Digitalni aktivizam i bibliotekarstvo u korištenju softvera otvorenog koda i besplatnog softvera Informacijsko doba obilježeno je stalnim razvojem informacijsko komunikacijskih tehnologija, a pismenost 21.stoljeća uvodi novi skup vještina i znanja potrebnih za uspješan i kvalitetan život u društvu znanja. Cjeloživotno učenje Ideja i misija širenja znanja, znanje bez granica Marketinške vještine 1. Cjeloživotno učenje Ostvarivost cjeloživotnog učenja kao koncepta, ovisi o osposobljenosti pojedinca za snalaženje u informacijskoj masi, te bi informacijski stručnjaci trebali: poznavati informatičku tehnologiju, software, mrežno okruženje, digitalne zbirke i slično. posjedovati vještine pronalaženja, odabiranja, vrednovanja i učinkovitog korištenja informacija stalno savladavati znanja i vještine koje gotovo pa sigurno nisu mogli usvojiti tokom formalnog obrazovanja. Osnovne odrednice novog doba su globalizacija i umrežavanje, brz tehnološki razvitak, privreda utemeljena na informacijama te ubrzano zastarijevanje kako informacija tako i znanja. Upravo sve ovo navedeno nameće cjeloživotno učenje kao sredstvo koje će omogućiti svakom pojedincu da znanja i vještine koje je stekao tokom školovanja obnavlja i nadograđuje. 2. Ideja i misija širenja znanja, znanja bez granica kroz bibliotečku praksu: u obrazovnom procesu, biblioteke kao promotori ideje softvera slobodnog koda, jer su slobodni softveri sredstva i nosioci ostvarivanja ideje o širenju ljudskog znanja i razvijanju društvene zajednice što je u skladu sa višestoljetnom misijom biblioteke. Uključivanje pojedinaca u društvenu zajednicu, i današnje društvo kao takvo se ostvaruje, između ostalog upotrebom slobodnom softvera kao jednim od alata za ostvarivanje ideje širenja znanja. Softver kao produkt znanja može se porediti sa knjigom, člankom, časopisom, izvorom informacije u biblioteci jer predstavlja dio ljudskog znaja koje je nastalo kao rezultat dugogodišnjih istraživanja i dostignuća, te kao takav bi trebao da bude na usluzi zajednici. Digitalni aktivizam informacijskih stručnjaka bi se trebao razvijati u pravcu informiranja u unapređenja znanja o slobodnim softverima (NSK) Free Software is not just a technical question; it is an ethical, social, and political question. It is a question of the human rights that the users of software ought to have. Freedom and cooperation are essential values of
Free Software. The GNU System implements these values and the principle of sharing, since sharing is good and beneficial to human progress.http://www.gnu.org/education/education.html 4. Marketinške vještine u korištenju softvera slobodnog koda i besplatnih softvera za kreiranje e-biltena imaju promotivni, kulturni, informativni i obrazovni karakter: online promoviranje kulturnih institucija, promoviranje aktivnosti i usluga koje se nude (vijesti o kulturnim događanjima, novostima iz biblioteke i sl.) povezivanje korisnika sa kolekcijama institucija (informiranje korisnika o prispjeću novih kolekcija, tj. uklanjanje šumova u komunikaciji između korisnika i zbirki institucija) promoviranje kulturnog aktivizma i odgovornosti, što je posebno značajno u društvima gdje se kultura nalazi na margini (vijesti o aktivnom sudjelovanju pojedinaca i institucija u unapređenju kulture u zajednici kao u primjerima donacije knjiga bibliotekama u Donjem Vakufu i Banja Luci) obrazovanje korisnika i šire javnosti, pružajući informacije o dostupnim izvorima znanja, baza podataka, digitalnih kolekcija i sl. razvijanje kulturnih potreba korisnika, kontinuiranim izlaženjem, e-bilten brzo postaje proizvod za kojim korisnici imaju potrebu u dobijanju novih informacija i time postaje prepoznatljiv kulturni informativni servis finansijsku zaradu (mogućnost da reklamiranjem komercijalnih institucija kroz e- bilten kulturne institucije ostvare finansijsku zaradu) Predstavljanje i analiza softvera u izradi e-bilten E-mail servise za izradu elektonskih biltena (Bilten Bošnjačkog instituta - Fondacija Adila Zulfikarpašića - joomla) Istraživanje tržišta i moguće ponude (MailChimp, MailList Controller, Send Emails, Mad Mimi, joomla, SendBlaster2, GroupMail) Koristio se i besplatni i slobodni softver. MailChimp
