REPUBLIKA HRVATSKA SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA INS

REPUBLIKA HRVATSKA SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI

IZDAVAČ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EU ZA IZDAVAČA mr. sc. MARTINA DALIĆ, DRŽAVNI TAJNIK NAKLADA 3 000 primjeraka ISBN 978-953-7443-03-0

REPUBLIKA HRVATSKA SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EU OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI

OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI SADRŽAJ PREDGOVOR 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE 1.1. NACIONALNI POSTUPAK PRIPREME I RASPORED 1.1.1. Postupak pripreme OUS-a i raspored 1.1.2. Savjetovanje s partnerima 1.2. PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI 1.2.1. Načela utvrđena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 1.2.2. Pristupno partnerstvo utvrđivanje kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta u kontekstu Komponente III i IV 1.2.3. Izvješće o napretku za 2006. 1.3. SOCIO-EKONOMSKI KONTEKST 1.3.1. Gospodarski rast 1.3.2. Inflacija i tečaj 1.3.3. Zapošljavanje i promjene na tržištu rada 1.3.4. Financijski sustav 1.3.5. Izravna strana ulaganja 1.4. GOSPODARSKA POLITIKA I POSTUPAK REFORME 1.4.1. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (SOR) 1.4.2. Pretpristupni ekonomski program (PEP) 1.4.3. Smjernice ekonomske i fiskalne politike (2007.-2009.) 2. STRATEŠKI OKVIR ZAJEDNICE 2.1. UREDBA VIJEĆA (EZ) 1085/2006 KOJOM SE USPOSTAVLJA INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI 2.1.1. Utvrđivanje cjelokupnog okvira za pretpristupnu pomoć 2.1.2. Komponenta regionalnog razvoja 2.1.3. Komponenta razvoja ljudskih potencijala 2.2. VIŠEGODIŠNJI INDIKATIVNI PLANSKI DOKUMENT (VIPD) 2.2.1. Pregled glavnih izazova politike u okviru Komponente III (trenutna situacija) 2.2.2. Pregled glavnih izazova politike u okviru Komponente IV (trenutna situacija) 2.2.3. Glavna područja intervencija i glavni prioriteti iz Komponente III 2.2.4. Glavna područja intervencija i glavni prioriteti u okviru Komponente IV 2.3. STRATEŠKE SMJERNICE ZAJEDNICE (2007.-2013.) 2.3.1. Revidirana Lisabonska agenda 2.3.2. Prilagodba smjernica politike Komponenti III 2.3.3. Prilagodba smjernica politike Komponenti IV 2.4. ZAJEDNIČKA PROCJENA POTREBA ZA ZAPOŠLJAVANJEM (KOMPONENTA IV) 2.4.1. Ključni ciljevi vezani uz zapošljavanje i tržište rada 2.4.2. Nacionalni akcijski plan zapošljavanja (NAPZ) 2.4.3. Jačanje institucionalnih kapaciteta (HZZ) 2.5. ZAJEDNIČKI MEMORANDUM O SOCIJALNOM UKLJUČIVANJU REPUBLIKE HRVATSKE (KOMPONENTA IV) 2.5.1. Glavni izazovi politike u borbi protiv socijalne isključenosti 2.5.2. Jačanje institucionalnih kapaciteta i mreže provedbenih struktura 3. ANALIZA SOCIOEKONOMSKE SITUACIJE 3.1. NAČELA ZA KONCENTRACIJU POMOĆI 3.1.1. Regionalni razvoj (Komponenta III) 3.1.2. Razvoj ljudskih resursa (Komponenta IV) 6 8 9 9 10 11 11 11 12 13 13 15 15 16 16 17 18 18 19 20 21 21 21 21 22 22 22 22 23 23 23 24 24 24 24 25 25 26 26 27 28 29 29 29 4

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 3.2. SOCIOEKONOMSKA ANALIZA 3.2.1. Zapošljavanje i razvoj ljudskog kapitala 3.2.2. Regionalni razvoj i konkurentnost 3.2.3. Okoliš 3.2.4. Promet 3.3. SWOT ANALIZA 4. CILJEVI OKVIRA ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 5. OPERATIVNI PROGRAMI 5.1. OPERATIVNI PROGRAM ZA REGIONALNU KONKURENTNOST 5.2. OPERATIVNI PROGRAM ZA PROMET 5.3. OPERATIVNI PROGRAM ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 5.4. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA 6. PRIJEDLOG INDIKATIVNE FINANCIJSKE ANALIZE DODIJELJENIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ME\U OPERATIVNIM PROGRAMIMA 7. KOORDINACIJA 7.1. KOORDINACIJA S DRUGIM NACIONALNIM PROGRAMIMA (UZ POTPORU ME\UNARODNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ILI DRUGE VAŽNE VANJSKE POMOĆI) 7.2. USKLA\ENOST S OSTALIM KOMPONENTAMA PROGRAMA IPA 7.3. ZAJEDNIČKE TEME DODATAK 1 OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA HRVATSKU Tablica 1: Osnovni makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku DODATAK 2 POKAZATELJI KONTEKSTA Tablica 2: Struktura bruto dodane vrijednosti po sektoru gospodarstva Tablica 3: Struktura bruto dodane vrijednosti po sektoru gospodarstva, prema NKD 2002., i bruto domaći proizvod, prema tekućim cijenama Tablica 4: Demografska struktura na županijskoj razini Tablica 5: Ekonomski pokazatelji za zapošljavanje i obrazovanje Tablica 6: Ekonomski pokazatelji na županijskoj razini Tablica 7: Sastav radne snage prema obrazovnim postignućima, 2006. (prvi semestar) Tablica 8: Infrastrukturni pokazatelji na županijskoj razini Tablica 9: Ekonomski pokazatelji za društvo utemeljeno na znanju Tablica 10: Ekonomski pokazatelji za zaštitu okoliša Tablica 11: Ekonomski pokazatelji za promet DODATAK 3 KARTA HRVATSKIH ŽUPANIJA POPIS KRATICA 30 30 32 33 34 36 38 40 41 42 43 44 46 48 49 50 52 53 53 54 54 55 56 56 57 57 58 59 59 60 61 62 5

OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI Predgovor 6

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. Pred Vama se nalazi dokument izrađen u sklopu priprema za korištenje pretpristupnog programa IPA (engl. Instrument for Pre- Accession Assistance), koji je Hrvatskoj otvoren 2007. godine kao zemlji kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji. Iz programa IPA financiraju se projekti čija je svrha jačanje institucionalne sposobnosti i stvaranje tehničkih preduvjeta za preuzimanje obveza punopravnog članstva, uključjujući upravljanje strukturnim fondovima Europske unije nakon pridruživanja. Program IPA sastoji se od pet komponenti: I Pomoć u tranziciji i jačanje institucija II Prekogranična suradnja III Regionalni razvoj IV Razvoj ljudskih potencijala V Ruralni razvoj Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. predstavlja krovni strateški dokument kojim se uređuju prioriteti u sklopu III i IV komponente programa IPA, i to na području infrastrukturnih ulaganja u zaštitu okoliša i promet, zatim razvoja gospodarstva i konkurentnosti, te zapošljavanja i obrazovanja. Prioriteti se detaljnije razrađuju na razini sektorskih provedbenih dokumenata, odnosno Operativnog programa zaštite okoliša, Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, Operativnog programa za promet te Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala. Za njihovu pripremu zadužena su pojedina tijela državne uprave sukladno sektorskoj nadležnosti. Prioriteti definirani u dokumentu koji se nalazi pred Vama temelje se na nacionalnim strategijama i strateškim smjernicama Europske unije. To uključuje Strateški okvir za razvoj 2006.-2013., Pretpristupni ekonomski program, pojedinačne sektorske strategije, zatim odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Pristupno partnerstvo, i dokumente kojima je Europska komisija uredila korištenje financijskih sredstava u ovom kontekstu - Višegodišnji indikativni programski dokument za program IPA i Strateške smjernice za provedbu Lisabonske strategije. Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. pripremio je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije u suradnji s drugim tijelima državne uprave, predstavnicima poslovnog sektora i sindikata, te u koordinaciji sa Europskom komisijom. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Okvir 25. svibnja 2007., a Europska komisija je na njega dala suglasnost 18. lipnja 2007. Proces izrade Okvira za usklađenost strategija predstavlja izuzetno značajno iskustvo u kontekstu priprema za korištenje sredstava kojima Europska unija financira provedbu ciljeva kohezijske politike, a koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon stjecanja statusa države članice Unije. Hrvatska iz strukturnih fondova svakako može očekivati značajnu financijsku potporu za provođenje sektorskih politika i projekata. Budući da je proces pripreme Okvira za usklađenost strategija u potpunosti slijedio načela na kojima se temelji priprema programskih dokumenata za strukturne fondove, stečena iskustva i znanja zasigurno predstavljaju vrlo kvalitetnu osnovu za provođenje sličnih zadaća u kontekstu punopravnog članstva, te potvrdu napora i ambicije da se na tom putu uspije. mr. sc. Martina Dalić državni tajnik 7

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI 1 KONTEKST NACIONALNE POLITIKE 8

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE 1.1. NACIONALNI POSTUPAK PRIPREME I RASPORED 1.1.1. Postupak pripreme OUS-a i raspored Okvir za usklađenost strategija (OUS) predstavlja jedan od programskih dokumenata koji služe kao referentna točka za korištenje pomoći EU-a u Hrvatskoj. Republika Hrvatska (dalje u tekstu Hrvatska), kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, ima pristup Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA) koji je pokrenut 2007. godine. IPA pruža pomoć za izgradnju institucionalne sposobnosti za djelotvornu provedbu pravne stečevine Europske unije i za pripremu za upravljanje Strukturnim fondovima nakon pristupanja. Okvir za usklađenost strategija odnosi se na Komponentu III (Regionalni razvoj) i Komponentu IV IPA (Razvoj ljudskih potencijala). Cilj je tih Komponenata pomoći zemljama kandidatkinjama u razvoju politika i pripremiti ih za provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom Zajednice: posebice Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom (Komponenta III) te Europskim socijalnim fondom (Komponenta IV). Pripremu OUS-a u Hrvatskoj koordinira Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF). Rad na OUS-u započeo je u studenome 2005. godine u suradnji s tijelima državne uprave koja su nadležna za područja politika značajna za ovaj strateški dokument, a to su Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Središnji državni ured za e-hrvatsku. Osim toga, proces izrade ovog dokumenta odvijao se u redovitim konzultacijama s relevantnim službama Europske komisije (Opća uprava za regionalnu politiku i Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti pružale su savjete tijekom postupka). U nastavku slijedi detaljni raspored izrade dokumenta: studeni 2005. - prosinac 2005. siječanj-travanj 2006. travanj 2006. svibanj-lipanj 2006. srpanj-studeni 2006. studeni-prosinac 2006. siječanj-veljača 2007. veljača 2007. ožujak 2007. travanj 2007. svibanj 2007. lipanj 2007. Razvoj koncepta OUS-a Postupak OUS-a predstavlja se članovima Koordinacijske skupine za OUS (detaljni sastav skupine dan je u Poglavlju 1.1.2.) Hrvatska državna uprava priprema 1. nacrt OUS-a Savjetovanje o 1. nacrtu OUS-a s Koordinacijskom skupinom za OUS Savjetovanje o 1. nacrtu OUS-a s Europskom komisijom Hrvatska državna uprava priprema 2. nacrt OUS-a Savjetovanje o 2. nacrtu OUS-a s Europskom komisijom Hrvatska državna uprava priprema 3. nacrt OUS-a Savjetovanje o 3. nacrtu OUS-a s Koordinacijskom skupinom za OUS Savjetovanje o 3. nacrtu u okviru službi Europske komisije Finalizacija dokumenta Hrvatska Vlada donosi OUS Konačna verzija predaje se službama Europske komisije 9

