1 Postavljanje brugman podnog grijanja Predradnje Podloga Za ugradnju podnog grijanja mora podloga biti suva, cista i ravna. Ne smiju biti postavljeni nikakvi kablovi ili cijevi, koji bi vodili razlicitoj debljini estriha. Podovi od sirovog betona moraju odgovarati odredbama DIN 18202. Sprecavanje vlaznosti Ako se podno grijanje postavlja na podovima koji su u dodiru sa zemljom, potrebno je postaviti Quickplan/falt toplotnu i zvucnu izolaciju po DIN 18195. Kod bitumenskih traka potrebno je dodatno postaviti sloj folije. Kod izolacija od PVC materijala, potrebno je postaviti sloj od strec papira ili folije. Izolacija se mora postaviti do nivoa gornje ivice gotovog poda. Kablovi i cijevi Kablovski i cijevni vodici trebaju se pri postavljanju podnog grijanja, po mogucnosti zaobici. Ako bi se ipak dobila saglasnost arhitekta za polaganje preko cijevi i kablova, treba se postaviti dvoslojna izolacija. Prvo se izolacijom terba ispuniti prostor izmedju kablova i cijevi. Ova izolacija mora imati odgovarajucu tvrdocu prohodnosti i trba odgovarati visini kablova i cijevi. Preko ove, sada ravne povrsine moze se postaviti izolacija na koju bi se polagale cijevi. Rubna izolaciona traka Rubne izolacione trake se moraju postavitti prije postavljanja Quickroll/falt izolacije, duz postojecih zidova. Nas tip: Pricvrstite na odredjenim mjestima traku na zid, tako ona vise nece spadati. Brugman rubna izolaciona traka je straga zasjecena, tako da se ostatak moze lako odvojiti. Brugman dvostrano ljepilo sluzi za pricvrscenje rubne izolacione trake, na posebno potrebnim djelovima, u coskovima i kod ramova vrata.
2 Postavljanje brugman Quickroll/Quickfalt Rola se postavlja uzduz rubne izolacione trake i folija trake se previja preko izolacionog materijala. Postavlja se traka za trakom, u prolaze vrata ce se kasnije postaviti izolacija od ostataka.. U malim prostorijama (kupatilo, WC) predlazemo da se radi sa ostacima. Quickroll/falt se moze obraditi bez rezanja, tako da se ostaci ponovo mogu sastaviti u jednu cjelinu. Uzduzni i poprjecni zazori moraju se obljepiti 75mm sirokom ljepljivom trakom. Ljepljenje bi trebalo usljediti odmh nakon polaganja. Tako se dobija kompaktna povrsina za polaganje cijevi.quickroll/falt okarekterisan je kroz brzo i jednostavno polaganje. Postavljanje brugman Quickplan Postavlja se ploca za plocom duz rubne izolacione trake i folija trake se previja preko izolacionog materijala. Radi toga se mora sjeci samoljepljivi prelaz na krajevima ploca.sada se mogu sljedece ploce preklopiti. Kroz dvostrane samoljepljive prevoje sprecava se prodor estriha. Noseci elementi su zbog svoje debele folije veoma robusni. Quickplan odlikuje se kroz brzo i jednostavno polaganje.
Polaganje cijevi Kolut sa cijevima se odmota preko povrsine. Na osnovu potrebnog rastera slijedi pricvrscenje cijevi pomocu specijalnih obujmica. Preko specijalnih obujmica se cijev i odize tako da ce biti potpuno ovijena estrihom. Cijevi se mogu polagati redno ili spiralno. Nacin postavljanja ne utice na snagu sistema, ali utice na raspodjelu temperature u prostoriji. Spiralnom polaganju dajemo prednost zbog manjeg radiusa savijanja cijevi (90 umjesto 180 o ), a samim tim i manjeg opterecenja i prilicno ujednacene temperature prostorije. 3 Za podno grijanje povrsine preko 100 m 2, trebaju se primjeniti kolutovi od 1000 metara. One se odmotavaju pomocu brugman kolica za odmotavanje. Zbog ovog nacina polaganja, otpada nepotrebno povezivanje i volumen pakovanja je znacajno manji. To smanjuje troskove. Vrijeme polaganja Vrijeme polaganja odredjuje se na osnovu velicine prostorije, njenog oblika, kao i kolicine cijevi. Rubna izolaciona traka i podna izolacija se postavi od strane 2 montera za 20 minuta u prostoriji dimenzija 4 x 5 m. Za polaganje cijevi treba ovaj tim 3 minuta po 1 m 2. Kalkulacija Preporucuje se za dva montera uracunati 5 do 6 minuta po 1 m 2 povrsine.