Tabelarni prikaz analize softvera Softver Vrsta Integracije Broj Vrste Dodavanje sa Pristup Napomene korisnika listi društvenim mrežama - Besplatan jedan dio aplikacije do 2000 2 liste po korisnika sa MailChimp 1000 mogućnošću korisnika nadogradnje uz naplatu - Nema otvoreni kod Softver Vrsta Besplatan softver, MailList nema Controller otvoreni kod Mrežni pristup Broj korisnika Pristup 200 Razne vrste, predlošci se mogu mijenjati, postoje mogućnosti kreiranja, korištenja ponuđenih i dodavanja iz drugih izvora, Predlošci za mobitele Vrste - Excel - CSV mail adresara - drugih Moguća servisa, google, google docs Dodavanje listi Moguća Ograničene instalacija mogućnosti Excel - na server institucije Softver je isplativ, odnos uloženog i dobivenog je pozitivan u smislu da uloženo vrijeme polučuje očekivane rezultate, jednostavan za korištenje (user friendly), omogućava veći broj mailova i importovanja novih kontakata Integracije sa Napomene društvenim mrežama - Softver nije kompatibilan sa Microsoft Exchange serverom, - mal broj korisnika - ograničeni predlošci - softver nije praktičan za institucije sa velikim brojem korisnika, većim od
200 Softver Vrsta Besplatni softver, SendEmail nema 200 otvoreni kod Softver Vrsta Mad Mimi Besplatan 200 softver (jedan dio paketa), nema otvoreni kod Broj korisnika Pristup Broj korisnika Instaliranje na server institucije, korisnika i veoma povoljna Mrežni cijena dodavanja novih listi kontakata kompatibilan sa Microsoft Exchange Serverom Pristup Vrste Vrste Dodavanje listi Velike mogućnosti Vrlo dodavanja ograničene listi mogućnosti kreiranja Ograničen izbor ali zadovoljavajući kvalitete i lako se koriste (user friendly), jednoličan predložak nema puno slobode za kreativnost kontakata (excel, SQL server, Oracle itd.) Dodavanje listi Ograničenje mogućnosti dodavanja kontakata (samo preko mailing liste u outlooku, copy-paste varijanta, i dodavanje do 5 korisnika ručno. Integracije sa Napomene društvenim mrežama Nije praktičan i iskoristiv za kulturne institucije, Nije zbog moguća ograničenja u kreiranju i broju korisnika Integracije sa Napomene društvenim mrežama Moguća Jednostavan, praktičan upotrebljiv za kulturne institucije, Nedostaci su dodavanje korisnika, ograničenja u predlošku Softver Vrsta Integracije Broj Vrste Dodavanje sa Pristup Napomene korisnika listi društvenim mrežama CMS Kontrolna Neograničeno, Na WordPress (Content grupa besplatni i oni Da serveru Management korisnika koji se plaćaju Da
System), Free, Open Source, Blog servis Wordpress WordPress je nastao 2003. sa dijelom koda koji bi poboljšao tipografiju svakodnevnog pisanja i sa manje korisnika nego što možete izbrojiti na prste svojih ruku i nogu. Od tada je izrastao u najvećeg samostalnog blog hosta u svijetu, kojeg koriste milijuni web stranica i kojeg vide deseci milijuna posjetitelja svakog dana. WordPress je Open Source projekt što također znači da ste slobodni koristiti ga za bilo što počevši od stranice o mačkama pa sve do Fortune 500 web stranice bez plaćanja ikakve licence i brojnih drugih važnih sloboda. Za što možete koristiti WordPress WordPress je započeo samo kao blog sustav, ali je evoluirao u to da se može koristiti kao content management system (sustav za upravljanje sadržajem) i puno više od toga koristeći tisuće dodataka, widgeta i tema, WordPress je limitiran samo vašom maštom. (i tehničkim mogućnostima.) CMS se koristi za pohranu, kontrolu, reviziju, semantičko obogaćenje i objavljivanje dokumentacije, te omogućuje postavljanje podataka i njihovo dijeljenje sa velikim brojem ljudi. (http://hr.wordpress.org) WordPress kao out-of-the-box softver velikih tehničkih mogućnosti istovremeno olakšava rad krajnjim korisnicima, dizajniran na način da zadovolji veliku većinu potreba prosječnih korisnika. U kombinaciji sa arhitekturom pluginova (dodataka) WordPress uz inteligentno korištenje može s tehničke strane zadovoljiti bilo koje pa čak i najzahtjevnije korisnike. WordPress je čist, lagan i brz za osobe koje teže za jednostavnošću te je licenciran pod General Public Licence (GPL).
