Republika Hrvatska Grad Zaprešid Ugovor broj 281-U-10 VEZA AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIĆA (SEAP) Autori: Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske Grad Zaprešid Mr.sc. Ivan Pinjuh Mr.sc. Vesna Kolega Ivan Kovačid, dipl.ing. Sanda Djukid, dipl.ing. Dr.sc. Julije Domac Ivana Lončar, dipl.oec. Hrvoje Maras, dipl.oec. Ivan Pržulj, dipl.ing Mr.sc. Velimir Šegon Voditelj studije: Mr.sc. Vesna Kolega Ravnatelj: Dr.sc. Julije Domac Pripremili: Grad Zaprešid Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Nova ulica 10, Zaprešid www.zapresic.hr Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske Dužice 1, 10 000 Zagreb www.regea.org Zagreb, listopad 2010.
ZAHVALA U izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida, neprocjenjivu pomod savjetom, podacima i podrškom pružili su: Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove gosp. Ivan Pinjuh HEP ODS d.o.o - Elektra Zaprešid gosp. Slavko Mandekid Gradska plinara Zagreb gosp. Petar Jovid Zagrebački holding d.o.o.,zet gosp. Siniša Uglik gđa. Anita Atlija HŽ-Putnički prijevoz gosp. Marijan Klarid gosp. Milan Brkid Meštrovid prijevoz d.o.o. gosp. Hrvoje Meštrovid
Sadržaj SAŽETAK... 1 1. UVOD... 5 1.1. SPORAZUM GRADONAČELNIKA (COVENANT OF MAYORS)... 5 1.2. ŠTO JE AKCIJSKI PLAN ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA GRADA?... 6 1.3. ENERGETSKA POLITIKA GRADA ZAPREŠIDA... 7 2. METODOLOGIJA... 9 2.1. PROCES IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIDA... 9 2.1.1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa... 9 2.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida... 10 2.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta Grada... 13 2.1.4. Provedba Plana mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid... 13 2.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog plana... 13 2.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana... 14 2.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PROCESA IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIDA... 14 2.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu Procesa... 14 2.2.2. Identifikacija i uključivanje dionika... 15 3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINI... 17 3.1. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU ZGRADA STAMBENE I JAVNE NAMJENE U VLASNIŠTVU GRADA ZAPREŠIDA U 2008. GODINI... 17 3.1.1. Podjela zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida... 17 3.1.2. Ustanove u odgoju i školstvu Grada Zaprešida... 18 3.1.3. Kulturne i sportske ustanove... 19 3.1.4. Upravne zgrade... 20 3.1.5. Zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada... 21 3.1.6. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvu Grada 23 3.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE STAMBENOG SEKTORA GRADA ZAPREŠIDA U 2008. GODINI... 24 3.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI GRADA ZAPREŠIDA U 2008. GODINI... 25 3.4. ZAKLJUČAK... 27 4. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINI.. 29
4.1. VOZNI PARK U VLASNIŠTVU GRADA ZAPREŠIDA... 29 4.2. JAVNI PRIJEVOZ U GRADU ZAPREŠIDU... 30 4.2.1. Javni autobusni prijevoz... 30 4.2.2. Željeznički promet... 31 4.2.3. Ukupna potrošnja goriva podsektora javni prijevoz... 32 4.3. OSOBNA I KOMERCIJALNA VOZILA... 33 4.3.1. Opdi podaci... 33 4.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozila... 34 4.4. ZAKLJUČAK... 36 5. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINI... 38 5.1. UVOD... 38 5.2. OPDI PODACI O SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA... 38 5.3. ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA... 39 5.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada Zaprešida... 39 5.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada Zaprešida... 40 5.4. ZAKLJUČAK... 41 6. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA ZA GRAD ZAPREŠIĆ... 42 6.1. UVOD... 42 6.2. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA... 42 6.3. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA... 44 6.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida 44 6.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada Zaprešida... 45 6.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada Zaprešida... 45 6.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila... 46 6.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada Zaprešida... 47 6.4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA... 48 6.5. UKUPNI REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 GRADA ZAPREŠIDA... 48 6.5.1. Energetske potrošnje Grada Zaprešida... 48 6.5.2. Emisije CO 2 Grada Zaprešida... 50 6.6. ZAKLJUČAK... 53 7. PLAN MJERA I AKTIVNOSTI ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 DO 2020. GODINE... 54 7.1. UVOD... 54
7.2. MJERE KOJE PROIZLAZE IZ HRVATSKE NACIONALNE LEGISLATIVE... 54 7.2.1. Zgradarstvo... 54 7.2.2. Promet... 55 7.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIDA... 55 7.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva... 56 7.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti... 57 7.3.3. Mjere za zgrade u vlasništvu Grada... 58 7.3.4. Mjere za stambeni sektor Grada Zaprešida... 59 7.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti... 60 7.4. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU PROMETA GRADA ZAPREŠIDA... 60 7.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida... 60 7.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti... 61 7.4.3. Zelena javna nabava... 61 7.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida... 62 7.4.5. Mjere za javni prijevoz Grada... 62 7.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozila... 63 7.5. MJERE ZA SEKTOR JAVNE RASVJETE... 63 8. VREMENSKI I FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE PLANA MJERA I AKTIVNOSTI ZA GRAD ZAPREŠIĆ... 64 8.1 UVOD... 64 8.2 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIDA... 64 8.2.1 Obrazovanje, promocija i promjena ponašanja... 65 8.2.2 Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida... 67 8.2.3 Stambeni sektor (kudanstva) Grada Zaprešida... 71 8.2.4 Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti... 74 8.3 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA PROMETA GRADA ZAPREŠIDA... 77 8.3.1 Legislativne i planske mjere... 78 8.3.2 Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti... 79 8.3.3 Vozila u vlasništvu Grada Zaprešida... 80 8.3.4 Javni prijevoz... 81 8.3.5 Osobna i komercijalna vozila... 89 8.4 MJERE SMANJENJA EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA... 91 9. PROCJENA SMANJENJA EMISIJA CO 2 ZA IDENTIFICIRANE MJERE DO 2020. GODINE... 93 9.1. UVODNA RAZMATRANJA... 93 9.2. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA... 93
9.3. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA... 98 9.4. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE... 103 9.5. UKUPNE PROJEKCIJE EMISIJE CO 2 INVENTARA GRADA ZAPREŠIDA... 104 9.6. ZAKLJUČAK... 106 10. MEHANIZMI FINANCIRANJA I PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA... 107 10.1 PREGLED MOGUDIH IZVORA FINANCIRANJA... 107 10.2. PRORAČUN GRADA ZAPREŠIDA... 108 10.3. JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO... 109 10.4. ESCO MODEL... 110 10.5. REVOLVING FOND... 111 10.6. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ... 112 10.7. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST... 112 10.8. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ... 113 10.9. PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMODI... 114 10.9.1. Instrument pretpristupne pomodi - IPA... 114 10.9.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE)... 115 10.9.3. Programi Europske unije... 116 10.10. STRUKTURNI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE... 118 10.10.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)... 119 10.10.2. Kohezijski fond (CF)... 119 10.10.3. Europski socijalni fond (ESF)... 119 10.10.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)... 119 10.10.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS)... 120 10.10.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE)... 120 10.10.7. European Local Energy Assistance (ELENA)... 121 10.11. WESTERN BALKANS SUSTAINABLE ENERGY DIRECT FINANCING FACILITY... 121 10.12. OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EUROPU... 122 10.13. EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ... 123 10.14. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA... 123 10.15. GREEN FOR GROWTH FUND SOUTHEAST EUROPE... 124 11. ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIĆA... 126 11.1. RELEVANTNA REGULATIVA I DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE... 126 11.2. ZAKONODAVNI OKVIR I REGULATIVA REPUBLIKE HRVATSKE... 127
11.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske... 127 11.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa... 127 11.3. STRATEŠKI DOKUMENTI GRADA ZAPREŠIDA... 129 11.3.1. Generalni urbanistički plan i Prostorni plan uređenja Grada Zaprešida... 129 11.3.2. Akti i dokumenti iz područja energetike i zaštite okoliša Grada Zaprešida... 130 12. PRAĆENJE I KONTROLA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA... 131 13. ZAKLJUČCI I PREPORUKE... 134
Popis slika Slika 1.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 4. svibnja 2010. godine u Velikoj dvorani Europskog parlamenta u Briselu (na potpisivanju je prisutan gradonačelnik Grada Zaprešida)... 6 Slika 2.1 Dinamika realizacije Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida... 9 Slika 3.1 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u obrazovnim ustanovama Grada Zaprešida... 18 Slika 3.2 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kulturnim i sportskim ustanovama... 20 Slika 3.3 Usporedba specifičnih potrošnji energije u upravnim zgradama u vlasništvu Grada... 21 Slika 3.4 Usporedba specifične potrošnje električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostale namjene Grada Zaprešida... 22 Slika 3.5 Usporedba specifičnih potrošnji električne energije po kategorijama unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada... 23 Slika 3.6 Usporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada... 24 Slika 3.7 Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom podsektoru Grada Zaprešida... 25 Slika 3.8 Udio pojedinih energenta za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada Zaprešida... 26 Slika 3.9 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima... 27 Slika 3.10 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima... 27 Slika 3.11 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima... 28 Slika 4.1 Struktura potrošnje goriva za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida... 30 Slika 4.2 Raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskih autobusa... 31 Slika 4.3 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida... 32 Slika 4.4 Broj registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine... 33 Slika 4.5 Broj registriranih teretnih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine.. 33 Slika 4.6 Struktura registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u 2008. godini... 34 Slika 4.7 Struktura registriranih vozila prema vlasništvu u Gradu Zaprešidu u 2008. godini... 34 Slika 4.8 Udio potrošnje pojedinih tipova goriva u podsektoru osobna i komercijalna vozila... 35 Slika 4.9 Udio potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila na području Grada Zaprešida... 36 Slika 4.10 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada Zaprešida... 36 Slika 4.11 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet Grada Zaprešida... 37 Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti... 40 Slika 5.2 Priključne snage pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida... 41 Slika 6.1 Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida... 43 Slika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida... 44 Slika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida.. 44 Slika 6.4 Usporedba potrošnji goriva podsektora unutar sektora promet Grada Zaprešida... 47 Slika 6.5 Usporedba emisija CO 2 podsektora unutar sektora prometa Grada Zaprešida... 48 Slika 6.6 Struktura energetske potrošnje po energentu u 2008. godini... 49 Slika 6.7 Struktura energetske potrošnje po sektorima u 2008. godini... 50 Slika 6.8 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima... 50 Slika 6.9 Emisija CO 2 inventara po sektorima... 51 Slika 6.10 Emisija CO 2 inventara po energentima... 52 Slika 6.11 Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentima... 52 Slika 9.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora promet... 97 Slika 9.2 Usporedba projekcija emisija CO 2 s emisijom bazne 2008. godine za sektor promet... 98
Slika 9.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo... 102 Slika 9.4 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora zgradarstvo... 103 Slika 9.5 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 Inventara po sektorima... 105 Slika 9.6 Ukupne projekcije emisije CO 2 po scenarijima... 106
Popis tablica Tablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u sektoru obrazovanja... 18 Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturnih i obrazovnih ustanova... 19 Tablica 3.3 Parametri potrošnje prirodnog plina u upravnim zgradama... 21 Tablica 3.4 Parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji ostalih zgrada u vlasništvu Grada... 22 Tablica 3.5 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida.... 24 Tablica 3.6 Parametri potrošnje toplinske energije u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada Zaprešida... 26 Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu Grada... 29 Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka i potrošnja goriva ZET-a za 2008. godinu... 30 Tablica 4.3 Karakteristike voznog parka i potrošnje goriva međugradskog autobusnog prijevoza... 31 Tablica 4.4 Proračun godišnje potrošnje električne energije željezničkog prometa Grada Zaprešida.. 32 Tablica 4.5 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godini... 32 Tablica 4.6 Potrošnja goriva u 2008. godini... 35 Tablica 5.1 Karakteristike javne rasvjete Grada Zaprešida... 40 Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida... 42 Tablica 6.2 Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada Zaprešida... 43 Tablica 6.3 Emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada Zaprešida... 45 Tablica 6.4 Potrošnje goriva i emisija CO 2 po kategorijama autobusnog gradskog i međugradskog prijevoza... 45 Tablica 6.5 Proračun godišnjeg utroška energije željezničkog prometa... 46 Tablica 6.6 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza Grada.. 46 Tablica 6.7 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora osobna i komercijalna vozila... 46 Tablica 6.8 Ukupna emisija CO 2 sektora promet Grada Zaprešida... 47 Tablica 6.9 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete... 48 Tablica 6.10 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima... 49 Tablica 6.11 Emisija CO 2 po sektorima i energentima... 51 Tablica 9.1 Procjena broja vozila... 93 Tablica 9.2 Projekcija potrošnje energije i emisije CO 2 za 2020. godinu za scenarij bez mjera... 94 Tablica 9.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere... 95 Tablica 9.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama... 97 Tablica 9.5 Projekcije sektora promet po scenarijima... 98 Tablica 9.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera za sektor zgradarstva... 99 Tablica 9.7 Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera za sektor zgradarstva... 99 Tablica 9.8 Procijenjene uštede energije scenarija s mjerama u odnosu na BAU scenarij sektora zgradarstvo... 100 Tablica 9.9 Potencijali smanjenja emisije CO₂ sektora zgradarstvo... 101 Tablica 9.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo... 102 Tablica 9.11 Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo... 102 Tablica 9.12 Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijima... 103 Tablica 9.13 Potrošnja električne energije i emisija CO 2 scenarija bez mjera sektora javna rasvjeta. 103 Tablica 9.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora javna rasvjeta... 104 Tablica 9.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima... 104 Tablica 9.16 Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama... 105 Tablica 9.17 Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima... 105
Tablica 10.1 Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnosti... 107 Tablica 12.1 Prijedlog procesa pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada... 132
Sažetak Grad Zaprešid je jedan od prvih deset hrvatskih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika, velikoj inicijativi Europske komisije pokrenutoj u siječnju 2008. godine sa ciljem povezivanja europskih gradova u trajnu mrežu za razmjenu iskustava u poboljšanju energetske učinkovitosti urbanih sredina i smanjenje emisija CO 2 za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Gradska uprava Grada Zaprešida se odgovorno opredijelila za energetski održiv razvitak grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije kroz sljedede aktivnosti: Kontinuiranu provedbu programa i projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu Grada; Provedbu mjera, projekata i programa energetske učinkovitosti sektora javne rasvjete na području Grada; Planiranje razvitka grada na načelima energetsko-ekološke održivosti; Kontinuirane informativno-edukativne aktivnosti i kampanje o načinima povedanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO 2 za podizanje svijesti građana o nužnosti štednje energije u svim segmentima života i rada; Potporu programima i inicijativama raznih fizičkih i pravnih subjekata u cilju vedeg korištenja obnovljivih izvora energije. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Grad Zaprešid se obvezao na Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana održivog energetskog razvitka Grada načelno podijeljenog u 6 glavnih koraka: Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi, dionici i dr.); Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada (u daljnjem tekstu Akcijski plan); Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Klanjca; Provedba identificiranih mjera i aktivnosti prema Planu mjera i aktivnosti u skladu s definiranim rasporedom i vremenskim okvirom; Pradenje i kontrola provedbe identificiranih mjera prema Planu mjera i aktivnosti; Priprema izvještaja o realiziranim projektima iz Plana mjera i aktivnosti u vremenskim intervalima od 2 godine. Izrada ovog Akcijskog plana obuhvatila je 10 glavnih aktivnosti: Određivanje referentne godine; Analizu energetske potrošnje po sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje; Izradu Referentnog inventara emisija CO 2 ; Izradu Plana aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2 do 2020. godine; Određivanje vremenskog i financijskog okvira, te procjenu investicijskih troškova i potencijala energetskih ušteda i pripadajudih emisija CO 2 identificiranih mjera za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete; Određivanje mehanizama financiranja provedbe Akcijskog plana; Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Akcijskog plana; Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 do 2020. godine; Prijedlog mjera za kontrolu i monitoring provedbe Akcijskog plana. 1
Prvi korak u izradi Akcijskog plana bio je odabrati referentnu godinu, pri čemu je glavni kriterij odabira bila raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO 2. Nepouzdani podaci o energetskim potrošnjama i nužnost procjene emisija CO 2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentni inventar emisija CO 2 što nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europske komisije. Iz tog je razloga kao referentna odabrana 2008. godina, te promatrani vremenski okvir ovog Akcijskog plana obuhvada razdoblje od 2008. do 2020. godine. U skladu s preporukama Europske komisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na tri osnovna sektora od kojih se svaki dalje dijeli na nekoliko podsektora: zgradarstvo; promet; javna rasvjeta. Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida; stambeni sektor kudanstva; zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Sektor prometa sadrži dva podsektora: vozni park u vlasništvu Grada; osobna i komercijalna vozila. Provedene energetske analize sektora zgradarstva i prometa za 2008. godinu pokazuje da svi podsektori imaju visoke potencijale ušteda i električne i toplinske energije. Analize sektora javne rasvjete pokazuju da suvremena, ekološka rješenja rezultiraju znatnim energetskim uštedama i velikom redukcijom svjetlosnog zagađenja. Na osnovu provedenih energetskih analiza sektora dobiveni su ulazni parametri za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zaprešid za 2008. godinu, prema kojemu su iznosi i udjeli pojedinih sektora u ukupnoj emisiji CO 2 Grada sljededi: zgradarstvo 68844,7 tco 2 (81,1%); promet 14899,9 tco 2 (17,6%); javna rasvjeta 1162,6 tco 2 (1,37%). Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europske komisije, Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zaprešida. Posebnu potkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalne legislative. U skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere i aktivnosti za sektor zgradarstva podijeljene su u sljedede četiri potkategorije: promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti; mjere za zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada; mjere za stambeni sektor zgrada; mjere za komercijalni i uslužni sektor zgrada. Prioritetne mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedede potkategorije: legislativne mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa; 2
promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; zelena javna nabava; mjere za vozila u vlasništvu Grada; mjere za vozila javnog prijevoza mjere za osobna i komercijalna vozila. Mjere za unaprjeđenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva i prometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije. Od svih identificiranih mjera energetske učinkovitosti, izvršen je odabir prioritetnih mjera, čijom de se primjenom ostvariti zacrtani cilj smanjenja emisija CO 2 od 21% do 2020. godine u odnosu na 2008. godinu. Prioritetne mjere prikazane su u poglavlju 8 u tabličnom obliku, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri: vremenski okvir provedbe; tijelo zaduženo za provedbu; procjena investicijskih troškova provedbe; procjena očekivanih energetskih ušteda; procjena smanjenja emisija CO 2 ; investicijski troškovi po ušteđenoj tco 2 ; mogudi izvori sredstava za provedbu; kratki opis mjere i način provedbe. Prioritetne mjere za sektor zgradarstva Grada Zaprešida koje de rezultirati najvedim smanjenjem emisija CO 2 su : informativne, promotivne i obrazovne aktivnosti; uspostava djelotvornih shema sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti za sve podsektore zgradarstva; ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode; poboljšanje toplinske izolacije fasada i krovišta; ugradnja termostatskih setova na radijatore. Prioritetne mjere za sektor prometa Grada Zaprešida su: informativne, promotivne i obrazovne aktivnosti; skupina mjera za poboljšanje željezničkog prijevoza putnika; skupina mjera za unaprjeđenje autobusnog, gradskog prijevoza; uvođenje naplata za 3 parkirne zone na području Grada. Mjere energetske učinkovitosti sektora javne rasvjete Grada su: zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivijima; uspješna realizacija projekta: Energetski učinkovita javna rasvjeta za Grad Zaprešić koji obuhvada ugradnju 1005 svjetiljki s visokotlačnim natrijevim sijalicama i 36 LED svjetiljki; upravljanje intenzitetom javne rasvjete. Na osnovi provedene prognoze kretanja energetskih potrošnji i emisija CO 2 do 2020. godine prema dva scenarija, bez mjera i s mjerama, dana je procjena smanjenja emisija CO 2 za svaku prioritetnu 3
mjeru energetske učinkovitosti. Dobiveni rezultati pokazuju da se provedbom svih identificiranih mjera emisija CO 2 do 2020. godine može smanjiti za 22,82%. Za ostvarenje zacrtanog cilja smanjenja emisija CO 2 od 21% do 2020. godine u odnosu na referentnu, 2008. godinu, dovoljno je realizirati dio navedenih mjera u ovisnosti o financijskim, vremenskim i organizacijskim parametrima. Važni dijelovi ovog Akcijskog plana su i detaljan pregled mogudnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti te zakonodavni okvir za provedbu glavnih odrednica Akcijskog plana. Kontinuirano pradenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važna komponenta Procesa pripreme, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida. Svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju obvezu svake dvije godine pripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Akcijskog plana (u daljem tekstu Izvještaj) koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti te postignutih rezultata, trebao sadržavati i tzv. kontrolni inventar emisija CO 2. Usporedba referentnog inventara emisija CO 2 za 2008. godinu i kontrolnog inventara emisija za neku od sljededih godina jednoznačno de pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu, te dati konačan odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne. 4