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI Glavni prioriteti politika i ciljevi utvrđeni u OUS-u u skladu su s prioritetima i ciljevima navedenim u: a) b) c) d) nacionalnim strateškim dokumentima (npr. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.) strateškim dokumentima koji se odnose na proces integracije Hrvatske u EU (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Pristupno partnerstvo, Izvješće o napretku za 2006., Višegodišnji indikativni planski dokument za Hrvatsku, Višegodišnji indikativni financijski okvir za Hrvatsku 2007.-2010.) mjerodavnim sektorskim dokumentima kojima se definiraju okvirne smjernice politika u određenim područjima s ciljem usvajanja standarda EU-a i najbolje prakse (npr. prioriteti u sektoru razvoja ljudskih potencijala usklađeni su sa Zajedničkim memorandumom o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske i Zajedničkom procjenom potreba za zapošljavanjem); dokumentima kojima se utvrđuju okvirni prioriteti EU-a vezani uz Lisabonsku agendu i određuje referentna točka za strategije i programe država članica (npr. Strateške smjernice zajednice). 1.1.2. Savjetovanje s partnerima U studenome 2005. godine hrvatska je Vlada osnovala Koordinacijsku skupinu za OUS (KS OUS) čiji zadatak je nadzirati pripremu Okvira za usklađenost strategija 1. Koordinacijska skupina za OUS uključuje više predstavnike iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Središnjeg državnog ureda za e-hrvatsku kao i predstavnike Hrvatske udruge sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca. Koordinacijskom skupinom predsjeda državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Do sada su održana tri kruga konzultacija s članovima Koordinacijske skupine za OUS u vezi s Okvirom za usklađenost strategija i to 7. prosinca 2005. godine, 21. travnja 2006. godine i 27. veljače 2007. godine. Tijekom prvog kruga konzultacija, članovi KS OUS upoznati su s ciljem dokumenta, njegovom planiranom strukturom te predviđenom dinamikom postupka pripreme. Nakon toga je slijedio niz operativnih međusektorskih sastanaka koji su kao rezultat imali strukturirane sektorske inpute sažimajući ukratko tekuću situaciju i razvojne ciljeve u mjerodavnim sektorima kao što su promet, okoliš, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i makroekonomski okvir. Svrha je sastanka u travnju 2006. godine bila upoznati članove KS OUS-a s 1. nacrtom verzije OUS-a i dobiti njihove komentare na tekst. Komentari dobiveni od članova KS OUS-a odnosili su se uglavnom na daljnju reviziju i razradu prioriteta koji će se financirati u okviru Komponenti III i IV programa IPA. Predstavnici sindikata naglasili su važnost unutarnjih plovnih putova kao i multimodalni promet i važnost gospodarenja otpadom. Kada je riječ o posebnim mjerama u sklopu programa Regionalne konkurentnosti, naglasili su nužnost izobrazbe poduzetnika u vezi s pristupom mjerodavnim instrumentima financiranja i pripremom kvalitetnih prijedloga projekata koji bi mogli privući strane i domaće ulagače. Isti dionici naglasili su i ključnu ulogu društvenog kapitala u razvoju zemlje i stvarnog približavanja EU. Suočeni s ograničenim iznosom sredstava iz IPA-e i odgovarajućim makroekonomskim učinkom, predstavnici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka naglasili su nužnost potpore konkurentnosti i uravnoteženom regionalnom razvoju putem ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i razvoj i njihovo prenošenje u komercijalnu uporabu te izobrazbi poduzetnika u vezi s financiranjem i poslovanjem. Predstavnici istog Ministarstva dali su i detaljnije informacije o zračnom i pomorskom prometu u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je dodatne informacije o obrazovnim postignućima hrvatskog stanovništva te velikoj neuravnoteženosti između potražnje i ponude za radnom snagom kao i informacije o budućim planovima za ispravljanje te situacije. Osim toga, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dalje je proširilo tekst informacijama o važnoj ulozi malih i srednjih poduzeća (MSP) u strukturi privatnog sektora u Hrvatskoj dajući detaljniji opis institucionalnih odgovornosti u području promicanja MSP-a. Tom prigodom predstavnici iste institucije podržali su prioritete u području zapošljavanja utvrđene u OUS-u. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva također je doprinijelo daljnjem razvoju dokumenta dodajući detaljnije informacije o situaciji u njegovim sektorima s posebnim naglaskom na prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Predstavnici ovog Ministarstva postavili su i pitanje uključivanja tema o poboljšanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova u OUS te pitanje pokretanja dijaloga s Europskom komisijom kako bi se postigao konsenzus o tome treba li o tim temama razgovarati kao o važnim prioritetima i mjerama u okviru OUS-a. O 3. verziji dokumenta raspravljalo se u veljači 2007. godine. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zajedno s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka dalje je razradilo prioritete koji će se financirati u sklopu Komponente III programa kako bi ih učinili dovoljno fleksibilnim za poticanje razvojnog potencijala regija koje zaostaju u razvoju i povećali konkurentnost nacionalnog 1 Zaključak je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 24. studenog 2005. godine. 10

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE gospodarstva putem usluga potpore postojećim poduzećima te prijenosa tehnologije i potpore novonastalim tvrtkama utemeljenim na znanju. Nakon dugotrajne rasprave među dionicima, postignut je konsenzus oko definicije triju prioritetnih osi tj. poboljšanja razvojnog potencijala regija koje zaostaju u razvoju (koji se odražava u mjerama što potiču sustave potpore u vezi s poslovanjem i promiču poslovnu i ulagačku klimu), povećanja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva (koje se odražava u mjerama što podupiru usluge MSP-ima s potencijalom za razvoj i izvoz te mjerama koje potiču prijenos tehnologije i usluge potpore novim poduzećima utemeljenim na znanju) i osiguravanja tehničke pomoći za upravljanje operativnim programima i pripremu relevantnih projekata. Predstavnici sindikata iskoristili su tu mogućnost da utvrde niz projektnih ideja u vezi s poboljšanjem ravnoteže između obrazovanja i zahtjeva tržišta rada, prijenosom znanstvenog rada i istraživanja u gospodarstvo kao i istraživanjem različitih dimenzija regionalnih razlika. O tim će se idejama raspravljati u postupku definiranja liste projekata za program IPA. Nadalje predstavnici sindikata preporučili su restrukturiranje poglavlja OUS-a o socijalnom uključivanju i odgovarajućeg operativnog programa iz dviju perspektiva: borbe protiv siromaštva i održivog socijalnog razvoja. Taj je komentar uzet u obzir do određene mjere zbog činjenice da su se u prvom redu utvrđivali razvojni prioriteti ljudskih potencijala uzimajući u obzir nužnost njihove koncentracije zbog ograničenih sredstava iz IPA-e i pratećeg potencijala određenog prioriteta (i odgovarajućih mjera) kako bi se Hrvatska pripremila za korištenje Europskog socijalnog fonda nakon pristupanja. Iako se OUS i OP Razvoj ljudskih potencijala izravno ne bave borbom protiv siromaštva, jedan je od njihovih ključnih prioriteta, koji se financira iz IPA-e, integracija socijalno ugroženih skupina u tržište rada pružanjem potpore njihovu obrazovanju i zapošljavanju. To bi trebalo dovesti do njihova boljeg životnog standarda i daljnje integracije u zajednicu pridonoseći time borbi protiv siromaštva socijalno ugroženih skupina. Uvaženi su i komentari Ministarstva financija i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Oni su bili uglavnom tehničke prirode i odnosili su se na dodatne tehničke i statističke podatke u nadležnosti tih Ministarstava. 1.2. PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI 1.2.1. Načela utvrđena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Ugovorni odnosi između Hrvatske i Europske unije uređeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je na snazi od veljače 2005. godine. SSP daje pravni okvir za politički dijalog, regionalnu suradnju, uspostavu područja slobodne trgovine, usklađivanje s pravnom stečevinom u određenim područjima, suradnju na polju politika Zajednice i korištenje financijske pomoći Zajednice. Prema članku 107. SSP-a, koji se odnosi na financijsku suradnju među ugovornim stranama (Glava IX Financijska suradnja), financijska pomoć pruža se u skladu s mjerodavnim propisima Vijeća u sklopu višegodišnjeg indikativnog okvira, koji utvrđuje Zajednica, nakon savjetovanja s Hrvatskom. Izgradnja institucija i ulaganja koji se ostvaruju u okviru programa financijske pomoći trebali bi, stoga, doprinijeti demokratskim, gospodarskim i institucionalnim reformama Hrvatske u procesu ispunjavanja obveza iz SSP-a. Slijedom toga, financijska pomoć može pokrivati sva područja pravnog usklađivanja i politike suradnje predviđene SSP-om. 1.2.2. Pristupno partnerstvo utvrđivanje kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta u kontekstu Komponente III i IV U travnju 2004. godine, Vijeće Europske unije usvojilo je Europsko partnerstvo s Hrvatskom koje je u veljači 2006. godine pretvoreno u Pristupno partnerstvo (PP) kako bi se prikazao novi status Hrvatske kao kandidatkinje za članstvo u EU. Pristupno partnerstvo utvrđuje srednjoročne i kratkoročne prioritete koje Hrvatska mora ispuniti u okviru pretpristupnog procesa na temelju kopenhaških i madridskih kriterija za članstvo te Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Napredak u pregovorima određivat će sposobnost Hrvatske da se pripremi za pristupanje i mjerit će se, između ostalog, ostvarivanjem prioriteta utvrđenih u PP-u. U tom smislu, Pristupno partnerstvo definira i okvir za pomoć EU-a Hrvatskoj u njenim naporima da ispuni zahtjeve i obveze u vezi s pretpristupnim procesom. 11