4
5
6
7
8
9
Toplotna izolacija U skladu odredbama od 1.1.1995. 10 Toplotna izolacija
11 Kod podnog grijanja zagrijava se estrih. Radi toga je temperaturna razlika prema donjim prostorijama veca nego kod radijatorskog grijanja. Kod ogranicenja sa negrijanim prostorijama, zemljom i vanjskim vazduhom nastaju toplotni gubici, koji se mogu pokriti kroz pojacanu izolaciju. Za to potrebna pravila data su pravilima toplote od 1.1.1995. i normom DIN 4725, dio 3. Kod stambenih prostorija, je potrebno takvo podesavanje, da gubitak toplote nije veci od 10 %. Sa polistirolom 35/38 mm WLG 045 se to moze skoro postici. Gubici prema dole iskoristavaju se prakticno u prostorijama na donjem spratu. Ako se prostorija grijana podnim grijanjem granici sa negrijanim prostorijama, zemljom ili vanjskim vazduhom, zahtjevaju propisi od 1.1.1995. Otpor prolazu roplote od Rλ = 2.86 m 2 K/W. Potrebo je obratiti paznju na to da se izolacioni materijal pod opterecenjem steze. Po DIN 18560 Dio 2 je odredjen maksimum od 5 mm. Ovo znaci da kod viseslojne izolacije moraju biti kombinovani mekani i tvrdi materijali. U brugman tabelama je to vec predvidjeno. Br. Toplotna izolacija Rλ Iz.min. u m 2 K/W A Iznad prostorija koje se 0.75 ravnomjerno koriste B Iznad prostorija koje se neravnomjerno koriste 1.25 C Iznad negrijanih Po propisima prostorija D U prostorijama u dodiru sa zemljom ili spoljnim vazduhom grijanja Toplotna i zvucna izolacija Stambeni stropovi
12 Kratak opis Debljina materiajla Toplotna provodnost Otpor prolazu toplote 1/λ m 2 K/W mm W/mK PST-K SE 38/35 0.045 0.78 Beton 2.1 0.07 1/α 0.17 Koeficijent prolaza toplote k W/ m 2 K Mjere elementa mm Ukupno 35 1.02 0.98 1000x1000 Toplotna i zvucna izolacija Negrijani podrum
13 Kratak opis Debljina materiajla Toplotna provodnost Otpor prolazu toplote 1/λ m 2 K/W Koeficijent prolaza toplote k Mjere elementa mm W/mK W/ m 2 K mm PUR 70 0.025 2.8 PE pjena 3 0.045 0.061 Beton 2.1 0.07 1/α 0.17 Ukupno 74 3.11 0.32 1000x1200 Toplotna i zvucna izolacija Vanjski vazduh
14 Kratak opis Debljina materiajla Toplotna provodnost Otpor prolazu toplote 1/λ m 2 K/W Koeficijent prolaza toplote k Mjere elementa mm W/mK W/ m 2 K mm PUR 70 0.025 2.8 PE pjena 3 0.045 0.06 Beton 2.1 0.07 1/α 0.04 Ukupno 74 2.98 0.34 1000x1200
15 Toplotna i zvucna izolacija Nivo zemlje Kratak opis Debljina materiajla Toplotna provodnost Otpor prolazu toplote 1/λ m 2 K/W mm W/mK PUR 70 0.025 2.8 PE pjena 3 0.045 0.06 Koeficijent prolaza toplote k W/ m 2 K Mjere elementa mm 1/α Ukupno 74 2.86 0.35 1000x1200