1. Uvod 1.1. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) Europska komisija je 29. siječnja 2008. pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnika energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu s ciljem razmjene iskustava u primjeni djelotvornih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti urbanih sredina. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) je odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalne promjene klime, a ujedno prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije usmjerena direktno na aktivno uključenje i kontinuirano sudjelovanje gradskih uprava i samih građana u borbi protiv globalnog zatopljenja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima de u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO 2 u svom gradu za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Europskoj uniji (EU) odgovorna su za 80% energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 s godišnjim trendom porasta od 1,9%. Ambiciozni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za više od 20% u odnosu na referentnu godinu mogud je samo uz aktivno uključenje i sudjelovanje gradskih uprava, brojnih interesnih skupina i samih građana što vedeg broja europskih gradova. Zajedno s državnom upravom, gradske, lokalne i regionalne uprave europskih zemalja ravnopravno dijele odgovornost i preuzimaju obveze za borbu protiv globalnog zagrijavanja provedbom raznih programa, projekata i inicijativa za poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Uloge gradskih uprava koje obvezuju odjele gradske uprave, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu ili suvlasništvu gradova definirane Sporazumom gradonačelnika su slijedede: Provedba mjera, projekata i programa energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene u vlasništvu i korištenju gradova; Provedba mjera, projekata i programa u cilju povedanja kvalitete i energetsko-ekološke učinkovitosti u sektoru javnog gradskog prijevoza; Provedba mjera, projekata i programa energetske učinkovitosti sektora javne rasvjete na području grada; Planiranje razvitka gradova na načelima energetsko-ekološke održivosti; Kontinuirane informativno-edukativne aktivnosti i kampanje o načinima povedanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO 2 za podizanje svijesti građana o nužnosti štednje energije u svim segmentima života i rada; Potpora programima i inicijativama raznih fizičkih i pravnih subjekata u cilju vedeg korištenja obnovljivih izvora energije; Promicanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Sporazumom su definirane i konkretne obveze potpisnika: Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 (u nastavku Inventar) kao temelja za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada do 2020. godine (eng. Sustainable Energy Action Plan SEAP - u nastavku Akcijski plan); Izrada i provedba Akcijskog plana; Kontrola i pradenje provedbe Akcijskog plana; Podnošenje izviješda o realizaciji Akcijskog plana Europskoj komisiji svake dvije godine; Prilagođavanje strukture gradske uprave u cilju osiguranja potrebnog stručnog potencijala za provedbu Akcijskog plana; Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima provedbe Akcijskog plana; 5
Informiranje građana o mogudnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti način; Organiziranje Energetskih dana ili Dana Sporazuma gradova, u suradnji s Europskom komisijom i dionicima; Prisustvovanje i doprinos godišnjim Konferencijama gradonačelnika EU o energetski održivoj Europi; Razmjena iskustva i znanja s drugim gradovima i opdinama. Do 8. studenog 2010. Sporazum je potpisalo 2107 gradova, a interes za pristupanjem novih gradova je iznimno velik. Ovdje je zanimljivo spomenuti da je inicijativa prerasla europske granice i proširila se svijetom. Uz više od 2000 europskih gradova, Sporazum su potpisali i gradonačelnici glavnog grada Argentine, Buenos Airesa te Christchurcha na Novom Zelandu. Od europskih zemalja, u inicijativi su najzastupljeniji španjolski (754) i talijanski (730) gradovi. Od hrvatskih gradova inicijativi su se prvi, tijekom 2008. godine pridružili Rijeka, Zagreb i Ivanid Grad, a u 2009. godini Klanjec, Ozalj i Duga Resa. Početkom veljače 2010. Sporazumu je pristupio Grad Pregrada, a slijedili su gradovi Zaprešid (18.03.2010.), Jastrebarsko, Velika Gorica i Karlovac (slika 1.1). Slika 1.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 4. svibnja 2010. godine u Velikoj dvorani Europskog parlamenta u Briselu (na potpisivanju je prisutan gradonačelnik Grada Zaprešida) 1.2. Što je Akcijski plan održivog energetskog razvitka grada? Potpisivanjem Sporazuma, gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka grada (eng. Sustainable Energy Action Plan SEAP) koji treba biti dostavljen Europskoj komisiji unutar razdoblja od jedne godine. Akcijski plan održivog energetskog razvitka grada predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji de rezultirati smanjenjem emisije CO 2 za više od 20% do 2020. godine. 6
Glavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana su: smanjiti emisije CO 2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama; u što vedoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe grada; smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; povedati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora; omoguditi transformaciju urbanih u ekološki održiva područja. Akcijski plan se fokusira na dugoročne transformacije energetskih sustava unutar gradova te daje mjerljive ciljeve za smanjenje potrošnje energije i pripadajudih emisija CO 2. Obveze iz Akcijskog plana odnose se na cijelo područje grada, kako javnog tako i privatnog sektora. Plan definira mjere i aktivnosti u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete ne uključujudi sektor industrije. Akcijski plan u svim svojim segmentima treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje do 2020. godine. Europska komisija je pripremila Priručnik za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada u cilju olakšavanja njegove pripreme i provedbe gradskim upravama te uspoređivanja postignutih rezultata među europskim gradovima. U fazi implementacije Akcijskog plana, gradovi de Europskoj komisiji podnositi periodička izvješda o implementaciji i napretku u ostvarivanju zadanih ciljeva za što je razvijen i posebni obrazac za izvještavanje (Prilog 1). 1.3. Energetska politika Grada Zaprešida Gradska uprava Grada Zaprešida se, među prvima u Hrvatskoj, odgovorno opredijelila za energetski održiv razvitak grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije. Krajem 2008. godine pokrenut je projekt: Učinkovito gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu grada Zaprešića koji je obuhvatio sljedede aktivnosti: Izradu i kontinuiranu ažuriranje registra zgrada javne namjene u vlasništvu grada Zaprešida; Uvođenje informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) kojim de se kontinuirano pratiti podaci o energetskim karakteristikama zgrada u vlasništvu grada; Provedbu energetskih pregleda u 10 odabranih zgrada u vlasništvu grada na osnovu kojih su određene konkretne mjere energetske učinkovitosti i raspored njihove implementacije u ovisnosti o periodu povrata investicije; Izradu studija izvodljivosti za 10 odabranih zgrada javne namjene u vlasništvu grada; Provedbu EU Display kampanje pripremom i izlaganjem postera o potrošnji energije, vode i emisiji CO 2 u 10 zgrada u vlasništvu grada; Promotivne i informativne aktivnosti vezane za kontinuirano i pravodobno informiranje ciljanih grupa te široke javnosti o relevantnoj energetskoj problematici na području grada Zaprešida. Cilj provedbe projekta je s jedne strane ostvarenje izravnih financijskih ušteda proizašlih iz korištenja registra, ISGE sustava te rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka te energetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekta, a s druge uspostavom potpune kontrole nad energetskom situacijom grada, te povedanjem razine svijesti i sudjelovanja javnosti u projektima 7
učinkovitog korištenja energije promovirati grad Zaprešid kao model energetski učinkovitog i osviještenog grada na primjer ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Grad Zaprešid je odlukom Gradskog poglavarstva pristupio projektu Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (SGE) koji zajednički vode Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske. U sklopu projekta, gradonačelnik je potpisao Energetsku povelju kojom se Grad Zaprešid obvezao na provođenje proaktivne energetske politike s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenje svijesti među građanima o nužnosti učinkovitog korištenja energije. Od 27. do 29. travnja 2009. godine, Grad Zaprešid je aktivno sudjelovao u Drugoj radnoj konferenciji u sklopu projekta SGE pod nazivom Održivi razvoj gradova, održanoj u hotelu Westin. Organizatori i pokrovitelji bili su Grad Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Konferencija je okupila petstotinjak sudionika, među ostalima, predstavnike jedinica regionalne i lokalne samouprave, župane, gradonačelnike, predstavnike obrazovnih i znanstvenih institucija, projektante javnih, stambenih i poslovnih objekata, investitore u građevinskom sektoru, predstavnike obrtničkih i gospodarskih subjekata, ESCO kompanija, razvojnih i energetskih agencija te brojne predstavnike medija. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, 18. ožujka 2010. godine, Grad Zaprešid je službeno prihvatio provođenje načela i obveza iz tog dokumenta kao jedan od važnih preduvjeta za energetski održiv razvitak Grada. Jedna od važnijih aktivnosti u cilju energetski održivog razvitka Grada je i pravodobno informiranje i kontinuirana edukacija građana i ostalih dionika na području Grada o nužnosti štednje energije i smanjenja emisija CO 2. 15. travnja 2009. održana je javna tribina Gospodarenje energijom u gradu Zaprešidu u sklopu koje su održana predavanja za građane na temu uspostave sustavne brige o energetskoj situaciji u gradu, suvremenim energetskim konceptima gradova te novim tehnologijama u zgradarstvu. Također su održana radionice za ravnatelje javnih zgrade te različite likovne radionice. Jedan od važnijih projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje Grad Zaprešid trenutačno uspješno provodi je modernizacija zastarjele rasvjete na području Grada tj., njezina zamjena energetski učinkovitom. 8
2. Metodologija 2.1. Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida (u daljnjem tekstu Proces) načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka (slika 2.1.): 1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi, dionici i dr.); 2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida; 3. Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada; 4. Provedba identificiranih mjera i aktivnosti prema Planu mjera i aktivnosti u skladu s definiranim rasporedom i vremenskim okvirom; 5. Pradenje i kontrola provedbe identificiranih mjera prema Planu mjera i aktivnosti; 6. Priprema izvještaja o realiziranim projektima iz Plana mjera i aktivnosti u vremenskim intervalima od 2 godine. Unutar 6 glavnih koraka veliki je broj aktivnosti koje trebaju biti provedene za uspješnu realizaciju Procesa. Slika 2.1 Dinamika realizacije Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida 2.1.1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa Osnovna aktivnost pripremne faze Procesa je postizanje političke volje za njegovo pokretanje i realizaciju. Za uspješnu realizaciju Procesa od najvede je važnosti osigurati podršku Gradonačelnika i Gradskog vijeda Grada Zaprešida. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika predstavlja prvi korak u pravom smjeru i pokazuje pozitivno stajalište Gradske uprave za energetski održiv razvitak Grada. Važno je da vodedi ljudi Gradske uprave budu ved od pripremne faze uključeni u Proces te u ostalim fazama pružaju aktivnu potporu. Jedino je na taj način osigurana njegova uspješna provedba. Zadaci Gradske uprave u realizaciji Akcijskog plana su sljededi: uspješno integrirati ciljeve i mjere Akcijskog plana u razvojnu strategiju Grada Zaprešida; osigurati stručni kadar za provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; osigurati financijska sredstva za provedbu mjera; podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provedbe Akcijskog plana do 2020. godine; osigurati pradenje i izvještavanje o dinamici provedbe plana do 2020. godine; kontinuirano informirati građane o provedbi plana; 9
osigurati sudjelovanje dionika i građana u čitavom procesu od izrade do pradenja provedbe Akcijskog plana; uključiti se u mrežu gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju kontinuirane razmjene pozitivnih iskustava i zajedničke sinergije u izgradnji energetski održivih urbanih područja Europe. Korist od uspješno provedenog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana je višestruka za Grad i njegove građane ali i za jačanje političke modi Gradske uprave koja de uspješnom realizacijom čitavog Procesa: demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvitak Grada Zaprešida na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao imperativa održivosti 21. stoljeda; postaviti temelje energetski održivom razvitku Grada Zaprešida; pokrenuti nove financijske mehanizme za pokretanje i provedbu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu; osigurati dugoročnu sigurnu energetsku opskrbu Grada; povedati kvalitetu života svojih građana (poboljšati kvalitetu zraka, smanjiti prometna zagušenja i dr.). Od uspješne izrade i provedbe Akcijskog plana koristi bi na izravan ili neizravan način imali svi građani Grada Zaprešida koji de preko predstavnika raznih interesnih skupina (dionika) sudjelovati u svim fazama realizacije. Sudjelovanje što vedeg broja dionika je početni korak u procesu promjene energetskih stavova i ponašanja građana. Dionici u izradi i provedbi Akcijskog plana trebaju biti svi oni: čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcijskim planom; čije aktivnosti na bilo koji način utječu na Akcijski plan; čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu i provedbu Akcijskog plana. Prvi korak je identifikacija dionika, a sljededi specificiranje njihovih konkretnih uloga i zadataka u Procesu izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana. Proces treba započeti imenovanjem koordinatora ovlaštenog za donošenje svih važnih odluka tijekom izrade, implementacije i pradenja Plana. 2.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida obuhvada 10 glavnih aktivnosti: 1. Određivanje referentne godine; 2. Analizu energetske potrošnje po sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; 3. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje; 4. Izradu Referentnog inventara emisija CO 2 ; 5. Izradu Plana aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2 do 2020. godine; 6. Određivanje vremenskog i financijskog okvira, te procjenu investicijskih troškova i potencijala energetskih ušteda i pripadajudih emisija CO 2 identificiranih mjera za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete; 7. Određivanje mehanizama financiranja provedbe Akcijskog plana; 10
8. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Akcijskog plana; 9. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 do 2020. godine; 10. Prijedlog mjera za kontrolu i monitoring provedbe Akcijskog plana. Prva aktivnost u izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida je određivanje vremenskog okvira provedbe, odnosno odabir referentne (bazne) godine za koju de biti izrađen Referentni inventar emisija CO 2 za pojedine sektore neposredne potrošnje. Vremenski okvir provedbe Akcijskog plana čini razdoblje od referentne do 2020. godine. Za Grad Zaprešid je kao referentna izabrana 2008. godina, jer su za navedenu godinu dostupni kvalitetni podaci o energetskoj potrošnji sektora. U skladu s preporukama Europske komisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na: zgradarstvo; promet; javnu rasvjetu. Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida; zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti na području Grada; stambene zgrade. Sektor prometa sadrži tri podsektora: vozila u vlasništvu i korištenju Grada; javni prijevoz na području Grada; osobna i komercijalna vozila. Sektor javne rasvjete čini mreža javne rasvjete u vlasništvu Grada. Ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada za 2008. godinu su: broj i površina građevina; konstrukcijske i energetske karakteristike građevina; potrošnja električne energije u objektima; potrošnja toplinske energije u objektima; vrste korištenih energenata. Potrebni podaci za analizu energetske potrošnje prometa u Gradu Zaprešidu u 2008. godini su: struktura i karakteristike voznog parka u vlasništvu i korištenju Grada; struktura i karakteristike javnog prijevoza na području Grada; broj i struktura registriranih osobnih i kombiniranih vozila; potrošnja raznih vrsta goriva voznog parka u vlasništvu Grada; podjela i potrošnja raznih vrsta goriva za autobusni prijevoz na području Grada. Na osnovu broja i strukture registriranih osobnih i kombiniranih vozila bit de procijenjena pređena kilometraža i pripadajuda potrošnja raznih vrsta goriva. Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u sektoru javne rasvjete Grada su: struktura i karakteristika mreže javne rasvjete (broj svjetiljki, tip i karakteristike, udaljenost između rasvjetnih stupova i dr.); 11
potrošnja električne energije. Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnje raznih sektora i podsektora preduvjet kvalitetni podaci, a njezini rezultati ustvari ulazni podaci za izradu Referentnog inventara emisija CO 2, sistematsko prikupljanje i obrada prikupljenih podataka jedna je od najvažnijih, ako ne i najvažnija aktivnost izrade Akcijskog plana. Sljededa važna aktivnost ovog Akcijskog plana je izrada Referentnog inventara emisija CO 2 koja de se za Grad Zaprešid izraditi prema IPCC protokolu. IPCC protokol za određivanje emisija onečišdujudih tvari u atmosferu je protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Programme - UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation Framework Convention on Climate Change UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem Kyotskog protokola 2007. godine obvezala na pradenje i izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu, pa de se on kao nacionalno priznat protokol koristiti i za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zaprešid. Na osnovu provedene analize energetske potrošnje sektora i podsektora Grada i pripadajudih emisija CO 2 u 2008. godini, prognoza energetske potrošnje u vremenskom razdoblju do 2020. godine kao i brojnih drugih relevantnih čimbenika, identificiraju se mjere i aktivnosti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje čine Plan mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu Plan) za razdoblje do 2020. godine, čija de implementacija rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2. Prema preporukama Europske komisije, Plan mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid obuhvatit de sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete, a prema konkretnoj situaciji u Gradu mjere mogu obuhvatiti i sljededa područja: lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (u vlasništvu Grada i drugih energetskih tvrtki); planiranje korištenja gradskog zemljišta (urbanističko planiranje, planiranje razvitka prometne infrastrukture, planiranje projekata izgradnje i rekonstrukcije zgrada na načelima održive gradnje); Zelenu javnu nabavu (uvođenje zahtjeva energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proces javne nabave u Gradu); rad s građanima i dionicima na obrazovanju, podizanju svijesti i njihovom aktivnom uključenju u energetski održivi razvitak grada (formiranje energetskih savjetovališta i info centara, financijski mehanizmi za poticanje fizičkih osoba za pokretanje projekata energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, promotivne i informativne akcije, ispitivanje javnog mišljenja i stavova i dr.). Za svaku identificiranu mjeru i aktivnost u Planu de biti određeni: potencijali energetskih ušteda do 2020. godine; vremenski okvir i dinamika provedbe; mogudnosti financiranja; investicijski troškovi provedbe; potencijali smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine. Važna aktivnost Akcijskog plana je i utvrđivanje zakonodavnog okvira. Sve predložene mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana su u skladu s relevantnom legislativom na razini Grada, Zagrebačke županije, Hrvatske i Europske unije. 12
Posljednji korak u izradi Akcijskog plana je na osnovu svih provedenih aktivnosti postaviti realan cilj smanjenja ukupnih emisija CO 2 do 2020. godine te ciljeve smanjenja emisija po pojedinim sektorima i podsektorima energetske potrošnje na području Grada. 2.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta Grada Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Zaprešida je ključni element za njegovu implementaciju te ostvarenje cilja smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine. Iz tog je razloga s jedne strane važno da su vodedi ljudi Gradske uprave uključeni u Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana od samog početka, a s druge da se kao jedan od prvih koraka uspostavi Energetski savjet kao krovno tijelo koje de pratiti i evaluirati čitav Proces. Jednom kad Energetski savjet prihvati Akcijski plan kao stručno kvalitetan i provediv dokument, na Gradskom je vijedu da ga proglasi službenim, provedbenim dokumentom kao osnovnim preduvjetom njegove uspješne realizacije. 2.1.4. Provedba Plana mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid Implementacija identificiranih mjera energetske učinkovitosti koja de omoguditi postizanje cilja smanjenja emisija CO 2 za više od 20% do 2020. godine najteža je faza Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana koja zahtjeva najviše vremena i truda kao i znatna financijska sredstva. Faza izrade Akcijskog plana završava izradom Plana mjera i aktivnosti koji sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti, prijedlog rasporeda provedbe, vremenski okvir i dinamiku provedbe, te potencijale energetskih ušteda i pripadajudih smanjenja emisija CO 2. Prihvadanjem Akcijskog plana kao službenog dokumenta Grada službeno krede njegova provedba, koja je vrlo složena zadada ovisna o brojnim gospodarskim, socijalnim, društvenim, ekonomskim i tehničkim čimbenicima, a čija de uspješna realizacija zahtijevati iznimno dobru organizaciju i suradnju između brojnih dionika na području Grada. Prvi korak provedbe Akcijskog plana je osnivanje Radne grupe za provedbu Akcijskog plana (u daljnjem tekstu Radna grupa) i imenovanje njezinog voditelja. Osnovni zadatak Radne grupe je koordinacija cijelog, veoma kompleksnog procesa provedbe Akcijskog plana. Prvi preduvjet uspješne koordinacije je priprema i provođenje djelotvorne komunikacijske strategije na dvije razine. Na prvoj razini treba osigurati kontinuirani protok informacija i komunikaciju između Gradskih ureda i službi, odnosno svih osoba uključenih u konkretne projekte energetske učinkovitosti te odgovornih za njihovu realizaciju u skladu s Planom (projektanti, građevinari i dr.). Na drugoj razini razmjenjuju se informacije s građanima i dionicima o svim aktivnostima u sklopu provedbe Plana. Od velike je važnosti za uspješnu provedbu Akcijskog plana dobra komunikacija uz odgovarajude iskustvo i stručnost članova Radne grupe. 2.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog plana Faza pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko razina: Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planu mjera i aktivnosti; Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutar Plana; Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu. Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Plana mjera i aktivnosti provodit de Energetski savjet. 13
