzicama i vodopadima te zanimljivim kanjonskim dijelovima te značajne površine različitih šumskih vrsta sa rijetkim proplancima i pašnjacima. 18 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Prevladavaju: gorske i brdske šume sa proplancima, potočnim dolinama i kanjonskim dijelovima šume sa izoliranim brdskim raštrkanim naseljima (G.Borki i dijelom D.Borki), voćnjacima, pašnjacima i oranicama naselja na višim dijelovima izoliranih dolina rijeka i potoka sa voćnjacima i oranicama uz kuće i na ocjeditim blagim padinama, oranicama i livadama u dolini te pašnjacima, voćnjacima (rjeđe vinogradima) šumama na obroncima Bilogorsko moslavački prostor Osnovna krajobrazna jedinica koja se s obzirom na razlike u vegetaciji te rasporedu i količini antropogenih elemenata može razdvojiti na dvije cjeline: Bilogoru te Pleistocenski ravnjak i dolina Bijele. Na području Općine zastupljena je samo jedna: Pleistocenski ravnjak i dolina Bijele koju karakterizira valoviti prostor pleistocenskih ravnjaka i dolina rijeke Bijele te potočića nizinskog karaktera, terasama i rubno naglašenim brežuljcima pobrđa Papuka i Ravne gore. Prevladavaju: nizinske šume hrasta lužnjaka, običnog graba, bukve, jasen, topole, vrbe i johe, te livade i zajednice trava i ostalog bilja vlažnih staništa naselja na terasama (Šibovac, Kip, Miljanovac) i uz rubove dolina potoka i rijeka (Sirač) sa voćnjacima i oranicama uz kuće i na ocjeditim blagim padinama, te livadama, voćnjacima, vinogradima i šumama u pozadini. Na području Općine zaštita prirodne baštine provodila se na više načina, a jedan od važnijih je zaštita na temelju Zakon o zaštiti prirode koji predviđa osam kategorija prirodne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture). Prostornim planom Bjelovarsko bilogorske županije među ostalom prirodnim baštinom evidentiran je i zaštićeni krajolik Dolina Bijele u okviru kulturnog krajolika Ravna gora Papuk koji je devastiran eksploatacijom mineralnih sirovina i izgradnjom pratećih industrijskih postrojenja. Riječnu dolinu Bijele karakteriziraju kanjonski dijelovi, livade i proplanci koje prate šume na strmim obroncima i dolomitnim grebenima Papuka i Ravne gore. Posebno se ističu šuma reliktna šuma hrasta kitnjaka sa bjelograbom i termofilna šuma hrasta medunca na eksponiranim grebenima kanjona rijeke Bijele. Ulaz u dolinu o pojedini dijelovi znatno su devastirani relativno velikim kamenolomima, industrijskim građevinama i regulacijom korita rijeke,a u gornjem dijelu planira se izgradnja višenamjenske akumulacije. 19 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.11.2. Kulturno povijesna baština Na području Općine zaštita kulturnih dobara provodila se na više načina i razina. Državna uprava za zaštitu kulturnih dobara registrirala je i preventivno zaštitila 8 pojedinačnih kulturnih dobara. Prostornim planom bivše općine Daruvar izrađenim 1978. godine evidentiran je dodatan broj kulturnih dobara. Godine 2001. na temelju Konzervatorske podloge za prostorni plan Bjelovarsko bilogorske županije evidentirano je dodatno (uz prethodno spomenutih 8 registriranih i zaštićenih dobara) još 7 pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara, 13 spomeničkih područja te 2 kulturna krajolika. Temeljem posebnog zahtjeva Općine, prostorno planski će se, do donošenja odgovarajuće odluke, zaštititi i jedno dobro lokalnog značaja: Spomen područje Park branitelja Sirača. Park branitelja Sirač predstavlja otok između riječnog kanala korita Bijele i mlinskog kanala, između školskog parka i ulice Stjepana Radića. Park je projektiran na načina da je na središnjem i dominantnom mjestu postavljeno glavno spomen obilježje od velikog prirodnog kamenog bloka iz siračkog kamenoloma, a oko njega po parku je razasuto 12 manjih stijena koje simboliziraju 12 poginulih branitelja. 