Kartiranje morskih staništa i vrsta Akvatorija uz Konavoske stijene (HR - područje ekološke mreže: HR3000170) i dijela podmorja od rta Arza do rta Platamuni (CG) Izvješće istraživanja provedenog 2016. i 2017. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Obala HNP 7/III, 21 000 Split, Hrvatska, info@sunce-st.org Srpanj 2017. Kartiranje morskih staništa i vrsta
Akvatorija uz Konavoske stijene (HR - područje ekološke mreže: HR3000170) i dijela podmorja od rta Arza do rta Platamuni (CG) HRVATSKA: Priprema izvještaja i karata: Buga Berković Prikupljanje podataka na terenu: (2016. i 2017.) Izvješće istraživanja provedenog 2016. i 2017. Jelena Belamarić, Buga Berković, Jakša Božanić, Maroje Burić, Maša Frleta Valić, Denis Grubišić, Agata Kovačev, Nela Maričević, Mosor Prvan, Margita Radman, Milena Šijan, Matea Špika, Josip Ujević i Dušan Varda. Voditelj ronjenja: Petronije Tasić CRNA GORA: Priprema izvještaja: Dr Vesna Mačić, Ksenija Medenica, Buga Berković Prikupljanje podataka na terenu: Dušan Varda, Slađana Gvozdenović, Mihailo Jovićević, Aleksandar Mijović, Ivana Radonjić, Stefan Anđus, Matea Špika, Margita Radman, Maroje Burić, Nataša Bošković, Deniš Grubišić, Miloš Pavićević, Milan Knežević, Buga Berković. Voditelj ronjenja: Željko Dragutinović
Kartiranje vrsta i staništa je provedeno u sklopu projekta "Kartiranje, monitoring i upravljanje zaštićenim prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA Cross-Border Programe Croatia - Montenegro 2007-2013 under the Instrument for Pre - Acession Assistance). Projektom 4M upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, a provode ga Udruga Sunce, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije, Green Home i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge Sunce i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
"Kartiranje, monitoring i upravljanje zaštićenim prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA Cross-Border Programe Croatia - Montenegro 2007-2013 under the Instrument for Pre - Acession Assistance). U srpnju 2015. započeo je projekt Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru skraćenog naziva 4M. Koordinator projekta 4M je Udruga Sunce koja surađuje s partnerima na projektu Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko neretvanske županije te crnogorskim partnerima, ekološkom udrugom Green Home i Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore, na brojnim aktivnostima vezanim za unaprjeđenje upravljanja morskim resursima na prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore (Cavtat Prevlaka, HR i Arza Platamuni, CG). Opći cilj projekta: Poboljšano upravljanje i smanjenje utjecaja na morska staništa i vrsta od interesa za EU Zajednicu u prekograničnom području. Specifični ciljevi su: Povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku suradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama. Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta. Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov utjecaj na morski okoliš. Glavne aktivnosti projekta uključuju: Seminar Identifikacija i upravljanje morskim Natura 2000 područjima ABC trening planiranja upravljanja Trening jačanja kapaciteta za kartiranje i monitoring Izrada mjera/plana upravljanja za morsku ekološku mrežu; Kartiranje morskih staništa/vrsta u potencijalnim Natura 2000 područjima i uspostava monitoringa livada morske cvjetnice posidonije. Kampanja za podizanje svijesti među nautičarima u prekograničnom području HR/CG vezano za zaštitu podmorja.
Program edukacije u svrhu podizanja razine svijesti kod lokalnih prekograničnih zajednica, posebno djece školske i predškolske dobi. Predviđeni rezultati: Razmjena najboljih domaćih i međunarodnih praksa kod identifikacije i upravljanja morskom ekološkom mrežom, međusektorske preporuke za poboljšanja, poboljšana prekogranična i međusektorska komunikacija i suradnja u zaštiti podmorja. Povećani kapaciteti relevantnih institucija prekograničnog područja u planiranju upravljanja zaštitom morske ekološke mreže, kartiranju morskih vrsta/staništa i monitoringu livada Posidonije. Mjere/plan upravljanja za morsku ekološku mrežu prekograničnog područja Cavtat-Prevlaka (HR) i Arza-Platamuni (CG) razvijene kroz konzultacijski proces i njihovo predstavljanje relevantnim institucijama. Karte rasprostranjenosti morskih staništa/vrsta u prekograničnom području Cavtat-Prevlaka (HR) i Arza-Platamuni (CG). Izvještaj o stanju livada Posidonije i prijedlog mjera očuvanja. Povećana razina svijesti nautičkih turista u svrhu smanjivanja njihovog utjecaja na morski okoliš. Povećana razina svijesti kod školske i predškolske djece u prekograničnom području o važnosti zaštite podmorja.