Jedini način uspješnog pradenja postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima kao i zadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i za provedbu Plana u cjelini je izrada novog Registra emisija CO 2 za Grad Zaprešid. Prema preporukama Europske komisije najbolji bi se rezultati cjelokupnog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana postigli izradom novog Registra emisija CO 2 (eng. Monitoring Emission Inventory) svake dvije godine pri čemu je važno da je metodologija njegove izrade identična metodologiji prema kojoj je izrađen Referentni registar emisija CO 2 (eng. Baseline Emission Inventory) za 2008. godinu. Jedino jednake metodologije izrade registra omoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevi smanjenja emisija CO 2 zadovoljeni. Još bi se bolji rezultati postigli da izradu novog registra prati i izrada novog Akcijskog plana koji bi sadržavao analizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novog Plana aktivnosti i mjera baziran na konkretnim rezultatima i podacima iz Registra emisija CO 2 za tekudu godinu. Za izradu novog Akcijskog plana također je važno koristiti identičnu metodologiju kako bi svi rezultati bili usporedivi. 2.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana Pristupanjem Sporazumu gradonačelnika gradovi su se obvezali na izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici i uspješnosti njegove provedbe svake dvije godine. Europska komisija je pripremila i objavila obrasce u koje treba unijeti glavne parametre Akcijskog plana (odgovornu osobu, energetske potrošnje i emisije CO 2 prema EC klasifikaciji sektora, identificirane mjere energetske učinkovitosti, postavljene ciljeve i dr.). Ispunjene obrasce treba poslati Europskoj komisiji koja de ih ocijeniti te odgovornoj osobi iz Gradske uprave poslati službeno mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje Akcijskog plana. 2.2. Organizacijska struktura Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida 2.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu Procesa Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida je složen zadatak koji de pred sve svoje sudionike postaviti brojne izazove. Iako je Europska komisija dala okvirne upute o čitavom tijeku Procesa na Gradskoj je upravi da ih u što vedoj mjeri prilagodi konkretnoj situaciji u Gradu što nije nimalo jednostavan zadatak. Glavni preduvjet uspješne realizacije Procesa je izgradnja djelotvorne organizacijske strukture u kojoj de se od samog pokretanja Procesa znati tko, što, kako i u kojem vremenskim roku treba napraviti. Od iznimne je važnosti na samom početku formirati radna i nadzorna tijela te jasno definirati zadade. Prvi korak u izgradnji organizacijske strukture za provedbu Procesa je imenovanje koordinatora. Koordinator Procesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnih koraka Procesa. Ovaj Akcijski plan predlaže da koordinator Procesa bude predstavnik Gradske uprave, zadužen za rješavanje energetskih pitanja na razini Grada. Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe Procesa treba osnovati su sljededa: Energetski savjet; Radna grupa za provedbu Akcijskog plana. Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja Procesa. U cilju dobre komunikacije i pradenja cijelog Procesa prijedlog je da koordinator Procesa obnaša i dužnost predsjednika Energetskog savjeta. Energetski savjet trebaju činiti predstavnici Gradske 14
uprave, glavnih dionika Procesa te istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom iz područja energetskog planiranja, graditeljstva i prostornog uređenja te prometa i komunalne infrastrukture. Osnovne zadade Energetskog savjeta su sljedede: pradenje svih faza Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana; komunikacija s dionicima i građanstvom; recenzija Akcijskog plana; pripremne radnje za prihvadanje Akcijskog plana od strane Gradskog vijeda; pradenje rada Radne grupe za provedbu Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; pradenje i kontrola provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; periodičko izvještavanje Gradske uprave o rezultatima Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana; recenzija Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europsku komisiju; prihvadanje Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europsku komisiju. Prijedlog je da Energetski savjet Grada Zaprešida čine predstavnici sljededih institucija: Grada Zaprešida; Elektre Zaprešid; Gradske plinare Zagreb; Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. Radna grupa za provedbu Akcijskog plana je radno tijelo zaduženo prvenstveno za pokretanje i koordinaciju provedbe konkretnih projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša u skladu s rasporedom i dinamikom Plana mjera i aktivnosti. Glavne zadade Radne grupe obuhvadaju: vođenje i koordinaciju cjelokupne provedbe Plana mjera i aktivnosti u skladu s odlukama Energetskog savjeta; uspostavu komunikacijske strategije; vođenje natječaja za izradu projektne dokumentacije za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za izvođače radova za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za potrebnu opremu za projekte i mjere prema Planu; vođenje projekata i mjera po Planu; pripremu periodičkih izvještaja o rezultatima provedbe Plana. Prijedlog je da Radnu grupu čine tri djelatnika Grada Zaprešida, djelatnik komunalnog poduzeda grada Zaprešida i predstavnik Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. 2.2.2. Identifikacija i uključivanje dionika Proces izrade i provedbe Akcijskog plana je kompleksan zadatak u koji od početka treba uključiti što više interesnih skupina za što je nužna djelotvorna komunikacijska strategija. Iz tog je razloga, prvi korak identifikacija dionika. Izravno uključivanje dionika u Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana treba provesti od samog pokretanja Procesa. 15
Dionici s područja Grada Zaprešida mogu se podijeliti u šest kategorija: gradski odjeli; obrtnici/hrvatska obrtnička komora; poduzetnici/hrvatska gospodarska komora/hrvatska udruga poslodavaca; obrazovne ustanove; nevladine udruge; udruge potrošača. Zaprešid se sastoji od 4 mjesna odbora unutar Grada (Stari centar, Centar, Sjever i Novi dvori- Kalamiri) i 6 mjesnih odbora izvan Grada (Jablanovec, Ivanec, Kupljenovo, Pojatno, Šibice, Hruševec Kupljenski). Gradska uprava organizirana je u četiri upravna odjela: Služba Grada, Upravni odjel za financije i gospodarski razvitak, Upravni odjel za društvene djelatnosti te Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Gradsko vijede broji 19 članova. Značajne industrijske grane na području Grada: proizvodnja keramike, Inker d.o.o., kovinska industrija, Lanac d.o.o., industrija namještaja, Kenda d.o.o., proizvodnja skretnica za Hrvatske željeznice, proizvodnja tehničkog plina Messer Croatia Plin, tvornice kamene građe Viadukt i Rofix, kamenolomi Viadukt i Jelenje vode, iskopavanje šljunka u Hidroelektri. Na području Grada Zaprešida djeluje Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti Baltazar Adam Krčelid, srednja škola Ban Josip Jelačid i četiri osnovne škole: Antun Augustinčid, Ljudevit Gaj, Kupljenovo i Bistra. Kao važne dionike, sigurno treba istaknuti i interesna udruženja obrtnika i trgovačkih društava unutar Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog udruženja poslodavaca i udruženja obrtnika unutar Hrvatske obrtničke komore te nevladine udruge i udruge potrošača. Od ekoloških udruga na području Grada Zaprešida djeluju CRO-ECO Centar i Zavičajno ekološko društvo Zaprešid. 16
3. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada Zaprešida u 2008. godini Za potrebe analize energetske potrošnje sektor zgradarstva Grada Zaprešida podijeljen je na slijedede podsektore: zgrade stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida; stambene zgrade - kudanstva; zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti. Relevantni podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su iz sljededih izvora: Grad Zaprešid; HEP ODS, Elektra Zagreb, Pogon Zaprešid; Gradska plinara Zagreb; HEP - Toplinarstvo. Na temelju prikupljenih podataka, za podsektore zgradarstva Grada Zaprešida prikazani su sljededi parametri: opdi podaci o podsektoru; ukupna površina podsektora (m 2 ); broj objekata podsektora; ukupna potrošnja električne energije podsektora (kwh); specifična potrošnja električne energije podsektora (kwh/m 2 ); potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kwh); specifična potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kwh/m²); ukupna potrošnja iz centraliziranog toplinskog sustava (MWh); specifična potrošnja centraliziranog toplinskog sustava (kwh/m²); ukupna potrošnja prirodnog plina (m 3 ); specifična potrošnja prirodnog plina podsektora (kwh/m²); ukupna potrošnja ekstra lakog loživog ulja (t); specifična potrošnja lož ulja (kwh/m²); ukupna potrošnja toplinske energije podsektora (MWh); specifična potrošnja toplinske energije podsektora (kwh/m 2 ). Detaljne tablice s gore navedenim parametrima za sve podsektore zgradarstva Grada nalaze se u Prilogu 3. 3.1. Analiza energetske potrošnje u podsektoru zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida u 2008. godini 3.1.1. Podjela zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida Podsektor zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida podijeljen je u slijedede kategorije: ustanove u odgoju i školstvu; kulturne i sportske ustanove; upravne zgrade; zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada. 17
Podjela na navedene kategorije provedena je kako bi se dobio što bolji i točniji uvid u stvarnu potrošnju toplinske i električne energije u podsektoru zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada u ovisnosti o djelatnostima koje se u zgradama provode. 3.1.2. Ustanove u odgoju i školstvu Grada Zaprešida Grad Zaprešid ima 2 vrtida, ukupne površine 3 547 m 2, 5 osnovnih škola, ukupne površine 7 372 m 2, visoku školu površine 1 600 m 2 te Pučko otvoreno učilište površine 999 m 2. Ukupan broj objekata u sektoru obrazovanja iznosi 9, ukupne površine 13 518 m 2. U sektoru obrazovanja je u 2008. godini ukupno potrošeno 778 679 kwh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 57,6 kwh/m 2. Sve obrazovne ustanove imaju vlastitu kotlovnicu na prirodni plin, osim OŠ Pojatno koja ima vlastitu kotlovnicu na lož ulje. U tablici 3.1 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu u sektoru školstva Grada Zaprešida te specifična potrošnja toplinske energije. Tablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u sektoru obrazovanja Energent Ukupna grijana površina (m 2 ) Potrošnja toplinske energije (kwh) Specifična potrošnja (kwh/m 2 ) Lož ulje 222 92 279 415,67 Prirodni plin 13 296 3 214 272 241,73 Ukupno 13 518 3 306 551 244,59 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za sve objekte u sektoru obrazovanja dana je grafikonom na sl. 3.1. Slika 3.1 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u obrazovnim ustanovama Grada Zaprešida 18
Iz provedene energetske analize kategorije ustanove u odgoju i školstvu Grada Zaprešida može se zaključiti da je potrošnja i električne i toplinske energije očekivana i karakteristična za objekte odgojno obrazovne namjene na području Hrvatske. Ipak, važno je naglasiti da je dobivena specifična potrošnja toplinske energije od 244,59 kwh/m 2 puno veda od propisane Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08 i 89/09) i da su potencijali energetskih ušteda iznimno visoki. U pog. 7. i 8. dane su konkretne mjere energetske učinkovitosti za ovu kategoriju zgrada u vlasništvu Grada. Prosječna specifična potrošnja električne energije ove kategorije zgrada relativno je visoka zbog iznimno velike potrošnje u OŠ Antuna Augustinčida te Visokoj školi za poslovno upravljanje Baltazar Adam Krčelid, gdje sustav ventilacije troši izrazito puno energije. U ostalim objektima ove kategorije zgrada specifična potrošnja električne energije je ispod hrvatskog prosjeka koji iznosi oko 40 kwh/m 2. Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 3.1.3. Kulturne i sportske ustanove Kategoriju kulturnih i sportskih ustanova u vlasništvu Grada Zaprešida, ukupne površine od 4 230,46 m 2 čine sljededi objekti: 1. Muzej Matija Skurjeni površine 588,30 m 2 ; 2. Športsko rekreacijski centar površine 3 150,00 m 2 ; 3. Športski dom NK Croatije površine 92,16 m 2 ; 4. Sportsko ribolovno društvo Šaran Zaprešid površine 400,00 m 2. U 2008. godini u kategoriji kulturne i sportske ustanove ukupno je potrošeno 418 174 kwh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 98,84 kwh/m 2. U tablici 3.2 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji kulturnih i sportskih ustanova Grada Zaprešida, te specifična potrošnja toplinske energije. Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturnih i obrazovnih ustanova Energent Ukupna grijana Potrošnja toplinske Specifična potrošnja površina (m 2 ) energije (kwh) (kwh/m 2 ) Prirodni plin 3 830,46 840 410,21 219,40 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za sve objekte u kategoriji kulturnih i sportskih ustanova dana je grafikonom na sl. 3.2. 19
Slika 3.2 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kulturnim i sportskim ustanovama Iz provedene energetske analize u kategoriji sportskih i kulturnih ustanova Grada Zaprešida može se zaključiti da je potrošnja toplinske energije očekivana i karakteristična za objekte navedene namjene. Prosječna specifična potrošnja električne energije relativno je visoka zbog iznimno velike potrošnje u Športsko rekreacijskom centru, uzrokovane radom električnih trošila u ugostiteljskim objektima u najmu i praonici rublja, kao i kontinuiranim radom elektromotora. Ovdje treba napomenuti, da ugostiteljski objekti pladaju paušalne a ne stvarne energetske troškove, što rezultira njihovom potpunom nemotiviranošdu za racionalno korištenje energije, o čemu bi Grad kao njihov najmodavac trebao povesti računa. Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 3.1.4. Upravne zgrade Kategoriji upravnih zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida, ukupne površine 4 755 m 2 pripadaju sljededi objekti: 1. Upravna zgrada Grada Zaprešida; 2. zgrada Opdinskog suda i katastra; 3. zgrade Gradskog komunalnog poduzeda (nekoliko objekata). U 2008. godini, u ovoj je kategoriji zgrada ukupno potrošeno 235 278 kwh električne energije, što daje specifičnu potrošnju od 49,48 kwh/m 2. 20
Sve upravne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida kao gorivo za grijanje koriste prirodni plin. U tablici 3.3 dani su parametri potrošnje prirodnog plina u kategoriji upravnih zgrada. Tablica 3.3 Parametri potrošnje prirodnog plina u upravnim zgradama Energent Ukupna grijana Potrošnja toplinske Specifična potrošnja površina (m 2 ) energije (kwh) (kwh/m 2 ) Prirodni plin 4365 1 694 089,45 388,10 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u upravnim zgradama u vlasništvu Grada dana je grafikonom na sl. 3.3. Slika 3.3 Usporedba specifičnih potrošnji energije u upravnim zgradama u vlasništvu Grada Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 3.1.5. Zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada Kategoriju zgrada ostale namjene u vlasništvu Grada Zaprešida čini ukupno 12 objekata, prvenstveno zgrada mjesnih odbora, dobrovoljnih vatrogasnih društava, lovačkih domova i dr. ukupne površine 2 400 m 2. U ovoj kategoriji je u 2008. godini ukupno potrošeno 71 067 kwh električne energije, što daje specifičnu potrošnju od 29,61 kwh/m 2. Svi grijani objekti imaju vlastite kotlovnice na prirodni plin. U tablici 3.4 dani su parametri i specifične potrošnja toplinske energije. 21
Tablica 3.4 Parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji ostalih zgrada u vlasništvu Grada Energent Ukupna grijana površina (m 2 ) Potrošnja toplinske energije (kwh) Specifična potrošnja (kwh/m 2 ) Prirodni plin 1 808 333 856,17 184,65 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostale namjene u vlasništvu Grada dana je grafikonom na sl. 3.4. Slika 3.4 Usporedba specifične potrošnje električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostale namjene Grada Zaprešida Potrošnja električne i toplinske energije u ostalim objektima u vlasništvu Grada je različita ovisno o korištenju i namjeni objekta. Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 22
3.1.6. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvu Grada Analizom potrošnje električne i toplinske energije za 2008. godinu obuhvadene su u prethodnim poglavljima opisane kategorije unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada: ustanove u odgoju i školstvu; kulturne i sportske ustanove; upravne zgrade; zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada. Struktura potrošnje električne energije po kategorijama unutar podsektora prikazana je grafikonom na slici 3.5. Slika 3.5 Usporedba specifičnih potrošnji električne energije po kategorijama unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada Usporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada prikazana je grafikonom na slici 3. 6. 23
Slika 3.6 Usporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada Provedena energetska analiza podsektora zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida za 2008. godinu pokazuje da sve kategorije zgrada (školstvo, sport, kultura, uprava i zgrade ostale namjene) imaju visoke potencijale ušteda i električne i toplinske energije. 3.2. Analiza energetske potrošnje stambenog sektora Grada Zaprešida u 2008. godini Ukupna površina objekata u stambenom sektoru Grada Zaprešida u 2008. godini iznosi 563 000 m 2. Prema statističkim podacima Grada Zaprešida, 2008. godine je u Zaprešidu bilo 8500 kudanstava. Iz Elektre Zaprešid su dobiveni podaci o ukupnoj potrošnji električne energije na području Grada Zaprešida i sedam opdina koje ne pripadaju Gradu Zaprešidu - Bistra, Jakovlje, Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Luka i Pušda koja iznosi 67.902.836 kwh. Bududi da se na području Grada Zaprešida nalazi 46,5% broja kudanstva modelirana potrošnja električne energije na području Grada iznosi 31 574 819 kwh godišnje. Dakle, 2008. godine u stambenom sektoru Grada je potrošeno 31 574 819 kwh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 56,08 kwh/m 2. Prema podacima iz Grada, kudanstava se griju na vlastite kotlovnice na prirodni plin, a dio ih je priključen na toplane u vlasništvu HEP Toplinarstva. Podaci o potrošnji energenata i toplinske energije iz toplana na području Zaprešida u 2008. godini, dobiveni su od HEP Toplinarstva. U tablici 3.5 dani su parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida. Tablica 3.5 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida. Energent Ukupna grijana površina (m 2 ) Potrošnja toplinske energije iz vlastitih kotlovnica (kwh) Potrošnja toplinske energije iz toplana (kwh) Specifična potrošnja (kwh/m 2 ) Prirodni plin 97 312 454 Lož ulje CTS 19070861 Ukupno 563 000 97 312 454 19 070 861 206,72 24
Ukupna potrošnja toplinske energije u podsektoru kudanstva Grada Zaprešida iznosi 116 383 MWh, što daje specifičnu potrošnju toplinske energije od 206,72 kwh/m 2. Na slici 3.7 prikazana je zastupljenost pojedinih energenata za grijanje u kudanstvima. Slika 3.7 Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom podsektoru Grada Zaprešida Analiza energetske potrošnje stambenog podsektora Grada Zaprešida pokazuje veliki potencijal energetskih ušteda osobito toplinske energije. Imajudi u vidu da su prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, u ovisnosti o obliku zgrade, specifične potrošnje toplinske energije za nove stambene zgrade, ograničene na 51 do 95 kwh/m 2, jasno je da postojedi stambeni fond troši značajno više i da de trebati poduzeti brojne mjere energetske učinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenja emisija CO 2 za više od 20% do 2020. godine. Tablice s detaljnim podacima o broju kudanstava, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 3.3. Analiza energetske potrošnje u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Zaprešida u 2008. godini Podsektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada objekte ukupne površine 185 400 m 2. Podaci o površini dobiveni su iz Grada Zaprešida prema računima za naplatu komunalne naknade. Ovdje treba naglasiti da podatak Elektre Zaprešid o potrošnji električne energije obuhvada i opdine izvan Grada Zaprešida. Iz tog je razloga potrošnja električne energije ovog sektora jedino mogla biti procijenjena. Pouzdanost procjene je u ovom slučaju smanjena činjenicom da su razlike u potrošnji električne energije različitih djelatnosti unutar sektora vrlo velike. Iskustveno je za specifičnu potrošnju električne energije ovog sektora uzeta prosječna vrijednost od 75 kwh/m 2, što rezultira ukupnom potrošnjom električne energije sektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Zaprešida u 2008. godini od 13 905 MWh. Dio zgrada podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Zaprešida grije se prirodnim plinom iz vlastitih kotlovnica dok je manji dio priključen na toplane. Podaci o potrošnji toplinske energije prikupljeni su od Hep Toplinarstva i Gradske plinare. Podaci o potrošnji prirodnog plina iz 25
Gradske plinare pokazuju relativno velika odstupanja i nisu upotrebljivi za potrebe ove analize. Iz tog je razloga i specifična potrošnja toplinske energije iskustveno procijenjena na 170 kwh/m 2. Prema procijenjenoj specifičnoj potrošnji od 170 kwh/m 2 i podacima o potrošnji toplinske energije iz Hep Toplinarstva, modelirana je potrošnja prirodnog plina u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnosti. U tablici 3.6 dani su parametri potrošnje toplinske energije u zgradama podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada Zaprešida. Tablica 3.6 Parametri potrošnje toplinske energije u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada Zaprešida Energent Ukupna grijana površina (m 2 ) Potrošnja toplinske energije iz vlastitih kotlovnica (kwh) Potrošnja toplinske energije iz toplana (kwh) Specifična potrošnja (kwh/m 2 ) Prirodni plin 30 839 000 Lož ulje CTS 679 000 UKUPNO 185 400 30 839 000 679 000 170 Na opisani način modelirana, ukupna potrošnja toplinske energije u uslužnom i komercijalnom podsektoru Grada Zaprešida iznosi 31 518 MWh. Na slici 3.8 prikazana je zastupljenost pojedinih energenata za grijanje u komercijalnom i uslužnom sektoru. Slika 3.8 Udio pojedinih energenta za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru Grada Zaprešida Analiza energetske potrošnje komercijalnog i uslužnog podsektora Grada Zaprešida, također pokazuje veliki potencijal energetskih ušteda električne i toplinske energije te de trebati poduzimati brojne 26
mjere energetske učinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenja emisija CO 2 za više od 20% do 2020. godine. Tablice s detaljnim podacima o broju kudanstava, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su u Prilogu 3. 3.4. Zaključak Prema rezultatima provedenih energetskih analiza u sektoru zgradarstva Grada Zaprešida, najviše energije troši podsektor kudanstva, zatim komercijalnih i uslužnih djelatnosti te podsektor zgrada u vlasništvu Grada (slika 3.9). Slika 3.9 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima Udjeli pojedinog podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije sektora zgradarstva prikazani su na slici 3.10, a toplinske na slici 3.11. Slika 3.10 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima 27
Slika 3.11 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima Načelni je zaključak provedene energetske analize sektora zgradarstva Grada Zaprešida da se provedbom raznih mjera energetske učinkovitosti mogu ostvariti značajne energetske i ekološke uštede. Detaljni prikaz mjera čija bi provedba rezultirala znatnim smanjenjem potrošnji toplinske i električne energije po podsektorima sektora zgradarstva Grada Zaprešida dani su u poglavljima 7. i 8. 28
4. Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa Grada Zaprešida u 2008. godini Za potrebe analize energetske potrošnje sektor prometa Grada Zaprešida podijeljen je na sljedede podsektore: Vozni park u vlasništvu Grada; Javni prijevoz u Gradu Zaprešidu; Osobna i komercijalna vozila. Relevantni podaci za analize o potrošnji goriva u sektoru prometa prikupljeni su iz sljededih izvora: Grad Zaprešid; Ministarstvo unutarnjih poslova; Hrvatske željeznice; Zagrebački holding ZET; Meštrovid prijevoz. Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore prometa Grada Zaprešida određeni su sljededi parametri: Opdi podaci o podsektoru; Struktura voznog parka prema namjeni vozila; Klasifikacija vozila prema vrsti korištenog goriva; Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru i kategorijama vozila unutar sektora. Tablice s detaljnim podacima za sve podsektore prometa Grada nalaze se u Prilogu 4. 4.1. Vozni park u vlasništvu Grada Zaprešida Vozni park u vlasništvu Grada se sastoji od 26 automobila od kojih 21 kao gorivo koristi dizel, a ostatak benzin. Ukupne potrošnje goriva prikazane su u tablici 4.1. Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu Grada Automobili u vlasništvu Broj vozila DIZEL (l) MOTORNI BENZIN (l) Grada Dizelski 21 260835,04 Benzinski 5 40705,5 Ukupno 26 260835,04 40705,5 Struktura relativne potrošnje goriva prikazana je na slici 4.1. 29
