Hrvatski zavod za zapošljavanje STANDARDI KVALITETE USLUGA PROFESIONALNOG USMJERAVANJA I SELEKCIJE U HRVATSKOM ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE verzija 2 2015.
Stručno vijeće Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u siječnju 2015. usvojilo je Standarde kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za zapošljavanjeverzija 2. Ovaj dokument uključuje trenutne i planirane poslovne procese, usluge i aktivnosti sukladno Akcijskom planu restrukturiranja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (studeni 2014.)
SADRŽAJ 1. UVOD... 1 1.1. Sustav upravljanja kvalitetom... 1 1.2. Načela pružanja usluga... 2 1.3. Uloge i odgovornosti... 3 2. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA... 3 2.1. Tijek aktivnosti profesionalnog usmjeravanja... 4 3. PROFESIONALNO INFORMIRANJE... 7 4. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE (CIPS)... 11 5. PROFESIONALNO SAVJETOVANJE... 12 5.1. Ciljano i psihologijsko savjetovanje... 16 5.2. Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja... 18 5.3. Profesionalno savjetovanje ostalih ciljnih skupina... 20 5.3.1. Poslodavci... 20 5.3.2. Učenici osnovnih i srednjih škola i studenti... 21 6. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE O KARIJERI (CISOK)... 22 7. PROFESIONALNA SELEKCIJA... 25 8. CENTAR ZA PROCJENU INDIVIDUALNIH POTENCIJALA... 28 9 PROFESIONALNA REHABILITACIJA... 30 10. KOMPETENCIJE SAVJETNIKA ZA PROFESIONALNO USMJERAVANJE... 34 10.1. Što su kompetencije?... 34 10.2. Zašto su kompetencije važne?... 34 10.3. Ključne kompetencije savjetnika za profesionalno usmjeravanje... 34
1. UVOD Proces izrade standarda kvalitete poslova profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) započet je s ciljem utvrđivanja i unaprjeđenja postojećih, te kreiranja novih vrsta usluga; utvrđivanja jedinstvene metodologije pružanja usluga, te prosljeđivanja informacija unutar Zavoda i prema vanjskim korisnicima 1. Prva verzija standarda kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije načinjena je 2005. godine, a izradili su je savjetnici za profesionalno usmjeravanje Središnjeg i područnih ureda. Ovo je druga, revidirana verzija dokumenta koja uključuje promjene nastale u procesima provedbe usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koje se prvenstveno odnose na nove organizacijske oblike i usluge Zavoda te metode rada s korisnicima. U Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje poslovnim procesima upravlja prema postavljenim strateškim ciljevima, tako da se na nacionalnoj razini određuju cilj, svrha i očekivani ishodi (uvažavajući informacije iz regionalnih, područnih ureda i ispostava Zavoda). Na taj se način omogućava fleksibilnost ponude područnih ureda Zavoda, sukladno potrebama korisnika i kretanjima na tržištu rada. Postavljeni ciljevi, načini njihova ostvarenja i standardi kvalitete usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sukladni su smjernicama Europske strategije zapošljavanja 2020 2, te Strategije javnih zavoda za zapošljavanje 2020 3. Pretpostavka za provođenje novih vrsta usluga je kontinuirano praćenje razvoja europskih i nacionalnih politika zapošljavanja, promjena zakonodavnog okvira kao i trajno ulaganje u unaprjeđivanje kompetencija stručnih savjetnika (važni dokumenti koji služe kao osnova u ovom procesu su: program Garancija za mlade 4, publikacije Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (skr. ELGPN mreže 5, Odluka Europskog parlamenta i Vijeća o pojačanoj suradnji između javnih službi za zapošljavanje (JSZ-ova) 6 i dr.). 1.1. Sustav upravljanja kvalitetom Sustav upravljanja kvalitetom omogućava: standardizaciju kvalitete usluga Zavoda, dostupnost i transparentnost rada Zavoda korisnicima i javnosti, da usluge, uvažavajući važeće zakonske okvire i raspoloživa sredstva, najbolje odgovore potrebama korisnika, kontinuirano stručno usavršavanje zaposlenih u Zavodu u cilju postizanja potrebnih kompetencija, odvijanje izmjena i prilagodbi u skladu s promjenjivim potrebama i potencijalima korisnika i osiguravanje nacionalnog koncepta u pružanju usluga s mogućnošću uvažavanja regionalnih različitosti. Perspektiva korisnika je središnji element standarda kvalitete. To znači da usluge koje Zavod pruža odgovaraju očekivanjima, potrebama i potencijalima korisnika uz uvažavanje potreba tržišta rada. Kad govorimo o zadovoljavanju potreba korisnika, standardi kvalitete uključuju i kanale komunikacije 1 Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova (NN br. 82/2008. i 125/2011.), imenice (kao što su savjetnik, korisnik, učenik, predstojnik i sl.) u tekstu podrazumijevaju istovrijedno i ravnopravno osobe muškog i ženskog spola, odnosno muški i ženski rod, te se jednakovrijedno koriste u tekstu, a napisane su u jednom rodu radi jednostavnosti pisanja. 2 http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catid=101&langid=hr 3 http://ec.europa.eu/social/blobservlet?docid=9690&langid=en 4 http://www.gzm.hr/ 5 http://www.elgpn.eu/ 6 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/txt/?uri=celex:32014d0573 1
korisnika i zaposlenika Zavoda (npr. putem sastanaka korisnika i zaposlenika, putem informativnog materijala o uslugama ili kroz medije, npr. tisak, radio, televizija ili internet). Ovi standardi daju zaposlenicima jasan pregled usluga koje korisnici mogu očekivati od Zavoda. Upravljanje kvalitetom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje razvijat će se i unaprjeđivati sukladno zahtjevima politike tržišta rada. Važan dio upravljanja kvalitetom čini ispitivanje potreba i potencijala korisnika koja su temeljni element prilagodbe standarda kvalitete. 1.2. Načela pružanja usluga Temelj pružanja usluga čine sljedeća načela: 1. usmjerenost na korisnika, 2. dostupnost usluga i 3. osiguranje kvalitete. 