ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Sadržaj rezidua pirimetanila u grožđu sorti Žilavka i Blatina na području Mostarskog vinogorja Vedrana Komlen 1, Alma Rahimić 1, Milenko Blesić 2, Jadranka Pejičić 1 1 Agromediteranski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, USRC M.Hujdur Hujka, 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina (vedrana.glavas@unmo.a) 2 Poljoprivredno-prehrameni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 8, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Sažetak Uporaa fungicida u proizvodnji grožđa je neizostavna mjera zaštite zog podložnosti vinove loze na olesti koje prouzrokuju fitopatogene gljivice. Čestim korištenjem i zloupotreom ez poštivanja karence, djelatne tvari fungicida se akumuliraju u grožđu, a zatim prelaze u vino. Cilj rada io je utvrđivanje prisustva i visine koncentracija rezidua djelatne tvari pirimetanil u grožđu sorti Žilavka i Blatina gajenom plantažno i na malom posjedu u vinogradima u širem području Mostara. Sadržaj rezidua pirimetanila u grožđu gajenom 2011. godine koji su se kretali u rasponu od 0,0032 do 0,171 mg/kg ili su znatno ispod MDK vrijednosti za ovu tvar utvrđene za vinsko grožđe prema Uredi (EC) No 396/2005, a koja iznosi 5 mg/kg. Ključne riječi: grožđe, pirimetanil, MDK, Žilavaka, Blatina Uvod U Europi se grožđe uraja među namirnice u najvećoj mjeri kontaminirane reziduama pesticida. Istraživanja ojavljena 2007. godine pokazala su da je grožđe, među 24 različita prehramena artikla analizirana u okviru godišnjih EU programa monitoringa hrane u periodu 2001-2005, poslije krušaka, narandži i jagoda, četvrta kultura sa najvišom količinom rezidua fungicida 18. Fungicidi čine jednu od najvažnijih skupina pesticida koji imaju primjenu u vinogradarstvu uslijed osjetljivosti vinove loze na olesti koje prouzrokuju fitopatogene gljivice. Botrytis cinerea je kod nas jedna od ekonomski najznačajnijih gljivica na vinovoj lozi gdje izaziva sivu trulež grožđa. Vinske sorte grožđa su poseno podložne ovoj olesti u godinama sa dosta oorina i povećanom vlažnošću u vrijeme dozrijevanja grožđa. Suzijanje Botrytis cinerea vrši se sa preparatima na azi djelatnih tvari: viskozolin, iprodion, prosimidon, pirimetanil, fludioksonil + ciprodinil, tolilfluanid + teukonazol (Kuljančić 2007). Rezidue ovih spojeva su jedan od najvažnijih izvora onečišćenja u proizvodnji hrane, a mogu predstavljati potencijalnu prijetnju po zdravlje ljudi i okolinu. Pirimetanil s fenarimolom i ciprodinilom pripada grupi pirimidina s punim kemijskim nazivom (IUPAC) N-(4,6-dimethylpyrimidin-2-yl) aniline. Iako je pirimetanil jedan od najčešće otkrivenih fungicida u grožđu (Baša-Česnik et al., 2007), pregledom drugih istraživanja može se zaključiti da su rezidue pirimetanila u grožđu uglavnom ile ispod MDK 19. Na uzorcima grožđa iz slovenskih vinograda u kojima se provodi integralna zaštita vinove loze utvrđeno je da se, ovim redom, na grožđu najčešće javljaju rezidue pesticida sa slijedećim djelatnim tvarima: folpet, ciprodinil, ditiokaramati, klorotalonil i pirimetanil (Baša - Česnik et al., 2008). Caras i Angioni (2000) konstatiraju da se na grožđu najduže, sve do ere, zadržava pirimetanil, a da azoksistroin, ciprodinil, fludioksonil i teukonazol nestaju različitom dinamikom u zavisnosti od uvjeta. Pirimetanil je u sklopu istraživanja 18 Internet, Annual EU-wide Pesticide Residues Monitoring Report 2001-2005, European Commission (2007) 19 Maksimalno dozvoljena količina 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Durovnik Hrvatska 681