Slika 4.1 Struktura potrošnje goriva za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida 4.2. Javni prijevoz u Gradu Zaprešidu Javni prijevoz u Gradu Zaprešidu odvija se putem autobusnog prometa te željeznicom. U nastavku ovog poglavlja obje kategorije podsektora javnog prijevoza su detaljnije analizirane. 4.2.1. Javni autobusni prijevoz Na području grada Zaprešida javni prijevoz temeljem ugovora obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET d.o.o.). Javni prijevoz putnika odvija se na osam linija, na kojima radnim danom prometuje 20, subotom 12 i nedjeljom 6 autobusa. Vozni park ZET-a za potrebe jevnog prijevoza na području Zaprešida se sastoji od 20 autobusa. Sva vozila kao pogonsko gorivo koriste dizel, a karakteristike voznog parka ZET-a prikazane su u tablici 4.2. Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka i potrošnja goriva ZET-a za 2008. godinu JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA NA PODRUČJU GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINI Broj vozila Broj dizelskih Broj putničkih potrošnja Prijeđeni km (radnim danom) vozila mjesta (radnim danom) dizelskog goriva (l) (god.) (god.) Broj prevezenih putnika (god.) 20 20 2.562 410.188 851.542 4.385.720 Nadalje, kroz Grad prometuje i tvrtka Meštrovid prijevoz. Linije Meštrovid prijevoza samo prolaze kroz područje Grada, tj. čine međugradski promet. Vozni park se sastoji od 7 autobusa. Svi autobusi kao gorivo koriste dizel. Potrošnje goriva voznog parka Meštrovid prijevoz prikazane su u tablici 4.3. 30
Tablica 4.3 Karakteristike voznog parka i potrošnje goriva međugradskog autobusnog prijevoza JAVNI MEĐUGRADSKI PRIJEVOZ PROMET Broj vozila Broj dizelskih vozila Broj raspoloživih mjesta Potrošnja dizelskog goriva (l) Prijeđeni km u tisudama Broj prevezenih putnika u tisudama Javni prijevoz-međugradski 7 7 490 45900 153 451 Gradski i međugradski autobusi kao gorivo koriste isključivo dizel. U 2008. godini ukupna potrošnja dizela iznosila je 456 088 t, od čega je potrošnja gradskih autobusa iznosila 90%, a međugradskih (unutar Grada) 10%. Na slici 4.2 prikazana je raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskih autobusa. Slika 4.2 Raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskih autobusa 4.2.2. Željeznički promet Područjem Grada Zaprešida prolazi dvokolosiječna elektrificirana pruga koja pripada europskom koridoru X. Tom se prugom odvija međunarodni teretni promet između Zapadne Europe i zemalja Jugoistočne Europe. Opseg međunarodnog teretnog prometa odgovara razini otprilike 25% u odnosu na najbolje godine prijeratnog razdoblja. No iz dana u dan taj se promet povedava. Osim teretnog, tom se prugom odvija lokalni i međunarodni putnički promet s nekoliko pari međunarodnih brzih vlakova. Lokalni promet je vrlo intenzivan jer se radi o gradsko-prigradskom prometu Grada Zagreba koji završava na stajalištu Harmica. Velik dio lokalnog željezničkog prometa na području Grada Zaprešida odnosi se na pružnu dionicu Zaprešid- Zabok na kojoj se koristi dizelska vuča i to lokomotivska za konvencionalne vlakove na relaciji Zagreb-Zabok-Varaždin-Kotoriba odnosno dizel motorni vlakovi na relacijama Zagreb Zabok (Krapina i Gornja Stubica). Kroz Grad Zaprešid odvija vrlo gust željeznički promet i to pretežno lokalni putnički. Dnevno kroz Grad Zaprešid prolazi oko 147 putničkih vlakova, od čega najvedi broj čine putnički vlakovi s jednom električnom lokomotivom i 3 vagona (elektromotorni vlakovi). U tablici 4.3. prikazana je godišnja potrošnja električne energije željezničkog prometa na području Grada Zaprešida 31
u 2008. godini, pri čemu se podaci odnose na prijevoz putnika ostvaren na pružnim dionicama Brdovec - Zaprešid - most na Krapini (između Zaprešida i Podsuseda), duljine 5,3 km te Luka Zaprešid - most na Krapini (između Zaprešida i Podsuseda), duljine 13,9 km. Tablica 4.4 Proračun godišnje potrošnje električne energije željezničkog prometa Grada Zaprešida Vrsta vuče Broj vlakova - dnevno Godišnja kilometraža (km) Godišnji utrošak energije (kwh) Elektromotorni vlakovi 102 197 319 1 180 000,00 Dizel motorni vlakovi 24 121 764 1 473 506,79 Konvencionalni vlakovi s električnom vučom Konvencionalni vlakovi s dizel vučom 0 0 0,00 21 106 543 2 718 038,69 UKUPNO 147 425 6 5 371 545,48 4.2.3. Ukupna potrošnja goriva podsektora javni prijevoz Podsektor javnog prijevoza sastoji se od gradskih i međugradskih autobusa te gradskog željezničkog prometa. Ukupna potrošnja energije (TJ) po kategorijama podsektora za 2008. godinu prikazana je u tablici 4.4 i na slici 4.3. Tablica 4.5 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godini Kategorije Potrošnja energije, TJ Gradski autobusi 14,58 Međugradski autobusi 1,63 Željeznički promet 19,33 UKUPNO 35,54 Slika 4.3 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida 32
Od ukupne potrošnje goriva podsektora javni prijevoz, 41% troše gradski autobusi, 54% željeznički promet, a 5% međugradski autobusi. 4.3. Osobna i komercijalna vozila 4.3.1. Opdi podaci U 2008. godini na području Grada ukupno je registrirano 10 846 vozila. Broj registriranih osobnih vozila od 2003. godine je u blagom porastu, dok je 2008. godine zabilježen pad broja registriranih teretnih vozila. Kretanje broja registriranih vozila na području Grada prikazano je na slikama 4.4 i 4.5. Slika 4.4 Broj registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine Slika 4.5 Broj registriranih teretnih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine U ukupnom broju vozila podsektora osobnih i komercijalnih vozila Grada Zaprešida najzastupljeniji su osobni automobili koji čine 80,24 % od ukupnog broja vozila. Od ostalih vozila podsektora 7,46 % čine 33
teretna, te motocikli i mopedi 6,55 %. Struktura registriranih vozila u 2008. godini prema tipu vozila prikazana je na slici 4.6. Na slici 4.7 prikazana je struktura registriranih vozila prema vlasništvu. Slika 4.6 Struktura registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u 2008. godini Slika 4.7 Struktura registriranih vozila prema vlasništvu u Gradu Zaprešidu u 2008. godini 4.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozila Podaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva iz osobnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je za potrebe ovog Akcijskog plana napravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila. Izračun je napravljen primjenom modela COPERT III, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (European Environment Agency). 34
Podsektor osobnih i komercijalnih vozila Grada Zaprešida čine slijedede kategorije vozila: osobna vozila, teretna vozila te kombinirana vozila. Kombinirana vozila su, u skladu s klasifikacijom korištenog računalnog programa COPERT III, pridodana osobnim vozilima. Procjena potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zaprešida dana je u tablici 4.6 i na slici 4.8. Tablica 4.6 Potrošnja goriva u 2008. godini Potrošnja goriva, t/god Benzin Dizel UNP Potrošnja goriva, GJ Osobna vozila 1.786,72 849,24 37,63 117.705,16 Teretna i radna vozila 65,52 864,94 0,00 39.863,09 Mopedi i motocikli 46,99 0,00 0,00 2.095,40 Autobusi (u vlasništvu privatnih i pravnih 1,33 0,00 0,00 59,2 osoba) UKUPNO 1.900,56 1.714,18 37,63 159.722,85 Slika 4.8 Udio potrošnje pojedinih tipova goriva u podsektoru osobna i komercijalna vozila U podsektoru osobnih i komercijalnih vozila benzin je najzastupljenije gorivo čiji udio u ukupnoj potrošnji goriva ovog podsektora iznosi 53%. Udio potrošnje dizelskih goriva iznosi 46%, a UNP-a 1% ukupne potrošnje. Udjeli potrošnje za pojedine kategorije vozila, u GJ, prikazani su na slici 4.9. 35
Slika 4.9 Udio potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila na području Grada Zaprešida Od ukupne potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila, 73,7% čine osobna vozila, 24,9% teretna a 1,4% mopedi, motocikli i autobusi u vlasništvu privatnih i pravnih osoba. 4.4. Zaključak Provedena analiza potrošnje goriva sektora promet grada Zaprešida u 2008. godini pokazuje da daleko najvedi udio potrošnje otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila (sl. 4.10). U skladu s time, predložene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa temelje se znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i na obrazovanju i promociji o ekološki prihvatljivijim načinima vožnje. Slika 4.10 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada Zaprešida 36
Slika 4.11 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet Grada Zaprešida Ukupna potrošnja energije sektora promet Grada Zaprešid u 2008. godini iznosi 205,91 TJ, od čega 78% otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila, 17% na podsektor javnog prijevoza, a 5% na vozila u vlasništvu Grada. Udio dizela u ukupnoj potrošnji goriva iznosi 55%, benzina 42%, električne energije 2%, a UNP-a 1% (slika 4.11). 37
5. Analiza energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete grada Zaprešida u 2008. godini 5.1. Uvod Kompletna mreža javne rasvjete je u vlasništvu Grada, što je pojednostavilo i ubrzalo proces prikupljanja potrebnih podataka, a sigurno de i olakšati provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti. Relevantni podaci za analizu potrošnje električne energije u sektoru javne rasvjete Grada prikupljeni su iz nekoliko izvora: Odjela gradske uprave - Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove; HEP-a ODS Elektra Zaprešid; Studija rekonstrukcije javne rasvjete za Grad Zaprešid. Potrebno je naglasiti da su svi ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete Grada Zaprešida prikupljeni od nadležnih gradskih ureda, potpuno pouzdani i točni. Na temelju prikupljenih podataka, za sektor javne rasvjete Grada Zaprešida bit de dani sljededi parametri i karakteristike: opdi podaci o sektoru javne rasvjete grada; struktura električne mreže javne rasvjete grada; tipovi električnih izvora svjetlosti (žarulje); kategorije električnih rasvjetnih tijela (svjetiljke); ukupna potrošnja električne energije sektora (kwh). 5.2. Opdi podaci o sektoru javne rasvjete Grada Zaprešida Grad Zaprešid upravlja sustavom električne javne rasvjete koji objedinjuje 3 680 rasvjetnih tijela. Javna rasvjeta se uključuje iz 90 razvodnih ormara smještenih pored trafostanica. Centar Grada i okolna područja posjeduju mrežu rasvjetnih stupova dok su prigradska naselja rasvijetljena s drvenih stupova distributivne elektroenergetske mreže. Prometnice u gradskom centru opremljene su svjetiljkama sa cestovnom optikom i subjektivan dojam o kvaliteti rasvijetljenosti je vrlo dobar. Vrlo gust raster stupova javne rasvjete u kombinaciji s kvalitetnim optičkim karakteristikama svjetiljke TEP Magistrala stvara jednoliku rasvijetljenost bez karakterističnog zebra efekta na asfaltu (crnih rupa koje nastaju kao posljedica slabe uzdužne jednolikosti). Međutim, prigradska naselja i gradske stambene četvrti osvijetljene su dekorativnim urbanim svjetiljkama dotrajalog opalnog pokrova koji stvara difuzno svjetlo te drastično smanjuje izlaznu količinu svjetlosti. Iz tog razloga svjetlost vedim djelom završava na okolnim fasadama i drvedu, a manjim na prometnici, te se može zaključiti da je rasvjeta prigradskih naselja i gradskih stambenih četvrti Grada Zaprešida nezadovoljavajuda. U 2008. godini instalirana snaga javne rasvjete u gradu Zaprešidu iznosi 1,72 MW. Tehnička dokumentacija javne rasvjete Grada, je trenutačno samo u papirnatom obliku, tj. ne postoji registar rasvjete u sklopu geografskog informacijskog sustava (GIS). Geografski informacijski sustav, skradeno GIS omogudava da se svaki objekt od interesa, a to su u slučaju javne rasvjete: rasvjetna mjesta, napojni vodovi i mjerna mjesta, može prikazati u obliku odgovarajudih simbola na njihovom stvarnom mjestu u prostoru. Radi se, dakle, o geokodiranim podacima, simbolima (točkama ili linijama) kojima su pridružene njihove koordinate (x i y). GIS obrađuje prostorne podatke trodimenzionalnog prostora određenog koordinatama x,y,z. Nadalje, GIS 38
integrira prostorne informacije s drugom vrstom informacija unutar jednog sustava i na taj način nudi konzistentni okvir za analizu prostora. Dakle, pored geoinformacija, uz svaki je objekat u prostoru pridružen i proizvoljan (ali unaprijed određen) set dodatnih informacija (atributa) koji taj objekt u potpunosti opisuju i na osnovu kojih se u fazi korištenja sustava mogu provoditi razne proizvoljne analize. GIS javne rasvjete omogudava brži pristup podacima (dežurna služba, razvoj, održavanje), lakše snalaženje u prostoru, učinkovitije održavanje (unaprijed poznati svi parametri rasvjetnih mjesta i napojnih vodova), racionalnije upravljanje resursima, lakšu razmjenu podataka s ostalim komunalnim subjektima i učinkovitije analize trenutnog stanja i potreba (pradenje zahvata, troškova, promjena). Grad Zaprešid započeo je s projektom rekonstrukcije javne rasvjete energetski učinkovitijom što podrazumijeva zamjenu zastarjelog i energetski neučinkovitog sustava javne rasvjete modernijom opremom. Modernizacija obuhvada zamjenu starih rasvjetnih tijela modernim, energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivijim, suvremenim rasvjetnim tijelima manje snage i boljih svjetlotehničkih karakteristika. U okviru redovnog održavanja provodi se zamjena starih s učinkovitijim novim natrijevim izvorima svjetlosti. Nadalje, ugrađuju se rasvjetna tijela koja imaju mogudnost regulacije svjetlosnog toka, čijim se prigušenjem smanjuje potrošnja u nodnim satima kada je smanjen intenzitet prometa. Sve navedeno pridonosi smanjenju potrošnje električne energije, emisije stakleničkih plinova, svjetlosnog zagađenja te unaprjeđenju kvalitete osvijetljenosti i povedanju sigurnosti na prometnim i javnim površinama Grada. Grad je do sada izradio Studiju rekonstrukcije javne rasvjete, a slijededu fazu projekta čini zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela. 5.3. Električna mreža javne rasvjete Grada Zaprešida 5.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada Zaprešida Mrežu javne rasvjete grada Zaprešida čine uređaji za napajanje, kabeli i vodovi, stupovi, nosači svjetiljki, svjetiljke, izvori svjetlosti (žarulje) te uređaji za upravljanje i regulaciju, a vezana je na distribucijsku mrežu Hrvatske elektroprivrede (HEP). Upravljanje sustavom javne rasvjete obavlja se iz centra HEP-a korištenjem mrežnog tonfrekvencijskog upravljanja (MTU) slanjem naredbe istovremeno na sve MTU prijemnike u trafostanicama ili razvodnim ormarima. Slanjem tonfrekventnog signala, istovremeno se pali ili gasi kompletna rasvjeta na području cijelog Grada. Javna rasvjeta u Zaprešidu godišnje prosječno radi oko 2 093 sati. Električna javna rasvjeta grada Zaprešida obuhvada 3 680 izvora svjetlosti ukupne priključne snage 1,72 MW. Faktor snage je vrlo loš, doseže do minimalno 0,32, što u konačnici optereduje vodove jalovom snagom i stvara dodatne pogonske troškove. Razlog tome je nedostatak kompenzacije u smislu lokalno (kondenzator u svjetiljci) ili centralno (kondenzatorska baterija u trafostanici). Nikakav sustav regulacije javne rasvjete nije primijenjen. Prema vrsti izvora svjetlosti javne rasvjete u Gradu Zaprešidu razlikujemo: Natrijeve; Živine; Metal-halogene izvore svjetlosti. 39
Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici 5.1. Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti U strukturi javne rasvjete Grada Zaprešida kao izvor svjetlosti dominira natrijeva žarulja. Preostalih živinih žarulja je veoma malo, vedinom u prigradskim naseljima. Strukturu javne rasvjete grada Zaprešida čine rasvjetna tijela koja datiraju iz 80-tih godina prošlog stoljeda, a karakterizira ih bitno niža svjetlotehnička učinkovitost od današnjih modela (optički dijelovi nisu računalno projektirani, znatno lošija kvaliteta materijala, kradi životni vijek i dr.). Vedinom je kao proizvođač zastupljen zagrebački TEP, nešto manjim dijelom Philips i GE. Zbog spomenutih se razloga predlaže postupna zamjena postojedih starih energetski neučinkovitih natrijevih rasvjetnih tijela novima, energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivima (s visokotlačnim natrijevim izvorom svjetlosti opremljenima propaljivačima manjih nazivnih snaga i elektronskim prigušnicama), čime se uz relativno malu početnu investiciju, mogu ostvariti značajne energetske uštede te smanjenje emisije stakleničkih plinova (CO 2, SO 2, NO x ). Prema Studiji rekonstrukcije javne rasvjete Grada Zaprešida zamjenom postojedih rasvjetnih tijela mogude je smanjiti trenutačnu energetsku potrošnju za 53,89%, tj. 1.712.076,30 kwh godišnje, uz istovremeno poboljšanje razine osvijetljenosti. 5.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada Zaprešida Za napajanje sustava električne javne rasvjete Grada u 2008. godini potrošeno je 3 599 228 kwh električne energije, uz ukupnu priključnu snagu od 1,72 MW. U tablici 5.1. prikazane su karakteristike javne rasvjete Grada Zaprešida. Tablica 5.1 Karakteristike javne rasvjete Grada Zaprešida Vrsta žarulje NaV Živine Reflektori (metal-halogene) Ukupno Priključna snaga (kw) 1 715,5 0,25 4,25 1 720 Ukupno žarulja 3 668 1 11 3 680 Na slici 5.2. prikazani su udjeli priključnih snaga pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida. 40
Slika 5.2 Priključne snage pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida 5.4. Zaključak Svi prikupljeni podaci i provedene energetske analize sektora javne rasvjete Grada Zaprešida pokazuju proaktivnu politiku Gradske uprave u održivom, energetskom razvitku sektora primjenjujudi suvremena, ekološka rješenja koja rezultiraju znatnim energetskim uštedama s jedne i velikom redukcijom svjetlosnog zagađenja s druge strane. Identificirane mjere za smanjenje emisija CO 2 sektora javne rasvjete Grada dane su u poglavljima 7. i 8. 41
6. Referentni inventar emisija za Grad Zaprešid 6.1. Uvod Referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida (u daljnjem tekstu Inventar) izrađen je za 2008. godinu koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij prilikom odabira referentne godine bila je raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO 2. Nepouzdani podaci o energetskim potrošnjama i nužnost procjene emisija CO 2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentni inventar emisija što nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europske komisije. Inventar je obuhvatio tri sektora finalne potrošnje energije u Gradu: zgradarstvo, promet i javnu rasvjetu, a u skladu s klasifikacijom sektora prema preporukama Europske komisije. Proračunom su obuhvadene izravne (iz izgaranja goriva) i neizravne emisije (iz potrošnje električne i toplinske energije). Referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida izrađen je prema protokolu Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation Framework Convention on Climate Change UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem protokola iz Kyota 2007. godine obvezala na pradenje i izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu, pa je on kao nacionalno priznat protokol korišten i za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zaprešid. Kako za proračun neizravnih emisija od strane IPCC-a nije predložena metodologija, ona je razvijena u sklopu izrade ovog Inventara. 6.2. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida obuhvadaju emisije iz potrošnje električne energije te emisije iz izgaranja goriva (emisije iz potrošnje toplinske energije računaju se kao emisije iz izgaranja goriva bududi da se u toplanama na području Zaprešida kao gorivo koriste prirodni plin i lož ulje). Svi objekti sektora zgradarstva Grada kao energente koriste prirodni plin i lož ulje. Emisije iz izgaranja goriva proračunavaju se preko standardnih emisijskih faktora (prva razina proračuna IPCC metodologije), dok su za proračun emisija iz potrošnje električne energije određeni specifični emisijski faktori (tablica 6.1). Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida ENERGENT Emisijski faktori, t/tj Jedinica CO 2 CH 4 N 2 O Električna energija g CO 2 /kwh el 323 - - Prirodni plin t/tj 55,8 0,005 0,0001 Loživo ulje t/tj 76,6 0,010 0,0006 Ukapljeni naftni plin t/tj 62,4 0,010 0,0006 Ogrjevno drvo t/tj 0,0 0,300 0,004 42
Tablica 6.2 Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada Zaprešida KATEGORIJA ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA iz potrošnje električne energije iz potrošnje prirodnog plina Emisija, t CO 2 iz potrošnje Lož ulja iz toplane iz svih izvora Školstvo 251,51 645,68 25,45 0,00 922,64 Kultura i sport 135,07 168,82 0,00 0,00 303,89 Uprava 75,99 340,31 0,00 0,00 416,30 Zgrade ostale namjene 22,95 67,06 0,00 0,00 90,02 UKUPNO 485,53 1221,87 25,45 0,00 1732,85 ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI UKUPNO 4491,32 6194,89 0,00 196,46 10882,66 STAMBENE ZGRADE KUĆANSTVA UKUPNO 10198,67 19547,96 0,00 5517,53 35264,16 ZGRADARSTVO UKUPNO 15175,51 26964,72 25,45 5713,99 47879,67 Slika 6.1 Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida Najvedi udio u ukupnoj emisiji CO 2 čini emisija iz prirodnog plina s udjelom od 56%, a zatim slijedi neizravna emisija iz potrošnje električne energije (32%) (slika 6.2.). Promatrajudi podsektore unutar sektora zgradarstva najvedi udio u ukupnim emisijama čine stambene zgrade (73%), zatim zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti (23%) te zgrade u vlasništvu Grada (4%) (slika 6.3.). 43
Slika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida Slika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida 6.3. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa 6.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida U urbanim je sredinama sektor prometa, osobito cestovni promet, najznačajniji čimbenik onečišdenja zraka, koji u velikoj mjeri pridonosi stvaranju stakleničkih plinova - CO 2, CH 4 i N 2 O. Emisija CO 2 iz motornih vozila ovisna je o brojnim parametrima od kojih su glavni kakvoda goriva, konstrukcijske izvedbe motora i vozila, režim vožnje, vanjski meteorološki uvjeti, održavanje motora i njegova starosti, i dr. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida podijeljen je na tri osnovna podsektora: 44
emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada; emisije CO 2 javnog prijevoza; emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila. Za proračun emisije uslijed izgaranja i ishlapljivanja goriva iz sektora prometa korišten je računalni program COPERT III, razvijen od strane EEA (European Environmental Agency) u sklopu EMEP/CORINAIR metodologije. Detaljan opis EMEP/CORINAIR metodologije i programskog paketa COPERT III dan je u Prilogu 6. 6.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada Zaprešida Podsektor vozila u vlasništvu Grada obuhvada vozni park koji se sastoji od 26 automobila. U tablici 6.3 prikazane su emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada Zaprešida u 2008. godini prema korištenom gorivu. Tablica 6.3 Emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada Zaprešida Količina potrošenog goriva Emisija Automobili u vlasništvu grada t TJ t CO 2 Motorni benzin 30,43 1,36 93,07 Dizel 217,15 9,27 679,8 UKUPNO 247,57 10,63 772,9 Detaljni opis korištene metodologije, potrošnje i vrste goriva, te korišteni emisijski faktori i ogrjevne vrijednosti dani su u Referentnom inventaru emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida. 6.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada Zaprešida Podsektor javnog prijevoza Grada Zaprešida obuhvada autobusni prijevoz i gradski željeznički promet. Autobusni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godini čine gradski i međugradski autobusi koji kao gorivo koriste isključivo dizel. U 2008. godini ukupna potrošnja dizela iznosila je 456.088 t, od čega je potrošnja gradskih autobusa iznosila 90%, a međugradskih (unutar Grada) 10%. Potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova po kategorijama autobusa prikazane su u tablici 6.4. Tablica 6.4 Potrošnje goriva i emisija CO 2 po kategorijama autobusnog gradskog i međugradskog prijevoza SEKTOR PODSEKTOR BROJ AUTOBUSA POTROŠNJA GORIVA KOLIČINA POTROŠENOG GORIVA EMISIJA t TJ t CO 2 Javni prijevoz Međugradski 7 38,21 1,63 119,63 Gradski 20 341,48 14,58 1069,06 UKUPNO 27 379,69 16,22 1188,68 Emisija CO 2 javnog autobusnog prijevoza Grada iznosi 1 188 t CO 2, od čega je udio gradskih autobusa 90%, a međugradskih 10%. 45