1. Usmjerenost na korisnika podrazumijeva: neovisnost uvažavanje slobode izbora karijere i osobnog razvoja korisnika, nepristranost djelovanje jedino u interesu korisnika, zaštitu podataka uvažavanje prava na zaštitu i privatnost osobnih podataka tijekom procesa cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, jednake mogućnosti cjeloživotno profesionalno usmjeravanje svim korisnicima omogućuje i promiče jednake mogućnosti u obrazovanju i zapošljavanju, uvažavajući pravo na jednakost na temelju spola, dobi, etničke pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti, invaliditeta i slično, holistički pristup odluke korisnika donose se sukladno osobnom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu, aktivno sudjelovanje korisnika usluge podrazumijevaju uspostavu suradničkih aktivnosti između korisnika i pružatelja usluge i drugih važnih dionika i osnaživanje profesionalno usmjeravanje pomaže korisnicima razviti kompetencije i osposobiti ih za planiranje i upravljanje učenjem, obrazovanjem te donošenjem odluka o karijeri u različitim fazama života i rada. 2. Dostupnost usluga uključuje: transparentnost vrste i obilježja usluga usmjeravanja jasne su korisniku, prijateljski pristup, kontinuitet usluge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja uspostavljene su kao potpora procesu cjeloživotnog učenja i zapošljavanja pojedinca, uključujući osobne i društvene tranzicije s kojima se suočavaju, dostupnost svi građani, u bilo kojem razdoblju svoga života, imaju pravo pristupa uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i pristupačnost uključuje fleksibilne načine prilagođene potrebama korisnika osobno, telefonski, putem elektroničke pošte, interneta i sl. 3. Osiguranje kvalitete podrazumijeva: primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom korištene metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi za koju se koriste, neprekidno unaprjeđenje usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog unaprjeđivanja, koja uključuje redovitu povratnu informaciju korisnika odnosno kontinuiranu evaluaciju, što 2
savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere daje podlogu za kontinuirano usavršavanje i unaprjeđenje, pravo na prigovor/objašnjenje u slučaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja, građani imaju pravo žalbe kroz službene postupke te kompetentno osoblje osoblje koje pruža usluge ima stručne kompetencije za prepoznavanje potreba građana i predlaganje primjerene metode i vrste usluga. 1.3. Uloge i odgovornosti Ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i predstojnici regionalnih/područnih ureda dogovaraju i predlažu vrste i strukturu usluga na nacionalnoj/regionalnoj razini, odgovorni su za provođenje dogovorenih aktivnosti na nacionalnoj/regionalnoj razini i donose odluke o ostalim važnim pitanjima sustava upravljanja kvalitetom. Središnji ured je odgovoran za uspostavu sustava upravljanja kvalitetom usluga Zavoda, predlaže kriterije evaluacije učinkovitosti sustava na nacionalnoj/regionalnoj razini, koordinira, prati i evaluira rad područnih ureda, odgovoran je za obradu podataka i informiranje o rezultatima nacionalnog ispitivanja potreba korisnika te je odgovoran za poduzimanje inicijative za daljnji razvoj nacionalnog sustava upravljanja kvalitetom. Regionalni/područni uredi su odgovorni za informiranje svih zaposlenika Zavoda o standardima kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Zavodu, donose prijedloge i odluke o daljnjem razvoju i primjeni standarda kvalitete u Regiji te su odgovorni za organizacijsku strukturu i upravljanje kvalitetom u Regiji. Na temelju regionalnih ispitivanja potreba korisnika vrednuju kvalitetu usluga, informiraju o rezultatima i daju inicijative za poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom te primjenjuju dobivene rezultate ispitivanja u svrhu boljeg zadovoljavanja potreba korisnika. 2. PROFESIONALNO USMJERAVANJE I PROFESIONALNA SELEKCIJA Profesionalno usmjeravanje jest skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti, interesi i kompetencije korisnika u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem. 7 Pojavom koncepta cjeloživotnog učenja mijenja se i koncept profesionalnog usmjeravanja, odnosno nastaje pomak k cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (engl. Life-long career guidance) koje se ponavlja tijekom života i u mnogim fazama životnog vijeka, uključujući i treću dob. Ono se odvija kroz različite vrste i oblike profesionalnog informiranja i profesionalnog savjetovanja. Pojedincima se pomaže identificirati relevantne čimbenike pri donošenju profesionalnih odluka i upravljanju karijerom, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju te upravljali vlastitim profesionalnim razvojem. Profesionalna selekcija je stručni postupak odabira kandidata za određeno radno mjesto ili obrazovanje korisnika u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Profesionalna selekcija uključuje procjenu kompetencija i prikladnosti kandidata za obavljanje predviđenih poslova ili pohađanje određenog obrazovnog programa kroz psihologijsko testiranje, psihologijski intervju te, po potrebi, odgovarajući liječnički pregled. Krajnji cilj profesionalnog usmjeravanja i selekcije je upućivanje korisnika na obrazovanje ili zapošljavanje sukladno njihovim potencijalima i potrebama tržišta rada. Potrebno je osigurati da trajanje nezaposlenosti bude što kraće. Odgovarajućim savjetovanjem korisnicima se pomaže u podizanju samopouzdanja i preuzimanju odgovornosti za razvoj vlastite karijere. Ovakvim postupcima se prevenira socijalna isključenost. 7 http://www.elgpn.eu/glossary 3
Profesionalno usmjeravanje zasniva se na pažljivoj i cjelovitoj procjeni različitih čimbenika, a prije svega potrebama tržišta rada i potrebama i potencijalima korisnika. Metode profesionalnog usmjeravanja se prilagođavaju obrazovanju korisnika, njegovom prethodnom radnom iskustvu, trajanju nezaposlenosti, dobi, spolu kao i socijalnim, psihološkim i zdravstvenim karakteristikama pojedinca. Pri odabiru različitih metoda naglasak treba staviti na one najracionalnije. Potrebno je obuhvatiti što više korisnika, te uz najmanje troškove postići optimalne rezultate. Usluge samopomoći Usluge grupnog informiranja i kratkotrajne savjetodavne pomoći Individualizirane usluge Slika 1. Prikaz metode diferenciranog pružanja usluga Uobičajeni model je utvrđivanje tri razine usluga: usluge samopomoći (kroz korištenje centara za informiranje i savjetovanje o karijeri, web alata i sl.), usluge grupnog informiranja i kratkotrajne savjetodavne pomoći i sveobuhvatne individualizirane usluge (uključujući individualni rad s korisnicima). Svaka razina predstavlja različite mogućnosti za korisnike za sudjelovanje u učenju i stjecanju kompetencija za upravljanje karijerom. Savjetnici za profesionalno usmjeravanje će procijeniti situaciju tražitelja profesionalnog usmjeravanja kroz dijalog i suradnju. Zavod će pritom osigurati: da su standardizirani procesi profesionalnog usmjeravanja dio cjelovitog, povezanog procesa usluga Zavoda, da zaposlenici koji provode standardizirane procese profesionalnog usmjeravanja imaju neophodne kompetencije te adekvatan radni prostor, materijalne uvjete i potreban broj izvršitelja za utvrđeni obim posla. 2.1. Tijek aktivnosti profesionalnog usmjeravanja Tijek aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja razlikuje se ovisno o ciljnoj skupini s kojom se pojedina aktivnost provodi. Ciljnoj skupini se prilagođavaju vrsta, trajanje i sadržaj usluga. Razlikujemo dva najčešća tijeka aktivnosti: a. za učenike osnovnih i srednjih škola i b. za nezaposlene osobe/tražitelje zaposlenja (u daljnjem tekstu: NO/TZ). 4