20 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Tablica 3-13: Pregled spomeničkih skupina inventariziranih na području Općine 1. KRAJOLICI 1.1. KULTURNI KRAJOLIK Ravna gora Papuk i Bilogora - Papuk 2. SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE 2.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA 2.1.1. Naselja seoskih obilježja Bijela Trg u središtu naselja sa javnim sadržajma, kapela i prostor oko nje te ruralna cjelina na kraju naselja prema Siraču. Sirač Povijesni dio naselja oko starog grada Sirača. 2.1.2. Arheološki lokaliteti i zone Barica Željnjak Bijela Mali Zid Bijela Veliki Zid ili Rimsko groblje (Zidine) D.Borki Crkvište D.Borki Gradina G.Borki Turska kula Sirač Stari Grad Sirač Turska bašta Sirač Piljenica, Gradina Sirač Grižina, Ravna gora Sirač Grižina, Ravna gora 3. GRADITELJSKI SKLOPOVI D..Borki Manastir Pakra, manastirska crkva Vavedenja Bogorodicei kapela Sv.Nikolaja na groblju. 4.POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA 4.1. SAKRALNE GRAĐEVINE 4.1.1. Crkve Bijela Parohijska crkva sv.arhanđela Gavrila i Mihaela D.Borki Manastriska crkva Vavedenja Bogorodice Sirač Župna crkva Pohoda B.D. Marije Sirač Parohijska crkva sv. Paraskeve 4.1.2. Filijalne crkve i kapele D.Borki Pravosl.kapela dv.nikolaja, groblje manastira Pakra 4.1.3.Poklonci, zvonare, kalvarije, raspela, pilovi G.Borki Zvonik 4.2. CIVILNE GRAĐEVINE 4.2.1.Stambene građevine Bijela Parohijska kuća 4.2.2. Gospodarske građevine Sirač Mlin 1 Sirač Mlin 2 4.3. FORTIFIKACIJSKE GRAĐEVINE Barica Stari grad Željnjak Sirač Stari grad Sirač 4.4. INŽENJERSKE I KOMUNALNO TEHNIČKE GRAĐEVINE Sirač Francuska pruga 4.5. POVIJESNO MEMORIJALNI SPOMENICI G.Borki Spomen ploča, obilježje formiranja 16.slav.brigade G.Borki Grob narodnog heroja Paje Orozovića Brke Izvor: Općina Sirač 21 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.12. Prirodni resursi i imovina u vlasništvu Općine 3.12.1. Poljoprivredna tla osnovne namjene Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene različitih karakteristika zauzimaju površinu od 775.05 ha što čini 5,35% površine Općine. Najkvalitetnija tla na području Općine uvrštena su u plansku grupu vrijedna obradiva tla a ima ih 104,24 ha što čini 0,72% ukupnih poljoprivrednih tala isključivo osnovne namjene. Dio tih tala, površine 94, 39 ha, nalazi se uz rijeku Bijelu, dok je kvaliteta tih tala postignuta melioracijama. Prenamjena ostalih obradivih tala, koja zauzimaju površinu od 670,81 ha dozvoljena je u planirane svrhe te za izgradnju drugih objekata koje se temeljem posebnih propisa može planirati izvan građevinskih područja. 3.12.2. Ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište U višim područjima poljoprivredno tlo je rascjepkano šumama, dok je na padinama Papuka i Ravne gore prema nizinskom području i vlažnim površinama uz rijeku Bijelu i pritoke jednim dijelom obraslo šikarama, a jednim dijelom se koristi kao livade. Iste čine najveći dio tala razvrstanih u plansku skupinu ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište koja zauzima 2650,67 ha što je 18,29% površine Općine. U nižim područjima koristi se uglavnom za ratarstvo (većinom kao livade za stočarstvo) a u višim za vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo. 3.12.3. Šume isključivo osnovne namjene Šume različitih vrsta zauzimaju površinu od 10027,02 ha što je 1,69% površine Općine. Najvećim dijelom to su gospodarske šume površine 9839,28 ha. Zaštitne šume čine 187,64 ha. Najveće šumske površine su na grebenima i obroncima Papuka i Ravne gore, a najveći šumski kompleks prostire se u obliku potkove od sjeverne preko istočne, do južne strane Općine. Najzastupljenija šumska vrsta je obična bukva na sjevernim stranama koja se po udolinama i jarcima spušta znatno niže u pojas šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Najvećim dijelom šume se vode kao gospodarske. Šuma posebnih namjena nema na području Općine. 