Andrija Mohorovičić (1857. 1936.) Život u slikama Mirko Orlić Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Andrija Mohorovičić u inozemnoj literaturi
Životopis (1) Rođen 23. siječnja 1857. godine u Voloskom Maturirao u Rijeci 1875. godine Studirao matematiku i fiziku u Pragu (1875. 1879.) Predavao na gimnazijama u Zagrebu (1879. 1880.) i Osijeku (1880. 1882.) Predavao matematiku, fiziku i meteorologiju na Nautičkoj školi u Bakru (1882. 1891.) Godine 1883. oženio se Silvijom rođ. Vernić, imali su četiri sina (Andrija, Ivan, Stjepan, Franjo)
Životopis (2) U Bakru započeo sa znanstvenim radom, u području meteorologije Djelovao na Meteorologijskom zavodu (Zavod za meteorologiju i geodinamiku, Geofizički zavod) u Zagrebu od 1891. do 1922. godine Godine 1893. postigao u Zagrebu doktorat filozofije na osnovi disertacije Rezultati opažanja oblaka u Bakru Od godine 1894. drži predavanja na Sveučilištu u Zagrebu Član dopisnik JAZU od 1893. godine, pravi član od 1898. godine Oko 1900. godine počinje se intenzivno baviti seizmologijom Godine 1910. otkriva plohu koja odjeljuje Zemljinu koru od plašta Umirovljen 1922. godine Umro 18. prosinca 1936. godine u Zagrebu
Rođen u Voloskom 1857. godine
Matura u Rijeci (1875.)
Studij na Sveučilištu u Pragu (1875. 1879.)
Kolegiji koje je slušao A. Mohorovičić Kolegiji koje je Andrija Mohorovičić slušao tijekom studija Naziv kolegija Broj sati Predavač Naziv kolegija Broj sati Predavač Akademska godina 1875./76, zimski semestar Diferencijalni i integralni račun, Kompleksne varijable 3 2 Durège Analitička geometrija* 3 Studnička Analitička mehanika 3 Hornstein Eksperimentalna fizika, Vježbe 5 1.5 Mach Psihologija 1 Volkmann Ljetni semestar Diferencijalni i integralni račun, Analitička geometrija 3 3 Durège Matematički seminar 2 Durège Analitička mehanika 2 Hornstein Varijacijski račun* 1 Studnička Eksperimentalna fizika 5 Mach Logika 4 Löwe Akademska godina 1876./77., zimski semestar Analitička geometrija, Krivulje 4 2 Durège Integrirane jednadžbe* 2 Studnička Novija geometrija*, Jednadžbe drugog reda 2 2 Weyr Teorijska astronomija 4 Hornstein Nauka o elektricitetu 2 Mach Teorijska optika 2 Lippich Didaktika 3 Willmann Ljetni semestar Eliptičke funkcije 2 Durège Kompleksne varijable 1 Durège O ograničenim integralima* 2 Studnička Teorijska astronomija 2 Hornstein Geografsko određivanje položaja 2 Hornstein Materinski jezik 2 Willmann Mehanička teorija topline 3 Lippich Lessing i njegovo doba 2 Gambl O povijesnoj vrijednosti komparativne filologije* 2 Hattala Akademska godina 1877./78., zimski semestar Diferencijalni i integralni račun 3 Durège Eksperimentalna fizika 5 Mach Teorijska nadopuna eksperimentalnoj fizici 1 Mach Teorija elastičnosti 2 Lippich Opća kemija 5 Linnemann Praktično rješenje statičkih problema 1 Lippich Nastanak romantičke škole 2 Kelle Slavenska mitologija* 2 Hattala Ljetni semestar Diferencijalni i integralni račun 3 Durège Beskonačni integrali 2 Durège Eksperimentalna fizika 5 Mach Fosforescencija 1 Mach Teorija potencijala 3 Lippich Teorija kapilarnih pojava 2 Lippich Osnovni pojmovi panteizma 2 Löwe Povijest slavenskih jezika* 3 Hattala Staro visokonjemačko razdoblje 2 Kelle * kolegiji koji su se predavali češkim jezikom, ostala su predavanja bila na njemačkom (Prema M. Orliću, 1998)
S kolegama na Nautičkoj školi u Bakru (1884./1885.)
Osnivanje meteorološke postaje u Bakru (1887.) Nefoskop
Članak iz 1889. godine
Slika iz 1889. godine (prvi prikaz atmosferskog rotora)
Prvi citat (1889.)
Suvremeni prikaz atmosferskog rotora V. Grubišić et al. (2004)
Doktorat na Sveučilištu u Zagrebu (1893.)
S kolegama na Geofizičkom zavodu u Zagrebu (oko 1895.)
Na radnom mjestu na Geofizičkom zavodu u Zagrebu (oko 1900.)
Budućnost meteorologije (Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog društva, 1901.)»Konačni zadatak meteorologa jest, da postavi diferencijalne jednadžbe gibanja zraka, te kao integral dobije općenito kolanje atmosfere, a kao partikularne integrale i ciklone, anticiklone i tornade i nevrijeme sa grmljavinom. Od toga smo cilja još daleko «
Služba točnog vremena (od 1892. godine)
S kolegama na konferenciji u Innsbrucku (1905.)