Slika 2. Prikaz tijeka aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja učenika 5
Slika 3. Prikaz tijeka aktivnosti u okviru profesionalnog usmjeravanja NO/TZ Navedene usluge se pružaju u Centrima za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) i područnim uredima Zavoda. 6
3. PROFESIONALNO INFORMIRANJE Profesionalno informiranje je proces kojim se pojedinim skupinama korisnika pružaju informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada. U tom postupku informacije moraju biti pripremljene i prezentirane tako da korisnicima pružaju temelj za donošenje racionalnih i primjerenih odluka. S obzirom na vrlo širok raspon korisnika informacije obuhvaćaju velik broj različitih sadržaja relevantnih za određenu kategoriju korisnika, a načinom prezentacije moraju biti prilagođene pojedinoj skupini. Posebno treba naglasiti, osim što su potrebne informacije vrlo širokog raspona sadržaja, neke od njih su podložne i relativno brzim promjenama. Stoga je bitno redovito i ažurno prikupljanje i provjera informacija, te njihova obrada i prilagodba korisnicima. Osnovni izvori informacija su: podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ankete o profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola, podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, podaci Državnog zavoda za statistiku RH, obrazovne institucije, regionalna i lokalna samouprava, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca te ostali izvori. Oblici ili vrste profesionalnog informiranja se razlikuju s obzirom na način izvedbe i s obzirom na potrebne kompetencije savjetnika. Prema načinu izvedbe profesionalno informiranje se dijeli na: 1. pisano informiranje, 2. usmeno informiranje koje može biti: a. individualno informiranje ili b. grupno informiranje kada su identificirane profesionalne potrebe ciljne skupine sukladne po relevantnim karakteristikama, te 3. samo-informiranje koje se odnosi na samoinicijativno prikupljanje informacija kroz ponudu: Centara za informiranje u okviru područnih ureda Zavoda, Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK-a, ostalih institucija ili elektronskih medija. S obzirom na kompetencije savjetnika razlikujemo osnovno i ciljano profesionalno informiranje. 1. Osnovno profesionalno informiranje provodi savjetnik za zapošljavanje. Primarne kompetencije savjetnika za zapošljavanje u procesu profesionalnog informiranja su: poznavanje zakonske regulative iz područja pripreme za zapošljavanje i zapošljavanja, poznavanje programa poticanja zapošljavanja, osnovna znanja o mogućnostima srednjoškolskog, visokoškolskog i obrazovanja odraslih, te poznavanje prilika na tržištu rada u pojedinoj djelatnosti. 2. Ciljano profesionalno informiranje provode savjetnici za profesionalno informiranje za područje obrazovanja, odnosno posebno educirani savjetnici za rad s pojedinim skupinama, npr. za rad s osobama s invaliditetom, za međunarodno posredovanje (EURES savjetnici), rad s kandidatima za samozapošljavanje i dr. Primarne kompetencije savjetnika za ovaj tip informiranja su poznavanje stanja na tržištu rada, poznavanje obrazovnih mogućnosti i specifična znanja o radu s pojedinim ciljnim skupinama. Sadržaj informiranja i količina pruženih informacija uvjetovane su procjenom savjetnika koji pruža uslugu profesionalnog informiranja.
Korisnici usluga profesionalnog informiranja su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, poslodavci, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti i ostali (roditelji, stručni suradnici u školama, razrednici, ravnatelji škola i dr.). Krajnji cilj profesionalnog informiranja je pružiti korisniku relevantne informacije (u skladu sa željama, potrebama i mogućnostima korisnika te zahtjevima tržišta rada) koje će mu olakšati donošenje odluke o daljnjem profesionalnom razvoju, te tako pridonijeti stvaranju preduvjeta za smanjenje neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Kontakt s korisnikom tijekom profesionalnog informiranja ostvaruju: savjetnik za zapošljavanje za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i poslodavaca, savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje za skupinu nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, na temelju potrebe o provedbi profesionalnog informiranja, za učenike kojima je potrebno profesionalno informiranje, na temelju popunjene Ankete o profesionalnim namjerama učenika, za stručne suradnike u obrazovnim institucijama, EURES savjetnik za informiranje, usmjeravanje i posredovanje između poslodavaca i tražitelja posla na europskom tržištu rada, vanjske institucije za različite skupine tražitelja usluga profesionalnog informiranja (obrazovne, zdravstvene, socijalne, nevladine organizacije i dr.), putem osobne prijave na osobni zahtjev, te temeljem stručne procjene potrebe za profesionalnim informiranjem, odnosno koordinator procesa profesionalnog informiranja Rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje. Metode i sredstva profesionalnog informiranja uključuju individualni i grupni rad, brošure, letke i plakate profesionalnog usmjeravanja te elektronske i drugi medije. Evaluacija profesionalnog informiranja se provodi u svrhu utvrđivanja potreba korisnika, utvrđivanja stupnja zadovoljstva korisnika kvalitetom pružene usluge i unaprjeđenja usluge. Načini evaluacije su: pismena anonimna evaluacija (evaluacijski listovi koje popunjavanju korisnici; primjenjuje se periodično) i usmena povratna informacija. Primjeri evaluacijskih listova nalaze se u Dodatku.