1. Uvod Prikupljanje podataka o staništima i vrstama akvatorija uz Konavoske stijene obavljeno je terenskim radom u razdoblju između 28. lipnja i 9. srpnja 2016. godine te 30. svibnja 2017. i 10. lipnja 2017. Prikupljanje podataka u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni u Crnoj Gori obavljeno je u periodu od 08. 11. rujna i 25. rujna do 02. listopada 2016. godine te 23. 28. svibnja 2017. i 25. lipnja do 02 srpnja 2017. Terenski rad je proveden u organizaciji Udruge Sunce, uz sudjelovanje volontera i partnera - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije i udruge Green Home. Provedeno kartiranje nužan je preduvjet za uspostavu monitoringa i izradu mjera upravljanja prekograničnim Natura 2000 područjem te će se rezultati i karte dobivene provedbom ove aktivnosti povezati sa rezultatima kartiranja vrsta i staništa provedenih u Crnoj Gori. Akvatorij uz Konavoske stijene je područje ekološke mreže (Natura 2000 područje HR3000170) koje obuhvaća 1370.6 ha. Nalazi se u južnom dijelu Jadranskog mora (Sl. 1.), od Cavtata do Molunta, uključujući morski pojas širine 50-400 m uz obalu od poluotoka Prahivec do nekoliko kilometara južnije od Molunta, te Cavtatske otoke kao i Moluntske (Sl. 2.). Slika Položaj Akvatorija uz Konavoske stijene (crvena strelica označava položaj) Obala je pretežno stjenovita sa strmim liticama, s nekolicinom speleoloških objekata, polušpilja i špilja s ulazom iznad površine mora ili ispod nje. Kao takvo, područje je značajno upravo za potopljene ili djelomično potopljene špilje, te za grebene. Prema standard data formu ovo
područje uvršteno je u ekološku mrežu zbog sljedećih tipova staništa : naselja morske trave Posidonia oceanica, velike plitke uvale, grebeni i djelomično potopljene ili potopljene špilje. Slika 1 Obuhvat područja ekološke mreže Akvatorij uz Konavoske stijene (HR3000170) Prilikom uspostave zaštite, definirano je nekoliko prijetnji ovom području, među kojima i invazivne vrste, urbanizacija, pomorski promet i infrastruktura povezana s time, rekreativne aktivnosti, ribolov i ispuštanje otpadnih voda. Tijekom boravka na terenu u 2016. i 2017. godini, potvrđena je prisutnost svih ovih prijetnji, uz što je važno naglasiti da je opasnost od invazivnih vrsta realna i visoka, jer su uočene na gotovo svim ronjenim transektima; gradnja uz samu obalu, izvan naselja, vrlo vjerojatno je u većini slučajeva ilegalna gradnja, koja uzurpira obalni pojas, a nerijetko i uništava obalna staništa gradnjom privezišta ili stepenica za ulazak u more; napuštene mreže, ili dugačke mreže postavljene na malim dubinama, neposredno uz obalu, također su problem i za riblji fond i za staništa koja uništavaju. Ovim izvještajem obrađeni su podaci sa terenskog kartiranja obuhvaćenog dijela područja ekološke mreže i kartiranja provedenog van obuhvata mreže, prema poluotoku Prevlaka. Crna Gora još uvijek nema zaštićeno morsko područje, ali će Vlada Crne Gore u skorijoj budućnosti biti obavezna definirati ih, kao i Natura 2000 područja, suglasno obavezama
preuzetim u predpristupnom procesu prema EU. U vezi s tim, smatramo da će rezultat projekta u značajnoj mjeri olakšati buduće aktivnosti institucija vezane za uspostavljanje zaštićenih područja.
2. Materijali i metode Kartiranje obavljeno tijekom 2016. i 2017. godine obuhvatio je područje ekološke mreže, kao i područje južno od granice Natura obuhvata, do poluotoka Prevlaka u Hrvatskoj te područje od rta Arza do rta Blatamuni u Crnoj Gori. Terenski posao proveden je u skladu s protokolima koje Udruga Sunce već duži niz godina koristi za kartiranje staništa i vrsta diljem Jadrana. Ronioci u parovima rone duž transekta održavajući ronilačku plutaču direktno iznad sebe, koliko god je to moguće u danim uvjetima. Uz ronilačku plutaču je povezan vodootporni spremnik u kojem je GPS aparat, koji na taj način snima poziciju ronioca tijekom zarona. Transekti su planirani tako da uključuju što veći raspon dubine, te se roni od obale u dubinu. Da bi se obuhvatilo što veće područje, linija transekta nije okomita na liniju obale nego pod kutom, tako da putanja urona i putanja izrona zatvaraju "cik-cak" liniju u odnosu na obalu (Sl. 3.). Pojedini transekti izvedeni su korištenjem podvodnih skutera, što je omogućilo pokrivanje veće udaljenosti na siguran i brz način. Ovi su profili uglavnom linearni i korišteni su na primjer za sigurnije ronjenje između dvije izložene ili udaljene točke, na primjer poprijeko uvale Luka Donji Molunat (vidi svijetlozeleni transekt na slici 7). Svaki ronilački par ima oznaku svog zarona koja se sastoji od slova (oznaka područja, u ovom slučaju M za Molunat), datuma (samo dan, ne mjesec), oznake grupe (brojevi od 1 do 5) i broja zarona u tom danu (jutarnji zaron -1, popodnevni zaron -2). Ova oznaka se koristi za imenovanje svih setova podataka prikupljenih na ovom zaronu: GPS putanje, ronilačkih pločica, profila zarona i unosa u bazu podataka. Tako oznaka M-30-01-01 označava transekt na području Molunta, koji je 30.06. odradila grupa 1 na jutarnjem zaronu. Slika 2. Primjer "cik-cak" linije transekta.
Ronioci tijekom zarona koriste pločice (označene odgovarajućom oznakom) i vode dvije vrste evidencije: bilježe vrste koje uoče, posebno invazivne i ugrožene vrste, te bilježe staništa uz kratki opis (degradirano, kontinuirano, zdravo, oštećeno...) i dubinu na kojoj stanište počinje odnosno završava (Sl. 4.). Ukoliko je potrebno, ronioci i skiciraju područje ronjenja. Pojedini parovi ronioca su koristili fotoaparate za dokumentiranje vrsta i staništa. Slika 3. Primjer ronilačke pločice s evidentiranim promjenama staništa. Nakon zarona ronioci crtaju profil ronjenja (također označen dodijeljenom oznakom), evidentirajući staništa i vrste od posebnog interesa. Ukoliko je bilo značajne razlike u staništima tijekom urona i izrona, crtaju se odvojeni profili (Sl. 5.). Nakon povratka na obalu, podaci s GPS aparata se snimaju u računalo pod oznakom zarona i provjeravaju u GIS programu (Sl. 6.). Karte staništa su izrađene u HTRS96/Croatia TM projekciji.
Slika 4. Primjer crteža profila ronjenja. Slika 5. Primjer provjere pozicije transekata. Ronioci prepisuju podatke sa svojih tablica u bazu podataka, koja, između ostaloga, sadržava kratki opis lokacije, dubine na kojima počinju i završavaju staništa od posebnog interesa, i označavaju vrste koje su bile prisutne. Baza podataka ima već pripremljen popis od 178 vrsta predstavljenih u Priručniku za zaštitu mora i prepoznavanje živog svijeta Jadrana (izdanje Udruge SUNCE), među kojima i invazivnu vrstu Caulerpa cylindracea, i zaštićene vrste Pinna nobilis i Posiodnia oceanica. Na listu je moguće upisati i druge vrste koje su uočene, a nisu na popisu. Fotografije prikupljene tijekom dnevnih zarona spremaju se ponovno koristeći oznaku zarona kako bi se pouzdano znalo smjestiti fotografirane vrste i staništa na kartu.