22 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.12.4. Vodne površine Vodotoci na području Općine pretežito su brdskog tipa. Obale vodotoka Bijela su većim dijelom zapuštene, dok su na nekim područjima napravljena izletišta lokalnog karaktera koja bi organiziranim uređenjem mogla postati aktivirana i za stanovništvo izvan područja Općine, posebno kao nadopuna turističkoj ponudi Općine i grada Daruvara. 3.13. Poduzeća / ustanove sa vlasničkim udjelom Općine Deregulacija i liberalizacija komunalnih usluga te tržišta energije i telekomunikacija u EU, omogućila je otvaranje tog tržišta za jedinice lokalne samouprave. Budući općinski razvojni projekti će se razvijati kroz postojeća i novo-osnovana općinska poduzeća. U nastavku su prikazana poduzeća/ ustanove u vlasništvu Općine. Darkom d.o.o. Daruvar "Darkom" - komunalno poduzeće Daruvar djeluje od 1964. godine kada je prvi put registrirano kao "Komunalno poduzeće u izgradnji za izgradnju vodovoda i kanalizacije Daruvar". Današnji naziv "DARKOM" poduzeće je dobilo 1978. godine kada je registrirano sa svim djelatnostima kojima se bavi Glavne djelatnosti poduzeća su vodoopskrba, opskrba zemnim plinom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda i komunalna služba. Udio vlasništva Općine u poduzeću iznosi 8,00 %. Zaposleni Prihodi Rezultat n/a n/a n/a Radio Daruvar d.o.o. Radio Daruvar je počeo emitirati program 1. svibnja 1968. godine. Radio postaja Daruvar smještena je u zgradi nekadašnjeg društva za tjelesni odgoj Partizan, sada Hrvatski dom, imala je tri stalno uposlena radnika i pomoću odašiljača snage 50 W emitirala je dva i pol sata vlastitog programa radnim danom, i nešto više od tri sata nedjeljom, uz slobodne dane utorak i petak. Udio vlasništva Općine u poduzeću iznosi 4,50 %. Zaposleni Prihodi Rezultat n/a n/a n/a Javna vatrogasna postrojba Daruvar Javna vatrogasna postrojba Grada Daruvara osnovana je 1. siječnja 2000. godine, a osnivač je Grad Daruvar. Pravni je sljednik Vatrogasne ispostave MUP-a Republike Hrvatske. Udio vlasništva Općine u poduzeću iznosi 7,00 %. Zaposleni Prihodi Rezultat n/a n/a n/a 23 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
3.14. Analiza javnih financija Općine Iako proračun Općine u posljednje dvije godine bilježi pad ukupnih prihoda sa 9,47 milijuna kuna u 2012. godini na 6,41 milijuna kuna u 2013. godini, u 2014. godini primjećuje se njihov rast. U okviru poslovnih prihoda, prihodi od poreza bilježe rast sa 1,89 milijuna kuna u 2012 godini na 2,8 milijuna kuna u 2014 godini. Vidljivo je da su prihodi od imovine u razdoblju 2012. 2014. godine rasli kao i prihodi od administrativnih pristrojbi do 2013 godine, nakon čega je uslijedio pad. U razdoblju 2012. 