Profesionalno informiranje prema skupinama korisnika Nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja Poslodavci Učenici i studenti Stručni suradnici u obrazovnim institucijama Cilj bolja informiranost ciljne skupine o mogućnostima obrazovanja i razvoja karijere povećati razinu informiranosti, prvenstveno malih i srednjih poduzetnika, o mogućnostima korištenja usluga profesionalnog usmjeravanja i profesionalne selekcije u svrhu razvoja i korištenja ljudskih potencijala povećati razinu informiranosti ciljne skupine radi osnaživanja u donošenju odgovarajućih odluka o daljnjem profesionalnom razvoju (sukladno individualnim interesima i sposobnostima, te potrebama tržišta rada) povećati suradnju s ciljnom skupinom radi kvalitetnije provedbe profesionalnog usmjeravanja Sadržaj metode i tehnike aktivnog traženja posla usluge profesionalnog usmjeravanja Zavoda kretanja na tržištu rada mogućnosti obrazovanja mogućnosti samozapošljavanja mogućnosti uključivanja u radionice Zavoda druge informacije relevantne za pojedine skupine korisnika (programi Zavoda i drugih institucija i sl.) mogućnosti pružanja usluge profesionalne selekcije budućih zaposlenika bitni elementi odabira zaposlenika mogućnosti obrazovanja zaposlenika mogućnosti pružanja usluge procjene potencijala za postojeće zaposlenike mogućnosti provedbe analize radnih mjesta mogućnosti prilagodbe radnog mjesta pri zapošljavanju osoba s invaliditetom standardi zanimanja standardi kvalifikacije programi važni čimbenici pri odabiru zanimanja/ programa obrazovanja sustav srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja RH kriteriji upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove kretanja i potrebe tržišta rada učenički i studentski smještaj mogućnosti stipendiranja i kreditiranja mogućnosti obrazovanja u inozemstvu načini samostalnog traženja informacija standardi zanimanja standardi kvalifikacije važni čimbenici pri odabiru zanimanja/ programa obrazovanja kretanja i potrebe tržišta rada učenički i studentski smještaj mogućnosti stipendiranja i kreditiranja aktivnosti i programi profesionalnog usmjeravanja i Zavoda mogućnosti suradnje u postupku profesionalnog usmjeravanja učenika Sredstva pisanog informiranja Vodič za nezaposlene brošure, plakati i letci profesionalnog usmjeravanja Vodič kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje Bilten o slobodnim radnim mjestima Katalog radionica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Katalog poslodavaca analitički podaci (potrebe tržišta rada) web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje portal CISOK-a Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (LMI) ostale informacije putem elektronskih i drugih medija o mogućnostima obrazovanja, razvoja karijere, samozapošljavanja i sl. web stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje brošura za poslodavce letci za pojedine vrste usluga regionalne brošure za upis učenika u srednju školu Kamo nakon osnovne škole? Vodič za buduće studente Vodič kroz zanimanja plakati i letci profesionalnog usmjeravanja informacije putem klasičnih, elektronskih i drugih pisanih medija (novine, web stranica i dr.) info-pultovi u područnim uredima i ispostavama Zavoda pozivni centar Zavoda pisani materijali drugih institucija (MZOS, HOK, ASOO, IRO i sl.) manifestacije: Sajam poslova, Tjedan cjeloživotnog učenja, Dojdi osmaš, Dani PU i sl. regionalne brošure za upis učenika u srednju školu Kamo nakon osnovne škole? Vodič za buduće studente Vodič kroz zanimanja plakati i letci profesionalnog usmjeravanja informacije putem klasičnih, elektronskih i drugih pisanih medija (novine, web stranica i dr.) pisani materijali drugih institucija (MZOS, HOK, ASOO, IRO i sl.) manifestacije: Sajam poslova, Tjedan cjeloživotnog učenja, Dojdi osmaš, Dani PU i sl. sustav e-usmjeravanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (računalni program Moj izbor ) 9
sustav e-usmjeravanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (računalni program Moj izbor ) Sredstva usmenog informiranja Individualno informiranje Vrijeme trajanja: 15-30 min Način rada: direktni kontakt/razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta Grupno informiranje Veličina grupe: 5-20 osoba Vrijeme trajanja: 60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup, različiti sajmovi poslova, dani karijere i slične manifestacije Individualno informiranje Vrijeme trajanja: 15-30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta Grupno informiranje Veličina grupe: 5-10 osoba Vrijeme trajanja: 45-60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup Individualno informiranje Vrijeme trajanja: 15-30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta Grupno informiranje Veličina grupe: 10-30 osoba Vrijeme trajanja: 45-60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup Individualno informiranje Vrijeme trajanja: 15-30 min Način rada: direktni kontakt/ razgovor, telefonski kontakt i elektronska pošta Grupno informiranje Veličina grupe: 5-15 osoba Vrijeme trajanja: 45 60 min Način rada: frontalni i interaktivni pristup 10
4. CENTAR ZA INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE (CIPS) Rad u Centru je organiziran na načelu samoposluživanja. Korisnici usluga Centra su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, učenici osnovnih i srednjih škola (ako nema CISOK-a na tom području), studenti (ako nema CISOK-a na tom području), zaposlenici Zavoda i ostali (stručni suradnici u školama, socijalni radnici, poslodavci, itd.). Centri za informiranje i savjetovanje imaju za cilj korisnicima omogućiti dobivanje informacija važnih za uspješno planiranje profesionalnog razvoja i ostvarivanje profesionalnih ciljeva te na jednom mjestu objediniti dostupne informacije iz područja obrazovanja i tržišta rada Osoba koja je odgovorna za funkcioniranje Centra je rukovoditelj Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje. Dužnost i zadatak odgovorne osobe (ili osobe koju ovlasti) je osigurati prisutnost savjetnika u Centru koji će paziti na pravilno korištenje opreme, pomoći korisnicima u snalaženju među sadržajima, održavati i obnavljati potrebnu količinu pisanih materijala i sugerirati rukovoditelju Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje uvođenje novih sadržaja prema evidentiranim potrebama. Sadržaj i informacije koje Centar pruža uključuju: aktualnu ponudu