Pomology, Viticulture and Enology rezidua fungicida u 10 uzoraka grožđa određen u 2 uzorka s koncentracijom 0,2 mg/kg u jednom i čak 2,3 mg/kg u drugom uzorku što je ispod nacionalnog i EU MDK (5 mg/kg) (Rial Otero et al., 2004). Rezidue pirimetanila u stolnoj sorti grožđa Italia su pronađene u koncentracijama od 0,005 do 0,01 mg/kg (Angioni et al., 2006). Vaquero-Fernandez et al. (2009) pratili su sadržaj pirimetanila, metalaksila, diklofluanida i penkonazola u grožđu za proizvodnju vina. Ostaci fungicida uglavnom su pronađeni u pokožici oica, u rasponu od 66,3 do 90,3% ukupnih rezidua. U grožđanom soku rezidue fungicida su od 3,5 do 31,0%. Ostaci pirimetanila su ili veći u pokožici. Sve rezidue fungicida ile su ispod MDK. Čuš i Rospor (2008) su u trogodišnjem istraživanju utjecaja pirimetanila na rast vinskog kvasca doili koncentracije pirimetanila u 2002. godini 1,16 mg/kg, 0,58 mg/kg za 2003. i 1,44 mg/kg u 2004. godini i sve su ispod MDK (3 mg/kg). Analizom 71 različitih uzoraka voća na rezidue 300 pesticida Kmellar et al. (2010) doili su koncentracije pirimetanila u granicama od 0,010 0,039 mg/kg. Čadež et al. (2010) su istraživanjima o rojnosti populacije kvasaca na oicama grožđa tretiranog fungicidima na azi djelatnih tvari iprodion, pirimetanil i fludioksanil+ciprodinil utvrdili da su u vrijeme ere grožđa koncentracije svih rezidua ispod MDK. Kao izuzetak od svih pronađenih radova na ovu temu, gdje su rezidue pirimetanila ile iznad MDK je rad Gariolotto et al. (2009) koji su koristili različite kominacije fungicida na dvije sorte vinove loze (Moscato-ijela i Bareracrna) uključujući djelatne tvari fenheksamid, pirimetanil, fludioksonil+ciprodinil, iprodion i oskalid. U vrijeme ere rezidue svih fungicida su ile ispod nacionalne MDK (3 mg/kg) osim kod pirimetanila (Moscato-5,80 mg/kg; Barera 3.81 mg/kg) koji je primjenjivan dva puta u tijeku vegetacije. Cilj rada io je utvrđivanje prisustva i visine koncentracija rezidua djelatne tvari pirimetanil u grožđu sorti Žilavka i Blatina uzgajanog plantažno i na malom posjedu u vinogradima u širem području Mostara. Materijal i metode Istraživanje je provedeno na četiri lokacije u vinogradima šireg područja Mostarskog vinogorja tokom 2011. godine. Na lokacijama Humčine, Mukoša i Žitomislić radilo se o plantažnim vinogradima, dok se na lokaciji Hodina radilo o vinogradu na malom posjedu. Na ispitivanim lokacijama analizirane su rezidue pirimetanila u dvije najzastupljenije sorte u Hercegovini Žilavka i Blatina. U Talici 1. dati su osnovni podaci o vinogradima po lokacijama. Talica 1. Osnovni podatci o vinogradima uključenim u istraživanje Lokacija Površina vinograda Starost vinograda Zastupljena sorta 1. Humčine 2 ha 9 godina Žilavka i latina 2a. Mukoša 13 ha 5 godina Žilavka 2. Žitomislić 30 ha 7 godina Blatina 3. Hodina 0,4 ha 6 godina Žilavka i latina Pripravci na azi pirimetanila (Pyrus i Mythos) primjenjivani su na lokaciji Hodina dva puta, dok je na drugim lokacijama zaštita protiv Botritis cinarea provedena jedan put sa pripravkom tvorničkog naziva Mythos. Tijekom vegetacije, u više navrata, izvršena je procjena zdravstvenog stanja grožđa. Uzimanje uzoraka vršeno je u vrijeme tehnološke zrelosti grožđa. Prosječan uzorak je uzet sa 5 trsova vinove loze, sa različite visine i strana trsa. Prosječna masa svakog laoratorijskog uzorka grožđa iznosila je priližno 2 kg, s najmanje 5 grozdova. Uzorci su pakirani u plastične vrećice i u ručnom hladnjaku dostavljeni u laoratorij. 682 49 th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Durovnik Croatia