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI Među gospodarskim kriterijima glavni prioriteti, koji moraju biti ispunjeni u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju, uključuju provedbu makroekonomskih politika usmjerenih prema stabilnosti kroz jaču fiskalnu konsolidaciju i trajne strukturne reforme (brže restrukturiranje i privatizacija velikih državnih poduzeća, daljnje poboljšanje poslovnog okruženja brzim postupcima registracije, poboljšanje uvjeta za razvoj privatnih poduzeća i izravna strana ulaganja te bolja administrativna učinkovitost. Istaknute su i reforme tržišta rada i obrazovanja kao i sveobuhvatno restrukturiranje sektora zdravstva i socijalne potrošnje). Dio dokumenta koji se odnosi na sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva utvrđuje niz kratkoročnih do srednjoročnih prioriteta. U području regionalne politike važno je osigurati jasnu raspodjelu odgovornosti mjerodavnih sudionika u procesu, jačati institucionalnu sposobnost i osigurati koordinaciju svih mjerodavnih dionika. Prioriteti u sektoru okoliša uključuju jačanje administrativne sposobnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i priprema mjerodavnih financijskih strategija. Potrebno je dalje raditi na prenošenju mjerodavnih propisa EU-a s posebnim naglaskom na gospodarenje otpadom, kvaliteti vode, kvaliteti zraka, zaštiti prirode kao i cjelovitoj zaštiti od zagađivanja i kontroli. Potrebno je povećati ulaganja u okolišnu infrastrukturu s naglaskom na prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, opskrbu pitkom vodom i gospodarenje otpadom. U odnosu na poglavlje prometa, PP naglašava važnost jačanja administrativne sposobnosti, posebno u željezničkom sektoru. Mjerodavni prioriteti u sektoru socijalne politike i zapošljavanja uključuju jačanje administrativnih struktura i struktura za provedbu pravne stečevine; osiguravanje odgovarajuće analize, provedbe i procjenjivačke sposobnosti s ciljem razvoja i provedbe sveobuhvatne strategije zapošljavanja radi sudjelovanja u Europskoj strategiji zapošljavanja. Mjerodavna tijela trebala bi povećati svoje napore u stvaranju modernog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osigurala odgovarajuća provedba Bolonjskih kriterija u sustavu visokog obrazovanja. Važno je i prepoznati i obrazovati resurse s ciljem pripreme za Europski socijalni fond. Nadalje, Hrvatska bi trebala početi s izradom i primjenom integrirane istraživačke politike. 1.2.3. Izvješće o napretku za 2006. Od 2002. godine Europska komisija priprema redovita godišnja izvješća o Hrvatskoj za Vijeće i Parlament, najprije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, a od 2006. godine i u kontekstu pregovora o pristupanju. Takva izvješća mjere nacionalni napredak u zemlji u odnosu na političke i gospodarske kriterije za članstvo kao i sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz punopravnog članstva. Naglašavaju područja u kojima su u svrhu postizanja spremnosti za punopravno članstvo potrebni neposredni i intenzivni napori. U odnosu na sposobnost ispunjavanja gospodarskih kriterija, prema Izvješću o napretku iz 2006. godine, relativno visoke stope nezaposlenosti i ograničeno otvaranje novih radnih mjesta ostaju neki od najhitnijih gospodarskih problema koje treba riješiti. Iako su se postupci za registraciju trgovačkih društava počeli pojednostavljivati, potrebno je ukloniti neučinkovitu administraciju i ojačati dugoročno financiranje MSP-a kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje te nastavilo s reformama obrazovnog sustava, ali je potrebno uložiti daljnje napore s ciljem poboljšanja učinkovitosti i kvalitete. U odnosu na sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, unatoč tomu što je postignut određeni napredak, potrebno je uložiti daljnje napore u mnoge važne sektore. U vezi s regionalnom politikom, Izvješće ističe važnost daljnjeg jačanja administrativne sposobnosti i koordinacije između svih mjerodavnih dionika kako bi Hrvatska mogla imati koristi od fondova EU-a, posebno komponente razvoja ljudskih resursa instrumenta IPA. U sektoru okoliša, potrebno je uložiti daljnje napore kako bi se ograničila sve veća emisija stakleničkih plinova te ostvario cilj Hrvatske u vezi s Protokolom iz Kyota u razdoblju od 2008. do 2012. Potrebne su daljnje revizije kako bi se nacionalno zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom iz Direktive o trgovini emisijama, Studije utjecaja na okoliš, Strateške procjene okoliša kao i s direktivama o ekološkoj odgovornosti i izvješćivanju. U vezi s gospodarenjem otpadom, potreban je akcijski plan za provedbu strategije gospodarenja otpadom te je potrebno uložiti daljnje napore u mobilizaciju financijskih sredstava za provedbu pravne stečevine vezane uz otpad. Unatoč dobrom napretku ostvarenom u području kvalitete vode, potrebno je dovršiti prenošenje svih mjerodavnih direktiva. Potrebno je uložiti daljnje napore u razvoj strategije financiranja za provedbu pravne stečevine u vezi s vodama. U području transeuropskih mreža nužno je razviti dugoročni program prometne i energetske infrastrukture s jasnim rokovima i strategijama financiranja kao i dodatno ubrzati napore u provedbi mjerodavne pravne stečevine. U području socijalne politike i zapošljavanja, potrebno je riješiti nedostatke u vezi sa slabom administrativnom sposobnosti. Iako je Vlada u ožujku 2006. donijela godišnji program za promicanje zapošljavanja u skladu s Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja 2005.-2008., potrebno je posvetiti više pozornosti poduzimanju aktivnih mjera na tržištu rada, kao i obrazovanju i osposobljavanju odraslih s ciljem poboljšanja pokazatelja tržišta rada. Daljnje napore treba poduzeti vezano uz uspostavu upravljačkih struktura i provedbu budućeg Integriranog 12