slobodnih radnih mjesta (iz raznih izvora baza podataka Zavoda, dnevnog tiska, Narodnih novina, s interneta) informacije o poslodavcima (opće podatke, djelatnost, kontakt osobu, broj zaposlenih i kvalifikacijsku strukturu, potrebe za kadrovima, itd.) bazu podataka o redovnom obrazovanju odnosno o srednjim školama (opisi zanimanja za koje se može školovati u regiji, poželjne osobine i zapreke za rad u zanimanjima, adrese škola, trajanje obrazovanja, nastavni predmeti značajni za upis, uvjeti upisa, bodovni pragovi, broj nezaposlenih u pojedinim zanimanjima i sl.), bazu podataka o višem i visokom školstvu (opći podaci, studijske grupe i usmjerenja, podaci o razredbenim postupcima, nastavni planovi i mogućnosti zapošljavanja), podatke o mogućnostima obrazovanja odraslih (osposobljavanja, prekvalifikacije, tečajevi, usavršavanja, stjecanje zanimanja, itd.), informacije o mogućnostima financijske pomoći za školovanje, osposobljavanje i zapošljavanje (stipendije, mjere aktivne politike zapošljavanja), priručnike i brošure (za pisanje životopisa i traženje posla, korisne informacije za one koji žele otvoriti obrt ili poduzeće, opisi novih zanimanja, itd.), izbor tekstova zakona i pravilnika koji reguliraju obrazovanje i zapošljavanje te informacije o mogućnostima zapošljavanja i stanju na tržištu rada. Osim navedenih infomacija, ostale mogućnosti koje Centri pružaju su: korištenje računala (za pisanje životopisa, zamolbi i sl.), mogućnost korištenja interneta u svrhu ostvarivanja profesionalnih ciljeva te elektronsko samo-testiranje profesionalnih interesa ( Moj izbor ). Sredstva koja se upotrebljavaju u Centrima su: pisani materijali, računala s pristupom internetu, upitnici u elektronskom obliku, video, TV i oglasna ploča. Evaluacija se provodi primjenom evaluacijskih listova koji mjere stupanj zadovoljstva korisnika kvalitetom usluga. Primjeri evaluacijskih listova nalaze se u Dodatku. 11
5. PROFESIONALNO SAVJETOVANJE Profesionalno savjetovanje podrazumijeva proces koji polazi od korisnikovih utvrđenih psihofizičkih sposobnosti, interesa, motivacije, radnih vrijednosti i dr. Uzima u obzir zahtjeve tržišta rada i mogućnosti obrazovanja koje mogu rezultirati kompetencijama potrebnima na tržištu rada. U postupku profesionalnog savjetovanja se na temelju prikupljenih relevantnih podataka (obrazovna i radna povijest, interesi, motivacija, sposobnosti, zdravstveno stanje) korisniku pomaže definirati daljnje profesionalne aktivnosti, odnosno sagledati vlastite mogućnosti u svrhu donošenja odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i/ili zapošljavanja. Ovisno o svrsi, profesionalno savjetovanje mogu provoditi savjetnici za profesionalno savjetovanje psiholozi, savjetnici za profesionalno informiranje i obrazovanje, savjetnici CISOKa, savjetnici za zapošljavanje, EURES savjetnici, posebno educirani savjetnici za zapošljavanje osoba s faktorima otežane zapošljivosti, savjetnici za samozapošljavanje i slično. Odluku o prihvaćanju i provedbi savjeta donosi korisnik, pri čemu sam snosi odgovornost za moguće ishode. Oblici ili vrste profesionalnog savjetovanja su: 1. individualno savjetovanje s obzirom na potrebne kompetencije savjetnika, razlikujemo sljedeće oblike individualnog savjetovanja: a. osnovno profesionalno savjetovanje, b. ciljano profesionalno savjetovanje i c. psihologijsko savjetovanje, te 2. grupno savjetovanje oblici grupnog savjetovanja su: a. ciljano profesionalno savjetovanje i b. radionice Profesionalno savjetovanje koje uključuje psihologijsko testiranje i interpretiranje rezultata testova obavlja isključivo psiholog, prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) i Kodeksu etike psihološke djelatnosti propisanom od strane Hrvatske psihološke komore. Postupak psihologijskog testiranja provodi psiholog ili posebno osposobljen psihotehničar prema Standardima psihologijskog testiranja, odnosno Pravilniku o psihodijagnostičkim sredstvima Hrvatske psihološke komore. Korisnici usluga profesionalnog savjetovanja su: nezaposlene osobe/tražitelji zaposlenja, zaposlene osobe, poslodavci, učenici osnovnih i srednjih škola te, po potrebi, druge ciljne skupine (roditelji, stručni suradnici škola, itd.). Krajnji cilj profesionalnog savjetovanja jest pomoći korisniku u odabiru realističnog, mogućeg smjera daljnjeg profesionalnog razvoja, u svrhu uključivanja i/ili povratka na tržište rada. Kontakt s korisnikom tijekom ciljanog i psihologijskog savjetovanja ostvaruju: savjetnik za zapošljavanje za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i poslodavaca, savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju za skupinu nezaposlenih osoba, tražitelja zaposlenja i studenata na temelju potrebe o provedbi profesionalnog savjetovanja, 12
za učenike kojima je potrebno profesionalno savjetovanje, na temelju popunjene Ankete o profesionalnim namjerama učenika, savjetnik u CISOK-u za učenike osnovnih i srednjih škola, studente, nezaposlene osobe/tražitelje zaposlenja, poslodavce, stručne suradnike obrazovnih institucija ili roditelje, vanjske institucije za različite skupine tražitelja usluga profesionalnog savjetovanja (obrazovne, zdravstvene, socijalne, nevladine organizacije i druge) ili putem osobne prijave na osobni zahtjev, te temeljem stručne procjene potrebe za profesionalnim savjetovanjem. Savjetnik za profesionalno savjetovanje zaprima zahtjeve za savjetovanjem preko savjetnika za profesionalno informiranje i obrazovanje, savjetnika za zapošljavanje, rukovoditelja Odsjeka ili osobno. Koordinatori procesa profesionalnog savjetovanja su rukovoditelj Odjela posredovanja (ili osoba koju ovlasti) za osnovno profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba/tražitelja zaposlenja, rukovoditelj Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja (ili osoba koju ovlasti) za ciljano i psihologijsko profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba/tražitelja zaposlenja i rukovoditelj Odsjeka profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja (ili osoba koju ovlasti) za ciljano i psihologijsko profesionalno savjetovanje učenika i studenata. Osnovno savjetovanje se obavlja u Odjelu posredovanja pri zapošljavanju u cilju (re)definiranja individualnog plana zapošljavanja, dok se u Odsjeku profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja provode pojedina specifična profesionalna savjetovanja te psihologijsko savjetovanje (rad s učenicima s teškoćama u razvoju ili većim zdravstvenim teškoćama, nezaposlenim osobama s faktorima otežane zapošljivosti, nezaposlenim osobama u svrhu selekcije za obrazovanje ili zapošljavanje, upućivanje u profesionalnu rehabilitaciju i sl.). 13