WordPress je integriran sa Google-om, te društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter, YouTube, Linkedin i drugi. Također, bitno je napomenuti da je u septembru 2010, Microsoft zamijenio uslugu blogiranja Windows Live Space sa WordPress-om. Besplatan softver / softver otvorenog koda u primjeru e-biltena Karakteristike Besplatan softver Softver otvorenog koda Kod Zatvoren / otvoren Otvoren Prilagodljivost i mogućnost modificiranja Redistribuiranje, kopiranje Usavršavanje softvera, nadogradnja softvera u korist drugih pojedinaca i zajednice Nikako / djelimično Nije moguće Nije moguća Potpuno Moguće Moguća Karakteristike Besplatan softver Softver otvorenog koda Napomene Backup Mali paketi koji ne Zahtjeva dodatno zahtjevaju puno obrazovanje o softveru ulaganja, prilagodljivi da bi se mogao su za sve korisnike, nije adekvatno i po potrebi potrebno dodatno prilagoditi, znanje i usavršavanje. Potrebno je ažuriranje, redovno praćenje razvoja novih tehnologija i dopuna drugih softvera i platformi zbog kompatibilnosti. Mrežni, nije na serveru institucije Na serveru institucija (softveri koji Različite opcije: lokalni administrator održava backup (server institucije/mreža)
funkcioniraju sa servera) pružatelji usluga održavanja softvera (server pružatelja usluge/mreža) Mogući izbor: Slobodan softver koji će prilagođavati i ažurirati uposlenici institucije Slobodan softver koji će prilagođavati i ažurirati vanjski saradnici Besplatan softver za koji institucija neće ulagati velika novčana sredstva (5-30$ po paketu). Besplatan softver bez dodatnih novčanih ulaganja sa ograničenjima Komercijalni softver Slobodni softver i društvene mreže: Jedan od najzanimljivijih i najrasprostranjenijih fenomena današnjice su on-line društvene mreže. To su besplatni on-line servisi koji svojim korisnicima omogućavaju različite oblike komunikacije sa svijetom kao i mogućnost vlastite prezentacije. Pod tim se podrazumijeva dijeljenje video klipova, fotografija, blogova i drugih manje ili više korisnih aktivnosti. Najpoznatije društvene mreže su Facebook i Twitter, Myspace koji je započeo fenomen zvani social networking i koji bilježi konstantan pad posjećenosti posljednjih godina. Pokrenut je 2003.godine, od 2005. Do 2008.godine bio je najposjećenija društvena mreža (po statistikama Googla) da bi mjesto najposjećenije i najutjecajnije ustupio pred Facebookom. Myspace i danas je značajan kao mjesto prezentacije i promocije muzičara, kako etabliranih tako i onih koji se tek probijaju u tom svijetu. Nakon ove tri najznačajnije ne može se ne spomenuti Pinterest koji je po posljednjih podacima treća najposjećenija društvena mreža u Sjedinjenim Državama.
0 Twitter je zamišljen kao svojevrsna SMS oglasna ploča koju korisnici dijele sa ostatkom svijeta, a danas je od strane korisnika prepoznat kao servis za brzo pronalaženje informacija i izvor aktualnih vijesti. 0 Pinterest je društvena mreža temeljna po principu «oglasne ploče» i na sebi svojstven način podsjeća na virtualna vrata frižidera. Servis omogućuje korisnicima kreiranje i upravljanje tematski koncipiranim kolekcijama fotografija koje čine neku od virtualnih ploča. Korisnici kreiraju ploče i kolekcije po određenim tematskim cjelinama, odrednicama od umjetnosti, preko tehnologije, putovanja, «uradi sam/a», kulinarstva, obrazovanja, zabave koje se preporučuju i/ili redistribuiraju putem ploča. User friendly sučelje omogućava jednostavnu navigaciju kroz profile koji se mogu uvezati sa profilima na drugim društvenim mrežava poput Facebooka i Twittera. Servis omogućava koliko zabavu toliko i pronalazak korisnih informacija, savjeta i preporuka Društvene mreže u ulozi promocije kulturnih institucija, promociji ljudskih prava i aktivizma