Koristeći GPS koordinate ronilačkih profila, izrađene su karte staništa duž ronjenih profila. Za definiranje staništa korištena je Nacionalna klasifikacija staništa (NKS), do treće razine. Gdje je bilo moguće i posebno značajno, označena su staništa i do pete razine. Duž kartiranog područja uočen je visok stupanj mozaičnosti staništa. Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica izmjenjivale su se sa područjima kamenih gromada ili krupnijeg kamenja, pokrivenog infralitoralnim algama. Ovakva staništa su zabilježena ili kao naselja vrste P. oceanica ili kao naselja infralitoralnih algi, ovisno koja je biocenoza bila dominantnija prema opisu koji su dali ronioci. Iako su ronioci opisivali staništa kao degradirane biocenoze ili dobro razvijene biocenoze, u kartama je samo zabilježen tip staništa, a ne i njegova kvaliteta. Posebna tema su područja sa prisutnom invazivnom algom Caulerpa cylinidracea (sinonim C. racemosa). Iako NKS prepoznaje ova područja kao zasebno stanište, budući da je ova alga zabilježena na velikoj većini transekata (na više od 82% transekata), označavanjem ovih područja kao stanište "G.3.8.6.2. Zajednica s vrstom Caulerpa racemosa" bilo bi nemoguće kartirati ostala staništa. Međutim potrebno je naglasiti još jednom da je ova invazivna vrsta nađena na više od 80% ronjenih transekata, uglavnom pokrivajući značajne površine, čak i vertikalne, naizgled bez obzira na originalni tip staništa. Transekti su obuhvaćali otprilike 500 m obalne linije, ovisno o konfiguraciji terena i raznovrsnosti staništa. Planirana udaljenost među transektima je bila oko 100 m, što je i održano u većini situacija. Zbog logističkih ograničenja (mogućnost pristupa broda obali, loše vrijeme i sl.) u nekoliko navrata ta je udaljenost bila 300 do 500 m, te su se u nekoliko slučajeva transekti preklopili (Sl. 7.). Slika 6. Primjer relativnih odnosa među transektima. Svijetlozeleni transekt popreko uvale L. Donji Molunat je jedan od transekata prilikom kojih su korišteni podvodni skuteri. Kombinirajući ove direktno prikupljene podatke sa terena sa orto-fotografijama i podacima o batimetriji područja, interpolacijom su izrađene karte cijelog područja (Sl. 8.). Posebno su iscrtani poligoni za staništa unutar Natura 2000 područja i izvan njega.
Slika 7. Primjer interpolirane karte morskih staništa.
3. Rezultati 3.1. Rezultati terenskog rada u Hrvatskoj u 2016. Kartiranje obavljeno tijekom 2016. godine obuhvatio je južni dio područja ekološke mreže, površine 417.9 ha (ili 45% površine područja ekološke mreže). Uz to je kartirano i područje južno od granice Natura obuhvata, do poluotoka Prevlaka. Ostali dio područja ekološke mreže kartiran je tijekom 2017. Kartirana su staništa u područja ekološke mreže Akvatorij uz Konavoske stijene, duž oko od 26 km obalne linije od poluotoka Prevlaka do rta Kaluđer, prilikom čega su odronjena 73 transekta. Izrađena karta obuhvaća područje od 778 ha morskih i obalnih staništa (Sl. 9.), od čega je samo 0,16% obalnih staništa, dakle 777 ha morskih staništa unutar i van područja ekološke mreže je kartirano ovom prilikom. Budući da je područje biocenoze obalnih detritusnih dna u cirkalitoralu navedeno kao najdublje stanište koje su ronioci uočili, a u skladu s očekivanim rasprostiranjem ovog staništa, na kartama je prikazano do ruba obuhvata Natura područja ili do dubine od 40-50 m u području izvan zone obuhvata Natura područja. Slika 8. Karta staništa u južnom dijelu Akvatorija uz Konavoske stijene.
Od obalnih 41,84 ha staništa, 2,5% (1,11ha) su staništa pod antropogenim utjecajem. Tu pripadaju plaže ali i nekolicina objekata sagrađenih u uskom obalnom pojasu. Priobalnim područjem su dominirala čvrsta dna s krupnim kamenjem i stijenama, često odronjenim s litica uz obalu. Ovakvi odroni i siparišta su doprinjeli mozaičnosti staništa te su livade vrste P. oceanica često bile ispresijecane krupnim stijenama na kojima je zabilježena biocenoza infralitoralnih algi, ali ponekad i biocenoza polutamnih špilja, s donje strane većih stijena. Livade P. oceanice zabilježene su na 232 ha površine, čime su najrasprostranjenije stanište mediolitorala (skoro 30% ukupno kartiranih staništa). Jedan terenski izlazak je posvećen kartiranju mediolitoralnih špilja, koje su kartirane s broda i također ucrtane u kartu staništa. Špilje su kartirane duž cijele obale, do grada Cavtata, znači van obuhvata karte staništa. Kartirano je ukupno 45 špilja u području mediolitorala. Na karti su označene kao poligoni umjesto kao točke da se olakša upravljanje kartama i njihovo procesiranje. Važno je napomenuti da veličina poligona ne odgovara veličini špilje. I u infralitoralu su zamijećene manje špilje, međutim nisu ucrtane u kartu zbog poteškoće preciznog lociranja duž transekta. Zaseban terenski izlazak se preporuča u svrhu kartiranja ovih špilja, o kojima podaci postoje u bilješkama uz svaki transekt. Tablica 1. Površina kartiranih staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS). NKS kod Naziv staništa po NKS Površina (ha) MORSKA OBALA F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje F.4.2. Supralitoralne stijene F.5.1. Antropogena staništa morske obale MEDIOLITORAL G.2.3.1.1.1 Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja INFRALITORAL 41,84 0,37 0,02% 4,96% 0,14% 0,04% 0,37 0,04% 0 0,00% 48,93% 32,24 232,67 3,94% 28,40% 135,91 16,59% 400,82 G.3.2.2. G.3.5.1. UKUPNO 5,12% 0,13 40,60 1,11 G.2.3. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene CIRKALITORAL G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna Postotak u odnosu na ukupno kartirana staništa 376,15 45,91% 376,15 819,18 45,91% 100%