Osnovno profesionalno savjetovanje Vrste profesionalnog savjetovanja Ciljano profesionalno savjetovanje Psihologijsko savjetovanje Individualno savjetovanje provodi savjetnik za zapošljavanje, a način vođenja propisan je postojećim provedbenim uputama primarne kompetencije savjetnika za zapošljavanje u procesu profesionalnog savjetovanja: poznavanje prilika na tržištu rada u pojedinoj djelatnosti te poznavanje načela savjetovanja provodi se temeljem podataka prikupljenih intervjuom i drugom propisanom dokumentacijom u određenim situacijama savjetnik za zapošljavanje predlaže i upućuje kandidata na dodatne oblike profesionalnog savjetovanja ciljano profesionalno savjetovanje ili psihologijsko savjetovanje provode savjetnici za profesionalno informiranje, odnosno posebno educirani savjetnici za rad s pojedinim skupinama nezaposlenih, npr. za rad s osobama s invaliditetom, kandidatima za samozapošljavanje i dr. primarne kompetencije savjetnika za ovaj tip savjetovanja: poznavanje stanja na tržištu rada, poznavanje obrazovnih mogućnosti, vještina savjetodavnog rada i znanja o posebnim ciljnim skupinama osim podataka iz intervjua savjetnik može koristiti i podatke iz mišljenja liječnika spec. med. rada, informacije o mogućnostima i uvjetima obrazovanja, podatke iz drugih dokumenata ukoliko se ukaže potreba, savjetnik upućuje kandidata na psihologijsko savjetovanje provodi psiholog na temelju stručnih kompetencija potvrđenih propisanom dopusnicom za obavljanje psihološke djelatnosti i u skladu s etičkim načelima struke provodi se korištenjem podataka prikupljenih psihologijskom obradom, te podataka iz drugih izvora tijekom savjetovanja mogu se konzultirati stručnjaci drugih profila iz Zavoda ili drugih institucija (npr. liječnik školske i medicine rada, stručni suradnici u školama, socijalni radnici, itd.) Ciljano profesionalno savjetovanje Radionice Grupno savjetovanje organizira se za potencijalne korisnike ili predstavnike vanjskih institucija nositelje predviđenih aktivnosti, npr. kandidate za osposobljavanja/prekvalifikacije, samozapošljavanje, predstavnike obrazovnog sustava, poslodavce, predstavnike lokalne uprave i samouprave itd. radionice mogu provoditi savjetnik za zapošljavanje, savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje, te savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju uz prethodno stečena znanja o sadržaju i metodama rada na radionicama radionicu Samoprocjena osobnih potencijala provodi psiholog; njeno vođenje iziskuje dodatnu osposobljenost voditelja moderatora za ovakvu vrstu usluga (osobito specifična znanja i vještine grupnog vođenja) 14
Tko utvrđuje potrebe? Nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenja savjetnik za zapošljavanje, savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje, drugi educirani stručni suradnici, stručnjaci iz drugih institucija ili korisnik osobno Utvrđivanje potrebe za profesionalnim savjetovanjem Zaposlene osobe stručne osobe u tvrtkama ili korisnik osobno Učenici i studenti stručni suradnici obrazovnih institucija u suradnji sa savjetnikom za profesionalno informiranje i obrazovanje savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje i savjetnik za profesionalno savjetovanje u slučaju samoinicijativnog javljanja Kada? kod utvrđene potrebe od strane savjetnika za zapošljavanje za dodatnim podacima o psihofizičkom statusu i radnim sposobnostima u svrhu definiranja profesionalnog plana kao pomoć pri definiranju/redefiniranju profesionalnog plana u postupku pripreme za zapošljavanje u svim slučajevima kada je potrebno utvrđivanje postojećih kompetencija zaposlenika u svrhu održavanja ili unaprjeđenja zapošljivosti, savjetovanja za razvoj karijere nakon prikupljanja podataka (kroz ankete i intervjue), savjetnik za profesionalno informiranje i obrazovanje ili stručni suradnik u školama odabire kandidate i upućuje ih na profesionalno savjetovanje u slučaju samoinicijativnog javljanja na temelju: Kako? uvidom u dokumentaciju, na temelju intervjua, kroz praćenje provedbe dogovorenih aktivnosti upućen od strane stručne osobe u poduzeću, a u suradnji sa savjetnikom za zapošljavanje ili savjetnikom za profesionalno informiranje i obrazovanje na vlastiti zahtjev, u svrhu korištenja sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja relevantnih podataka iz Ankete o profesionalnim namjerama učenika osnovne i srednje škole postojanja Rješenja o vrsti i stupnju teškoća u psihofizičkom razvoju postojanja Rješenja o izmijenjenom obliku školovanja rezultata sistematskih pregleda učenika zamijećenih visokih postignuća u određenim područjima podataka o velikom broju izostanaka zbog zdravstvenih ili drugih smetnji utvrđenih ugrožavajućih psihosocijalnih razvojnih uvjeta (Rješenja Centra za socijalnu skrb o nadzoru nad izvršenjem roditeljskog prava i sl.) temeljem trijažnog razgovora za one koji su se samoinicijativno javili 15
5.1. Ciljano i psihologijsko savjetovanje Proces ciljanog i psihologijskog savjetovanja se može podijeliti u tri faze: fazu pripreme za savjetovanje, fazu izvedbe savjetovanja i fazu dobivanja rezultata. 1. Priprema za savjetovanje se odnosi na određivanje: metoda i tehnika individualnog ili grupnog savjetovanja, uvjeta za provedbu savjetovanja (osiguranje adekvatnog prostora, potrebnih materijala i trajanja savjetovanja), načina obrade i pohranjivanja rezultata i načina prosljeđivanja informacija o ishodu savjetovanja. 2. Izvedba savjetovanja je moguća u obliku individualnog ili grupnog savjetovanja. Trajanje izvedbe različitih oblika savjetovanja iznosi: a. za individualno savjetovanje: ciljano profesionalno savjetovanje: 15 45 minuta, psihologijsko savjetovanje: 30 60 minuta, b. za grupno savjetovanje radionice: ciljano profesionalno savjetovanje: 45 90 minuta, radionice: 60 90 minuta. Ovisno o ciljnoj skupini korisnika i svrsi provedbe, odabrat će se radionice iz Kataloga radionica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. U postupku ciljanog profesionalnog savjetovanja i psihologijskog savjetovanja, ovisno o svrsi savjetovanja koriste se: podaci o stanju na tržištu rada, podaci o obrazovnim mogućnostima, podaci dobiveni intervjuom, rezultati psihologijskog testiranja, mišljenje savjetnika za zapošljavanje, mišljenje vanjskih institucija i mišljenje liječnika specijalista medicine rada ako je za ishod savjetovanja važno utvrditi zdravstveno stanje. 3. Rezultati savjetovanja podrazumijevaju dobivanje savjeta, preporuke ili mišljenja o: primjerenom obliku i vrsti obrazovanja i/ili osposobljavanja, odnosno primjerenom izboru zanimanja, primjerenom odabiru/promjeni radnog mjesta i/ili načinima unaprjeđenja cjeloživotnog profesionalnog razvoja. Rezultati savjetovanja se prosljeđuju onima koji su ga inicirali i/ili korisnicima. Odluku o prihvaćanju i provedbi savjeta donosi korisnik, pri čemu sam snosi odgovornost za ishode. 16