0 Poput Twittera korisnici Pinteresta mogu se međusobno pratiti ali je naglasak stavljen na oklupljanju oko zajedničkih/sličnih interesa. Pinterest nudi sjajnu mogućnost besplatne promocije pa su tako velike kompanije kao što su GAP, TIME, Travel Channel, Lindlt, Huffington Post pronašle u ovom servisu besplatan način reklamiranja. Još uvijek je ograničena registracija novih korisnika, te je za uspješnu registraciju potrebno poslati zahtjev za pozivnicom koja u kratkom vremenu stigne na naznačenu e-mail adresu i nakon kratkog postupka registracije možete započeti svoje pinanje. 0 Istraživanje iz svibnja/maja ove godine koje je proveo GfK BH pokazalo je da za Internet društvene mreže zna 52% BiH građana u dobi iznad 15 godina. To što je za ovu vrstu mreža čulo 94% korisnika Interneta u našoj zemlji nije ništa neobično, ali za njih zna i 30% onih koji se uopće ne služe Internetom. 0 Utjecaj društvenih mreža vidljiv je i na političkog globalnoj sceni. Neki od najpoznatijih primjera su Facebook kampanja predsjednika Obame tokom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 2008. godine kojom je Facebook iskoristio kao medijem svoje kampanje i koji je kako se pokazalo imao velikog utjecaja na visoku izlaznost mladih glasača (mlađih od 25 godina) koji su tradicionalno apatični po pitanju izlaska na izbore. Drugi primjer je slučaj kada je vlada Irana zabranila korištenje Facebook-a tokom predsjedničkih izbora jer je uvidjela da mlada generacija glasača na taj način dijeli informacije koje im nisu išle u prilog. 0 Uz razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija, fenomenima poput društvenih mreža i ubrzanog tempa života kulturne institucije da se ne bi našle na margini društvenog i kulturnog zbivanja moraju se prilagoditi onom što novo vrijeme sa sobom nosi, moraju se približiti korisnicima, promovirati se a najlakši, najbrži i najjednostavniji način za to su upravo društvene mreže. 0 Kulturne institucije, pogotovo one javne trebaju poticati svoju vidljivost i dostupnost putem stranica za društveno umrežavanje kao što su Facebook, Twitter, Delicious, Flickr i sl. ali i prepoznati online medije kao sredstvo za širenje informacija o svojim programima. 0 Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića u posljednje vrijeme pravi iskorak u tom smjeru. Biblioteka Instituta svoj mjesečni bilten koji donosi informacije o novostima u biblioteci distribuira putem e-maila korisnicima prenosi i na društvene mreže. Novom biltenu će se moći pristupiti i putem Twitter profila Instituta(@BosInstitut) gdje će se redovno objavljivati novosti i informacije vezane za aktivnosti Instituta kao i druge zanimljivosti. 0 Platforma koju smo koristili pri izradi biltena je MailChimp o kome smo ranije govorili. 0 Primjer kako izgleda novi bilten Slike Zaključak: 0 Izbor softvera u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti i kapaciteta institucija, što se odnosi na nekoliko segmenata: 0 Ljudski resursi 0 Da li institucija ima potrebne ljudske resurse za korištenje, razvijanje, unaprijeđenje i prilagođavanje softvera otvorenog koda? U slučaju da biblioteka
ili neka druga kulturna institucija nije u mogućnost da samostalno unapređuje softver morat će tražiti vanjske usluge koje će možda morati plaćati. 0 Finansijski resursi 0 Kada je riječ o novcu najvažnije pitanje je pitanje isplativosti. 0 da li se isplati angažiranje vanjskog saradnika za prilagođavanje i ažuriranje softvera slobodnog koda 0 da li je isplatnije kupiti komercijalni softver u čiju cijenu ulaze usluge prilagođavanja i ažuriranja 0 koliko je isplativo promoviranje i oglašavanje preko besplatnog softvera s obzirom na mogućnosti ograničenja 0 Tehnički resursi 0 da li je moguće instalirati softver na server institucije, da li je kompatibilan? (Microsoft Exchange Server) 0 tehnička osposobljenost uposlenika institucije 0 adekvatna tehnička oprema 0 Vrijeme i prioriteti 0 Da li je menadžment institucije (u zavisnosti od broja uposlenih) saglasan da uposlenici dio vremena posvete prilagođavanju i ažuriranju softvera ili je ipak bolje prepustiti to vanjskim saradnicima i komercijalnim firmama, a uposlenike usmjeriti u druge projekte također značajne za instituciju. Digitalni aktivizam Digitalni aktivizam se razvija kroz: cjeloživotno učenje informiranje o razvoju novih tehnologija prilagodljivost i fleksibilnost prema razvoju novih tehnologija Razvoj novih tehnologija je još jedno sredstvo/pomagalo za razvoj biblioteke i promijene uloge bibliotekara: bibliotekar može unaprijediti usluge biblioteke, te promovirati njene aktivnost, uz pomoć slobodnog i besplatnog softvera, bez velikih novčanih ulaganja. sloboda u izboru - kreativnost u realizaciji ideje (da li će se koristiti e-bilten u promociji, kako će se dizajnirati, koji softver za digitalnu biblioteku će se izabrati i sl.) početkom 21. st. informacijski stručnjaci imaju više nego jedan izbor, više mogućnosti da izraze i predstave svoje ideje i djeluju u društvenoj zajednici.