2013 godine ukupni rashodi bilježe pad sa 8,20 milijuna kuna na 7,91 milijuna kuna. Godine 2014. primjećuje se blagi rast ukupnih rashoda. Najznačajniju stavku u ukupnim rashodima čine rashodi od poslovanja koji bilježe rast sa 6,2 milijuna kuna u 2012 na 6,8 milijuna kuna u 2014. godini. Tablica 3-14: Proračun Općine 2012 2013 2014 Ukupni prihodi 9.477.186,0 6.413.530,83 8.067.520,00 Prihodi od poslovanja 9.427.139,25 6.392.083,84 7.968.520,00 Prihodi od poreza 1.895.582,95 2.482.867,90 2.841.200,00 Pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar opće države 5.665.101,73 1.373.329,35 3.075.040,00 Prihodi od imovine 290.060,50 357.340,47 419.880,00 Prihodi od adm, pristojbi i po posebnim propisima 1.008.603,56 2.061.123,62 1.501.100,00 Ostali prihodi 567.790,51 117.422,50 131.300,00 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 50.046,76 21.446,99 99.000,00 (Vlastiti izvori) 269.696,64 1.491.596,40 - Ukupni rashodi 8.205.286,25 7.909.969,55 8.617.520,00 Rashodi poslovanja 6.254.410,34 8 7.442.608,79 6.839.580,00 Rashodi za zaposlene 1.352.592,37 1.826.245,11 1.391.655,00 Materijalni rashodi 2.955.835,20 3.660.479,60 2.855.515,00 Financijski rashodi 11.425,05 13.771,20 17.000,00 Subvencije 15.101,77 15.100,00 30.000,00 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 338.486,20 5 572.067,25 590.000,00 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 222.908,00 189.061,96 214.500,00 Ostali rashodi 1.358.061,75 1.165.883,67 1.740.910,00 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.950.875,91 467.360,76 1.777.940,00 (Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova) 50.000,00 535.256,99 - Izvor: Općina Sirač Proračun osim za redovno financiranje poslova, funkcija i programa Općine, je vrlo bitan i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje Općine, odnosno na 24 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
ekonomski rast i zaposlenost. U tom smislu Proračun je instrument kojim se može usmjeravati strateški smjer ekonomskog razvoja Općine i zapravo upravljati svim potencijalnim resursima. U nastavku su prikazane glavne strukture prihoda Općine. Projekcije za buduće razdoblje 2015. 2020. biti će izrađene i usklađene nakon preciznog definiranja pojedinačnih Projekata strateškog plana razvoja Općine. Slika 3-2: Struktura prihoda Općine 2,4 9,47 6,41 8,01 U mhrk CAGR -8,03 % 0,05 0,5 1,0 0,3 5,6 0,02 0,1 2,1 0,09 0,1 1,5 2,6 0,4 3,1 Poslovni prihodi Porezni prihodi -7,17 % 103,91 % 1,9 0,4 1,4 7,9 Pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar opće države - 25,60 % 9,4 2,5 6,4 1,5 8,1 Prihod imovine Prihod od upravnih pristojbi Ostali prihodi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 15,47 % 22,47 % - 55,28 % 34,16 % Izvor: T&MC Group 2012 2013 2014 4. SWOT ANALIZA U okviru ovog poglavlja na temelju analize sadašnjeg stanja Općine, SWOT analizom su sažeto prikazane najbitnije vlastite snage i slabosti i najbitnije vanjske prilike i prijetnje za ostvarivanje vizije i misije Grada. Izraz SWOT dolazi od engleske rijeci za snagu (strenght), slabosti (weaknesses), što su pozitivni i negativni unutarnji čimbenici, mogućnosti (opportunities) i prijetnje (threats), što su pozitivni i negativni vanjski čimbenici. SWOT analiza procjenjuje kolika je vjerojatnost da ti čimbenici utječu na viziju Grada prema željenoj budućnosti. 25 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Tablica 4-1: Swot analiza S SNAGE W SLABOSTI Kompentna i iskusna općinska uprava Uravnotežen proračun Niska razina zaduženosti Općine Kapital u vlasništvu Općine Prirodni resursi kao potencijal za razvoj turizma Povijesna baština Blizina parka prirode Papuk, lječilišta u Daruvaru i Lipiku, vinorodnih područja u Kutjevu i požeškoj dolini Središnja lokacija u blizini glavnih prometnih pravaca Razvijenost komunalne infrastrukture Nedovoljno razvijeno gospodarstvo i gospodarska infrastruktura Nedovoljna razvijenost poljoprivrede Niska razina razvijenosti kulturne i upravne infrastrukture Niska razina obrazovne strukture stanovništva Nedostatak ljudskih potencijala O PRILIKE T PRIJETNJE Povoljan geografski položaj i blizina glavnih