GC-MS analiza Određivanje rezidua pirimetanila rađeno je u laoratoriji Federalnog zavoda za poljoprivredu u Sarajevu. Za istraživanje je korišten analitički standard pirimetanil kupljen je od tvrtke Mikro+Polo. Karakteristike upotrijeljenog standarda su: Pirimetanil Sigma Aldrich, 250 mg; Batch: SZB 9057 V; Čistoća: 99,9%. Pri određivanju rezidua pirimetanila korišten je uređaj GC/MS Agilent 7890A/5975C i metoda analize UNI EN 15662:2009 QuEChERS. Osnovne karakeristike metode korištene u svrhu ovih istraživanja su: Kolona: GC DB SMS; Port Numer 190915-433; Length (m) 30 Diam (mm) 0,250 Film (μm) 0,25; Injektor: Split-Splitless Inlet 280 0 C; Tlak na kolonu (pressure): 21,719 psi; Total Flow: 19,992 ml/min; Vrijeme kromatografiranja (Run Time): 38,51 min. Rezultati ispitivanja rezidua pirimetanila statistički su orađeni dvofakatorijalnom analizom varijance modela 3 x 2 (faktori: lokacija sa 3 modaliteta i sorta sa dva modaliteta), nakon čega je izvršeno testiranje značajanosti razlika sredina primjenom Tukey multiplog testa. Rezultati i rasprava U Grafikonu 1. predstavljeni su sadržaji rezidua pirimetanila u grožđu sorti Žilavka i Blatina uzgajanom 2011. godine u vinogradima na lokacijama Mukoša/Žitomislić, Humčine i Hodina. Grafikon 1. Sadržaji rezidua pirimetanila (mg/kg) u grožđu Kako se iz Grafikona 1. vidi, količine rezidua pirimetanila u grožđu sorti Žilavka i Blatina kretale su se od najmanje 0,032 mg/kg do najviše 0,171 mg/kg. Najviše rezidua pirimetanila sadržavalo je grožđe uzgojeno u malom vinogradu na lokaciji Hodina (0,1320 mg/kg), a najmanje grožđe uzgojeno na lokacijama Mukoša i Žitomislić (0,038 mg/kg). Nešto više rezdiua pirimetanila (0,1013 mg/kg) u prosjeku je sadržavalo grožđe sorte Žilavka, nego grožđe sorte Blatina (0,0750 mg/kg). Analiza varijance sadržaja rezidua pirimetanila u grožđu sorti Žilavka i Blatina u vinogradima na ispitivanim lokacijama predstavljena je u Talici 2. 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Durovnik Hrvatska 683
Pomology, Viticulture and Enology Talica 2. Analiza varijance sadržaja rezidua pirimetanila (mg/kg) u grožđu Analiza varijance Tukey test Izvori varijailnosti Devijan ce Varijanc e Fexp Ftal Pirimetan il Stupnj evi slood e 0,05 Sorta Žilavk a Blatin a Lokacija Muk./Žit. 0,032 0,044 Sorta 0,00411 1 0,00411 1,38 4,4 1 Lokacija 0,03601 2 0,01801 6,06 3,5 Humčine * 5 Međudjelovan 0,00862 2 0,00431 1,45 3,5 je 5 Greška 0,05348 18 0,00297 W0,05 = 0,1224 Ukupno 0,10223 23 0,101 a 0,088 a Hodina 0,171 a 0,093 a Prema rezultatima analize varijance iz Talice 2. na iskazane različite prosječne sadržaje rezidua pirimetanila u ispitivanim uzorcima grožđu statistički značajno je utjecala lokacija, dok nisu zailježeni statistički značajni utjecaji sorti niti međudjelovanja lokacije i sorti. Imajući u vidu ovakve rezultate analize varijance ilo je potreno izvršiti testiranje značajnosti razlika između prosječnih sadržaja rezidua pirimetanila u grožđu iz različitih eksperimentalnih tretmana. Testiranje značajnosti razlika je pokazalo da je sadržaj pirimetanila u grožđu sorte Žilavka uzgojenom na lokaciji Hodina (0.171 mg/kg) io statistički značajno veći u odnosu na sadržaje rezidua pirimetanila u grožđu sorte Žilavka uzgojenom na lokaciji Mukoša (0,032 mg/kg) i sorte Blatina uzgojenom na lokaciji Žitomislić (0,044 mg/kg). Ni za jedan drugi par uspoređenih prosječnih vrijednosti nisu utvrđene statistički značajne razlike u sadržaju rezidua pirimetanila u grožđu. Kao što se može vidjeti iz statističke orade rezidua pirimetanila u grožđu vinograd na lokaciji Hodina je sadržavao statistički značajno veću količinu rezidua pirimetanila u odnosu na grožđe istih sorti uzgajanih na druge dvije lokacije što se može dovesti u vezu sa aplikacijom pirimetanila koji je na lokaciji Hodina primijenjen dva puta za razliku od lokacija Mukoša/Žitomislić i Humčine koji su jednom aplicirali pirimetanil. Zaključak Rezidue pirimetanila u grožđu sorti Žilavka i Blatina uzgajanom 2011. godine u vinogradima na lokacijama Mukoša/Žitomislić, Humčine i Hodina koji su se kratali u rasponu od 0,0032 do 0,171 mg/kg ili su znatno ispod MDK vrijednosti za ovu tvar utvrđene za vinsko grožđe prema Uredi (EC) No 396/2005, a koja iznosi 5 mg/kg. Također, utvrđene koncentracije rezidua pirimetanila znatno su ispod vrijednosti koje se navode u nizu puliciranih radova koji su se avili ovom prolematikom. Istraživanja su ukazala na adekvatnu primjenu pirimetanila, ez posljedica na okolinu i na zdravlje konzumenata grožđa i njegovih prerađevina. Ipak, stalnim radom sa proizvođačima grožđa, donošenjem i provođenjem kvalitetnih propisa i razvojem analitičko-istraživačke laoratorijske infrastrukture potreno je osigurati neprestan nadzor nad reziduama fungicida i drugih sredstava za zaštitu vinove loze u grožđu i njegovim prerađevinama. Literatura Kuljančić D. I. (2007). Vinogradarstvo: vinova loza, ta ožanska iljka. Novi Sad, Srija, Prometej. 