Slava Raškaj, akvarel (1899/1900) Osnivanje seizmološke postaje u Zagrebu (1906.) Seizmografi
Seizmogrami: a) 8.10.1909., b) 25.8.1909., c) 7.6.1910. a b c A. Mohorovičić (1910)
A. Mohorovičić (1910) Izrada hodokrona
Interpretacija A. Mohorovičić (1924) C. M. Jarchow, G. A. Thompson (1989)
Publikacija (1910.) i njen prikaz (1912.) A. Mohorovičić (1910) H. Benndorf (1912)
Prvo spominjanje u knjizi (1915.)
Uvođenje termina Mohorovičićev diskontinuitet (1936.)
Suvremeni prikaz Mohorovičićevog diskontinuiteta http://slideplayer.com/slide/6106719/18/images/6/layers+of+earth%e2%80%99s+interior.jpg
Projekt Mohole
Predavanja i mentorstva na Sveučilištu u Zagrebu Imenovanje 1894. godine Sa sinom Stjepanom 1926. godine
Umirovljenje A. Mohorovičića (1919. 1922.) i Geofizički zavod nakon toga (1924.)
Mirovina (vlastoručno pismo iz 1925. godine)
Druženje s bivšim maturantima (oko 1930.)
Obitelj (1893.)
Osobne značajke (Agramer Zeitung, 1906.)... od pisaćeg stola s naslaganim mikroskopom, knjigama i časopisima živahno ustaje mali gospodin posijedjele kose i mladenački hitrih kretnja. Profesor dr. Mohorovičić, upravitelj i stvarni tvorac zagrebačkog opservatorija, mali čovjek neporecivo velikih zasluga stoji preda mnom. Što želim? Bilo bi mi drago razgledati opservatorij i od gospodina profesora saznati nešto o njegovom meteorološkom umijeću. 'To biste vi odmah htjeli znati kako se pravi prognoza', započinje profesor Mohorovičić govoriti gotovo vrckavo, veselo i živahno. Ta živahnost sadrži i ozbiljno poučavanje kad je riječ o njegovoj znanosti. Pri spominjanju zapreka i poteškoća svake vrste javlja se i britka oštrina. Tada svaku rečenicu podcrtava slikovito desnom rukom i uzbuđeno govoreći udara kažiprstom snažan tempo.
Osobne značajke (Hrvatski glas, 1963.)»Prof. Andrija Mohorovičić bio je vrlo mirne i dobroćudne prirode, ipak ozbiljan i vrlo skladan. Srednje visine i zdrav. Za nj bi se moglo reći, da je bio profesor starog kova, kakove danas više ne nalazimo. Živio je samo za svoju obitelj i za svoju nauku, ali je imao mnogo smisla za umjetnost i literaturu. Njegova je izobrazba bila vrlo svestrana i snjime moglo se je raspravljati o svim kulturnim pojavama i političkim dogadjajima Osim toga bio je vrlo solidan i u svojem životu nije nikada navečer izostajao. Tek je pušio vrlo mnogo i nije ga se nigda vidjelo bez cigarete; tako je bio vrlo žalostan, kada je morao dan prije svoje smrti cigaretu odbaciti. Svi su se važni dogadjaji u njegovom životu zbili u petak, tako da je uvijek kazao, da će u petak i umrijeti, što se je doista i dogodilo.«
Još o osobnim značajkama (Hrvatski glas, 1963.)»Zadnjih godina svojega života još se je pok. prof. dr. Andrija Mohorovičić bavio naukom, jer je bio do posljednjeg dana vedar duhom. Ali on je čitao vrlo mnogo i strane klasike, te je svaki dan šetao sa svojim sinom i držao mu kod toga prava predavanja ; kod toga bi uvijek svoga sina nagovorio per Sie, a iza kako bi se prešlo na privatne stvari bili su opet per Du. No ova predavanja bila su najvećma vrlo zanimljiva i moglo se je kod toga štošta naučiti Živio je po strogom redu, gotovo kao i njegov kronometar, ali nije nikada bio dosadan i imao je smisla za dobru šalu. Iza objeda išao je prije uvijek u kavanu čitati njemačke, francuske, talijanske i engleske ilustrirane novine; ovdje je imao stalno društvo i poslije kavane išao bi ponovno u svoj institut u gornjem gradu. Nacionalno bio je uvijek pravi Hrvat, što je ostao i do svoje smrti, akoprem to nije bilo oportuno; ali on je bio jak karakter.«
Priznanja (Gerlands Beiträge zur Geophysik, 1926., Priroda, 1927.)
Kasnija priznanja (krater na Mjesecu...)
Memorijalne prostorije Andrije Mohorovičića Izvorni instrumenti i razni dokumenti Andrije Mohorovičića nalaze se u njegovim Memorijalnim prostorijama koje se mogu po dogovoru razgledati na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Horvatovac 95, Zagreb (dr. sc. Iva Dasović, tel. 460-5900).