Zvucna izolacija 16 Ako se instalira podno grijanje u jednu stambenu zgradu, mora se obratiti paznja i na zvucnu izolaciju po DIN 4109. Kod zvucne izolacije se slicno kao i kod toplotne moraju ispostovati odredjena izolaciona svojstva u db. Vrijednosti potrebne zvucne izolacije su cjelina koju pruzaju izolacioni materijal izmedju estriha i sirovog betona i estrih, a mogu se pronaci u tabelama 16 i 17 dodatka 1 Din 4109. U nasem katalogu su date karakteristike nase izolacije. Projektant je odgovoran za planiranje dovoljne zvucne izolacije. Estrih Cijevi se moraju prije izljevanja estriha staviti 24 sata pod opterecenje. Pri izljevanju estriha, ostaju i dalje pod pritiskon. U pojeddinim zonama, narocito u hodnicima, grdje su vodovi postavljeni u pojedinacne
17 krugove, moze doci, zbog velikog broja cijevi, do povisene povrsinske temperature.u takvom slucaju je pozeljno postavljanje tankog sloja izolacije iznad estriha. Jos nestvrdnuti estrih mora na svojoj podlozi biti pokretan. Ne smije imati nikakvu vezu sa pokrajnjim gradjevinskim elementima, kao sto su zidovi. Potrebno je raditi po DIN 18560 dio 2. Tamo su sadrzani svi podaci o kvalitetu, cvrstoci, i debljini. Najcesce se primjenjuje cementni estrih klase ZE 20. Kroz dodavanje brugman estrih emulzije smanjuje se udio vode u mjesanju normalnog estriha. Kod specijalnih estriha, potrebno se ponasati shodno upustvima isporucenim od proizvodjaca. Potrebno je narocito kod tecnog estriha obratiti paznju da ne smiju nastati nikakvi zazori izmedju rubne izolacione trake i izolacije. Ovo podrucje mora biti apsolutno nepropusno.brugman je kod razvoja svoje opreme narocitu paznju posvetio tom segmentu, tako da je on kod brugman sistema osiguran. Debljina estriha Potrbna debljina estriha zavisi od vrste estriha, opterecenja i mogucnosti obrade estriha. Za stambene zgrade, gdje su cijevi nisko polozene na izolaciju, zahtijeva DIN 18560 dio 2 za cementni estrih klase ZE 20, debljinu od 45 mm iznad cijevi. Iz toga proizilazi ukupna debljina estriha od 62 mm. U drugim objektima je sasvim drugacija situacija, tako da je potreban poseban obracun debljine estriha. Moguce su po DIN-u i manje debljine, ako se estrihu dodaju oplemenjivaci koji ce podici njegovu cvrstocu na nivo koji zahtijeva DIN. Nivo pomjeranja Estrih ima koeficijent toplotnog istezanja od 0.12 mm/mk. Radi toga se povrsina od 8 m duzine ivice, koja se zagrije za 30K, prosiri za 3mm. Ovo istezanje mora preuzeti rubna izolaciona traka. Norma propisuje istezanje od 5 mm sa svih strana. Radi tora se na prolaze vrata moraju postaviti rastezljive fuge. Rastezljive fuge moraju biti postavljene citavom dubinom estriha, do izolacije. Zato sto se cijevi minimum jednom ukrstaju sa rastezljivom fugom, jako je tesko postaviti idealnu rastezljivu fugu. Brugman set za rastezljive fuge je idealno pomocno sredstvo za postavljanje rastezljive fuge, zato sto cijev ima mogucnost pomjeranja unutar 30 cm duge cijevi.