Duž svih transekata zajedno zabilježeno je 147 vrsta. Alge Padina pavonica i invazivna Caulerpa cylindracea zabilježene su najviše puta (na 81% transekata), a odmah iza njih na listi najčešćih vrsta je morska cvjetnica Posidonia oceanica koja je zabilježena na 80% transekata, ali njena površina je samo 17% ukupno kartiranih staništa (bez cirkalitorala). Budući da se radi o vrsti koja je kao mediteranski endem ugrožena u cijelom svojem području rasprostiranja, ovaj je podatak značajan, ali ga je nužno nadopuniti kvalitetnim i ciljanim monitoringom da se procijeni gustoća i stanje livada ove cvjetnice. Još jedan ugroženi i zaštićeni mediteranski endem, školjkaš Pinna nobilis također je zabilježen na iznimno velikom broju transekata, njih čak 77%. Nažalost i alohtona vrsta ribe Sparisoma cratense zabilježena je na više od 50% transekata te su nerijetko uočena čak i manja jata ove vrste. Tablica 2. Popis vrsta koje su zabilježene na više od 50% transekata. Vrsta Postotak transekata na kojima je zabilježena Padina pavonica Caulerpa cylindracea Posidonia oceanica Codium bursa Chromis chromis Coris julis Pinna nobilis Serranus scriba Acetabularia acetabulum Flabellia petiolata Diplodus vulgaris Serranus cabrilla Apogon imberbis Thalassoma pavo Halimeda tuna Cystoseira sp. Mullus sp. Sphaerechinus granularis Symphodus tinca Arbacia lixula Diplodus puntazzo Echinaster sepositus Halocynthia papillosa Diplodus annularis Diplodus sargus Agelas oroides Hermodice carunculata Oblada melanura 81 81 80 78 78 78 77 77 76 76 73 73 72 72 70 70 68 66 66 65 65 64 64 64 64 62 62 61
Vrsta Postotak transekata na kojima je zabilježena Chondrosia reniformis Ophidiaster ophidianus Peyssonnellia Hexaplex trunculus Hacelia attenuata Phorbas tenacior Paracentrotus lividus Sparisoma cretense Myriapora truncata Crambe crambe 59 59 58 58 58 55 54 54 53 50 3.2. Rezultati terenskog rada u Hrvatskoj u 2017. Kartirana su staništa u područja ekološke mreže Akvatorij uz Konavoske stijene, duž više oko 18 m obalne linije od rta Kaluđer do rta Prahivac (sjeverna granica područja), prilikom čega je odronjen 31 transekt. Izrađena karta obuhvaća područje od 701,26 ha (7,01 km2) morskih i obalnih staništa (Sl. 10. i sl. 11.). Budući da je područje biocenoze obalnih detritusnih dna u cirkalitoralu navedeno kao najdublje stanište koje su ronioci uočili, a u skladu s očekivanim rasprostiranjem ovog staništa, na kartama je prikazano do ruba obuhvata Natura područja ili do dubine od 40-50 m u području izvan zone obuhvata Natura područja. Od morskih staništa 0,94% su pod antropogenim utjecajem. Tu pripadaju lučice, izgrađena obala i uređene plaže. Priobalnim područjem od rta Kaluđer do hridi Sustjepan su dominirala čvrsta dna s krupnim kamenjem i stijenama, na pojedinim mjestima odronjenim s litica uz obalu. Ovdje prevladava biocenoza infralitoralnih algi,s tek mjestimičnim pojavljivanjem koraligenske biocenoze i biocenoze polutamnih špilja (mjestimično i u malim površinama stoga nije ucrtano na kartu). Teren ugavnom strmo pada u dubinu, te na dubinama od preko 30 m prelazi u sedimentno dno s biocenozom obalnih detritusnih dna. Na potezu od hridi Sustjepan do rta Prahivac, uključujući i otočić Supetar i hrid Šuperka teren je polegnutiji, u uskom obalnom pojasu nalazi se biocenoza infralitoralnih algi, apreko 15tak metara dubine dominiraju livade posidonije. Livade su značajnih površina, na velikom dijelu ronilačkih zarona nismo bili u mogućnosti doći do njihovog donjeg ruba, zbog velike udaljenosti od obale. Na kartama je donji rub posidonije definiran temeljm zarona na kojima je on utvrđen, batimetrijskih karata i iskustva izrađivača karte. Livada na području uvale Tiha (šire područja ispred hotela Epidaurus) istražena je tijekom uspostave monitoringa posidonije u okviru ovog projekta. Livada zauzima velike površine ali je značajno devastirana sidrenjem. Slično se može pretpostaviti za livadu na području uvale Cavtat, ista nije istražena zbog velikog pomorskog prometa i sigurnosti ronioca.
U Uvali Gornji Molunat zabilježena je prisutnost iznimno velikog broja jedinki vrste Pinna nobilis. Ova vrsta uključena je u Prilog IV Direktive o staništima (92/43 / EZ), a prikupljanje je strogo zabranjeno temeljem Barcelonske Konvencije (1995.) i Protokola o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora i biološkoj raznolikosti (SPA Protokol). Predlaže se praćenje stanja populacije ove vrste na ovom području u svrhu zaštite. Koraligenska biocenoza i biocenoza polutamnih špilja zabilježene su u značajnijim površinama jedino na području otoka Markanac i Bobara, na južnim stranama otoka Mrkan i Ražnjić, pojavljuju se tek sporadično u vrlo malim površinama (nije uneseno u kartu). Slika 10. Karta morskih staništa u sjevernom dijelu Akvatorija uz Konavoske stijene.