Važan dio javnog gradskog prijevoza je željeznički putnički prijevoz. Vlakovi javnog gradskog prometa za pogon koriste električnu energiju i dizel. Podaci o tipovima vlakova, godišnjem utrošku energije i godišnjoj emisiji CO 2 dani su u tablici 6.5. Tablica 6.5 Proračun godišnjeg utroška energije željezničkog prometa Vrsta vlakova Godišnji utrošak energije kwh Faktor emisije Emisija t CO 2 g CO 2 /kwh Elektromotorni vlakovi 1180000 323,00 381,14 Dizel motorni vlakovi 1473506,79 0,26 388,83 Konvencionalni vlakovi s električnom vučom 0 323,00 0,00 Konvencionalni vlakovi s dizel vučom 2718038,69 0,26 717,23 UKUPNO 5371545,477 1487,20 U tablici 6.6. dane su potrošnje energije te pripadajude emisije CO 2 za autobusni i željeznički javni prijevoz Grada Zaprešida. Tablica 6.6 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza Grada Kategorije podsektora javnog prijevoza Grada Potrošnja energije, TJ Emisija t CO 2 Gradski autobusi 14,58 1069,06 Međugradski autobusi 1,63 119,63 Željeznički promet 19,34 1487,20 UKUPNO 35,55 2675,88 Od ukupne emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza Grada Zaprešida, 44% uzrokuje autobusni prijevoz (gradski i međugradski), a 56% željeznički promet. Detaljni opis korištene metodologije, podaci o broju i potrošnjama vozila javnog gradskog prijevoza, emisijski faktori i drugi relevantni podaci dani su Prilogu 6. 6.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila Podsektor osobna i komercijalna vozila čine kategorije osobnih i teretnih kombinirana vozila pridružena kategoriji osobnih vozila. vozila, pri čemu su Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva te emisija CO 2 podsektora osobnih i komercijalnih vozila u 2008. godini prikazana je u tablici 6.7. Tablica 6.7 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora osobna i komercijalna vozila Podsektor Broj vozila Potrošnja goriva, TJ Emisija t CO 2 Osobna vozila 8.703 117,71 8368,10 Teretna i radna vozila 1.431 39,86 2930,57 Mopedi i motocikli 710 2,10 148,30 Autobusi 2 0,06 4,18 UKUPNO 10846 159,7228551 11451,1577 46
Rezultat proračuna COPERT III modelom se iskazuje kao ukupna emisija CO 2 po pojedinim kategorijama vozila. Opis korištene metodologije, usporedbe potrošnji, emisijski faktori i drugi relevantni podaci za podsektor osobnih i komercijalnih vozila dani su u Prilogu 6. 6.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada Zaprešida Usporedba potrošene energije i pripadajudih emisija CO 2 za podsektore prometa u Gradu Zaprešidu dana je u tablici 6.8. Tablica 6.8 Ukupna emisija CO 2 sektora promet Grada Zaprešida Sektor Broj Potrošnja energije, TJ Emisija t CO 2 vozila Benzi n Dizel El. energija UN P Ukupn o Benzin Dizel El. energija UNP Ukupn o Vozila u vlasništvu 26 1,36 9,27 0,00 0,0 10,63 93,07 679,80 0,00 0,00 772,88 Grada 0 Javni prijevoz 174 0,00 31,31 4,25 0,0 0 35,55 0,00 2294,7 4 381,14 0,00 2675,8 8 Osobna i komercijalna 10846 73,21 0,00 1,7 159,72 5935,4 5401,9 0,00 113,7 11451, vozila 84,75 6 6 4 6 16 UKUPNO 11046 86,10 113,7 9 4,25 1,7 6 205,91 6028,5 3 8376,4 8 381,14 113,7 6 14899, 92 Grafički prikaz potrošnje goriva te pripadajudih emisija CO 2 dan je na slikama 6.4. i 6.5. Slika 6.4 Usporedba potrošnji goriva podsektora unutar sektora promet Grada Zaprešida 47
Slika 6.5 Usporedba emisija CO 2 podsektora unutar sektora prometa Grada Zaprešida Ukupna emisija CO 2 sektora promet Grada Zaprešida u 2008. godini iznosila je 14 899 t. Najvedi udio u emisiji čini podsektor osobnih i komercijalnih vozila (76%), dok preostala dva podsektora doprinose s ukupno 24% (slika 6.5.). 6.4. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada Zaprešida Emisiju CO 2 sektora javne rasvjete Grada Zaprešida čini neizravna emisija CO 2 zbog potrošnje električne energije mreže javne rasvjete. U tablici 6.9. dane su potrošnje električne energije i pripadajude emisije CO 2 za električnu mrežu javne rasvjete. Tablica 6.9 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete Potrošnja električne energije Emisijski faktor Emisija MWh t CO 2 /MWh t CO 2 Javna rasvjeta - električna energija 3 599,228 0,323 1 162,55 Ukupna emisija sektora javne rasvjete iznosi 1 162,55 t CO 2. 6.5. Ukupni referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida 6.5.1. Energetske potrošnje Grada Zaprešida Referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida za 2008. godinu obuhvada emisije CO 2 iz sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete bazirane na energetskim potrošnjama pojedinih sektora (tablica 6.10 i slika 6.6). 48
Tablica 6.10 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima Energent Promet Javna rasvjeta Potrošnja goriva MWh % Zgradarstvo Ukupno po energentima Udio po energentima Dizel 31609,25 31609,25 11,31 Motorni benzin 23917,35 23917,35 8,56 UNP 490,00 490,00 0,18 Električna energija 1180,00 3599,23 64652,84 69432,06 24,84 Lož ulje 92,28 92,28 0,03 Prirodni plin 134234,08 134234,08 48,02 Toplana - CTS 19749,00 19749,00 7,07 UKUPNO 57196,60 3599,23 218728,20 279524,03 100,00 Udio pojedinog sektora, % 20,46 1,29 78,25 100,00 100,00 Slika 6.6 Struktura energetske potrošnje po energentu u 2008. godini Iz slike 6.6. proizlazi da je prirodni plin, energent s najvedim udjelom u ukupnoj potrošnji energije. Potrošnja toplinske energije iz prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 134 GWh, što čini 48,02% od ukupne potrošnje energije. Dominantni energenti, osim prirodnog plina su još i električna energija, dizel i motorni benzin s potrošnjama od 69 GWh, 32 GWh i 24 GWh, čiji udio u ukupnoj energetskoj potrošnji Grada Zaprešida iznosi 44,7% te potrošnja energije iz toplane koja iznosi 20 GWh, tj. 7,07% ukupne potrošnje energije. Ukupna potrošnja energije promatranih sektora Grada Zaprešida iznosi 279 GWh, od čega se 218 GWh troši u zgradarstvu, a slijedi sektor prometa s potrošnjom od 57 GWh (slika 6.7.). 49
Slika 6.7 Struktura energetske potrošnje po sektorima u 2008. godini Na slici 6.8. dana je raspodjela ukupne energetske potrošnje Grada Zaprešida po sektorima i energentima. Slika 6.8 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima Najvedi udio od 78% u ukupnoj potrošnji energije ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektor prometa s 20%. Prirodni plin (134 GWh) je najzastupljeniji energent sektora zgradarstva, dok se u sektoru prometa najviše troše dizel (32 GWh) i benzin (24 GWh). 6.5.2. Emisije CO 2 Grada Zaprešida Referenti inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida obuhvada izravne emisije CO 2 nastale izgaranjem goriva i neizravne emisije CO 2 iz potrošnje električne i toplinske energije za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. U tablici 6.11. prikazane su emisije CO 2 po sektorima i energentima. 50
Tablica 6.11 Emisija CO 2 po sektorima i energentima Emisija t CO 2 % Energent Promet Javna rasvjeta Zgradarstvo Ukupno po energentima Udio po energentima Dizel 8376,48 8376,48 12,03 Motorni benzin 6028,53 6028,53 8,66 UNP 113,76 113,76 0,16 Električna energija 381,14 1162,55 20882,87 22426,56 32,20 Lož ulje 25,45 25,45 0,04 Prirodni plin 26964,72 26964,72 38,71 Toplana - CTS 5713,99 5713,99 8,20 UKUPNO 14899,92 1162,55 53587,02 69649,49 100,00 Udio pojedinog sektora, % 21,39 1,67 76,94 100,00 100,00 Na slici 6.9. prikazana je ukupna emisija tco 2 po sektorima, a na slici 6.10 emisija po pojedinim energentima. Slika 6.11 daje skupni prikaz emisija CO 2 po sektorima i energentima. Slika 6.9 Emisija CO 2 inventara po sektorima Ukupna emisija inventara iznosi 70 kt CO 2. Najvedi izvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 54 kt CO 2, a slijedi ga sektor prometa s emisijom od 15 kt CO 2. 51
Slika 6.10 Emisija CO 2 inventara po energentima Emisija CO 2 iz potrošnje prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 27 kt CO 2, što čini 38% ukupne emisije inventara. Dominantni izvori emisija, uz prirodni plin su električna energija, dizel, motorni benzin te toplane s emisijama od 22 kt CO 2, 8 kt CO 2, 6 kt CO 2 i 5 kt CO 2. Slika 6.11 Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentima Najvedi udio od 77% u ukupnim emisijama CO 2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektor prometa s 21%. Emisije iz prirodnog plina (27 kt CO 2 ) i električne energije (22 kt CO 2 ) su najzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru prometa najvede emisije nastale potrošnjom dizela (8 kt CO 2 ) i benzina (6 kt CO 2 ). 52
6.6. Zaključak Poznata je činjenica da preko 50% ukupnih emisija stakleničkih plinova nastaje u gradovima i njihovim okolicama. Nadalje, procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 80% stanovništva živi u gradovima. Iz svega navedenog može se zaključiti da je uloga gradskih vlasti iznimno važna za ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša na gradskoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Referentni inventar emisija Grada Zaprešida za 2008. godinu obuhvada izravne (izgaranje goriva) i neizravne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz tri sektora neposredne potrošnje energije: 1) zgradarstva 2) prometa i 3) javne rasvjete. Ukupna emisija CO 2 iz promatranih sektora u Gradu Zaprešidu iznosila je u 2008. godini 70 kt CO 2. 53
7. Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. Godine 7.1. Uvod Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europske komisije, Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadrži identificirane mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zaprešida. Mjere za sektore zgradarstva i prometa podijeljene su na nekoliko potkategorija ovisno o podsektorima na koje se odnose kao i osnovnim namjenama i karakteristikama. Posebnu potkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalne legislative. Mjere za unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva i prometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije. U ovom de poglavlju biti dan pregled svih mjera čija bi implementacija rezultirala smanjenjem emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu, neovisno o investicijskim troškovima, potencijalima energetskih ušteda i ekonomsko-energetskoj isplativosti njihove provedbe. Za dio ekonomsko-energetski isplativih i do 2020. godine provedivih mjera, u poglavlju 8 su dani opisi mjera, očekivane uštede energije i pripadajuda emisija CO 2, vremenski okvir provedbe, procjene investicijskih troškova te tijela zadužena za njihovu implementaciju. 7.2. Mjere koje proizlaze iz hrvatske nacionalne legislative 7.2.1. Zgradarstvo Mjere za povedanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) (u daljem tekstu Strategija) su dane za sektore kudanstava i uslužnih djelatnosti. Prema Strategiji mjere za povedanje energetske učinkovitosti u kudanstvima su: 1. Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07); 2. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanji za podizanje svijesti građana i osnivanje mreže informativnih središta; 3. Označavanje energetskih karakteristika trošila (kudanskih uređaja i dr.) i usvajanje minimalnih standarda za trošila; 4. Individualno mjerenje potrošnje energije na mjestima gdje to nije slučaj (posebice za toplinsku energiju iz CTS-a), korištenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivim uređajima te dostavljanje informativnih računa kupcima energije; 5. Financijski poticaji fizičkim osobama za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Mjere za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru uslužnih djelatnosti su sljedede: 1. Izrada i primjena građevinske regulative potpuno usklađene sa zahtjevima EU Direktive o energetskim svojstvima zgrada (2002/91/EC); 2. Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama; 3. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnoj upravi; 4. Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i županijama; 5. Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kudu u red; 6. Uvođenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga; 54
7. Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske učinkovitosti; 8. Uvođenje Zelene javne nabave. Cilj povedanja energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva je smanjiti ukupnu finalnu energetsku potrošnju sektora za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do 2016. godine) u skladu s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Zagrebačke županije propisanih Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) su sljedede: 1. Donošenje Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Zagrebačke županije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine; 2. Donošenje Plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Zagrebačke županije kao provedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine. Mjere energetske učinkovitosti propisane Pravilnikom o obaveznom energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) su: 1. Certificiranje postojedih zgrada javne namjene površine vede od 1000 m 2 ; 2. Izlaganje certifikata na vidljivom mjestu u zgradi. 7.2.2. Promet Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, kao mjere za povedanje energetske učinkovitosti u prometu navodi: 1. Propisivanje strožih standarda za nova vozila; 2. Provedbu informacijskih kampanja o energetski učinkovitom ponašanju u prometu; 3. Planiranje i uspostavu učinkovitijih prometnih sustava; 4. Poticanje projekata čistijeg prometa i kupovine energetski učinkovitijih vozila. Nadalje, Strategija postavlja cilj korištenja obnovljivih izvora energije u prometu u 2020. godini na 10% udjela obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnju benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prijevozu te ukupne električne energije korištene u prijevozu. Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Zagrebačke županije propisanih Zakonom o biogorivima (NN 65/09) su sljedede: 1. Donošenje Programa poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Zagrebačke županije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine; 2. Donošenje Plana poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Zagrebačke županije kao provedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine. Detaljniji opisi spomenutih legislativnih dokumenata iz kojih, između ostalog, proizlaze i obveze Zagrebačke županije u cilju smanjenja energetske potrošnje i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u sektorima zgradarstva i prometa dani su u poglavlju 11. 7.3. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru zgradarstva Grada Zaprešida U skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere i aktivnosti za sektor zgradarstva podijeljene su u sljededih pet potkategorija: opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva; promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti; 55
mjere za stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada; mjere za stambeni sektor zgrada; mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti. 7.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Kategorijom opde mjere obuhvadene su mjere koje se odnose na zgradarstvo Grada Zaprešida u cjelini, a dalje se mogu podijeliti u dvije podgrupe: mjere za uklanjanje barijera pradenju i kontroli energetskih potrošnji u sektoru zgradarstva Grada; sheme sufinanciranja implementacije identificiranih mjera energetske učinkovitosti u svim podsektorima. Mjere za uklanjanje barijera pradenju i kontroli energetskih potrošnji u sektoru zgradarstva Grada: 1. Prihvadanje metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja za sektor zgradarstva Grada prema klasifikaciji zgrada koja se koristi u ovom Akcijskom planu (1. zgrade u vlasništvu Grada; 2. stambene zgrade; 3. zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti); 2. Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj, mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu de se za prikupljanje koristiti sustavi automatskog daljinskog očitanja te očitanje od strane djelatnika radi dodatne provjere ispravnosti; 3. Izrada informacijskog sustava gospodarenja energijom za Grad koji de sadržavati sve prikupljene podatke i pokazatelje te omogudavati izradu svih potrebnih analiza; 4. Izrada godišnje energetske bilance Grada prema propisima Republike Hrvatske i klasifikaciji zgrada iz ovog Akcijskog plana. Treba naglasiti da se radi o iznimno važnim mjerama jer je bez prikupljanja relevantnih energetskih pokazatelja prema jednoznačnoj metodologiji nemogude pratiti stvarno kretanje energetskih potrošnji a time niti pripadajudih smanjenja emisija CO 2 iz sektora zgradarstva što u konačnici znači da se nede modi odrediti da li je postavljeni cilj ovog Akcijskog plana do 2020. godine postignut ili ne. Slijededa podgrupa opdih mjera koja ima iznimno velik utjecaj na smanjenje emisija CO 2 u Gradu do 2020. godine je uspostava sheme sufinanciranja implementacije identificiranih mjera energetske učinkovitosti za sektor zgradarstva u cjelini. Iskustva svih energetski osviještenih i razvijenih europskih gradova pokazuju da se bez programa sufinanciranja, te raznih drugih poticajnih programa gradskih uprava ne može očekivati značajnija provedba mjera energetske učinkovitosti koja bi do 2020. trebala rezultirati smanjenjem emisija CO 2 za više od 20%. Predložene opde mjere ove podgrupe su sljedede: 1. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije, smanjenje iznosa komunalnog doprinosa i dr.) za izgradnju i rekonstrukciju zgrada prema niskoenergetskim i pasivnim standardima; 2. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije, smanjenje iznosa komunalnog doprinosa i dr.) za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama (fotonaponski sustavi, solarni kolektori, kotlovnice na biomasu i dr.). Za ovu je podgrupu opdih mjera karakteristično da je vrlo teško kvantitativno procijeniti njihov utjecaj na energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2 ali je sasvim sigurno da bez njihove primjene nede biti mogude zadovoljiti postavljeni cilj smanjenja emisije CO 2 za više od 20% do 2020. godine. 56
7.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti Potkategoriju promotivnih, informativnih i edukativnih mjera i aktivnosti u cilju smanjenja emisija CO 2 s jedne ali i unapređenja kvalitete života svih građana Grada Zaprešida s druge strane čine sljedede mjere: 1. Otvaranje info kutka o energetskoj učinkovitosti u zgradi Gradske uprave (EE info kutak); 2. Postavljanje EE info vitrina u razne dijelove Grada; 3. Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskim temama na poleđini energetskih računa; 4. Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti građana o energetskoj učinkovitosti u zgradama: Kako izgraditi energetski učinkovitu kudu?; Rekonstrukcija zgrada na načelima održive gradnje; Energetski certifikati energetska potrošnja kao tržišna kategorija prilikom kupnje, iznajmljivanja i sanacije zgrada; Mjere energetske učinkovitosti u kudanstvima - termostatski ventili, solarni sustavi za pripremu potrošne tople vode, energetski učinkovita stolarija, kudanski uređaji A energetskog razreda; Oznake energetske učinkovitosti Zašto kupovati samo uređaje A energetskog razreda?; I stand by mod troši električnu energiju! isključenje kudanskih uređaja iz električne mreže nakon upotrebe; Štedljiva unutarnja rasvjeta; Grijanje na biomasu; Solarni kolektori; Dizalice topline; Inteligentna zgrada što je to?; Što je niskoenergetska trolitarska kuda?; Što je pasivna jednolitarska kuda?; Što je Faktor 10?; 5. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO 2 : 6. Edukativne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljne grupe građana: Organizacija tribina u pojedinim naseljima s temom energetske učinkovitosti; Kako štediti energiju? za djecu predškolske i školske dobi; Akcije u školama: natječaji za sastavke ili crteže s temom promjene klime i uštede energije, podjela nagrada i izložbe radova; Izrada i distribucija dječjih slikovnica na temu energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (kao što je npr. u Njemačkoj izdana slikovnica Život u pasivnoj kudi ); 7. Obrazovanje: Radionice i seminari za djelatnike/korisnike zgrada u vlasništvu Grada o načinima štednje energije; Natjecanja djelatnika ustanova u vlasništvu Grada o energetskoj učinkovitosti; Organizacija međurazrednih osnovnoškolskih natjecanja na temu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije sa zanimljivim nagradama za pobjednike; Financijski podržati učeničke radove koji promoviraju energetsku učinkovitost; Program obrazovanja o načinima uštede energije za odgajateljice dječjeg vrtida Kesten; 8. Poticanje energetski učinkovite i održive gradnje u arhitektonskim i urbanističkoarhitektonskim natječajima koji se raspisuju za područje Grada: 57
Natječaji za novogradnje; Natječaji za obnovu rekonstrukciju; U natječajne programe (projektne zadatke) energetsku učinkovitost i održivost uvesti kao kategoriju vrednovanja s udjelom do 20% od ukupne ocjene projekta. Za ovu je kategoriju mjera, jednako kao i za opde mjere, vrlo teško kvantitativno procijeniti njihov utjecaj na energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2. Na osnovu iskustava energetski osviještenih gradova Europske unije, procijenjeno je da bi kontinuirana provedba gore navedenih promotivnih, obrazovnih i informativnih mjera do 2020. godine rezultirala ukupnom uštedom toplinske energije čitavog sektora zgradarstva Grada Zaprešida od 20%. 7.3.3. Mjere za zgrade u vlasništvu Grada Identificirane mjere energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Grada se, prema osnovnim karakteristikama mogu podijeliti u tri grupe: pripremne aktivnosti; provedbeni projekti; legislativne mjere. Skupina pripremnih aktivnosti obuhvada sljedede mjere i aktivnosti: 1. Uvođenje Informacijskog sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasništvu Grada: centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (građevinske karakteristike, godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potrošnja svih tipova energije, mjesečni računi za energente i dr.); sustav daljinskog očitanja energetske potrošnje; izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada; nastavak provedbe energetskih pregleda u zgradama (tijekom 2009. godine u sklopu projekta: Učinkovito korištenje energije u zgradama u vlasništvu Grada Zaprešida provedeni su detaljni energetski pregledi u 10 zgrada u vlasništvu Grada i identificirane konkretne mjere energetske učinkovitosti); izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske učinkovitosti identificiranih kroz energetske preglede (za spomenutih 10 zgrada izrađene su i investicijske studije); određivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti; 2. Uvođenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske uštede, odnosno izbjegnuti energetski troškovi ravnomjerno dijele između Gradske uprave kao vlasnika zgrade i korisnika zgrada. Dosadašnja praksa prema kojoj korisnici zgrada (škola, vrtida i dr.) koji svojim savjesnim ponašanjem ostvaruju energetske uštede a da od toga u konačnici nemaju nikakve dobiti je iznimno demotivacijska. Brojna iskustva pokazuju da provedba 50-50% sheme kao jaki motivacijski čimbenik rezultira promjenom ponašanja korisnika zgrade što u konačnici drastično smanjuje potrošnju energije. Po potrebi u ovu aktivnost je mogude uključivanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kao nadležnog ministarstva za pitanje obrazovanja i financiranja dijela troškova. 3. Prezentiranje energetske potrošnje zgrada u vlasništvu Grada odgovarajudim Display posterom (ili ekranom) koji sadrži energetske pokazatelje o potrošnji energije, vode i pripadajudim emisijama CO 2 (tijekom 2009. godine u sklopu projekta: Učinkovito korištenje energije u zgradama u vlasništvu Grada Zaprešida izrađeni i na vidljivom mjestu u zgradi izloženi Display posteri za 10 zgrada u vlasništvu Grada); 4. Izrada i javno izlaganje energetskih certifikata u skladu s odredbama Pravilnika o obaveznom energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08). 58