tržišta Mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje i agro-turizma Mogućnosti razvoja turističke infrastrukture i turističke ponude (blizina lječilišnog turizma, odredišta lovnog turizma, visinskih cesta i drugih turističkih odredišta) Mogućnosti razvoja malih i srednjih poduzeća u kontekstu mogućnosti koje pružaju strukturni fondovi EU Mogućnosti razvoja kulturnog turizma i kulturno-kreativnih djelatnosti Niska razina fiskalne decentralizacije i fiskalne autonomije (karakteristične za sve JLS u RH) Odljev stanovništva i talenata u urbane centre Niska razina kapaciteta poduzetnika za korištenje strukturnih fondova EU 26 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
5. STRATEGIJA EU 2020 I USPOREDNA ANALIZA 5.1. Strategija EU 2020 Visoka razina fiskalne centralizacije i vođenja ekonomskih politika na razini središnje ekonomske vlasti, jedan je od glavnih uzorka neravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj ali i EU. Hrvatska vlada nije do sada vodila sustavnu politiku regionalnog razvoja. U tom smislu jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, nisu uživale snažniju podršku svome razvoju od strane središnje države. Europa 2020 je temeljni strateški dokument predložen od Europske komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. U okviru strategije EU 2020 posebnu ulogu imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Europa 2020 naslijedila je Lisabonsku strategiju za razdoblje 2000. - 2010. Budući da u EU strategije ne predstavljaju samo formalnost, nego dokument prema kojemu se sav razvoj EU-a usmjerava (financira), za Hrvatsku kao novu članicu pa tako i općinu Sirač bitno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja EU. Glavni prioritet strategije EU 2020 je pokretanje ekonomskog rasta. Ekonomski rast mora biti: pametan (učinkovite investicije u obrazovanje i inovacije) dugoročno održiv uključiv sa snažnim naglaskom na stvaranje novih radnih mjesta i smanjivanju siromaštva Projekti u gornjim područjima imati će prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU. Općina će se sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz Europskog fonda ruralnog razvoja i Europskog fonda regionalnog razvoja. Ključni izazov će biti pripremiti projekte u okviru sektora prikazanih u nastavku na slici 5-1 koji će biti sufinancirani iz tih fondova. 27 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Slika 5-1: Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD) EU 2020 1 ČISTA I ENERGETSKI UČINKOVITA VOZILA SEKTORI U KOJA ĆE EU USMJERAVATI ULAGANJA KOHEZIJSKIH FONDOVA Izvor: T&MC Group 2 SEKTOR 3 ODRŽIVO 4 BIO-UTEMELJENE 5 ZDRAVSTVENIH USLUGA I FARMACEUTIKA GRADITELJSTVO ENERGETSKI UČINKOVITO ZGRADARSTVO INOVATIVNI GRAĐEVINSKI MATERIJALI INDUSTRIJA I TRŽIŠTA KULTURNE I KREATIVNE DJELATNOSTI Ulaskom u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedničke agrarne politike (CAP), politike regionalnog i ruralnog razvoja su najvažnije zajedničke ekonomske politike u EU. Strukturni fondovi, kao glavni financijski instrumenti za poticanje regionalnog razvoja u koje se izdvaja oko 33% proračuna EU, po prvi put postaju dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. U svojoj strategiji EU 2020, koja obuhvaća razdoblje od 2014-2020.g, EU definira jasno određenje nastavka pro - aktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih regija s razinom razvijenosti nižom od europskog prosjeka. U nastavku su opisani tematski ciljevi EU 2020. Sve ono što ne podliježe tim ciljevima neće biti u fokusu EU razvoja, a to pak znači da neće biti sredstava za nešto što nije u fokusu EU politike. S druge strane, to ne znači da se neće moći financirati stvari koje nisu u domeni EU politike, no takvim ulaganjima pronalaženje financijskih sredstava će biti otežano, a realizacija takvih projekata zahtijevati će puno više opravdavanja takve investicije. 28 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