Tablica 3. Površina kartiranih staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS). NKS kod (3-4 Naziv staništa po NKS razina) (3 razina) MORSKA OBALA F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje F.4.2. Supralitoralne stijene F.5.1. Antropogena staništa morske obale Naziv staništa po NKS (4 razina) Površina (ha) Postotak u odnosu na ukupno kartirana staništa MEDIOLITORAL G.2.4.3. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene Zajednica mediolitiralnih špilja 7 špilja 7 špilja INFRALITORAL 52,90 G.3.2. G.3.5.1. G.3.6.1. G.3.8. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja 16,11 2,30 Naselja posidonije Infralitoralna čvrsta dna i stijene Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica 237,58 33,88 Biocenoza infralitoralnih algi 70,00 9,98 Antropogena staništa u infralitoralu 6,62 0,94 CIRKALITORAL 47,10 G.4.2.2. G.4.3.1. G.4.3.2. Cirkalitoralni pijesci Biocenoza obalnih detritusnih dna 369,95 52,75 Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene 1,01 0,14 Koraligenska biocenoza 0,46 (45,60) Biocenoza polutamnih špilja 0,55 (54,40) UKUPNO 701,26 100,00
Duž svih transekata zajedno zabilježeno je 126 od unaprijed zadanih 178 vrsta. Alge Padina pavonica i invazivna alga Caulerpa cylindracea zabilježene je na čak 87% transekata te alohtona vrsta ribe Sparisoma cratense na 48% transekata. Na niti jednom transektu nisu zabilježeni rožnati koralji Eunicella cavolini, Eunicella singularis niti Paramuricea clavata. Plemenita periska Pinna nobilis zabilježena je na čak 94% transekata. Tablica 4. Popis vrsta koje su zabilježene na više od 50% transekata. Postotak transekata na Vrsta kojima je zabilježena Cliona_celata 52 Gastrochaena_dubia 52 Sabella_pavonina 52 Serranus_cabrilla 52 Haliotis_tuberculata 55 Diplodus_sargus 55 Chondrosia_reniformis 58 Petrosia_ficiformis 58 Phorbas_tenacior 61 Spirastrella_cunctatrix 61 Paracentrotus_lividus 61 Anthias_anthias 61 Axinella_damicornis 65 Hacelia_attenuata 65 Mullus 65 Sarpa_salpa 65 Lithophyllum 68 Myriapora_truncata 68 Arbacia_lixula 71 Echinaster_sepositus 71 Diplodus_puntazzo 71 Halimeda_tuna 74 Diplodus_annularis 74 Oblada_melanura 74 Eupolymnia_nebulosa 77 Agelas_oroides 81 Apogon_imberbis 81 Flabellia_petiolata 84 Chondrilla_nucula 84 Halocynthia_papillosa 84 Coris_julis 84
Serranus_scriba 84 Symphodus_tinca 84 Peyssonnellia 87 Hermodice_carunculata 87 Sphaerechinus_granularis 87 Ophidiaster_ophidianus 87 Diplodus_vulgaris 87 Thalassoma_pavo 87 Caulerpa_cylindracea 87 Acetabularia_acetabulum 90 Chromis_chromis 90 Codium_bursa 94 Cystoseira 94 Padina_pavonica 94 Posidonia_oceanica 94 Pinna_nobilis 94 3.3. Rezultati terenskog rada u Crnoj Gori Osim uspostavljanja zaštićenih područja i zakonske zaštite pojedinich vrsta organizama, zaštita prirode se proširuje na cjelokupnu biološku raznolikost, uključujući i staništa bez obzira jesu li ona u zaštićenim područjima ili izvan njih. Cilj zaštite staništa je dugoročno sačuvati stanišne tipove važne za zaštitu u Evropi. Na osnovu klasifikacije morskih staništa koja je data u publikaciji Morska staništa priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja i rezultata mapiranja vrsta i staništa koje je sprovedeno u okviru ovog projekta, slijedi opis morskih staništa u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni. Opisi staništa F. MORSKA OBALA Tokom našeg istraživanja nije se moglo posvetiti više pažnje pojasu supralitorala, jer je težište našeg istraživanje bilo na medio- i posebno infra-litoralu. Ipak, na osnovu sagledavanja iz mora i sa plovila, sa male udaljenosti od obale, mogla su se definisati sledeća staništa supralitorala:
F.2. PJESKOVITA MORSKA OBALA F. 2.2. SUPRALITORALNI PIJESCI F. 2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka Ovo je jedno od najmanje zastupljenih staništa na istraživanom području i konstatovano je samo u uvali Plavi horizonti (plaža Pržno). Supralitoralni pijesci se karakterišu vrlo ekstremnim uslovima, tj. čestim nedostatkom vlage, velikom promjenljivošću temperature i saliniteta. Vlaže ih talasi samo za vrijeme većeg talasanja mora ili češće samo prskanjem morske vode. Ovo su siromašna staništa a ostaci morskih trava i drugog detritusa doprinosi sadržaju organske materije u njima. Na konkretnoj lokaciji, plaža Pržno, nekada se mogao konstatovanti i facijes naplavljenih ostataka morskih trava (F. 2.2.1.5.) ali toga više nema zbog korišćenja plaže u turističke svrhe i uklanjanja naplavina morske trave. Iz tih razloga i zbog intenzivnog korišćenja ove plaže u turističke svrhe ovo bi se stanište ispravnije moglo definisati kao F.5.1.1.1. Turističke plaže. F.2.2.1.1. Facijes pijesaka bez vegetacije F.3. ŠLJUNKOVITA MORSKA OBALA F.3.2. SUPRALITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE Ova vrsta staništa je konstatovana na nekoliko lokacija, tačnije to su: Zalatna vala, uvala Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte (ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u. Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u. Velika Krekavica. Za sve navedene lokacije je zajedničko da se radi o relativno malim uvalama sa veoma izraženim hidrodinamizmom. U većem broju slučajeva tu su zastupljeni veći obluci a sitan šljunak ili krupniji pijesak je uglavnom zastupljen na lokaciji kod kamenoloma u uvali Trašte. Kao i za supralitoralne pijeske i za ovo stanište je karakteristično da uslovi spoljašnje sredine veoma variraju te to uslovljava mali diverzitet i malu brojnost prisutnih organizama. Na nekim od ovih lokacija, povremeno, pogotovo zimi nakon dana s jakim talasima ima dosta čvrstog otpada (pogotovo plastičnog). F.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije Važno je napomenuti da je u uvali Bigova prisutna zajednica sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije jer je to biocenoza koja je veoma rijetka na našoj obali. Osim što se na nekim plažama zbog hidrodinamizma same lokacije obično ne može naći veća nakupina detritusa, na drugim plažama, koje su zavučene i na kojima dolazi do stvaranja