Pregled konkretnih projekata, čija implementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajude smanjenje emisija CO 2 je vrlo dugačak, a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2 najvedi: 1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode u obrazovne, kulturne, sportske i upravne zgrade u vlasništvu Grada; 2. Ugradnja termostatskih ventilskih setova na radijatore u zgradama u vlasništvu Grada; 3. Zamjena rasvjetnih tijela u obrazovnim ustanovama Grada modernim i energetski učinkovitim svjetlotehničkim rješenjima u skladu sa europskim normama i direktivama; 4. Toplinska izolacija fasada i krovišta zgrada u vlasništvu Grada; 5. Ugradnja štednih žarulja u svim objektima u vlasništvu Grada; 6. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u zgrade u vlasništvu Grada; 7. Postavljanje termometra u svakoj prostoriji u svim zgradama u vlasništvu Grada. Zakonodavne mjere na gradskoj razini koje de rezultirati znatnim smanjenjem emisija CO 2 su sljedede: 1. Uvođenje Zelene javne nabave za svu opremu i usluge u zgradama u vlasništvu Grada; 2. Donošenje Odluke Gradskog vijeda prema kojem sve nove zgrade u vlasništvu Grada trebaju koristiti bar jedan optimalni obnovljivi izvor energije (fotonaponske sustave, solarne kolektore, dizalice topline, i dr.); 3. Uspostava nove građevinske dokumentacije koja de poticati korištenje obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i prirodnog plina. 7.3.4. Mjere za stambeni sektor Grada Zaprešida Mjere energetske učinkovitosti ovog podsektora mogu se podijeliti na mjere za nove i postojede zgrade. Stupanjem na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti zgrada, novoizgrađenim zgradama stambene namjene je maksimalna dozvoljena potrošnja energije za grijanje ograničena na iznose između 51 i 95 kwh/m 2 ovisno o faktoru oblika zgrade. Uspješnom provedbom spomenutog propisa značajno de se smanjiti potrošnja novih stambenih zgrada. Prijedlog mjera za nove zgrade stambene namjene obuhvada sljededu mjeru: 1. Donošenje Odluke Gradskog vijeda da novoizgrađene stambene zgrade i obiteljske kude opremljene solarnim sustavima za proizvodnju električne energije ostvaruju popust od 30% od ukupne visine obračunskog komunalnog doprinosa. Mjere energetske učinkovitosti za postojede zgrade stambene namjene obuhvadaju 2 kategorije: Pripremne aktivnosti; Provedbene projekte. Pripremne su aktivnosti, kao i u slučaju podsektora zgrada u vlasništvu Grada, sve one mjere koje nede direktno utjecati na smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO 2, ali de postaviti neophodne preduvjete za njihovu uspješnu implementaciju. Za ovu su kategoriju identificirane sljedede mjere: 1. Sufinanciranje rekonstrukcija fasada i krovišta zgrada na načelima održive gradnje; 2. Sufinanciranje ugradnje solarnih sustava za pripremu tople vode. Provedbeni projekti energetske učinkovitosti za postojedi i bududi stambeni sektor zgrada, čija implementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajude smanjenje emisija CO 2 su mnogobrojni a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2 najvedi: 59
1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu tople vode u kudanstava do 2020. godine; 2. Rekonstrukcija toplinske izolacije vanjske ovojnice i sanacija krovišta na načelima održive gradnje u 20% postojedeg stambenog fonda zgrada do 2020. godine; 3. Ugradnja termostatskih ventila na radijatore u 20% kudanstava na području grada. Za uspješnu provedbu identificiranih konkretnih projekata važno je osmisliti i pokrenuti program subvencioniranja (pog. 7.3.1 Opde mjere). 7.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti Mjere energetske učinkovitosti ovog podsektora se, generalno, mogu podijeliti na mjere za nove i postojede zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada. Prijedlog mjera za postojede zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljedede mjere i aktivnosti: 1. uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrade iznad granica propisanih Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08); 2. uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije: a. fotonaponski sustavi; b. dizalice topline; c. solarni kolektori; 3. poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja; 4. ugradnja štednih žarulja. Prijedlog mjera za nove zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljededu mjeru: 1. Donošenje i sustavna provedba Odluke Gradskog vijeda da novoizgrađene zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti opremljene dizalicama topline, fotonaponskim i/ili solarnim sustavima ostvaruju popust od 30% od ukupne visine obračunskog komunalnog doprinosa. 7.4. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru prometa Grada Zaprešida U skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, predložene mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedede potkategorije: Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa; Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; Zelena javna nabava; Mjere za vozila u vlasništvu Grada; Mjere za javni prijevoz; Mjere za osobna i komercijalna vozila. 7.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida U potkategoriji planskih mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida svoje su mjesto našle sve one mjere čija de uspješna provedba rezultirati generalnim poboljšanjem kvalitete gradskog prometa s jedne te značajnim smanjenjem emisija CO 2 s druge strane. Prema Generalnom urbanističkom plana Grada Zaprešida, prometni sustav grada ukazuje na dobru gustodu prometnica sa zadovoljavajudim karakteristikama koje uz određene dopune i rekonstrukcije mogu u cijelosti zadovoljiti potrebe grada. Jedan od uočenih problema je nedostatak parkirališnog 60
prostora unutar centralnog gradskog područja. Nadalje, uslijed dijela tranzitnog prometa s autoceste u centralno područje grada dolazi do zagušenja i brojnih negativnih utjecaja. Kategoriju planskih mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa čine sljedede mjere: 1. Uvođenje informacijskog sustava za nadzor prometa; a. Mjera uključuje uvođenje suvremene prometne signalizacije kao medija komuniciranja sa vozačima, ugradnju mjernih uređaja kontrole prometnog toka i okoline, što operativnim službama omoguduje da u svakom trenutku imaju pregled situacije na cesti, predvide pojave neugodnih situacija, pravilno djeluju i spriječe mogude prometne nezgode; 2. Mjere za povedanje protočnosti prometa na području Grada Zaprešida; a. Pravo prolaska vozilima javnog prijevoza po posebnim trakama; b. Ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza na raskrižjima; c. Uspostava određenih ograničenja za teretni promet kako bi se rasteretila interna gradska mreža; d. Izgradnja južne i istočne obilaznice u cilju smanjenja tranzita kroz Grad. 3. Uvođenje naknada za prometno onečišdenje; a. Odlukom Gradskog vijeda uvesti naknade za prometno onečišdenje centra (po potrebi i drugih dijelova) grada. Preusmjeravanje prometa iz određenih dijelova Grada nede izravno utjecati na smanjenje emisija CO 2, ali de neizravno smanjiti broj vozila i povedati korištenje javnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknada za prometno onečišdenje mogude je financirati mjere za povedanja kvalitete usluge javnog gradskog prijevoza; 4. Mjere za povedanje sigurnosti u prometu: a. Reguliranje brzine vožnje postavljanjem radara s prikazom brzine i posebno obilježenih pješačkih prijelaza; b. Postepeno postavljanje prometnih znakova u LED tehnologiji na sva opasna mjesta u Gradu. 7.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete prometa i smanjenja emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu su sljedede: 1. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila; 2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole); 3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva; 4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogudnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva; 5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu (Mobility Week); 6. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.; 7. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila; 8. Kampanja: Biciklom je zdravije! 7.4.3. Zelena javna nabava Ova potkategorija mjera obuhvada sljedede mjere i aktivnosti: 1. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada; 2. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza. 61
7.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida Potkategoriju mjera za vozila u vlasništvu Grada čini sljededa mjera: 1. Nabava novih vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova (alternativna goriva) u skladu s kriterijima zelene javne nabave. 7.4.5. Mjere za javni prijevoz Grada Mjere za javni prijevoz Grada obuhvadaju sve one mjere koje poboljšanjem kvalitete javnog prijevoza povedavaju njegovo korištenje smanjujudi pri tom korištenje osobnih automobila. Iako provedba tih mjere nede inicijalno smanjiti emisije CO 2 u Gradu, one de se u konačnici posredno smanjiti, značajnim reduciranjem upotrebe osobnih vozila koja su u 2008. godini sudjelovala u ukupnoj emisiji CO 2 s udjelom od 76%. Mjere za javni prijevoz Grada Zaprešida su u ovisnosti o vrsti prijevoza podijeljene u 3 grupe: mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa; mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog prometa; mjere za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada. Sukladno navedenom, potkategoriju mjera za javni prijevoz Grada Zaprešida čine: 1. Mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa: a) Proširenje sustava gradsko-prigradskog prometa Grada Zagreba do kolodvora Zabok kako bi se u potpunosti eliminirala dizelska vuča vlakova za prijevoz putnika kroz Grad Zaprešid; b) Modernizacija pružne dionice Zaprešid Zabok koja obuhvada izgradnju novog kolosijeka, elektrifikaciju te dionice, instaliranje signalnih uređaja koji omoguduju taktni promet elektromotornih vlakova kapaciteta 500 putnika; c) Uvođenje u promet novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet; d) Prilagodba voznog reda vlakova stvarnim potrebama građana u vrijeme redovnog odlaska velikog broja građana na posao u Zagreb (5.30-8h ujutro) vlakovi svakih 40 min; e) Nastavak subvencioniranja voznih karata i mjesečnih pokaza određenim grupama građana (učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.); f) Integrirani tarifni sustav - jedinstvene karte za željeznički i autobusni prijevoz s odgovarajudim stimulativnim povlasticama i popustima; 2. Mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog prometa: a) Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel; b) Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima u Gradu; c) Zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama s očekivanim manjim brojem putnika; d) Uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica; e) Izgradnja novog autobusnog terminala u južnom dijelu naselja, jugozapadno od državne ceste D 225 u neposrednoj blizini željezničke stanice; f) Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza; 3. Mjere za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada: a) Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uz osigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km; 62
b) Izgradnja novih i kontinuirano održavanje biciklističkih staza na čitavom području Grada. 7.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozila Prijedlog mjera za racionalizaciju korištenja osobnih i komercijalnih vozila na području Grada obuhvada sljedede mjere: 1. Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu podjela Grada u 3 parkirne zone uz vremenski ograničeno trajanje parkiranja u ovisnosti o zoni na 1h, 2h ili 3h, 2. Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove Grada konvencionalnim vozilima; 3. Izuzede od naplate ulaska u visoko zagušene dijelove grada za vozila pogonjena alternativnim gorivima; 4. Dozvola korištenja žute trake vozilima s 3 ili više putnika. 7.5. Mjere za sektor javne rasvjete Mjere za smanjenje potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja u sektoru javne rasvjete Grada Zaprešida su sljedede: 1. Zamjena postojedih s energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima; 2. Upravljanje rasvjetnim tijelima ugradnjom modernih elektroničkih prigušnica; 3. Ugradnja 1005 svjetiljki s visokotlačnim natrijevim sijalicama i 36 LED svjetiljki u sklopu projekta: Energetski učinkovita javna rasvjeta za Grad Zaprešid. Kao što je ved spomenuto u uvodnom dijelu, u ovom je poglavlju dan pregled svih mjera i aktivnosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete čija bi uspješna provedba rezultirala smanjenjem emisija CO 2. U sljededem su poglavlju za dio identificiranih, ekonomsko-energetski optimalnih mjera za sva 3 sektora energetske potrošnje Grada Zaprešida dani glavni parametri provedbe: vrijeme, odgovorne institucije, potencijali energetskih ušteda i njima pripadajudih emisija CO 2, investicijski troškovi, period povrata investicija i dr. 63
8. Vremenski i financijski okvir provedbe plana mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid 8.1 Uvod U prethodnom je poglavlju dan sveobuhvatni prikaz identificiranih mjera i aktivnosti Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida u razdoblju od 2008. do 2020. godine za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Iz navedenog prikaza mjera čija de provedba rezultirati smanjenjem emisija CO 2, odabrane su energetsko-ekonomski optimalne čijom se primjenom može smanjiti emisija za 22,82%. Za ostvarenje zacrtanog cilja smanjenja emisija CO 2 od 21% do 2020. godine u odnosu na referentnu, 2008. godinu, dovoljno je realizirati dio navedenih mjera u ovisnosti o financijskim, vremenskim i organizacijskim parametrima. Identificirane mjere energetske učinkovitosti prikazane su u nastavku ovog poglavlja u tabličnom prikazu, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri: vremenski okvir provedbe; tijelo zaduženo za provedbu; procjena investicijskih troškova provedbe; procjena očekivanih energetskih ušteda; procjena smanjenja emisija CO 2 ; investicijski troškovi po ušteđenoj tco 2 ; mogudi izvori sredstava za provedbu; kratki opis mjere i način provedbe. Mjere s pridruženim parametrima podijeljene su na sljedede kategorije: mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada. Mogudi izvori sredstava za provedbu svake mjere predloženi su prema glavnim odrednicama danima u 10. poglavlju. 8.2 Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida U nastavku je dan prikaz mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida, podijeljenih u četiri kategorije:: Promocija, obrazovanje i promjena ponašanja; Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada; Stambene zgrade; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti. U poglavlju 7 dan je i prikaz mjera koje su svrstane u kategoriju Opde mjere, a koje su usmjerene u prvom redu na aktivnosti kao što su izrada metodologije za prikupljanje i analiza relevantnih pokazatelja o energetskoj potrošnji u sektoru zgradarstva te izrada raznih studija i podloga za uvođenje konkretnih mjera. U tom smislu kategorija Opde mjere sadrži u osnovi pripremne aktivnosti za provođenje preostalih mjera, a samim time njihovom provedbom ne ostvaruju se direktne energetske uštede odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova. 64
8.2.1 Obrazovanje, promocija i promjena ponašanja Ime mjere/aktivnost 1. Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 40 000 kuna godišnje, ukupno 400 000 kn Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1234,8 MWh toplinske energije 236 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 324,7 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1232 Izvor sredstava za provedbu Proračun Grada Zaprešida IEE program Kratki opis/komentar Mjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode: Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede energije; Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera, naljepnica, i sl.) Organizacija tribina, i slično. Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti i poticajnu shemu za štednju energije (primjerice shema 50/50) u sklopu čega dio financijskih sredstava od ostvarene uštede u energiji ostaje na raspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je ušteda ostvarena. Uštede energije provedbom mjera usmjerenih na podizanje svijesti i obrazovanje djelatnika u zgradama u vlasništvu Grada je veoma teško izraziti kvantitativno. Prema iskustvima drugih europskih gradova pretpostavljeno je da de kontinuirane obrazovne, promotivne i informativne aktivnosti u narednom desetogodišnjem razdoblju rezultirati uštedom toplinske energije od 20% i električne od 10% u odnosu na referentnu 2008. godinu u zgradama u vlasništvu Grada. Ukupna potrošnja toplinske energije u zgradama u vlasništvu Grada u 2008. godini je iznosila 6 174 906 kwh, a električne 2 360 212 kwh. Ime mjere/aktivnost 2. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 100 000 kn godišnje, 1 000 000 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 23 761 MWh toplinske energije 4 574 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 6250,5 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 160 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IEE program Kratki opis/komentar Mjera obuhvada brojne aktivnosti koje se provode na redovnoj osnovi: 9. Otvaranje EE info kutaka u raznim dijelovima Grada; 10. Postavljanje EE info vitrina u razne dijelove Grada; 11. Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskim 65
temama na poleđini energetskih računa; 12. Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti građana o energetskoj učinkovitosti u zgradama: Kako izgraditi energetski učinkovitu kudu?; Rekonstrukcija zgrada na načelima održive gradnje; Energetski certifikati energetska potrošnja kao tržišna kategorija prilikom kupnje, iznajmljivanja i sanacije zgrada; Mjere energetske učinkovitosti u kudanstvima - termostatski ventili, solarni sustavi za pripremu potrošne tople vode, energetski učinkovita stolarija, kudanski uređaji A energetskog razreda; Oznake energetske učinkovitosti Zašto kupovati samo uređaje A energetskog razreda?; I stand by mod troši električnu energiju! isključenje kudanskih uređaja iz električne mreže nakon upotrebe; Štedljiva unutarnja rasvjeta; Grijanje na biomasu; Solarni kolektori; Dizalice topline; Inteligentna zgrada što je to?; Što je niskoenergetska ( trolitarska ) kuda )?; Što je pasivna ( jednolitarska) kuda?; Što je Faktor 10?; 13. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO 2 : Uštede energije provedbom mjera usmjerenih na podizanje svijesti i obrazovanje raznih ciljnih grupa je veoma teško izraziti kvantitativno. Prema iskustvima drugih europskih gradova, kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih i promotivnih mjera, u razdoblju od 2010. do 2020. godini u Gradu Zaprešidu de rezultirati sljededim uštedama: stambeni sektor 15% toplinske, 10% električne energije komercijalno-uslužni sektor 20% toplinske, 10% električne energije. Stambeni sektor Grada je u 2008. godini potrošio 116 383 MWh toplinske i 31 575 MWh električne energije. Komercijalno-uslužni sektor je u 2008. godini potrošio 31 518 MWh toplinske i 13 905 MWh električne energije. 66
8.2.2 Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida Ime mjere/aktivnost 3. Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na obrazovne, kulturne, sportske i upravne zgrade u vlasništvu Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 5500 kn/m 2 solarnog sustava Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 701 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 140,8 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IPA program FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Kratki opis/komentar Obrazovne, kulturne, sportske i upravne zgrade u vlasništvu Grada, do 2020. godine de ugraditi solarne kolektore za pripremu tople vode. Ukupna potrošnja toplinske energije u navedenim zgradama u vlasništvu Grada u 2008. godini je iznosila 5841 MWh. Očekivana ušteda toplinske energije za pripremu tople vode iznosi 12%. Ime mjere/aktivnost 4. Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionica Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 500.000 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 8,65 MWh električne energije ukupno Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2,8 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 178 571 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Županijski proračun IPA FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Kratki opis/komentar Modernizacija rasvjete (po uzoru na projekt Zdrave oči u Gradu Zagrebu) u 50 školskih učionica u OŠ Ljudevita Gaja, OŠ Antuna Augustinčida, OŠ Kupljenovo, OŠ Pojatno, OŠ Hruševac Kupljenski i Visokoj školi za poslovno upravljanje Baltazar Adam Krčelid. Procjena troškova za prosječnu učionicu (58 m 2 ) iznosi 10.000 kn. Procjena ušteda za prosječnu učionicu iznosi 173 kwh godišnje. Ukupna investicija iznosi 500.000 kn, a ukupne uštede električne energije u 50 učionica u 2020. godini 8650 kwh. 67
Ime mjere/aktivnost 5. Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2010. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 10 kn po termometru, cca 10.000 kn Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 247 MWh Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 49,6 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 201,6 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Kratki opis/komentar Postavljanjem termometra na zid u svakoj prostoriji (škole, uredi, vrtidi, itd.) omoguduje se uvid u temperaturno stanje i mogudnost upravljanja temperaturom pravilnim provjetravanjem prostorije te regulacijom grijanja/hlađenja prostorije. Mjera osim samog postavljanja termometra na zidu u svakoj prostoriji obuhvada i početnu obrazovnu aktivnost: Na samom termometru biti de i natpis ''1 C ŠTEDI DO 6% ENERGIJE''. Prilikom postavljanja termometra u prostoriji objasnit de se korisnicima te prostorije svrha ove mjere i načini kako je uspješno provoditi. Izrada i distribucija letaka i sl. Procjena ukupnih investicijskih troškova, uz pretpostavljenih 1000 prostorija u svim zgradama u vlasništvu Grada iznosi cca 10.000 kn. Prema stranim iskustvima, ova de mjera rezultirati s 4% smanjenjem toplinske energije u zgradama u vlasništvu Grada. Prijedlog je da se s realizacijom ove mjere krene što prije jer nije zahtjevna niti financijski nije izvedbeno. 68
Ime mjere/aktivnost 6. Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 20 zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 1 800 000 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 960 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 192t CO 2 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 9375 kn/t CO 2 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCO Kratki opis/komentar Kompletna obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice i krovišta u 20 zgrada u vlasništvu Grada. Ukupna površina zgrada koja de se toplinski izolirati iznosi oko 12 000 m 2. Procijenjena ušteda toplinske energije je oko 80 kwh/m 2, a investicijski troškovi oko 150 kn/m 2. Ime mjere/aktivnost 7. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 2.400.000 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 420 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 84 t CO 2 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 28 571 kn/t CO 2 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCO Kratki opis/komentar Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada. Ukupna grijana površina zgrada na kojoj de se provoditi ugradnja visokoučinkovitih prozora iznosi oko 12 000 m 2. Procijenjena ušteda toplinske energije oko 35 kwh/m 2, a investicija oko 200 kn/m 2. 69
Ime mjere/aktivnost 8. Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 352.640 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 376,3 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 75,6 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4665 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCO Kratki opis/komentar Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada do 2020. godine, ukupne grijane površine 23 521 m 2. Na temelju rezultata vedeg broja provedenih energetskih pregleda u zgradama javne namjene prosječan broj radijatora iznosi 0.0517 radijatora/m 2. Ova bi mjera obuhvatila ugradnju 1216 termostatskih setova na radijatore. Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16 kwh/m 2, a cijena termostatskog seta cca 290 kn. Za školske ustanove se preporučuje ugradnja antivandalnih termostatskih ventila. Ime mjere/aktivnost 9. Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Bez troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 212,4 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 68,6 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCO Kratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za sve zgrade u vlasništvu Grada putem uvođenja Zelene javne nabave. Kriteriji pri kupovini uređaja trebaju biti unaprijed definirani i standardizirani posebnim Pravilnikom, a svi novi uređaji trebaju zadovoljavati kriterije. Potencijal uštede električne energije ove mjere za zgrade u vlasništvu Grada je 9% do 2020. godine. 70