18 Velicina polja estriha I kod vecih povrsina moraju se postaviti rastezljive fuge, ako su vece od 40 m 2. Takodje se to mora uraditi i kod povrsina cija je duzina ivice veca od 8 m, kao i kod ugaonih i prostorija Z oblika. Mjesta polaganja Mjesta ostavljena za ormare, te mjesta ispod tus kabina i kada, moraju se zaobici pri polaganju cijevi. Nagomilana voda u odvodima bi se tako jako brzo susila i na taj nacin bi nastao neugodan miris. Upozorenje Danas se uglavnom isporucuje gotov estrih. Cijevi za izljevanje mogu ostetiti grijne cijevi, tako da je u tom slucaju potrebno postaviti preko njih daske na koje bi se postavila cijev za izljevanje. Pustanje u pogon Nakon sto je estrih izliven i povezan, moze se sistem pustiti u pogon. Na sljedece tacke treba obratiti paznju: 1. Zatvoriti grijne krugove. 2. Sistem kotla do razdjelnika napuniti i ozraciti 3. Grijne krugove jedan za drugim ozraciti i zatvoriti ventile. Tek kada su svi grijni krugovi ozraceni, mogu se ventili ponovo otvoriti. 4. Sistem zatvoriti 5. Sigurnosni termostat na odlaznom vodu podnog grijanja ograniciti na 65 o C. 6. Pritisak i cirkulacionu pumpu na osnovu proracunatog pada pritiska podesiti. 7. Provjeriti podesenje regulacionih ventila u povratu, na osnovu proracuna i dijagrama protoka. 8. Regulator diferencijalnogpritiskaako postoji podesiti. 9. Sve mjesace zatvoriti i kotao zagrijati. Nakon dostizanja radne temperature, moze se otvoriti regulacioni mjesac. Upravljacke jedinice mjesaca, moraju se postaviti shodno temperaturnim uslovima. Jedan eventualni predmjesac treba se podesiti na odlaznu temperaturu od 50-60 o C. 10. Regulacioni sistem ukljuciti i provjeriti funkcionisanje. Zagrijavanje Da bi se otklonili ostaci vlage iz estriha, i da bi se mogla postaviti podna obloga, potrebno je prije toga estrih zagrijati. Zagrijavanje moze poceti tek nakon 21 dan kod normalnih i 7 dana kod anihidrit estriha, nakon izljevanja estriha. Pocinje se sa temperaturom od 25 o C i drzi se ta temperatura 3 dana. Poslije pocinje zagrijavanje odlaznom temperaturom i drzi se 4 dana. Firma koja ugradjuje podno grijanje mora izraditi protokol zagrijavanja, u kojem se mora vidjeti: 1. Podaci zagrijavanja odlaznom temperaturom 2. Dostignuta maximalna odlazna temperatura 3. Radno stanje i vanjska temperatura Dvadeset dana nakon izljevanja estriha, moze se poceti sa polaganjem podne obloge.
19 Podne obloge U osnovi moze se postaviti bilo koja podna obloga. Otpor prolasku toplote trebao bi biti mali i ne prelaziti vrijednost od R=0.15 m 2 K/w. time ce se sprijeciti vece radne temperature, kao i gubici toplote prema podu. Keramicke plocice Keramicke plocice posjeduju manji koeficijent otpora prolasku toplote od drugih podnih obloga. Radi toga bi ova obloga kod podnog grijanja trebala da dobije prednost. Posto estrih ima veci koeficijent sirenja od keramickih plocica, preporucuje se da se, kod velikih povrsina, u estrih ugrade rastezljive fuge. Polaganje se treba izvrsiti elasticnim ljepilom. Nakon istovremenog polaganja sa estrihom, fuge se mogu raditi tek nakon zagrijavanja, inace se ne mogu otkloniti ostaci vlage iz estriha. Tepih Prije sto se postavi tepih, estrih je po DIN 18365 potrebno izravnati. Tepih se mora potpuno zaljepiti na estrih i mora biti prilagodjen podnom grijanju. Ljepilo mora biti postojano na trajne temperature od 50 o C. Parket Parket na zagrijanom estrihu ne smije prekoraciti stepen vlaznosti od 8-12 %. Ljepilo mora biti postojano na trajne temperature od 60 o C. Povrsinska temperatura ne smije prekoraciti 28 o C. Vlaznost estriha ne smije iznositi preko 2 %, a kod anhidritnih estriha 0.5 %. Termicka otpornost Estrih se isteze usljed zagrijavanja. Postoje temperaturne razlike izmedju povrsine i donje strane estriha. Donji dio se jace zagrijava. Zbog razlicitog istezanja nastupaju kod keramickih podnih obloga, dodatni naponi na povrsini estriha. Ovo termicko opterecenje ne utice na donji dio estriha. Podovi sa tepihom ili parketom ne uticu previse na razlicito istezanje estriha na gornjoj i donjoj strani.