takvih nakupina zbog potreba turizma, tj korišćenja plaža u ljetnjim mjesecima, dolazi do konstantnog uklanjanja tih nakupina (uglavnom mrtvih listova posidonije) i na taj način ova biocenoza postaje veoma rijetka i ugrožena. Treba ipak napomenuti da se na ovim lokacijama razvijaju biocenoze koje nisu bogate živim svijetom, ali su ipak veoma važne ne samo u biološkom i ekološkom smislu već i kao odbrana obale od erozije, a u nekim slučajevima se na takvim i sličnim lokacijama stvara i ljekoviti mulj (Igalo). F. 4. STJENOVITA OBALA F.4.2. SUPRALITORALNE STIJENE F. 4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena Najveći dio istraživane obale u supralitoralu se karakterisao stjenovitom podlogom. Na južnom dijelu istraživane oblasti (Krekavica) kao i u blizini Plave špilje (na Luštici) obala se dosta strmo ili čak vertikalno spušta ka moru, dok je na ostalim djelovima ispitivane obale stjenovita obala uglavnom kaskadna. Na najvećem dijelu ispitivane oblasti obala je veoma izložena talasanju, tako da je visina supralitorala uglavnom nekoliko metara. To je siromašna zajednica gdje dopire prskanje morskih talasa i gdje su kolebanja spoljašnjih uslova veoma velika. Donji dio supralitorala se karakteriše tamno smeđom bojom i organizmima koji najveći dio životnog vijeka provode na suvom, dok je gornji supralitoral predstavljen stijenama svijetle boje uglavnom bez vegetacije, ili sa vrlo oskudnom vegetacijom koja trpi zaslanjivanje i koja se razvija na gornjem rubu, ka kopnenim staništima. F. 4.2.1.2. Lokvice s promjenljivom slanošću (mediolitoralna enklava) Ova biocenoza je uočena sa plovila i nalazi se na potezu od uvale Plavi horizonti ka ispustu u u. Trašte. Nije detaljnije istraživana ali predstavlja jedno od rjeđih staništa na istraživanoj obali (i uopšte u Crnoj Gori) koje je osim toga i pod značajnim antropogenim uticajem. F.5. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE F.5.1. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE F.5.1.1. Zajednice morske obale na pomičnoj podlozi pod uticajemčovjeka F. 5.1.1.1. Turističke plaže
Ovdje spada već spomenuta plaža Pržno, kao i plaža Trašte, a u manjoj mjeri i plaže u u. Veslo i u. Žukovac. F.5.1.2. Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka F.5.1.2.1. Izgrađene i konstruirane obale Na istraživanom području ima vrlo malo izgrađene obale i to je gotovo u potpunosti u u. Bigova. Osim toga ima manjih zahvata u u. Trašte kod kamenoloma, u. Dobra luka, marina, tj. lukobrani u novom turističkom kompleksu Luštica bay, a u toku je izgradnja (vjerovatno ilegalna) u uvali Veslo. G. MORE G.1. PELAGIJAL G.1.1. PELAGIJSKE ZAJEDNICE NERITIČKE PROVINCIJE S obzirom na naše istraživanje koje je sprovedeno uz obalu jasno je da su zajednice pripadale neritičkoj provinciji, ali se njima nije poklanjala veća pažnja. G. 1.1.2.3. Akvatorij naseljenih mjesta uz obalu, lučica, mandraća Ova zajednica je zastupljena u uvali Bigova mada nije tipičan predstavnik jer se radi o veoma malom naseljenom mjestu koje jedino u ljetnjim mjesecima ima znatno veći promet ljudi i plovila u odnosu na broj stanovnika tokom zimskih mjeseci. G. 2. MEDIOLITORAL G.2.2. MEDIOLITORALNI PIJESCI G.2.2.1. Biocenoza mediolitoralnih pijesaka Ovo je jedna od najrjeđih biocenoza na istraživanom području i konstatovana je samo u uvali Plavi horizonti. Kao i za supralitoralne zajednice i ovdje važe pravila ekstremnih uslova, mada nešto manje nego u supralitoralu, i generalno se radi o siromašnoj zajednici koja je u ovom slučaju još i pod uticajem čovjeka zbog korištenja plaže u turističke svrhe pa više odgovara zajednici G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod uticajem čovjeka.
G.2.3. MEDIOLITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE Ova vrsta staništa je konstatovana na svim lokacijama na kojima su konstatovani i supralitoralni šljunci tj. na: Zalatna vala, uvala Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte (ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u. Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u. Velika Krekavica. Ovo su siromašna staništa i pod antropogenim uticajem na lokacijama koje su prepoznate kao turističke. G.2.3.1.1. Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica i drugih morskih cvjetnica Ova zajednica se nalazi u uvali Bigova i predstavlja jedinstvenu lokaciju na istraživanom području (a i šire). G.2.4. MEDIOLITORALNO ČVRSTO DNO I STIJENE Ovo stanište je veoma rasprostranjeno i na našoj obali skoro neprekidno. G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala Ova biocenoza je veoma rasprostaranjena na istraživanom dijelu obale. To je oblast koja trpi veće sušenje i gdje dominiraju litofitske cijanofite, priljepci, balanusi i drugi. G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala I ova biocenoza je veoma česta na istraživanom području i znatno bogatija u smislu biodiverziteta i biomase u odnosu na prethodnu. Česte su razne vrste priljepaka, ogrci, alge od kojih ima dosta Corallina sp. dok je samo mjestimično zabilježen Lithophyllum sp. G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja Ova biocenoza je razvijena na nekoliko lokacija u istraživanom području. To su lokacije sa špiljama i pukotinama koje su jednim dijelom na suvom a jednim dijelom u moru. Za ovu biocenozu je tipično da je smanjena količina svjetlosti i da je povećana količina vlage u odnosu na druga staništa mediolitorala. Ovdje se u velikoj količini zastupljene cijanobakterije i inkrustrirane crvene alge.