Načini prosljeđivanja rezultata su: a. usmeno, u neposrednom kontaktu i b. pisano, u obliku: mišljenja za određene kategorije korisnika na standardiziranim obrascima (obrasci u Dodatku), dopisa i izvješća vanjskim institucijama i poslodavcima odnosno informacija ostalim savjetnicima Zavoda (savjetnicima za zapošljavanje, savjetnicima Odsjeka za aktivnu politiku zapošljavanja i dr.). Načini pohranjivanja rezultata određeni su i u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12), Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03), Pravilnikom o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (6. sjednica Upravnog vijeća 2012.) i Pravilnikom o evidencijama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (NN 23/14). Rezultati se čuvaju u elektronskom obliku i u papirnatom obliku. Psihologijski, liječnički i pedagogijski dosjei čuvaju se deset godina. Metode ciljanog i psihologijskog savjetovanja su: intervju i grupni rad. Intervju provodi savjetnik za profesionalno savjetovanje i selekciju s ciljem utvrđivanja elemenata koji mogu biti značajni za donošenje mišljenja o profesionalnom usmjeravanju (obiteljske prilike, obrazovna i radna povijest, motivacija, profesionalni interesi, radne vrijednosti i relevantne osobine ličnosti). Tijekom intervjua ispituju se profesionalni planovi. Savjetniku mogu biti od značaja i podaci o načinu provođenja slobodnog vremena, hobijima i interesima sa svrhom dobivanja boljeg uvida u profil korisnika, uključujući postojeće potencijale osobe kao i identificiranje potencijalnih područja razvoja. Korisnik može proći i više intervjua savjetodavnog tipa, a njihova svrha je pružanje mogućnosti samoprocjene i stjecanja potpunije slike o svojim sposobnostima, osobinama, interesima, vrijednostima i raspoloživim mogućnostima, te se postupno dolazi do optimalnog rješenja, ovisno o vrsti profesionalne teškoće ili nedoumice, a vezano uz specifičnu profesionalnu odluku. Polazeći od utvrđenih karakteristika, ali i zahtjeva zanimanja i poslova definira se odgovarajući profesionalni plan. Metode grupnog rada (za nezaposlene osobe) podrazumijevaju: aktivnosti uključivanja, rad u malim i velikim grupama, skupne rasprave, igre uloga, demonstracije, prezentacije, aktivnosti završetka radionice i sl. Informacije dobivene ovim postupcima, uz rezultate psihološke obrade i druge podatke, omogućuju utvrđivanje optimalne profesionalne odluke. Svi prikupljeni podaci bilježe se u dosjeu korisnika. Potrebno je napomenuti kako je odgovornost konačne odluke na pojedincu koji traži usluge profesionalnog usmjeravanja. Uloga savjetnika jest pružiti sve relevantne informacije s ciljem osposobljavanja pojedinca za samostalno odlučivanje tijekom planiranja razvoja karijere. Sredstva koja se koriste u procesu ciljanog i psihologijskog savjetovanja su: psihodijagnostički instrumentarij, propisani obrasci i tehnička pomagala. Psihodijagnostički instrumentarij koji se koristi za psihologijsko testiranje uključuje: testove sposobnosti, upitnike ličnosti, interesa i vrijednosti, metode (samo)procjene, opažanja, centre za procjenu kompetencija (tzv. assessment centri) odnosno selekcijske i savjetodavne intervjue. Propisani obrasci koji se upotrebljavaju u procesu profesionalnog savjetovanja su: profesionalni plan, uputnice, standardizirani obrasci pisanih mišljenja, ankete o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, psihologijski dosjei, prijemni listovi i evaluacijski listovi. Tehnička pomagala koja se koriste su: računalni programi za elektronsko samotestiranje profesionalnih interesa, prijenosno računalo, LCD projektor i dr. 17
Evaluacija ciljanog i psihologijskog savjetovanja može biti: a. pisana anonimna evaluacija (evaluacijski listovi koje popunjavaju korisnici; primjenjuje se periodično ili b. usmena povratna informacija (nakon pružene usluge; može biti usmjerena od korisnika ili drugog savjetnika (povremene intervizije i supervizije). Evaluacija se provodi na uzorku pojedine skupine korisnika kojima je tijekom određenog razdoblja pružena usluga savjetovanja, a provodi se u svrhu provjere učinaka savjetovanja, utvrđivanja kvalitete pružene usluge, utvrđivanja potrebe za prilagodbom postupaka koji se koriste i utvrđivanja potrebe za dodatnim aktivnostima prema korisnicima. Izvješća se prema dogovoru i potrebi prosljeđuju rukovodstvu područnih ureda, Središnjem uredu i ostalim relevantnim dionicima i partnerima na regionalnoj i lokalnoj razini. Primjeri evaluacijskih listova za različite skupine korisnika i oblika savjetovanja nalaze se u Dodatku. 5.2. Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja Cilj profesionalnog savjetovanja NO/TZ jest pomoći korisniku u odabiru optimalnog smjera daljnjeg profesionalnog razvoja, uvažavajući njegove mogućnosti, želje i potrebe, te stanje na tržištu rada Od oblika individualnog savjetovanja, s NO/TZ populacijom se provode ciljano profesionalno i psihologijsko savjetovanje. 1. Ciljano profesionalno savjetovanje Priprema ciljanog profesionalnog savjetovanja obuhvaća uvid u: raspoloživu dokumentaciju o korisniku, podatke s tržišta rada, relevantnu zakonsku regulativu, mogućnosti obrazovanja i mišljenje liječnika specijalista medicine rada. Na ovakav oblik savjetovanja se upućuju osobe koje planiraju dodatno školovanje ili promjenu zanimanja, osobe s ranije utvrđenim zdravstvenim teškoćama ili sumnjom na zdravstvene smetnje koje mogu biti faktor otežane zapošljivosti ili osobe zainteresirane za postupak samozapošljavanja. Izvedba ciljanog profesionalnog savjetovanja uključuje: prikupljanje podataka (obrazovanje, radno iskustvo, dodatna znanja i vještine, profesionalni interesi, motivacija, zdravstveno stanje, itd.) korištenjem dokumentacije i kroz razgovor s korisnikom, povratnu informaciju savjetniku za zapošljavanje i korisniku, praćenje provedbe dogovorenih aktivnosti (za nezaposlene osobe provodi savjetnik za zapošljavanje ili drugi savjetnik s obzirom na vrstu aktivnosti, sukladno posebnim provedbenim uputama), po potrebi redefiniranje dogovorenog plana te eventualno upućivanje na neki od ostalih oblika individualnog i/ili grupnog savjetovanja, upućivanje na pregled liječniku specijalistu medicine rada i uvid u njegovo mišljenje, provođenje polustrukturiranog savjetodavnog intervjua, sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu, kazuističku sjednicu i izradu zajedničkog mišljenja. 18