Ime mjere/aktivnost 10. Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2017. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Bez troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 184,1 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 59,5 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCO Kratki opis/komentar Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da do 2016. godine prestane proizvodnja klasičnih žarulja sa žarnom niti što de rezultirati zamjenom svih klasičnih, štednim žaruljama. Predlaže se zamjena svih klasičnih žarulja u zgradama u vlasništvu Grada štednim žaruljama do 2017. godine. Ova de mjera rezultirati 7% smanjenjem ukupne potrošnje električne energije do 2020. godine u zgradama u vlasništvu Grada. 8.2.3 Stambeni sektor (kudanstva) Grada Zaprešida Ime mjere/aktivnost 11. Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstava Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 2.240.000 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1615,2 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 324,5 t CO 2 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 6903,6 kn/t CO 2 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) Kratki opis/komentar Mjera obuhvada ugradnju ukupno 400 solarnih kolektorskih sustava za kude/stanove do 2020. godine. Za uspješnu realizaciju ove mjere trebati de izraditi model subvencioniranja prema kojem de dio troškova snositi Grad, dio Zagrebačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a dio sami građani. 71
Ime mjere/aktivnost 12. Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 2.107.820 kn ukupno Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1801,6 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 361,9 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 5824 Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCO Kratki opis/komentar Ugradnja termostatskih setova u 20% kudanstava koja se griju na plin, ukupne grijane površine 112 600 m 2 (ukupna grijana površina stambenog sektora iznosi 563 000 m 2 ). Uz pretpostavku da prosječan broj radijatora u kudanstvima iznosi 0.072 radijatora/m 2, ova bi mjera obuhvatila ugradnju 8107 termostatskih setova. Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16 kwh/m 2, a prosječna cijena termostatskog seta s ugradnjom cca 260 kn. Za uspješnu realizaciju ove mjere trebat de izraditi model subvencioniranja prema kojem de dio troškova ugradnje termostatskih setova u kudanstva snositi Grad, dio Zagrebačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a dio sami građani. 72
Ime mjere/aktivnost 13. Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Nije mogude procijeniti Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 4840 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 1563 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) Kratki opis/komentar Prema GFK analizama navika hrvatskih kudanstava, vedina glavnih kudanskih uređaja se u prosjeku mijenja novim modelima svakih 6 godina. Ukupan broj kudanstava u Zaprešidu iznosi 8500, a ukupna potrošnja električne energije u 2008. godini 31575 MWh. Uz pretpostavku da u prosječnom kudanstvu cca 73% električne energije otpada na rad raznih električnih uređaja a cca 27% na rasvjetu, na rad električnih uređaja u 2008. godini potrošeno je 23.050 MWh električne energije. Uz pretpostavku da de u promatranom 10 godišnjem razdoblju bar 60% kudanstava promijeniti kudanske uređaje prosječno 35% učinkovitijima ukupna ušteda električne energije u 2020. de iznositi 4840 MWh. Ime mjere/aktivnost 14. Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Grada Zadužen za provedbu Zakonska obveza Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2016. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Nema troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 6820 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2203 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu - Kratki opis/komentar Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnim domadinstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da de se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sa žarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima. Uz pretpostavku da se u prosječnom kudanstvu Grada cca 27% električne energije troši na rasvjetu, u 2008. godini je u tu svrhu potrošeno 8525 MWh električne energije. Prosječna štedna žarulja troši i do 80% manje električne energije od klasične, čime de se u kudanstvima Grada do 2016. godine ukupno uštedjeti 6820 MWh. 73
8.2.4 Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti Ime mjere/aktivnost 15. Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Nema investicijskih troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1891 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 379,8 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU Kratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojede zgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektoru poboljšanjem toplinske izolacije i krovišta zgrade prema niskoenergetskom i/ili pasivnom standardu. U skladu sa stranim iskustvima, procijenjene uštede toplinske energije iznose 6% ukupne potrošnje toplinske energije ovog podsektora u 2008. godini 1891 MWh. Prije provođenja mjere potrebno je provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. Ime mjere/aktivnost 16. Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Nema investicijskih troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1260,7 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 253,2 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU Kratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojede zgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektoru korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije. U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštede toplinske energije iznose 4% ukupne potrošnje toplinske energije ovog podsektora u 2008. godini 1260,7 MWh. Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. 74
Ime mjere/aktivnost 17. Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za komercijalni i uslužni sektor Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Ne mogu se odrediti bez određivanja načina poticanja Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 973,3 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 314,3 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU Kratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za postojede zgrade iz komercijalnog i uslužnog sektora. U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštede električne energije iznose 7% ukupne potrošnje električne energije ovog podsektora u 2008. godini 973,3 MWh. Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. Ime mjere/aktivnost 18. Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor Zadužen za provedbu Zakonska odredba Početak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2017. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) - Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1112 MWh električne energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 359,1 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Vlastita sredstva sektora Kratki opis/komentar Prema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da de se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sa žarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima. U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštede električne energije iznose 8% ukupne potrošnje električne energije ovog podsektora u 2008. godini 1112 MWh. U skladu s navedenim zamjena žarulja sa žarnom niti štednim žaruljama bit de obvezna za cjelokupni komercijalni i uslužni sektor. 75
Ime mjere/aktivnost 19. Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe (godine) 2010.-2020. Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Nema inicijalnih investicijskih troškova Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1891 MWh toplinske energije Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 379,8 Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) - Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Kratki opis/komentar Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizu radi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe. Pretpostavka je da de se provedbom ove mjere potrošnja toplinske energije ovog podsektora smanjiti za 6%. 76
8.3 Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida podijeljene su u sljededih 5 kategorija na: Legislativne i planske mjere; Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; Osobna i komercijalna vozila; Vozila u vlasništvu Grada; Javni prijevoz. Kategorija legislativnih i planskih mjera sadrži mjere i aktivnosti koje proizlaze iz zakonskih obaveza te one vezane uz planiranje projekata za poboljšanje prometne infrastrukture, bolju regulaciju prometa, povedanje sigurnosti i slično. Ovdje je važno istaknuti da de provedba planskih mjera stvoriti potrebne preduvjete za unaprjeđenje sektora prometa u Gradu Zaprešidu ali je za određivanje konkretnih investicijskih troškova pojedine mjere potrebno izraditi investicijsku studiju. Vedina identificiranih mjera može se opisati jedino kvalitativno, dok je za kvantitativne rezultate nužno provesti dodatna istraživanja i analize za svaku pojedinu mjeru. Za provedbu mjera kapitalnih investicijskih troškova potrebno je provesti opsežne pripremne aktivnosti u obliku studija izvodljivosti i ostalih analiza bez kojih nije mogude dati procjenu potrebnih investicija i ostalih parametara. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN 65/09) propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometa do 2020. godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Prema odredbama Zakona o biogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de niz propisa i podzakonskih akata kojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni za ostvarenje navedenog cilja, uključujudi i financijske poticanje mehanizme. Iako donošenje tih propisa nije u direktnoj nadležnosti Grada Zaprešida, određeni dio mjera iz sektora prometa u skladu je s navedenim dokumentima u smislu da potiče i promovira upotrebu biogoriva, odnosno opdenito alternativnih goriva. U sljededem poglavlju, u kojem je dana procjena smanjenja emisija stakleničkih plinova koja de rezultirati provedbom svih mjera navedenih u ovom poglavlju, pretpostavljeno je da de cilj korištenja biogoriva propisan Zakonom o biogorivima te Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske biti ostvaren, čime de se također ostvariti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. 77
8.3.1 Legislativne i planske mjere Redni broj mjere 1 Ime mjere/aktivnost 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Zaprešida do 2020. godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (NN 130/09) i Zakonu o biogorivima (NN 65/09) Zadužen za provedbu Državna uprava Početak/kraj provedbe 2012.- 2020. (godine) Procjena troškova Nema investicijskih troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 2,4 GWh (8,7 TJ) benzina 3,1 GWh (11,3 TJ) dizela Procjena smanjenja emisije 1410,8 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za - provedbu Kratki opis/komentar Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN 65/09) propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometa do 2020. godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Prema odredbama Zakona o biogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de niz propisa i podzakonskih akata kojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni za ostvarenje navedenog cilja, uključujudi i financijske poticajne mehanizme. Iako donošenje tih propisa nije u nadležnosti gradova, njihova uspješna provedba de do 2020. godine značajno reducirati i emisije CO 2 iz sektora prometa u Gradu Zaprešidu Ukupna potrošnja sektora promet u Gradu Zaprešidu je u 2008. godini iznosila 86,9 TJ (24,3 GWh) benzina i 113,8 TJ (31,6 GWh) dizela. Redni broj mjere 2 Ime mjere/aktivnost Uvođenje naknada za prometno onečišdenje u centru Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe 2012.- 2020. (godine) Procjena troškova 100.000 kn za izradu studije o uvođenju naknada za prometno onečišdenje, 50.000 kn (jedinična ili ukupna po godišnje za provedbu aktivnosti. mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, Planska mjera koja nede rezultirati uštedama goriva. litre goriva) Procjena smanjenja emisije - (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program za pripremne aktivnosti Kratki opis/komentar Temeljem iskustava drugih gradova iz zemalja EU predlaže se uvođenje naknade za prometno onečišdenje centra Grada. Preusmjeravanjem prometa iz centra grada nede se bitno smanjiti emisija CO 2, ved de do smanjenja štetnih emisija dodi vedim odnosno učestalijim korištenjem javnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknada za prometno onečišdenje mogude je financirati poboljšanje kvalitete javnog gradskog prijevoza. Prije provođenja mjere potrebno je izraditi detaljnu studiju koja treba odrediti kategorije vozila koja bi bila obuhvadena naknadom, visinu naknada za vozila ovisno o razini štetne emisije, dijelove grada tj. zone koje su obuhvadene naplatom naknade za onečišdenje. Također, studijom je potrebno odrediti sustav naplate naknade kao i kontrolne mehanizme provedbe mjere. 78
8.3.2 Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti Redni broj mjere 3 Ime mjere/aktivnost Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Zagrebačka županija HAK Auto škole Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova 100.000 kn godišnje, 1.000.000 kn ukupno (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 1,21 GWh benzina ukupno 1,58 GWh dizela ukupno Procjena smanjenja emisije 715,8 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju 1397 emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program Kratki opis/komentar Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete prometa i smanjenja emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu su sljedede: 9. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila; 10. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole); 11. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva; 12. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogudnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva u Institutu za futurizam; 13. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.; 14. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila; 15. Kampanja: Biciklom je zdravije! U skladu s dosadašnjim iskustvima u razvijenim europskim gradovima, kontinuirane promotivne, obrazovne i informativne aktivnosti i kampanje de u desetogodišnjem razdoblju do 2020. godine rezultirati ukupnom uštedom goriva u sektoru prometa Grada od 5%. 79
8.3.3 Vozila u vlasništvu Grada Zaprešida Redni broj mjere 4 Ime mjere/aktivnost Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima Zelene javne nabave Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe 2010. (godine) Procjena troškova Bez investicijskih troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, Trošiti de se ista količina goriva ali sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova litre goriva) Procjena smanjenja emisije 193,2 t CO 2 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za - provedbu Kratki opis/komentar Prvi korak u provedbi ove mjere je donošenje Odluke Gradskog vijeda o kriterijima zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada. Zelenom javnom nabavom za sva vozila u vlasništvu Grada propisala bi se nabavka isključivo vozila s malom emisijom CO 2 (osobna vozila < 120 g/km) odnosno vozila na alternativna goriva. Uz realnu pretpostavku da de se do 2020. godine svih 26 vozila u vlasništvu Grada zamijeniti vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova, ukupna emisija ovog podsektora, koja za 2008. godinu iznosi 772,8 tco 2 de se smanjiti 25%. 80
8.3.4 Javni prijevoz Redni broj mjere 5 Ime mjere/aktivnost Skupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Hrvatske željeznice Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova Potrebno je za svaku mjeru ove skupine izraditi investicijsku studiju. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) Benzin 8,5 TJ Dizel 7,4 TJ Ukupno - 15,9 TJ Procjena smanjenja emisije 1126,4 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu Državni proračun IEE program za pripremne aktivnosti IPA FZOEU FP7 HBOR Strukturni fondovi Kratki opis/komentar Mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog javnog prijevoza Grada Zaprešida c) Izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture u Gradu; d) Obnova pruge i modernizacija vlakova; e) Prilagodba voznog reda vlakova stvarnim potrebama građana u vrijeme redovnog odlaska velikog broja građana na posao u Zagreb (5.30-8h ujutro) vlakovi trebaju prometovati svakih 40 min; f) Nastavak subvencioniranja voznih karata i mjesečnih pokaza određenim grupama građana ( učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.); g) Integrirani tarifni sustav - jedinstvene karte za željeznički i autobusni prijevoz s odgovarajudim stimulativnim povlasticama i popustima. Provedba skupine mjera za poboljšanje željezničkog prometa u Gradu Zaprešidu nede direktno utjecati na smanjenje emisija CO 2 ved kroz smanjeno korištenje osobnih vozila. Pretpostavka je da de poboljšanjem javnog željezničkog prijevoza, cca 30% građana manje koristiti osobne automobile i time smanjiti godišnju potrošnju goriva za 10%. Ukupna potrošnja osobnih vozila u 2008. godini je iznosila 159,7 TJ, a očekivane uštede iznose 15,9 TJ. 81
Redni broj mjere 6 Ime mjere/aktivnost Modernizacija pružne dionice Zaprešid - Zabok Zadužen za provedbu Zagrebačka županija Grad Zaprešid Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz Početak/kraj provedbe 2012.- 2016. (godine) Procjena troškova Nije mogude procijeniti bez studije opravdanosti ulaganja. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, 5% indirektnih ušteda u sektoru Osobna i komercijalna vozila litre goriva) Procjena smanjenja emisije 686,9 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Proračun Zagrebačke županije provedbu Proračun Grada Zaprešida IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračun Kratki opis/komentar Ova mjera uključuje proširenje sustava gradsko-prigradskog prometa Grada Zagreba do kolodvora Zabok tako da bi se u potpunosti eliminirala dizelska vuča vlakova za prijevoz putnika kroz Grad zaprešid i u zagrebačkom željezničkom čvoru. Modernizacije pružne dionice Zaprešid Zabok podrazumijeva izgradnju drugog kolosijeka, elektrifikaciju te dionice, te instaliranje signalno sigurnosnih uređaja koji omoguduju taktni promet elektromotornih vlakova kapaciteta do 500 putnika. Time bi se stvorili uvjeti za ekološki prihvatljiv masovan prijevoz putnika koji iz mjesta u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji preko Zaprešida na dnevnoj bazi putuju u Grad Zagreb. Uspostavljanjem Tarifno prijevozničke unije HŽ Putničkog prijevoza, ZET-a i autobusnih prijevoznika koji obavljaju lokalni promet na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije taj efekt bi se još povedao. Trenutno je učešde željeznice u prijevoznom učinku u gradsko prigradskom putničkom prijevozu oko 10 %. Uvođenjem Tarifno prijevozničke unije i integracijom prijevozničkih sustava na području regije još bi se više povedao utjecaj željeznice u preraspodjeli putnika na javni prijevoz. Ključni čimbenik te pozitivne preraspodjele je znatno veda putna brzina od tramvaja i autobusa. 82
Redni broj mjere 7 Ime mjere/aktivnost Uvođenje novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet Zadužen za provedbu Zagrebačka županija Grad Zaprešid Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz Početak/kraj provedbe 2011.- 2013. (godine) Procjena troškova Nije mogude procijeniti bez izrade prijedloga projekta i provedbe detaljnijih analiza. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, 118 MWh električne energije litre goriva) Procjena smanjenja emisije 38,1 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Proračun Zagrebačke županije provedbu Proračun grada Zaprešida IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračun Kratki opis/komentar Ova mjera uključuje nabavku i uvođenje u promet novih motornih vlakova za gradskoprigradski promet. Novi motorni vlakovi uz ugrađene energetski učinkovitije pogonske motore opremljeni su i električnim rekuperativnim sustavom kočenja. Prilikom kočenja električna energija se rekuperira i vrada u mrežu. Preduvjet za uvođenje vlakova s rekuperativnim sustavom kočenja je modernizacija postojede napojne električne željezničke mreže, bududi da je postojedi sustav napajanja jednosmjeran, tj. omoguduje samo napajanje željezničke mreže iz elektroenergetskog sustava RH, dok vradanje kočenjem rekuperirane energije u elektroenergetski sustav RH nije mogude. Energetske uštede ostvarene rekuperativnim kočenjem procjenjuju se na 10% ostvarenih ušteda po prevezenom putniku, što ukupno iznosi 118 MWh električne energije (na temelju potrošnje elektromotornih vlakova u prigradskom prometu u 2008. god. u iznosu od 1 180 000 kwh) 83
Redni broj mjere 8 Ime mjere/aktivnost Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada Zaprešida Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Prijevoznici Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova Potrebno je za svaku mjeru ove skupine izraditi investicijsku studiju. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) Benzin 8,5 TJ Dizel 7,4 TJ Ukupno - 15,9 TJ Procjena smanjenja emisije 1126,4 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program za pripremne aktivnosti IPA FZOEU FP7 HBOR Strukturni fondovi Kratki opis/komentar Mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog javnog prijevoza na području Grada Zaprešida: a. Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima u Gradu; b. Izgradnja javnog parkirališta za autobuse; c. Zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama s očekivanim manjim brojem putnika; d. Uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica; e. Izgradnja novog autobusnog terminala u južnom dijelu naselja, jugozapadno od državne ceste D 225 u neposrednoj blizini željezničke stanice. Provedba skupine mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza u Gradu Zaprešidu nede direktno utjecati na smanjenje emisija CO 2 ved indirektno kroz smanjeno korištenje osobnih vozila. Pretpostavka je da de poboljšanjem javnog autobusnog prijevoza, cca 20% građana manje koristiti osobne automobile i time smanjiti godišnju potrošnju za cca 10%. Ukupna potrošnja osobnih vozila u 2008. godini je iznosila 159,7 TJ, a očekivane uštede iznose 15,9 TJ. 84
Redni broj mjere 9 Ime mjere/aktivnost Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Koncesionari (javno-privatno partnerstvo) Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova Mjera bez investicijskih troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, Potrošnja goriva ostaje ista ali je dizel zamijenjen biodizelom. litre goriva) Procjena smanjenja emisije 2294,5 t CO 2 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za - provedbu Kratki opis/komentar Donošenjem Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za gradski autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel, do 2020. godine bi svih 27 gradskih autobusa bilo zamijenjeno autobusima na biodizel. Uz pretpostavku da se niti broj autobusa niti potrošnja goriva nede mijenjati, ovom de mjerom do 2020. godine emisije CO 2 biti smanjene za 2294,5 t CO 2. 85
Redni broj mjere 10 Ime mjere/aktivnost Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Prijevoznici Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova (jedinična ili ukupna po Nije moguda bez izrade studije izvodljivosti. mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, 8568 l proizvedenog biodizela litre goriva) Procjena smanjenja emisije 22 t CO 2 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program za pripremne aktivnosti Kratki opis/komentar Mjera se nastavlja na prethodnu. Uspješnost donošenja Odluke o davanju koncesije jedino autobusima na biodizel bi bila tim veda da se radi o domadem biodizelu proizvedenom iz jestivog otpadnog ulja. Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja je relativno lako provediv projekt. Prvi je korak izrada Studije o određivanju potencijala za prikupljanje otpadnog jestivog ulja na području Grada Zaprešida. Ovdje treba naglasiti, da i u slučaju da procijenjene količine ne budu znatne (što je realno za očekivati), treba imati na umu da su koristi od provedbe ovakvog projekta višestruke, jer proizvodnja goriva nije jedini cilj, nego i sprječavanje izlijevanja otpadnog jestivog ulja u kanalizacijski sustav. Nadalje, ova mjera ima i socijalno-gospodarski efekt otvaranjem novih radnih mjesta, te ekološki efekt promjenom svijesti građana o otpadu i sekundarnim sirovinama. Osnovna uloga Grada u ovoj mjeri sastoji se u pružanju potpore poduzetničkih inicijativama, u dijelu prikupljanja otpadnog jestivog ulja i eventualno u izboru i osiguranju lokacije pogona za proizvodnju biodizela. Procijenjena ušteda ovisi o količini proizvedenog biodizela, koja prema stranim iskustvima iznosi 1litru/kudanstvu. 86