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE programa cjeloživotnog učenja kao i mjera koje jamče nediskriminaciju između državljana EU-a i Hrvatske u odnosu na pristup obrazovanju. Potrebno je uložiti i pojačane napore u poboljšanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, Hrvatska mora povećati proračunske odredbe, unaprijediti istraživačke centre i razviti ljudske resurse kako bi se osiguralo djelotvorno sudjelovanje Hrvatske u istraživačkim programima EU-a (npr. FP7). Uvođenje nacionalnih ocjena stručnjaka trebalo bi doprinijeti dodjeli većih sredstava iz proračuna u svrhu donacija za istraživanje. 1.3. SOCIOEKONOMSKI KONTEKST 2 1.3.1. Gospodarski rast Nakon provedbe stabilizacijskog programa u listopadu 1993. godine, koji je u prvom redu imao za cilj spriječiti trend hiperinflacije, hrvatsko gospodarstvo bilježi relativno stabilan rast praćen niskom inflacijom. Prosječna stopa rasta u razdoblju od 1995. do 2006. godine iznosila je 4,4%. Nakon ostvarivanja stope rasta od 4,3% u 2005. godini, u 2006. godini realni rast BDP-a dostigao je 4,8%. Slika 1 pokazuje prosječnu stopu rasta u Hrvatskoj od 2000. godine u usporedbi s rastom u novim državama članicama. Slika 1: Prosječne stope rasta 2000.-2006. 10,0 9,0 8,0 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 2,2 2,1 3,6 3,8 4,0 4,5 4,6 4,8 5,2 5,5 7,2 8,5 9,1 EU 27 Izvor: Eurostat EU 15 Poljska Slovenija Češka Hrvatska Slovačka Mađarska Bugarska Rumunjska Litva Latvija Estonija Izražen u tekućim cijenama, BDP po stanovniku iznosio je 7.037 eura u 2005. godini i 7.704 eura u 2006. godini. Prema Eurostatu, u 2005. godini, hrvatski BDP po stanovniku mjeren prema paritetu kupovne moći iznosio je 49% prosjeka EU-25 3, dok preliminarne procjene koje uključuju sivu ekonomiju ukazuju na vrijednost od 52% prosjeka EU-25. Slika 2 prikazuje usporedbu bruto domaćeg proizvoda po stanovniku prema paritetu kupovne moći odabranih država članica EU i RH s prosjekom EU25. Podaci za Hrvatsku uključuju preliminarne procjene sive ekonomije. 2 Podaci izneseni u dokumentu odnose se na svibanj 2007. 3 Međutim, statistike Hrvatske i EU-a nisu u potpunosti usporedive jer Hrvatska ne prilagođava podatke o BDP-u za učinak sive ekonomije. Ukoliko službene vrijednosti BDP-a prilagodimo za preliminarne procjene sive ekonomije, BDP po stanovniku izražen prema paritetu kupovne moći doseže 52% presjeka EU u 2005. godini. 13

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI Slika 2: BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u 2005., EU25=100 Slovenija Češka 73,7 81,9 Portugal Mađarska Estonija Slovačka *Hrvatska Litva 52,0 52,0 57,1 60,0 59,8 71,1 Poljska Latvija Rumunjska Bugarska 34,1 33,0 48,0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 * Uključena preliminarna procjena sive ekonomije. Izvor: Eurostat 49,8 U 2006. godini, udio primarnog sektora u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosio je 7,4%, a sekundarnog sektora 24,5%, dok je tercijarni sektor ostvario 68,1% ukupne bruto dodane vrijednosti. Osnovni makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku prikazani su u Dodatku 1, Tablici 1 dok su doprinosi pojedinih sektora ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u Hrvatskoj prikazani u Dodatku 2, Tablicama 2 i 3. Tijekom posljednjih godina rast proizvodnje potaknut je rastom domaće potražnje, posebice rastom ulaganja i osobnom potrošnjom. Ulaganja u fiksni kapital u razdoblju između 2001. i 2006. godine zabilježila su prosječni rast od 11,1% te je njihova vrijednost iznosila 29,8% BDP-a u 2006. godini. U istom razdoblju prosječni rast osobne potrošnje iznosio je 4,8%. Slični trendovi nastavili su se i u 2006. godini kada je zabilježen realni rast ulaganja od 10,9% dok se osobna potrošnja povećala za 3,5%. Neto izvoz u posljednjih nekoliko godina uglavnom bilježi negativan doprinos stopi rasta BDP-a. U 2005. godini došlo je do malog pozitivnog doprinosa neto izvoza rastu BDP-a, no u 2006. godini njegov doprinos stopi rasta ponovno je bio negativan. Unatoč snažnom rastu izvoza usluga (npr. turizam i prijevoz), suficit na računu usluga nije uspio neutralizirati negativne učinke deficita na računu robne razmjene. U 2006. godini izvoz robe iznosio je 8,3 milijardi eura, a uvoz 17,1 milijarde eura. Od 2004. godine izvoz robe rastao je brže od uvoza (izraženo u eurima, u 2006. godini izvoz se povećao za 16,7 posto, a uvoz za 14,3 posto), no rast nije bio dovoljno jak da bi značajnije promijenio strukturni odnos između izvoza i uvoza. Trgovinski deficit hrvatskog gospodarstva odražava njezinu putanju rasta i ovisnost domaćih gospodarskih aktivnosti o uvozu zato što uvoz kapitalnih i intermedijarnih dobara čini 60 posto ukupnog uvoza s dodatnih 15 posto uvoza vezanog uz uvoz energije. Te kategorije uvoza ujedno su i glavni pokretači rasta. S druge strane, unatoč određenom ubrzanju rasta izvoza tijekom posljednjih nekoliko godina, još uvijek postoje problemi u vezi s ostvarivanjem većeg širenja na strana tržišta. Razlozi su vjerojatno vezani uz konkurentnost izvoza, njegovu sposobnost inovacije, ali i uz činjenicu da je priljev greenfield izravnih stranih ulaganja bio relativno slab. Zbog toga, domaća proizvodnja temeljena na izravnim stranim ulaganjima nije uspostavljena kao važan dio sektora izvoza, kao što je slučaj u drugim novim državama članicama. Kao rezultat toga, trajni nerazmjer između štednje i ulaganja doveo je do visokih deficita tekućeg računa i rasta vanjskog duga. U razdoblju od 2000. do 2006. godine prosječni deficit tekućeg računa iznosio je 5,8 posto. Krajem 2006. godine deficit tekućeg računa iznosio je 7,6 posto BDP-a. Kao posljedica toga rastao je bruto vanjski dug. Iako je u posljednje tri godine rast vanjskog duga 14