U okviru Strategije Europa 2020 navodi se 11 tematskih ciljeva za razdoblje 2014 2020: 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija 3. Podizanje konkuretnosti MSP, poljoprivrednih prozivođača, ribara i akva-kulture 4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama 5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicma 6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije 7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta 8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage 9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje 11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave Iznimno je važno u ovome trenutku za Općinu da raspolaže pravim informacijama u pravo vrijeme. Ulaskom Hrvatske u EU, Zagreb i resorna Ministarstva će sve više imati ulogu posrednika, a sve manje izvršnih tijela koja potpuno samostalno definiraju razvojnu politiku zemlje. I dalje će postojati neovisnost pri definiranju razvojne politike države, ali uvijek temeljem okvira i pravila igre koje uspostavlja Bruxelles. Stoga je bitno da se Općina i općinski subjekti uključe u razne međunarodne organizacije, da jačaju suradnju sa EU članicama, te da sudjeluju u udruženjima koja okupljaju gradove i općine EU. Preko takvih udruženja će se lakše moći prezentirati lokalne potrebe i pronaći one zajedničke potrebe gradova i općina EU za koje će se onda tražiti rješenja u Bruxellesu. U nastavku je prikazana hijerarhija strategija u okviru Strategije EU 2020. 29 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Slika 5-2: Razine Strategija EU 2020 Strategija Europa 2020 EUROPA 2020 je strategija Europske unije kojom se definiraju glavni ciljievi i priroriteti. EUROPA 2020 je krovna strategija za sve članice. EU je ovom strategijom definirala pet razvojnih ciljeva: ekonomski rast i zapošljavanje, obrazovanje, istraživanje i inovacije, socijalna uključivost i energetska učinkovitost / zaštita okoliša. Makro regionalne strategije Nacionalne strategije Strategija JLS Strategija regionalne uprave Makro-regionalne strategije su strategije Europskog Vijeća za jačanje kooperacije između regija koje se financiraju is proračuna EU. Do sada je Vijeće usvojilo 3 makro-regionalne strategije: Strategija za Baltik Podunavska strategija Jadransko-jonska strategija Alpska strategija je u pripremi, usvajanje se očekuje početkom 2015.g. Nacionalne strategije se definiraju Partnerskim ugovorom svake države članice s Europskom komisijom. Razvojni prioriteti se definiraju kroz operativne programe: OP za koheziju i konkuretnost i OP za ruralni razvoj. Usklađivanje OP s EK se očekuje do kraja 2015.g! Regije unutar država-članica moraju također imati svoje razvojne strategije koje moraju biti usklađene sa strategijama višeg ranga i EU 2020. Niti jedna županija u RH nije još uvijek izradila svoju strategiju 2020. Jedinice lokalne samouprave (JLS) gradovi i općine imaju posebno mjesto u strategiji EUROPA 2020. JLS preuzimaju dio odgovornosti za ostvarivanje ciljeva iz Strategije. JLS moraju izraditi vlastite strateške dokumente i planirati svoje razvojne projekte. Izvor: T&MC Group 30 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Upravo ovim dokumentom se programira ekonomski razvoj Općine u skladu sa strategijom EU 2020. U razdoblju 2014-2020.g. će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju iz strukturnih i investicijskih fondova EU 10,423 milijardi eura, od čega će za poticanje regionalnog razvoja biti namijenjeno 8,397 milijardi eura te za ruralni razvoj 2,026 milijardi. Dodatno će biti na raspolaganju 802 milijuna eura iz ribarskog i pomorskog fonda, fonda za zapošljavanje mladih te instrumenata za europsko povezivanje (koheziju). Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Europski fond za ruralni razvoj ima za glavni cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Slika 5-3: Strategija Europa 2020 Strategija Europa 2020 EUROPSKI FOND ZA EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ RURALNI RAZVOJ (EFRD) (EFRRD) PARTNERSKI SPORAZUM IZMEĐU VLADE RH I EUROPSKE KOMISIJE OPERATIVNI PROGRAM konkurentnost i kohezija usmjerava korištenje EUR 6,8 milijardi iz strukturnih i investicijskih fondova EU u razdoblju 2014-2020 prema slijedećim prioritetima: Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija Korištenje ICT Poslovna konkuretnost Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Klimatske promjene i upravljanje rizicima Zaštita okoliša i održivost resusra Povezanost i mobilnost Socijalno uključivanje i zdravlje Obrazovanje i cjeloživotno učenje Tehnička pomoć Izvor: T&MC Group OPERATIVNI PROGRAM ruralnog razvoja usmjerava korištenje EUR 3,8 milijardi iz Europskog fonda za ruralni razvoj EU u razdoblju 2014-2020 prema slijedećih 6 glavnih prioriteta: Jačanje transfera znanja i inovacija u ruralnim područjima Povećavanje konkuretnosti svih tipova poljoprivrede i jačanje vitalnosti farmi Unapređivanje organizacije u prehrambenom lancu i organizaciji proizvodnje Održavanje eko-sustava i zaštita okoliša Unapređivanje iskorištavanja poljoprivrednih resusra i smanjivanja emisije CO2 Unapređivanje ekonomskog razvoja,zapošljavanje, socijalno uključivanje i smanijivanje siromaštva u ruralnim područjima 31 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Slika 5-4: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD) Program kohezijske politike EU 2014-2020: 336 mlrd ili 33 % EU budžeta IR&I = istraživanje i inovacije Mala i srednja poduzeća ICT Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije 60% * 45% * 38% * 20% 15% 12% Razvijene regije BDP per capita > 90% Izvor: T&MC Group Regije u tranziciji BDP per capita između 75% i 90% Manje razvijene regije BDP per capita < 75% od EU prosjeka 5.2. Usporedna analiza U prvoj fazi rada na izradi strategije ekonomskog razvoja Općine za razdoblje 2015-2020. izvršena je usporedna analiza sličnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interna analiza potencijala s kojima Općina raspolaže a koji će se aktivirati u narednim godinama uz podršku EU politika regionalnog razvoja. Ovo poglavlje ima za cilj predstaviti pozicioniranje Općine u kontekstu kohezijskih politika i politika regionalnog razvoja EU, te početno razumijevanje konteksta u kojem se proces strateškog planiranja odvija. 32 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Tablica 5-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja Općina Sirač (HR) Mali Bukovec (HR) Sv. Jurij (SLO) Villany (H) Loipersdorf (A) Broj st. 2.178 (2011) 2.212 (2011) 2.883 (2011) 2.517 (2011) 1.389 (2011) BDP/ st. EUR 6.720 EUR 6.530 EUR 11.948 EUR 8.809 EUR 28.059 Index EU 28=100 32% 31% 58% 43% 124% Index HR = 100 64% 63% 69% 82% 85% Zaposleni 255 (2012) 620 (2013) 1.047 (2013) 1.100 (2013) 820 (2013) Nezaposleni 195 (2013) 120 (6/2014) 125 (12/2013) 130 (12/2013) 54 (12/2013) Proračun Izvor: T&MC Group 1,12 mil.(2014) 0,86 mil. (2014) 2,54 mil.