2. Psihologijsko savjetovanje Uz pripremu koja se odnosi na ciljano profesionalno savjetovanje, priprema za psihologijsko savjetovanje obuhvaća i: osiguranje adekvatnog prostora za testiranje, definiranje uvjeta testiranja (maksimalno 15 osoba u grupi po psihologu), izbor psihodijagnostičkog instrumentarija i dobivanje suglasnosti korisnika za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem. Na psihologijsko savjetovanje se upućuju: osobe kod kojih je za izradu profesionalnog plana potreban detaljniji uvid u psihofizičke sposobnosti i osobine ličnosti, nezaposlene osobe s invaliditetom u svrhu određivanja vrste i oblika profesionalne rehabilitacije, osobe koje traže stručnu pomoć pri procjeni vlastitih kompetencija i potencijalni korisnici ciljanih programa osposobljavanja/zapošljavanja koje provodi Zavod ili vanjske institucije. Izvedba psihologijskog savjetovanja može uključivati: prikupljanje podataka korištenjem dokumentacije i inicijalnim intervjuom (obrazovanje, radno iskustvo, dodatna znanja i vještine, sposobnosti, zdravstveno stanje, osobine ličnosti, profesionalni interesi, motivacija), upućivanje na pregled liječniku specijalistu medicine rada i uvid u njegovo mišljenje, psihologijsko testiranje, koje sadrži: uvodne informacije o svrsi i tijeku testiranja, izjavu o suglasnosti za prikupljanje podataka psihologijskim testiranjem (u Dodatku), testiranje adekvatnim psihodijagostičkim instrumentarijem i statističku obradu i evidentiranje rezultata, standardizirani strukturirani intervju, sintezu svih relevantnih podataka o kandidatu, kazuističku sjednicu, izradu mišljenja (po standardiziranim obrascima) te povratnu informaciju savjetniku za zapošljavanje i korisniku. Prema Kodeksu etike psihološke djelatnosti korisnik ima pravo uvida u svoje rezultate. Na zahtjev korisnika psiholoških usluga, psiholog mu je dužan dati interpretaciju postignutih rezultata uz informaciju o položaju njegovih rezultata u odnosu na rezultate ostalih kandidata (ne dajući pritom uvid u rezultate drugih kandidata). Ukoliko kandidat zahtijeva uvid u svoje testove, psiholog mu je dužan to osigurati, kako bi se otklonila sumnja na eventualnu zlouporabu. Od oblika grupnog profesionalnog savjetovanja koriste se ciljano grupno savjetovanje i radionice. Priprema za grupno savjetovanje uključuje: osiguranje adekvatnog prostora, osiguranje materijala i definiranje uvjeta rada, broja osoba; grupu formirati prema kriteriju homogenosti. 1. Ciljano grupno profesionalno savjetovanje Organizira se u formi grupnog rada za potencijalne korisnike ili predstavnike vanjskih institucija nositelje predviđenih aktivnosti, npr. kandidate za osposobljavanje/prekvalifikacije, samozapošljavanje, predstavnike obrazovnog sustava, poslodavce, jedinice lokalne samouprave, itd. Grupa može uključivati do 25 sudionika. 19
2. Radionice Grupa može uključivati 5 15 sudionika. Sadržaj pojedinih radionica moguće je prema potrebi organizirati u višekratnim susretima u trajanju od 60 90 minuta. Popis radionica s detaljnim opisom svrhe, ciljne skupine, sadržaja, načina provedbe, pomoćnih materijala i evaluacijskih upitnika sadržan je u Katalogu radionica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Premda postoji više vrsta radionica za nezaposlene osobe, osnovni paket radionica koji se preporuča za provođenje s NO/TZ uključuje sljedeće radionice: Radionica Kako tražiti posao namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja koji žele poboljšati metode i tehnike traženja posla. Sadržaj uključuje: koje su najbolje metode i tehnike traženja posla u tržišnim uvjetima, kako napisati zamolbu i dobar životopis i kako saznati gdje su slobodna radna mjesta. Radionica Kako se predstaviti poslodavcu? namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja kojima treba pomoć u pripremi za kontakt s poslodavcem. Sadržaj uključuje: kako se pripremiti za intervju, vještine komuniciranja s poslodavcem, ponašanje za vrijeme intervjua, koja su najčešća pitanja u selekcijskom intervjuu, kako se pripremiti na neugodna pitanja te kako se uspješno prezentirati poslodavcu. Radionica Samoprocjena vlastitih potencijala namijenjena je nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja kojima je potrebna pomoć u procjeni vlastitih radnih potencijala i definiranju ostvarivog profesionalnog cilja. Maksimalan broj sudionika za ovu radionicu jest 12. Sadržaj uključuje: samoprocjenu vlastitih potencijala i ponašanja, samoprocjenu raspoloživih mogućnosti, samoprocjenu dosadašnjih postupanja, evaluaciju djelotvornosti vlastitih postupanja, moguće nove izbore, definiranje ostvarivog profesionalnog cilja i razradu plana dolaska do cilja. Pojedine kandidate psiholog po potrebi može uputiti i na individualno psihologijsko savjetovanje. Uključivanje korisnika u sve oblike grupnog rada je dobrovoljno. 5.3. Profesionalno savjetovanje ostalih ciljnih skupina 5.3.1. Poslodavci Poslovno savjetovanje poslodavaca odnosi se prvenstveno na male, mikro i srednje poslodavce koji nemaju vlastite odjele upravljanja ljudskim potencijalima. Njihovo profesionalno savjetovanje ima za cilj unaprijediti kvalitetu rada poslodavaca proširenjem znanja u području razvoja ljudskih potencijala. Aktivnosti koje se koriste u radu s poslodavcima su individualne i grupne konzultacije i savjetovanja koja se razrađuju sukladno specifičnim potrebama poslodavaca na pojedinom području (zapošljavanje novih radnika, potrebne kompetencije za pojedina radna mjesta, intervju prilikom zapošljavanja, uvođenje u posao, raspored radnika unutar timova, faktori radne učinkovitosti i sl.). 20