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE usporen, vanjska zaduženost dostigla je na kraju prosinca 2006. godine 29,0 milijardi eura, tj. 84,8% BDP-a. Prema tome, smanjenje vanjske ranjivosti ostaje ključni makroekonomski izazov. Kako bi spriječila prekomjeran rast kredita, koji se financira uglavnom putem vanjskog zaduživanja komercijalnih banaka, što je doprinijelo rastu vanjskog duga, Hrvatska narodna banka poduzela je niz mjera s ciljem obeshrabrivanja banaka u vezi s daljnjm vanjskim zaduživanjem (tj. u 2006. godini mjere su uključivale veću graničnu obveznu pričuvu od 55% koja se obračunava na porast inozemne pasive banaka i širi obuhvat pasive na koju se obračunava granična obvezna pričuva). Međutim, daljnja fiskalna konsolidacija smatra se najvažnijim alatom u procesu rješavanja vanjske neravnoteže. Postojeća fiskalna konsolidacija omogućila je smanjenje deficita konsolidirane opće države sa 6,2% BDP-a u 2003. godini na 4,0% BDP-a u 2005. godini i prema preliminarnim podacima na 3% BDP-a u 2006. godini. U 2007. godini deficit opće države trebao bi pasti na 2,8% BDP-a 4. 1.3.2. Inflacija i tečaj Od 1994. godine Hrvatska bilježi nisku stopu inflacije. Prosječna godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosi 3,4% od sredine 1990-ih. U prosincu 2006. godine IPC je bio 2% viši nego u prosincu 2005. godine dok je prosječna stopa inflacije u 2006. iznosila 3,2 posto. Porast stope inflacije uglavnom je potaknut rastom cijena usluga, tj. rastom cijena opskrbe vodom i komunalija. U prosincu 2006. godine cijene usluga bile su 4,2 posto veće nego u prosincu 2005. godine, dok su cijene dobara narasle za samo 1,4 posto. Proizvođačke cijene mjerene IPC-om narasle su za 1,9 posto u prosincu 2006. godine u usporedbi s prosincem 2005. godine. Stopa inflacije bila je relativno niska zbog aprecijacije tečaja HRK/EUR, sporog rasta nominalnih plaća, blagog porasta produktivnosti radne snage i intenzivne konkurencije u trgovini na malo. Hrvatska ima upravljani plivajući tečaj. Fluktuacije prosječnog mjesečnog tečaja HRK/EUR kretale su se u uskom rasponu od +/- 4% u posljednjih pet godina (2001.-2006.). Velik priljev kapitala uz prihode od turizma povećava aprecijacijske pritiske koje središnja banka ublažuje intervencijama na deviznom tržištu. 1.3.3. Zapošljavanje i promjene na tržištu rada Hrvatska je u posljednjih deset godina zabilježila značajan rast, ali stopa nezaposlenosti (mjerena administrativnom stopom i anketnom stopom nezaposlenosti) počela je padati od 2003. i 2001. godine. Anketna stopa nezaposlenosti u 2006. iznosila je 11,2 posto i postigla je najnižu razinu od 1998. godine. Slika 3 pokazuje promjene u stopi nezaposlenosti u Hrvatskoj, dok Slika 4 prikazuje usporedbu s novim državama članicama. Slika 3: Stope nezaposlenosti u RH 25,0 Administrativna 20,0 15,0 10,0 17,2 11,4 19,1 13,6 22,0 22,3 21,1 19,5 16,1 15,8 14,8 14,3 18,2 17,9 13,8 12,7 Anketna 16,6 11,2 5,0 0,0 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Izvor: DZS 4 Navedeni podaci o fiskalnom deficitu izračunavaju se u skladu s modificiranim obračunskim načelom. 15

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI Slika 4: Stope nezaposlenosti u 2006. 18,0 16,0 16,6 14,0 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 7,7 7,1 9,2 7,5 14,9 13,9 9,4 13,3 8,6 6,0 9,1 9,0 5,2 7,2 6,6 9,9 11,2 2,0 0,0 Češka Izvor: Eurostat Mađarska Poljska Slovačka Slovenija Administrativna Bugarska Anketna Rumunjska Turska Hrvatska Osim relativno visoke stope nezaposlenosti, hrvatsko tržište rada obilježeno je i s nekoliko važnih strukturnih problema. Stopa aktivnosti, tj. udio radne snage između 15 godina i 64 godine kod radno sposobnog stanovništva iste dobi relativno je niska (62,6 posto u 2006.). Nadalje, mladi ljudi između 15 godina i 24 godine imaju najvišu stopu nezaposlenosti, tj. 28,9% u usporedbi s ukupnom stopom nezaposlenosti od 11,2% u 2006. Struktura tržišta rada i sporo prelijevanje gospodarskog rasta na tržište rada ukazuju na potrebu za kombinacijom različitih mjera koje će poboljšati zapošljivost nezaposlenih osoba, njihov pristup novim poslovima kao i na potrebu za većom učinkovitošću institucija tržišta rada. 1.3.4. Financijski sustav Hrvatska ima dobro razvijen bankarski sustav, ali još uvijek nerazvijen sektor financijskih nebankarskih institucija i tržišta kapitala. Imovina bankarskog sustava iznosila je oko 119,4% BDP-a na kraju 2006. godine dok su krediti domaćim sektorima iznosili 75,8% BDP-a. S druge strane, veličina nebankarskih financijskih institucija (mjerena neto aktivom mirovinskih fondova, otvorenih investicijskih fondova i osiguravajućih društava) bila je oko 20% BDP-a dok je promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 18,3 % BDP-a u 2006. godini. Nebankarski financijski sektor kao i tržište kapitala zabilježili su čvrst rast tijekom posljednje dvije godine CROBEX indeks cijena dionica na Zagrebačkoj burzi povećao se za 60,7% u 2006. godini te se očekuje njihov daljnji rast, osobito u vezi s tržištem dionica. Spajanje Zagrebačke i Varaždinske burze dovršeno početkom 2007. godine trebalo bi dovesti do veće učinkovitosti tržišta kapitala, ekonomija razmjera i dodatnih mogućnosti za razvoj nebankarskog sektora u financijskom sustavu. 1.3.5. Izravna strana ulaganja U 2006. godini Hrvatska je zabilježila 2,8 milijarde eura izravnih stranih ulaganja (FDI). Neke od najvećih FDI transakcija dogodile su se u posljednjem kvartalu 2006. godine (npr. inicijalna javna ponuda 15% dionica INE, dokapitalizacija banaka u stranom vlasništvu). Ukupan priljev izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku od sredine 1990-ih do 2006. dosegao je 14,2 milijarde eura ili 3.206 eura po glavi stanovnika. Pogledavši sliku 5, moguće je primijetiti kako Hrvatska bilježi dobre rezultate u usporedbi s odabranim novim državama članicama EU glede priljeva izravnih stranih ulaganja. 16