G. 2.5. ANTROPOGENA STANIŠTA U MEDIOLITORALU G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod uticajem čovjeka G.2.5.1.1. Facijesi turističkih plaža i ljekovitih blata Ovo je biocenoza u uvali Plavi horizonti, a u manjoj mjeri i u uvalama Trašte, Bigova i Žukovac. G.2.5.2. Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka G.2.5.2.1. Facijesi mediolitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme) Vrlo je malo izgrađene obale na istraživanom području u najveći dio se nalazi u uvali Bigova (izgrađena pristaništa i kupališta). Osim toga ima i manjih ponti kod kamenoloma i u uvali Dobra luka, a od nedavno i lukobrani nove marine Luštica bay. G. 3. INFRALITORAL G.3.2. INFRALITORALNI SITNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA G.3.2. 1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka Ova biocenoza je zastupljena na vrlo malom području, tj. samo u uvali Plavi horizonti. Iako na ovim staništima ima vrlo malo organizama koji su uglavnom ukopani u pješčanu podlogu, najveći problem je što je ovo stanište pod izuzetno velikim antropogenim uticajem jer se plaža koristi u turističke svrhe te zajednica više odgovara G.3.8.1.1.Infralitoralne zajednice dna turističkih plaža i ljekovitih blata. G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka U infralitoralu, na dubinama od 2,5 do 25m ova se staništa nastavljaju na prethodno opisano, ali se takođe nastavljaju i na šljunkovite plaže, a nekada i stjenovite obale kao što je slučaj u uvali Trašte gdje ova biocenoza zauzima velike površine. U najvećem dijelu ova biocenoza je bez razvijene vegetacije ali sa ukopanim organizmima, dok je samo na manjem dijelu u. Trašte (kod šanka), malo u u. Bigova, u. Dobra luka i u. Žukovac zastupljena i asocijacija s zaštićenom vrstom morske trave Cymodocea nodosa.
G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa Ova asocijacija je zastupljena na veoma maloj površini u uvali Bigova u blizini plaže i nije konstatovana na drugim lokacijama ispitivanog dijela obale. G. 3.3. INFRALITORALNI KRUPNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA G. 3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod uticajem valova Ova biocenoza nije mnogo zastupljena i na istraživanom području je konstatovana na svega nekoliko lokacija: u. Bigova, u. Maslinada i kod kamenoloma (uvala Trašte), u. Dobra luka i Zlatna vala. Nalazi se na mjestima malih uvala koje su djelimično zaklonjene od jakog talasanja i na kojima nema taloženja sitnih čestica zbog uticaja talasa. G.3.4. INFRALITORALNO KAMENJE I ŠLJUNCI G.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka Ove biocenoze su zastupljene u manjim uvalama gdje je u mediolitoralu i supralitoralnu konstatovan šljunak. To su lokacije: Zlatna vala, Tijesna vala, Dobra luka, Žukovac, Nerin i Krekavica. Na ovim lokacijama nema taloženja sitnih čestica, zbog jakog hidrodinamizma, a zbog istog razloga uglavnom nema ni bentoskih algi i sesilnih organizama. Ukoliko je hidrodinamizam slabiji tokom dužeg perioda na kamenju se počinju razvijati alge, ali to uglavnom traje do prvog većeg nevremena kada zbog pomjeranja šljunka alge bivaju sastrugane. G.3.5. NASELJA POSIDONIJE G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica Naselja posidonije su razvijena na više lokacija u ispitivanom području. Uglavnom su ova naselja zastupljena od nekoliko metara dubine do skoro 30m. Dobro razvijene podvodne livade su prisutne u uvali Zlatna vala, Trašte i Bigova, te uvali Žukovac i rtu Kalafat. Na lokaciji u. Trašte, prema uvali Maslinada evidentni su intermatini kanali koji su na nekim mjestima visoki i preko 2m. U uvali Bigova ima negativnog uticaja zbog sidrenja jahti, mada veliki broj plovila koristi i postojeće bove i privezišta. Na području Luštice ima više manjih mozaičnih naselja dok su ona u južnom dijelu istraživanog područja (južnije od
rta Kalafat) mnogo rjeđa najvjerovatnije zbog strmog, stjenovitog terena. G.3.6. INFRALITORALNA ČVRSTA DNA I STIJENE G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi Uz biocenozu morske trave posidonije ovo je najzastupljenija biocenoza na istraživanom području. Zbog karakteristika obale i čvrstog dna koje je na ovom području veoma zastupljeno, velike površine od same granice sa mediolitoralom do oko 30m dubine su predstavljene ovom biocenozom. U ovom pojasu živi veliki broj raznovrsnih organizama a dominiraju fotofilne alge koje su najčešće graditelji odgovarajućih asocijacija. Zbog različitih mikro uslova razvijaju se i različite asocijacije i facijesi pa ih predstavljamo pojedinačno. G. 3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustriranijućim algama i ježevima Na žalost na svim lokacijama zarona su konstatovani degradirani djelovi stjenovite obale i to prije svega zbog ilegalnog vađenja prstaca i niza kaskadnih promjena koje slijede. Osim samog vađenja prstaca treba napomenuti da je i prelov ribe u nekim područjima Sredozemlja okarakterisan kao problem koji zbog smanjenog broja predatora morskih ježeva prouzrokuje da se oni prenamnožavaju, a kako se radi o biljojednim organizmima oni dalje izazivaju degradaciju velikih površina zajednica algi koje se u takvim uslovima teško mogu oporaviti. Na nekim područjima zarona degradirani facijesi su bili do svega par metara dubine, ali na drugima su se spuštali čak i do 10m dubine. G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea Ova asocijacija je veoma dobro zastupljena što zadovoljava jer je indikator čiste vode i neuznemiravanog staništa. Na cijelom istraživanom području je C. amentacea bila prisutna ili u neprekidnim pojasevima ili u manjim ili većim grupacijama. Izuzetak je donekle uvala Trašte i Bigova gdje su ova naselja znatno oskudnija. G.3.6.1.4. Facijes s vrstom Mytillus galloprovincialis Nisu velike zajednice ovog tipa i uglavnom su bile konstatovane u uvali Bigova, međutim treba napomenuti da je na velikom broju algi C. amentacea bila konstatovana i značajna količina mušulja što upućuje na degradirajući trend (moguće zbog većih gajilišta mušulja u Albaniji).