Redni broj mjere 11 Ime mjere/aktivnost Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojima prometuje zajedno s ostalim vozilima Zadužen za provedbu Grad Zaprešid MUP-Sektor prometa Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljnijih analiza. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, 0,8 TJ dizela litre goriva) Procjena smanjenja emisije 58,8 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program za pripremne aktivnosti Kratki opis/komentar Prioritet javnog gradskog prijevoza se može ostvariti putem tehničko regulativne mjere posebnih traka žute trake namijenjenih javnom gradskom prijevozu. Procijenjena ušteda goriva gradskog i međugradskog autobusnog prijevoza provedbom ove mjere je 5% od ukupno potrošenog goriva u 2008. godini (16,23 TJ dizela) i iznosi dizela. 87
Redni broj mjere 12 Ime mjere/aktivnost Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe 2010.- 2015. (godine) Procjena troškova Za procjenu troškova ove vrlo složene mjere nužno je provesti dodatne analize i izraditi (jedinična ili ukupna po studiju izvodljivosti. mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) Benzin 2,5 TJ Dizel 2,2 TJ Ukupno - 4,7 TJ Procjena smanjenja emisije 446,6 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu IEE program za pripremne aktivnosti Kratki opis/komentar Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza u Gradu obuhvada sljedede aktivnosti: Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uz osigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km; Izgradnja i kontinuirano održavanje biciklističkih staza zapadnom stranom na čitavom području Grada U sklopu provedbe mjere potrebno je: urediti i označiti biciklističke staze u Gradu; izraditi panoe s kartama označenih biciklističkih staza smanjiti broj mogudih nesreda biciklista odvajanjem biciklističkih staza od prometnica namijenih motornim vozilima gdje god je to mogude; u blizini željezničkog kolodvora ili na nekoj drugoj prometnoj lokaciji u Gradu izgraditi garažu za bicikle opremljenu video nadzorom kako bi se spriječile krađe; osigurati servis i omoguditi i ostavljanje privatnih bicikala u garaži; nabaviti bicikle koji de se iznajmljivati pri čemu ved pri nabavci treba voditi računa da bicikli trebaju biti opremljene zaštitom od krađe; promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno na kratkim udaljenosti; kontinuirano održavati biciklističke staze na čitavom području Grada; provođenje programa i edukacije o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtidima, školama, tribinama za građanstvo. U skladu sa stranim iskustvima, ova bi grupa mjera u desetogodišnjem razdoblju indirektno smanjila potrošnju goriva osobnih i komercijalnih vozila za 3% što iznosi 4,7 TJ. 88
8.3.5 Osobna i komercijalna vozila Redni broj mjere 13 Ime mjere/aktivnost Uvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila Zadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEA Početak/kraj provedbe 2011.- 2017. (godine) Procjena troškova Veoma složena mjera za čiju procjenu investicijskih troškova je nužno provesti dodatne (jedinična ili ukupna po mjeri) analize i izraditi studiju izvodljivosti. Investicijski troškovi trebaju obuhvatiti izgradnju parkirališta (ili eventualno garaže), uspostavu car-sharing sustava, nabavu vozila i promociju. Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) Procjena smanjenja emisije (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za provedbu Kratki opis/komentar Benzin 5,9 TJ Dizel 5,3 TJ Ukupno - 11,2 TJ 793,17 - Gradski proračun IEE program HBOR U svijetu je u upotrebi više od 333.000 car-sharing vozila u više od 800 gradova. Na temelju tih iskustava proizlazi da jedno car-sharing vozilo zamjenjuje 5 do 8 privatnih osobnih vozila. Car-sharing je racionalnija upotreba osobnog vozila i ušteda je novaca za nekoga tko nema stvarne potrebe za vlastitim vozilom (ne treba kupiti vozilo, platiti sva davanja i osiguranje, održavanje, ) Potrebne aktivnosti: Promocija car-sharing sustava kao jednostavne, dostupne usluge s minimalnim brojem formulara za koju se plada samo vrijeme i broj prijeđenih kilometara (stvarna upotreba vozila), u kojoj registrirani korisnici mogu koristiti vozilo koje žele 24 sata dnevno samo uz prethodnu prijavu putem interneta, telefona ili na samoj lokaciji Uvođenje car sharing sustava, čime se omoguduje stvaranje dodatnog prihoda gradu, bilo kroz organizaciju i vlastitu ponudu vozila u car sharing sustavu bilo kroz prodaju koncesije nekom od zainteresiranih poduzetnika. Ovdje je važno napomenuti da bi car-sharing sustav u Gradu Zaprešidu u prvom redu bio namijenjen brojnim građanima zaposlenima u Zagrebu koji bi organiziranim prijevozom na posao uštedjeli veliku količinu goriva. Iako provedba ove mjere ne bi direktno rezultirala smanjenjem emisija CO 2 u samom Gradu, pretpostavka je da bi se uspostavom sustava smanjio broj registriranih osobnih vozila a time i pripadajuda potrošnja goriva za cca 7% što iznosi 11,2 TJ do 2020. godine. 89
Redni broj mjere 14 Ime mjere/aktivnost Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Početak/kraj provedbe 2012.-2020. (godine) Procjena troškova Mjera za čiju procjenu investicijskih troškova je nužno provesti dodatne analize i izraditi (jedinična ili ukupna po studiju izvodljivosti. mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) Benzin 2,5 TJ Dizel 2,3 TJ Ukupno 4,8 TJ Procjena smanjenja emisije 340 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu Kratki opis/komentar Trenutačno se sva parkirališta u Gradu mogu koristiti besplatno. Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu dobrim de dijelom smanjiti učestalost korištenja automobila prvenstveno na kradim relacijama. Procjena je da de se provedbom mjere sadašnja potrošnja goriva osobnih vozila a time i pripadajuda emisija smanjiti 3% do 2020. godine. Preporuka je da se Grad podijeli u 3 parkirne zone s vremenski ograničenim trajanjem parkiranja od 1, 2 ili 3 sata. 90
8.4 Mjere smanjenja emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada Zaprešida Redni broj mjere 1 Ime mjere/aktivnost Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivijima rasvjetnim tijelima Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Koncesionari Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova 1950 kn/ rasvjetnom tijelu (jedinična ili ukupna po Ukupno za 2000 rasvjetnih tijela: 3.900.000 Kn mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, litre goriva) 92,75 kwh/ rasvjetnom tijelu Ukupno: 185,5 MWh Procjena smanjenja emisije 59,9 t CO 2 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju 65 108 kn/t CO 2 emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za Gradski proračun provedbu FZOEU HBOR ESCO Kratki opis/komentar Aktivnosti koje je potrebno provesti uključuju postepenu zamjenu cca 2000 postojedih zastarjelih, modernim rasvjetnim tijelima sljededih karakteristika: energetski učinkovita; tehnologija izrade optike omoguduje ugradnju sijalica manje snage uz zadržavanje postojede razine osvijetljenosti; sadrže elektronske prigušnice moguda regulacija na svakom rasvjetnom tijelu. Prijedlog je da prva faza provedbe mjere obavezno obuhvati realizaciju projekta Energetski učinkovita javna rasvjeta za Grad Zaprešid, tj ugradnju 1005 svjetiljki s visokotlačnim natrijevim sijalicama i 36 LED svjetiljki. 91
Redni broj mjere 2 Ime mjere/aktivnost Upravljanje intenzitetom javne rasvjete Zadužen za provedbu Grad Zaprešid Upravni odjel za razvoj Grada Koncesionari Početak/kraj provedbe 2010.- 2020. (godine) Procjena troškova Ne zahtjeva dodatne investicije u kombinaciji s mjerom 1. (jedinična ili ukupna po mjeri) Procjena uštede (% ili kwh, 755,8 MWh litre goriva) Procjena smanjenja emisije 244 t CO 2 (t CO 2 ) Troškovi po smanjenju - emisije (kn/t CO 2 ) Izvor sredstava za - provedbu Kratki opis/komentar U kombinaciji s prethodnom ova mjera ne zahtjeva dodatna financijska sredstva iz sljededih razloga: investicija sadržana unutar mjere zamjene zastarjelih rasvjetnih tijela (mjera 1); moderna rasvjetna tijela sadrže propaljivače i elektronske prigušnice pri čemu se na svakoj pojedinačnoj svjetiljci prilikom montaže podešavaju režimi rada u skladu sa zahtjevima na intenzitet osvijetljenosti pojedine javne površine; smanjenje potrošnje energije zbog smanjenog intenziteta osvjetljenja u nodnim satima na rasvijetljenim površinama nižeg prioriteta. Na osnovi provedenih projekata rekonstrukcije javne rasvjete u brojnim hrvatskim gradovima, procijenjeno smanjenje potrošnje energije primjenom ove mjere u Gradu Zaprešidu iznosilo bi 21% od potrošnje u 2008. godini ili 755,8 MWh. 92
9. Procjena smanjenja emisija CO 2 za identificirane mjere do 2020. godine 9.1. Uvodna razmatranja Za potrebe procjene smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine za identificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zaprešidu prikazane u prošlom poglavlju izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija do 2020. godine za dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama. Scenarij bez mjera je temeljni scenarij koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, ali uz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena pojavljuju na tržištu. Scenarij s mjerama pretpostavlja smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO 2 do 2020. godine provedbom identificiranih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete. 9.2. Projekcije emisija CO 2 iz sektora prometa Scenarij bez mjera za sektor prometa izrađen je uz pretpostavku da de do 2020. godine omjer stanovnika po osobnom vozilu dostidi razinu od 2,5 stanovnika po osobnom vozilu. U 2008. godini omjer stanovnika po osobnom vozilu u Gradu Zaprešidu iznosio je 2,98 stanovnika po osobnom vozilu. Prosječna razina u 2008. godini za zemlje Europske Unije iznosila je 2,1 stanovnika/osobnom vozilu 1. Broj stanovnika Grada Zaprešida u 2020. godini procijenjen je na 29 656. Procjena broja stanovnika napravljena je na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku (Popisi stanovnika 1991. i 2001.), predviđenim kretanjem broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku objavljenim u publikaciji Projekcije stanovništva Republike Hrvatske 2004. do 2051, te znanstvenom članku dr. sc. Ksenije Bašid Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke aglomeracije. S obzirom na udio osobnih vozila u 2008. godini i prognozi porasta broja stanovnika Grada do 2020. godine, ukupan broj cestovnih vozila (tablica 9.1) procijenjen je na 14 783. Tablica 9.1 Procjena broja vozila udio pojedine vrste projekcija vozila u broj vozila 2008 vozila u 2008 (%) 2020. Osobna vozila 8 703 80,24 11 862 Teretna i radna vozila 1 383 12,75 1885 Kombinirana vozila 48 0,44 65 Moped 424 3,91 578 Motocikli 286 2,64 390 Autobusi 2 0,02 3 Ukupan broj vozila 10 846 100 14 783 1 Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišdene tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine, (NN 152/09) 93
Detaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila, autobusa te motocikala potrebna za COPERT model napravljena je uz pretpostavku da de udio pojedine vrste vozila u voznom parku biti jednak udjelu te vrste vozila u RH u 2008. godini. Pretpostavljeno je da su ostali parametri (pređeni put, brzina po kategorijama, temperatura ) potrebni za proračun konstantni, tj. jednaki parametrima korištenima u proračunu emisija za 2008. godinu. COPERT modelom su proračunate potrošnje goriva i emisija CO 2 pojedinih vrsta vozila scenarija bez mjera (tablica 9.2). Projekcija emisije voznog parka u vlasništvu Grada procijenjena je uz pretpostavku da de udio emisije toga sektora biti jednak udjelu iz 2008. godine. Tablica 9.2 Projekcija potrošnje energije i emisije CO 2 za 2020. godinu za scenarij bez mjera Projekcije sektora promet Potrošnja energije Emisija Scenarij bez mjera TJ MWh t CO 2 Osobna i komercijalna vozila benzin (uz udio biogoriva) 97,98 27215,28 6721,1 dizel (uz udio biogoriva) 93,43 25953,33 6848,6 UNP 2,29 636,67 168 UKUPNO 193,67 53805,28 13737,7 Vozila u vlasništvu Grada benzin (uz udio biogoriva) 1,50 417,50 103,10 dizel (uz udio biogoriva) 10,50 2917,50 769,90 UKUPNO 12,01 3335,00 873,00 Javni gradski prijevoz dizel (uz udio biogoriva) 35,91 9973,61 2631,80 električna energija 4,671 1298,06 419,30 UKUPNO 40,58 11271,67 3051,10 UKUPNO sektor PROMET 246,28 68411,94 17661,80 Izrada scenarija s mjerama bazira se na procjeni smanjenja energetske potrošnje sektora prometa u 2020. godini prema mjerama prikazanima u prošlom poglavlju. Mjere su podijeljene po podsektorima te su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablica 9.3). Na slici 9.1 prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu smanjenja emisija sektora promet. 94
Tablica 9.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere MJERE I POTENCIJALI SMANJENJA SEKTORA PROMET Uštede benzin dizel UNP Potencijali smanjenja emisija električna energija benzin dizel UNP električna energija MWh MWh MWh MWh t CO 2 t CO 2 t CO 2 t CO 2 Promotivne i obrazovne aktivnosti, nacionalna legislativa Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1210,00 1580,00 0,00 0,00 298,82 416,93 0,00 0,00 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Zaprešida do 2020. godine 2400,00 3100,00 0,00 0,00 592,70 818,03 0,00 0,00 UKUPNO 3610,00 4680,00 0,00 0,00 891,53 1234,96 0,00 0,00 Vozila u vlasništvu Grada Nabava novih vozila vlasništvu Grada u skladu s kriterijima Zelene javne nabave - - 0,00 0,00 50,00 143,30 0,00 0,00 Osobna i komercijalna vozila Uvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila 1639,00 1472,00 0,00 0,00 404,77 388,43 0,00 0,00 Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada 159,40 199,80 0,00 0,00 39,37 52,72 0,00 0,00 Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu 694,00 639,00 0,00 0,00 171,39 168,62 0,00 0,00 UKUPNO 2492,40 2310,80 0,00 0,00 615,52 609,77 0,00 0,00 Javni prijevoz Skupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa Grada Zaprešida 2360,00 2060,00 0,00 0,00 582,83 543,59 0,00 0,00 Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada Zaprešida 2360,00 2060,00 0,00 0,00 582,83 543,59 0,00 0,00 Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnog prijevoza 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojima prometuje zajedno s ostalim vozilima 0,00 222,00 0,00 0,00 0,00 58,58 0,00 0,00 95
Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada 694,00 694,00 0,00 0,00 171,39 183,13 0,00 0,00 Modernizacija pružne dionice Zaprešid - Zabok 1360,76 1297,67 31,83 0,00 336,06 342,43 8,40 Uvođenje novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet 0,00 0,00 0,00 118,00 0,00 0,00 0,00 38,11 UKUPNO 6774,76 6333,67 31,83 118,00 1673,10 1671,33 8,40 38,11 12877,16 13324,47 31,83 118,00 3230,15 3659,36 8,40 38,11 UKUPNO SEKTOR PROMET 26351,46 6936,02 96
Slika 9.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora promet Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora promet iznosi 6 936,02 t CO 2. Mjere za javni prijevoz doprinose potencijalu s 48,88%, promotivne i obrazovne aktivnosti i nacionalna legislativa s 30,66%, mjere za podsektor osobna i komercijalna vozila s 17,67%, dok preostalih 2,79% udjela u potencijalu smanjenja emisija CO₂ otpada na mjere za vozila u vlasništvu Grada. Scenarij s mjerama izrađen je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablici 9.3, pri čemu je emisija CO 2 scenarija s mjerama određena kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijala smanjenja. U tablici 9.4 prikazane su potrošnje energije te emisije scenarija s mjerama za sektor prometa. Tablica 9.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama Projekcije sektora promet Potrošnja energije Emisija Scenarij s mjerama MWh t CO 2 Osobna i komercijalna vozila benzin (uz udio biogoriva) 14338,11 3540,95 dizel (uz udio biogoriva) 12628,87 3332,54 UNP 636,67 168,00 UKUPNO 27603,65 7041,49 Vozila u vlasništvu Grada benzin (uz udio biogoriva) 417,50 53,10 dizel (uz udio biogoriva) 2917,50 626,60 UKUPNO 3335,00 679,70 Javni gradski prijevoz dizel (uz udio biogoriva) 9973,61 2631,80 električna energija 1180,06 381,19 UKUPNO 11153,67 3012,99 UKUPNO sektor PROMET 42092,31 10734,18 97
Usporedbom scenarija bez mjera i scenarija s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija s mjerama za 39,22% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godine proizlazi da je ista manja za 27,16%. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu s emisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.5 i na slici 9.2. Tablica 9.5 Projekcije sektora promet po scenarijima Scenarij Scenarij bez mjera Scenarij s mjerama Potrošnja energije, MWh % u odnosu na Emisija t CO 2 2008 2020 2008 2008 2020 %u odnosu na 2008 57111 68411,94 19,79 14736 17661,80 19,85 57111 42092,31-26,30 14736 10734,18-27,16 Slika 9.2 Usporedba projekcija emisija CO 2 s emisijom bazne 2008. godine za sektor promet 9.3. Projekcije emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Preko poznate potrošnje energenata u 2008. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godine izrađen je scenarij bez mjera za sektor zgradarstva. Projekcije potrošnje energenata te pripadajuda emisija CO 2 prikazani su u tablicama 9.6 i 9.7. 98
Tablica 9.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera za sektor zgradarstva KATEGORIJA ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA Potrošnja energije (MWh), 2020. Električna energija Prirodni plin Lož ulje Toplana ŠKOLSTVO 864,05 3566,70 102,4 0 KULTURA 474,50 953,50 0 0 UPRAVA 235,28 1694,10 0 0 OSTALO 71,10 333,90 0 0 UKUPNO: 1644,93 6548,20 102,40 0,00 ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI ZGRADE KOMERCIJALNIH I 14872,20 33137,30 0,00 729,5 USLUŽNIH DJELATNOSTI STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA KUDANSTVA 34183,80 102152,00 0,00 20019,50 UKUPNO 50700,93 141837,50 102,40 20749,00 Tablica 9.7 Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera za sektor zgradarstva KATEGORIJA ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA Emisija t CO 2, 2020. Električna energija Prirodni plin Lož ulje Toplana ŠKOLSTVO 279,10 716,50 28,20 0,00 KULTURA 153,30 191,60 0,00 0,00 UPRAVA 75,99 340,30 0,00 0,00 OSTALO 23,00 67,10 0,00 0,00 UKUPNO: 531,39 1315,50 28,20 0,00 ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI ZGRADE KOMERCIJALNIH I 4803,70 6656,62 0,00 211,08 USLUŽNIH DJELATNOSTI STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA KUDANSTVA 11041,40 20520,3 0,00 5792,30 UKUPNO 16376,49 28492,42 28,20 6003,38 Da bi se izradio scenarij s mjerama bilo je potrebno odrediti uštede u energiji ostvarive do 2020. godine provedbom mjera prikazanih u prethodnom poglavlju. Mjere su podijeljene po sektorima te su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablice 9.8 i 9.9). Na slici 9.3 prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektora zgradarstvo. 99
Tablica 9.8 Procijenjene uštede energije scenarija s mjerama u odnosu na BAU scenarij sektora zgradarstvo Sektor ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA STAMBENI SEKTOR KOMERCIJALNI I USLUŽNI SEKTOR Mjera Električna energija Procjena uštede MWh Toplinska energija Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 236,00 1234,80 1470,80 Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 701,00 701,00 Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionica 8,65 8,65 Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 247,00 247,00 Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 960,00 960,00 Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 420,00 420,00 Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 376,30 376,30 Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada 212,40 212,40 Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 184,10 184,10 UKUPNO 641,15 3939,10 4580,25 Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 4574,00 23761,00 28335,00 Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstava Grada 0,00 1615,20 1615,20 Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 1801,60 1801,60 Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 4840,00 4840,00 Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Grada 6820,00 6820,00 UKUPNO 16234,00 27177,80 43411,80 Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada 0,00 1891,00 1891,00 Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije 0,00 1260,70 1260,70 Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za komercijalni i uslužni sektor 973,30 973,30 Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 1112,00 1112,00 Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije 0,00 1891,00 1891,00 UKUPNO 2085,30 5042,70 7128,00 UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 18960,45 36159,60 55120,05 Ukupna ušteda 100
Tablica 9.9 Potencijali smanjenja emisije CO₂ sektora zgradarstvo Sektor ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA STAMBENI SEKTOR KOMERCIJALNI I USLUŽNI SEKTOR Mjera Potencijal smanjenja emisije t CO 2 Toplinska energija Električna energija Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 76,23 248,05 324,27 Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 140,82 140,82 Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionica 2,79 0,00 2,79 Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 49,62 49,62 Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 192,84 192,84 Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 84,37 84,37 Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 75,59 75,59 Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada 68,61 0,00 68,61 Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 59,46 0,00 59,46 UKUPNO 207,09 791,29 998,38 Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 1477,40 4773,11 6250,51 Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstava Grada 0,00 324,46 324,46 Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 361,91 361,91 Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 1563,32 0,00 1563,32 Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Grada 2202,86 0,00 2202,86 UKUPNO 5243,58 5459,48 10703,06 Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada 0,00 379,86 379,86 Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije 0,00 253,25 253,25 Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za komercijalni i uslužni sektor 314,38 0,00 314,38 Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 359,18 0,00 359,18 Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije 0,00 379,86 379,86 UKUPNO 673,55 1012,98 1686,53 UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 6124,23 7263,74 13387,97 Ukupna ušteda 101
Slika 9.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora zgradarstvo iznosi 13 387,97 t CO 2. Stambeni sektor doprinosi potencijalu s 79,95% što u t CO 2 iznosi 10 703,06, komercijalni i uslužni sektor doprinosi s 12,60% što u t CO 2 iznosi 1 686,53, dok Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada doprinose s 7,46% tj. 998,38 t CO 2. Scenarij s mjerama kreiran je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablicama 9.7 i 9.8. Emisija scenarija s mjerama određena je kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijala smanjenja. U tablici 9.10 prikazane su potrošnje energije, a u tablici 9.11 emisije scenarija s mjerama. Tablica 9.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo KATEGORIJA Potrošnja energije (MWh), Scenarij s mjerama, 2020. Električna energija Prirodni plin Lož ulje Toplana ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 1003,78 2609,10 102,40 0,00 ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI 12786,90 28094,60 0,00 729,50 STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA 17949,80 74974,20 0,00 20019,50 UKUPNO 31740,48 105677,90 102,40 20749,00 Tablica 9.11 Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo KATEGORIJA Emisija t C0₂, Scenarij s mjerama, 2020. Električna energija Prirodni plin Lož ulje Toplana ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 324,30 524,21 28,20 0,00 ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI 4130,15 5643,64 0,00 211,08 STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA 5797,82 15060,82 0,00 5792,3 UKUPNO 10252,26 21228,68 28,20 6003,38 102