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE 6,000.0 Slika 5: Izravna ulaganja po stanovniku u eurima, 1993.-2005. 5,000.0 4.823 4.842 4,000.0 4.004 EUR 3,000.0 2,000.0 1,000.0 919 1.280 1.416 1.766 2.133 2.303 2.368 2.533 0,0 Rumunjska Latvija Bugarska Poljska Litva Slovačka Slovenija Hrvatska Mađarska Estonija Češka Izvor: HNB Međutim, za razliku od novih država članica, priljev FDI u Hrvatsku usredotočen je na nekoliko sektora. Samo pet industrijskih grana dobilo je više od 65% ukupnog priljeva izravnih stranih ulaganja: financijsko posredovanje 31,1%, telekomunikacije 13,5%, kemijska industrija 14,9%, proizvodnja koksa i naftnih derivata 4,7% i trgovina na veliko 4,1% ukupnog priljeva FDI. Nejednolik tok izravnih stranih ulaganja i dominacija brownfield ulaganja naglašavaju potrebu za poboljšanjem poslovne i ulagačke klime ili općenito potrebu za strukturnim reformama koje će povećati konkurentnost cjelokupnog gospodarstva i njegovu privlačnost ulagačima, posebice stranima. 1.4. GOSPODARSKA POLITIKA I POSTUPAK REFORME Gore prikazana socioekonomska analiza ukazuje da hrvatsko gospodarstvo djeluje u stabilnom makroekonomskom ozračju kao rezultat održiva makroekonomskog upravljanja u skladu s postavkama suvremenog tržišnog gospodarstva. Međutim, dugoročno održiv rast, uključujući smanjenje trenutačno postojećih makroekonomskih rizika, povećanje konkurentnosti i brža realna konvergencija prema EU, zahtijevaju odlučnije strukturne i institucionalne reforme. Vođena takvim gospodarskim razmatranjima i mogućim članstvom u EU do kraja desetljeća, Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (SOR) kao glavni strateški dokument koji će usmjeravati odluke i djelovanje u području gospodarske politike u sljedećih sedam godina. Ciljevi, instrumenti i mjere utvrđeni u SOR-u dalje se razrađuju u Pretpristupnom ekonomskom programu (on se izrađuje i dostavlja Europskoj komisiji svake godine), koji daje kratak pregled do sada ostvarenih mjera kao i prikaz planiranih mjera u sljedećem trogodišnjem razdoblju u vezi s ciljevima i mjerama definiranim SOR-om u okviru strukturnih reformi i makroekonomske politike. Osim toga, Smjernice ekonomske i fiskalne politike utvrđuju ključne ciljeve, načela i smjer fiskalne politike Vlade u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013., Pretpristupni ekonomski program i Smjernice ekonomske i fiskalne politike predstavljaju glavna uporišta za pripremu gospodarske politike u nadolazećem razdoblju u Hrvatskoj. U njima su definirana prioritetna područja hrvatske Vlade, redoslijed navedenih prioriteta te mjere za njihovu provedbu. 17

1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI 1.4.1. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (SOR) Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. odobrila je hrvatska Vlada u kolovozu 2006. godine. SOR je službeno usvojen nakon dva kruga javnih konzultacija sa sindikatima, nevladinim organizacijama, poslovnom zajednicom i općom javnosti. SOR definira nacionalne ekonomske ciljeve i instrumente za njihovu provedbu u razdoblju od 2006.-2013. godine zajedno s općim ciljem postizanja gospodarskog rasta putem konkurentnosti i zapošljavanja u socijalnoj državi 21. stoljeća. Ciljevi i instrumenti definirani u dokumentu izrađeni su u skladu s odlukom Hrvatske da postane punopravnom članicom EU i njenim obvezama koje proizlaze iz tog procesa. Polazište Strateškog okvira za razvoj jest činjenica da gospodarski razvoj koji se temelji na aktivnostima države nije dugoročno održiv. Potrebno je ojačati privatni sektor, njegovu konkurentnost i sposobnost da postane glavnim pokretačem budućeg gospodarskog rasta. S obzirom da gospodarski rast treba na kraju dovesti do boljeg standarda građana, elementi socijalne kohezije i socijalne pravde jednako su važni za taj proces. Ta su dva stupa ugrađena u glavni strateški cilj Hrvatske razvojem konkurentnog gospodarstva postići prosperitet u modernoj europskoj socijalnoj državi. Ostvarenje tog cilja istodobno zahtijeva i koordinirano djelovanje u 10 strateških područja. Ta se strateška područja mogu podijeliti na tri glavne skupine koje odražavaju svoju sposobnost da utječu na rast i konkurentnost. Prva se odnosi na dovršetak procesa tranzicije sveobuhvatnom reformom pravosuđa i javne uprave, tj. izgradnjom nove uloge države, jačanjem poduzetničke klime i odlučnom provedbom privatizacije i restrukturiranja. Prva skupina strateških područja usredotočuje se na one probleme koji izravno sprječavaju razvoj jer je njihovo rješenje preduvjet za učinkovitu uporabu dostupnih ekonomskih resursa. Oni se nazivaju problemima nedovršene tranzicije jer analiza pokazuje da Hrvatska ima razvojni potencijal koji se troši na neproduktivne subvencije pojedinim poduzećima i neučinkovite administrativne procese. Druga se skupina prioritetnih područja odnosi na jačanje razvojne infrastrukture, tj. obrazovanje i učinkovito tržište rada, produktivnu primjenu znanosti i informacijske i komunikacijske tehnologije u gospodarstvu, daljnji razvoj prometne i energetske infrastrukture i posljednje, ali ne i najmanje važno, na socijalnu koheziju i pravdu. To su temelji budućeg rasta i njihovi učinci na rast mogu se promatrati samo nakon određenog razdoblja. Međutim, odlučne radnje radi provedbe mjera utvrđenih u tim područjima potrebno je poduzeti sada upravo zbog vremenskog odmaka potrebnog za poticanje rasta. Treća skupina prioritetnih područja uključuje razvojne poveznice, tj. makroekonomsko okruženje, djelotvorne i integrirane financijske usluge i održivi razvoj koji se mogu prepoznati u stalnoj brizi za okoliš, prirodne resurse i regionalni razvoj. Sama za sebe, ta strateška područja ne mogu biti izvori dugotrajnog rasta, ali održiv razvoj nije moguć bez stalnog napretka u ovim sektorima. Sedam od gore navedenih strateških područja te povezanih mjera i instrumenata predviđenih za njihovo ostvarivanje izravno su važni za OUS, točnije za komponente III i IV IPA programa. To su sljedeća područja: nova uloga države, poduzetnička klima, učinkovit rad i obrazovanje, znanost i ICT, prometna i energetska infrastruktura, prostorno planiranje, zaštita prirode i okoliša, regionalni razvoj i socijalna kohezija i pravda. 1.4.2. Pretpristupni ekonomski program Pretpristpni ekonomski program (PEP) nacionalni je strateški dokument koji utvrđuje glavne smjernice ekonomske politike u nadolazećem trogodišnjem razdoblju. On određuje raspored provedbe mjera koje su nužne za ostvarenje ciljeva utvrđenih Strateškim okvirom za razvoj 2006.-2013. (SOR) kako bi Hrvatska postala razvijeno i konkurentno gospodarstvo u kontekstu svog pristupanja EU. Dokument slijedi i Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2007.-2009. kojima se utvrđuje fiskalni prostor za mjere koje planira Vlada i za korisnike proračuna. Osim toga, usklađen je i s mnogim drugim dokumentima koji definiraju gospodarske odnose Hrvatske s međunarodnom zajednicom s posebnim naglaskom na obveze koje proizlaze iz postupka pregovora s EU. Najnoviji PEP koji pokriva razdoblje od 2007.-2009. godine predan je Europskoj komisiji u prosincu 2006. godine, a nastao je kao rezultat rada različitih resornih ministarstava, Vladinih ureda, Hrvatske narodne banke, udruga poslodavaca i sindikata. Dokument daje pregled makroekonomskih i fiskalnih mjera koje su nužne za smanjenje vanjske neravnoteže i daljnju fiskalnu konsolidaciju te navodi i glavne strukturne reforme koje će se provoditi u sljedeće tri godine radi postizanja veće konkurentnosti i razvoja. 18

INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMOĆI OKVIR ZA USKLA\ENOST STRATEGIJA 2007.-2013. 1. KONTEKST NACIONALNE POLITIKE Neka od gore navedenih područja strukturnih reformi i povezanih mjera izravno su važni za OUS kao i za komponente III i IV programa IPA. U sljedećim se odlomcima daje kratak pregled tih područja. PEP utvrđuje želju Vlade da nastavi sa svojom usmjerenošću k razvoju i boljoj konkurentnosti nacionalnog gospodarstva privatizacijom javnih poduzeća (u prvom redu pomoću tržišta kapitala) i daljnjim uklanjanjem administrativnih prepreka za razvoj poslovanja. Osim nastavka inicijativa HITRO.HR i HITROrez, koje će dodatno pojednostaviti složene propise, Vlada je odlučna nastaviti s obrazovanjem poduzetnika, poticanjem razvoja klastera, integracijom MSP-a i institucija za istraživanje i razvoj te olakšati pristup izvorima financiranja MSP-a posebnim kreditima i poduzetničkim kapitalom. Reforma tržišta rada potaknut će zapošljavanje smanjivanjem neslaganja između ponude i potražnje na tržištu rada. Predviđene mjere uključuju trajnu evaluaciju i usavršavanje aktivnih mjera zapošljavanja, jačanje institucionalne sposobnosti provedbenih struktura za politiku zapošljavanja kao i stvaranje lokalnih partnerstva između poslodavaca, obrazovnih institucija, sindikata i drugih mjerodavnih dionika. Reforma obrazovnog sustava poduzima se s ciljem stvaranja radne snage koja će bolje zadovoljavati potrebe tržišta rada. Mjere uključuju poboljšanje zastarjelih nastavnih programa, smanjenje obrazovnih područja praćenih analizom tržišta rada (posebno strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) i uvođenje obaveznog srednjoškolskog obrazovanja. Pozornost će biti usmjerena na provedbu Bolonjskog procesa i prenošenje znanja iz obrazovnih ustanova i instituta na praktičnu primjenu u proizvodnom sektoru. Posebna pozornost će se posvetiti primjeni načela cjeloživotnog učenja u obrazovanju. U području socijalne kohezije reforma socijalne skrbi trebala bi smanjiti udio ukupne potrošnje na socijalnu skrb u BDP-u dok bi se potrošnja na socijalnu pomoć trebala povećati i cijeli bi sustav trebao postati više orijentiran prema korisnicima uz kvalitetnije i bolje usmjerene socijalne naknade. Glede mjera politike zaštite okoliša, primjena različitih vrsta procjena utjecaja na okoliš trebala bi voditi prema integraciji načela zaštite okoliša u planiranje i provedbu sektorskih politika. U nadolazećem trogodišnjem razdoblju uspostavit će se sveobuhvatni sustav gospodarenja otpadom i ojačati sustav cjelovitog upravljanja vodama, kao i kontinuirano sprječavanje industrijskog onečišćenja i korištenja opasnih tvari. Razvoj učinkovite i fiskalno održive javne uprave potrebno je postići njezinom racionalizacijom i pojednostavljivanjem administrativnih postupaka. Planira se i daljnje proširenje programa e-hrvatske kako bi se unaprijedile javne usluge prema svim građanima. Ti napori, zajedno s trajnom reformom pravosuđa i provedbom programa za borbu protiv korupcije, trebali bi voditi do lakšeg ulaska i izlaska s tržišta te provedbe vlasničkih i vjerovničkih prava. 1.4.3. Smjernice ekonomske i fiskalne politike (2007.-2009.) Prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike ključni ciljevi fiskalne politike u razdoblju između 2007.-2009. uključuju smanjenje proračunskog deficita ispod 3% BDP-a, stabilizaciju i daljnje smanjenje javnog duga na manje od 60% BDP-a, smanjenje vanjskog duga na vrijednosti od oko 80% BDP-a i potporu odlučnoj provedbi strukturnih reformi. Zbog boljeg upravljanja proračunom i snažne fiskalne prilagodbe (koja se postiže na strani prihoda modernizacijom i jačanjem prikupljanja poreza uz potporu institucionalnog jačanja porezne uprave te na strani rashoda boljim nadzorom i potrošnjom proračunskih sredstava), Hrvatska bi trebala postići daljnje smanjenje fiskalnog deficita 5 s 2,8% BDP-a u 2007. na 2,4% BDP-a u 2009. godini. Prema metodologiji ESA 95, neto posuđivanje/zaduživanje smanjit će se s 1,8% BDP-a u 2007. na 1,5 % BDP-a u 2009. godini. To bi trebalo imati izravan učinak na smanjenje javnog duga s 45,9% BDP-a u 2007. godini na 43,8% BDP-a u 2009. godini. Takve rezultate treba ostvariti povećanom institucionalnom sposobnosti za upravljanje javnim dugom i trajnom usmjerenosti države da svoje potrebe financira prvenstveno na domaćem tržištu i u domaćoj valuti podržavajući tako rast domaćeg tržišta kapitala i smanjujući izloženost javnog duga tečajnom riziku. Uloga kapitalnih prihoda (od privatizacije i prodaje nefinancijske aktive) u financiranju državnih potreba trebala bi se postupno smanjiti. Smanjeni fiskalni deficit zajedno sa zaduživanjem na domaćem tržištu trebali bi doprinijeti i smanjenju vanjskog duga sa 84,1% BDP-a u 2007. godini na 82,5% BDP-a u 2009. godini. Osim toga, smanjeni fiskalni deficit trebao bi doprinijeti smanjenju pritiska na rast kamatnih stopa te na taj način doprinijeti poboljšanju uvjeta privatnog sektora za ulaganja, stvaranju nove dodane vrijednosti i održivom gospodarskom rastu. U svrhu potpore tim ciljevima, Smjernice ekonomske i fiskalne politike sadrže proračunska ograničenja za sve korisnike proračuna. 5 Izračunat prema modificiranom obračunskom računovodstvenom načelu koje zapravo predstavlja deficit prema metodologiji GFS 1986 na temelju gotovinskog načela (osim podataka za Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste koji su izračunati na temelju obračunskog načela). 19