G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata Na stejnovitoj podlozi koja je djelimično natkrivena uslovi ne pogoduju za razvoj zajednica cistozira i na takvim mjestima je često bila razvijena asocijacija s vrstom Corallina elongata. G.3.6.1.7. Asocijacija s vrstom Dasycladus vermicularis Ova asocijacija je vrlo malo zastupljena i to uglavnom u nekim manjim uvalama a najviše u u. Trašte. G.3.6.1.11 Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare Malobrojne su asocijacije ovog tipa i uglavnom su konstatovane kod rta Kočište, rta Žukovac i još nekim manjim lokacijama. G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa Na nekim mjestima istraživanog područja C. compressa se nalazi zajedno sa C. amentacea, ali takođe na malom broju lokacija je ona jedina vrsta cistozira. To su lokacije Bigova, uvala Plavi Horizonti i u blizini kamenoloma (u. Trašte). G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstom Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria Ova zajednica se uglavnom nalazi u dubljim slojevima infralitorala i tamo gdje je manja količina svjetlosti. Konstatovana je na više manjih lokacija. G.3.6.1.19. Asocijacija s vrstom Peyssonelia rubra i Peyssonelia spp. Uglavnom u donjem dijelu infralitorala, a P. rubra je česta i na rizomima posidonije. G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave) Ove koraligenske biocenoze nisu obimno razvijene i uglavnom su zastupljene u djelovima procjepa i šupljina gdje nedostaje veća količina svjetolosti, te na prelazu u cirkalitoralnu koraligensku biocenozu.
G.3.6.1.21. Facijesi s vrstom Chondrilla nucula Ovaj facijes je mjestimično razvijen, većinom na Luštici i to u prvih nekoliko metara stjenovite obale koja je u najvećem broju slučajeva degradirana. G.3.8. ANTROPOGENA STANIŠTA U INFRALITORALU G.3.8.1. Antropogene infralitoralne zajednice na pomičnoj podlozi (mulju, pijesku, šljunku) G.3.8.1.1. Infralitoralna zajednica dna turističkih plaža i ljekovitih plaža Uvala Plavi horizonti. Iako je ova lokacija pod značajnim antropogenim utiocajem treba imati u vidu da se radi o generalno siromašnoj zajednici. G.3.8.2. Antropogene infralitoralne zajednice na čvrstoj podlozi G.3.8.2.1. Zajednice infralitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru Mali dio obale u istraživanom području je antropogeno izmijenjen u smislu izgradnje pristaništa i to se odnosi najviše na Bigovu. Osim u toj uvali betoniranih malih ponti ima kod kamenoloma i u uvali Dobra luka. Obraštaj na ovim područjima je uglavnom predstavljen mušuljama, manjim algama, ježevima i drugim, uglavnom, inkrustriranim organizmima. Lukobrani nove marine Luštica bay nisu istraživani. G.3.8.3. Pomorska arheološka nalazišta Na lokaciji rt Kalafat nalaze se ostaci nekoliko potonulih brodova mada su to plovila iz relativno novije istorije, u velikoj mjeri degradirana te vjerovatno ne predstavljaju veliki značaj za arheologiju. G. 3.8.5. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode U zalivu Trašte se nalazi ispust otpadnih voda koje su se ranije izlivale bez prečišćavanja a sada je u funkciji sistem za prečišćavanje voda tako da bi trebalo da se izliva prečišćena
voda. Ovaj cjevovod s utezima predstavlja pogodnu čvrstu podlogu za razvoj raznih vrsta algi, sunđera, ascidija i drugih na području gdje je uglavnom pješčana podloga. G. 3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama G.3.8.6.2. Zajednice s vrstom Caulerpa cylindracea Na velikom broju lokacija je konstatovana ova invazivna vrsta koja pokriva autohtone vrste. Treba napomenuti da se uglavnom nije radilo o previše gustim naseljima kaulerpe i uglavnom je bila u stolonima sa malo listića-bobica. G.4. CIRKALITORAL G.4.2.CIRKALITORALNI PIJESCI G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna Ova biocenoza se nalazi u podnožju stijena koje se spuštaju sa obale i iz infralitorala, ali se zbog dubine na kojoj se nalaze nismo detaljnije bavili ovim zajednicama. G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja Pećina (ili okapina) Velika Krekavica predstavlja izuzetno važno stanište ovog tipa. U njoj se nalaze raznovrsni organizmi koraligenskog tipa ali je za opis potrebno detaljnije ronjenje. Osim ove poznata je i Plava špilja koja je takođe bogata raznim organizmima i pod znatno većim antropogenim uticajem. U blizini ove nalazi se još nekoliko polutamnih špilja, a i niz povezanih manjih ili većih prolaza i pećinica tzv. Posejdonov grad. Ova lokacija je pod većim uticajem SCUBA ronioca dok je u Plavoj špilji više uticaj turističkih čamaca i plivača. G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti Na ulazu u pećinu Velika Krekavica prema sjevernoj strani ima ovog facijesa kao i bogatog obraštaja raznih sunđera i koraligena.
zaštićene vrste CG po Barselonskoj konv. zaštićene Anex II Cystoseira amentace Cystoseira amentace Cystoseira spinosa Cystoseira corniculata Cystoseira foeniculacea Lithophyllum byssoides Posidonia oceanica Cymodocea nodosa Posidonia oceanica Cymodocea nodosa Axinella damicornis Axinella verrucosa Axinella polypoides Axinella cannabina Aplysina aerophoba Cladocora caespitosa Ophidiaster opidianus Holothuria sp. Lithophaga lithophaga Pinna nobilis Tonna galea Mitra zonata po Barselonskoj konv. kontrolisano korišćenje Anex III Axinella polypoides Axinella cannabina Aplysina sp. Plur. Cladocora caespitosa Paracentrotus lividus Lithophaga lithophaga Pinna nobilis Tonna galea Mitra zonata Palinurus elephas Epinephelus marginatus