684 49 th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Durovnik Croatia
Baša-Česnik H., Gregorčić A. Čuš F. (2008): Pesticide residues in grapes from vinyards included in integrated pest menagment in Slovenia. Food Addit Contam 25, pp. 438-443. Baša-Česnik H., Gregorčić A., Velikonja-Bolta Š. (2007): Rezultati ugostavljanja ostankov fitofarmacevtskih sredstev v kmetijskih pridelkih v Sloveniji v letah 2005 in 2006, Zornik predavanj in referatov 8. slovenskega posvetovanja o varstvu raslin, Radenci, str. 251-256. Caras P., Angioni A. (2000): Pesticide residues in grapes, wine, and their processing products, J. Agric. Food Chem., 48, pp. 967 973. Rial Otero R., Cancho Grande B., Simal Gandara J. (2004): Desarrollo de metodos para estudiar las implicaciones alimentarias y agroamientales de fungicidas en vinedos. Congreso Internacional de seguridad alimentaria, Reynosa (Mexico). pp. 72-93 Angioni A., Sarais G., Dedola F., Caoni P. (2006): Pyrimethanil residues on tale grapes italia after field treatment J. Environ. Sci. Health, part B., 41, pp. 833-841. Vaquero-Fernandez L., Sanz-Asensio J., Lopez-Alonso M., Martinez-Soria M.T. (2009): Fate and distriution of pyrimethanil, metalaxyl, dichlofluanid and penconazol fungicides from treated grapes intended for winemaking. Food additives &contaminants. Part A, chemistry, analysis, control, exposure & risk assessment 26(2), pp. 164-71. Čuš F., Rospor P. (2008): The effect of pyrimethanil on the growth of wine yeasts. Letters in applied microiology 47, pp. 54-59. Kmellar B., Aranko L., Fodor P., Lehotay S.J. (2010): Routine approach to qualitatively screening 300 pesticides and quantification of those frequently detected in fruit and vegetales using liquid chromatography tandem mass spectrometry (LC-MS/MS). Food Addit Contam Part A Chem Anal Control Expo Risk Assess., 1415-30. Čadež N., Zupan J., Raspor P. (2010): The effect of fungicides on yeast communities associated with grape erries. FEMS Yeast Research, 10, pp. 76-83. Gagriolotto C., Monchiero M., Negre M., Spadaro D, Gullino M.L. (2009): Effectiveness of control strategies against Botrytis cinerea in vineyard and evaluation of residual fungicide concentrations. Journal of environmental science and health. Part. B, Pesticides, food contaminants, and agricultural wastes, 44(4), pp. 389-96. Content of pyrimethanil residues in grapes Žilavka and Blatina in Mostar vineyards Astract Use of fungicides in grape production is unavoidale protection measures for susceptiility grapevine diseases caused y pathogenic fungi. Frequent use and misuse of fungicides without respect of waiting period that includes its accumulation in grapes, and then transfer into wine. The aim of this paper was detection of presence and concentration of a residue from active sustance pyrimethanil in grape varieties Žilavka and Blatina which are grown in plantation vineyard and in the small family vineyards in the wider area of the city Mostar. Contents of pyrimethanil in grapes cultivated in 2011. who are range 0,0032 do 0,171 mg/kg were well elow the MDK for sustances are defined for this wine grapes according to Regulation (EC) No 396/2005, which is 5 mg / kg. Key words: grapes, pyrimethanil, MRL, Žilavaka, Blatina 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Durovnik Hrvatska 685