(2014) 2,5 mil. (2014) 4,0 mil. (2014) Na temelju ovog dokumenta i uspoređivanja s drugim sličnim jedinicama lokalne samouprave u EU, u ovom su dokumentu predložene dugoročne razvojne vizije kao i pravci razvoja Općine. Usporedna analiza ekonomskih pokazatelja Općine s ekonomskim pokazateljima sličnih jedinica lokalne samouprave u susjednim državama-članicama EU, pokazuje razvojni zaostatak. Osobito je razlika u razvijenosti, mjerena bruto domaćem proizvodu i prihodima općinskog proračuna, znakovita u usporedbi sa sličnim jedinicama lokalne samouprave u Sloveniji (Gornja Radgona) i Češkoj Republici (Luhačovice). Razlike u ekonomskoj razvijenosti Općine i usporedivih jedinica lokalne samouprave u državama koje su 2004.g. pristupile u punopravno članstvo EU otvara međutim i razvojne perspektive koje se anticipiraju u ovom dokumentu. 5.2.1. Primjeri projekta regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD Općina Sveti Jurij ob Ščavnici (Slovenija) Općina Sveti Jurij ob Ščavnici je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. Središte općine je naselje Sveti Jurij ob Ščavnici sa 206 stanovnika. Kulturno-promocijski Centar u općini Sv. Jurij ob Ščavnici je primjer projekta su-financiranog iz EU fondova. Vrijednost projekta je iznosila EUR 1.992.435, dok su bespovratna sredstva iz Europskog fonda regionalnog razvoja iznosila EUR 996.973. Projekt je započet 2010. a dovršen 2011. godine. Općina je uspješno realizirala nekoliko drugih projekata rekonstrukcija lokalnih prometnica i komunalne infrastrukture u vrijednosti od preko EUR 3,0 milijuna i ostvarila povrat iz EU fodnova između 60-70%. 33 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Kulturni centar i upravno središte općine Sv. Jurij ob Ščavnici Objekti agro-turizma etno selo Grad Brno (Češka) Grad Brno je drugi najveći grad u Češkoj. Nalazi se na jugoistoku zemlje, na sutoku rijeka Svitave i Svratke. Grad je političko i kulturno središte Južne Moravske, kojeg nastanjuje oko 1.125.000 ljudi. Brno je važan industrijski centar te centar trgovine sa značajnim sajmovima. U okviru revitalizacije stare urbane industrijske arhitekture ostvaren je URBACT - Projekt kulturne i urbane regeneracije Culture: Brno (CZ), Vañkovka Galerie. Slika 4-6: Primjer revitalizacije industrijske arhitekture Galeria Vankova Brnu (Češka) Namjena Galerie Vankovke (Brno): revitalizacija industrijskog pogona stanovanje kulturni događaji (izložbe i koncerti) komercijalni centar 34 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020
Grad Gornja Radgona (Slovenija) Grad Gornja Radgona je središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji. Gornja Radgona se nalazi u blizini granice s Austrijom u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. U gradu se svake godine održava veliki međunarodni poljoprivredni sajam. Grad Gornja Radgona je u proteklih 10 godina realizirao brojne projekte koji su sufinancirani iz EU fondova u području: obnove kulturne baštine infrastrukture energetske učinkovitosti unapređenja konkurentsnosti poduzeća Primjeri: Stari špital, obnovljen 2006., gradska jezgra, javna rasvjeta, agro-turistički objekti. 5.2.2. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU Općina Loipersdorf (Austrija) Općina Loipersdorf se nalazi u pokrajini Štajerska, Austrija. Na području Općine posluje 32 mikro i mala poduzeća. Općinsko gospodarstvo se počelo snažno razvijati izgradnjom kupališta Loipersdorfer Therme koje je počelo s radom 1981.g. Uz Loipersdorfer Therme izgrađeno je u međuvremenu 15 hotela s 4 i 5 zvjezdica. Na području općine posluje 20-tak restorana. Ukupan broj zaposlenih iznosi 742, broj nezaposlenih 45 te je stopa nezaposlenosti svega 3,5%. 35 Strategija razvoja Općine Sirač 2015-2020