Tabela mjera brugman razdjelnika za podno grijanje 20 Grijni krugovi Duzina A mm Duzina B mm 2 167 267 3 217 317 4 267 367 5 317 417 6 367 467 7 417 517 8 467 567 9 517 617 10 567 667 11 617 717 12 667 767 Tabela mjera brugman razdjelnika za radijatore Grijni krugovi Duzina A mm Duzina B mm 2 117 217 3 167 267 4 217 317 5 267 367 6 317 417 7 367 467 8 417 517 9 467 567 10 517 617 11 567 667 12 617 717
21 Dijagram podesavanja za brugman podno grijanje 1. Navoj za regulisanje imbus kljucem od 5 mm skroz zatvoriti 2. Zavrtanj, uz pomoc odvijaca sasvim uvrnuti 3. Odvijacem napraviti odredjeni broj obrtaja shodno dijagramu 4. Na kraju imbus zavrtanj sasvim otvoriti brugman set za mjerenje granicne temperature Podesenje je napravljeno i ne mjenja se visestrukim otvaranjem i zatvaranjem
22 ¾ ¾ 1 1
23 brugman set za regulaciju Set za regulaciju je jeftino i sa regulaciono tehnicke strane izvanredno sredstvo za regulaciju sistema mjesaca, koji se nalaze u jednom krugu. Iz sljedeceg teksta i crteza se moze vidjeti nacin rada. Funkcija: U povratnoj cijevi radijatorskog razdjelnika se preko termostatskog ventila, upravljanog termostatskom glavom sa daljinskim osjetnikom, zadrzava odlazni medium i mjesa se u pumpi. Kada odlazna temperatura postigne potrebnu vrijednost, zadrzavanje se prekida preko termostatskog ventila. Preko pumpe isporucuje se medium kroz krugove podnog grijanja. Ako se preko vanjskog osjetnika osjeti da temperatura u odlazu podnog grijanja pada, ponovo se pocinje sa zadrzavanjem. Jedan nadglednik temperature nadgleda povratnu temperaturu u razdjelniku podnog grijanja. Ako se ona prekoraci, iskljucuje se pumpa i termostatski ventil prekida zadrzavanje. Regulisanje podnog grijanja Odlazna temperatura Odlazna temperatura podnog grijanja ne treba biti veca od 55 o C. Preniske odlazne temperature prouzrokuju velike gubitke u cijevima. Najpozeljnije je planiranje odlazne temperature 45-50 o C. Regulisanje Podno grijanje bi trebalo biti upravljano regulatorom koji vrsi regulaciju na osnovu vanjskih temperatura. Kod izvora toplote cija odlazna temperatura prelazi 60 o C, moraju se postaviti mjesacki ventili za
24 regulisanje odlazne temperature podnog grijanja. Takodje se to mora uraditi i kod niskotemperaturnih kotlova sa indirektno prikljucenim bojlerom sanitarne vode. Dodatno se mora osigurati povrat sa temperaturnim granicnikom. Regulisanje pojedinacnih prostorija Propis o grijnim sistemima koji je stupio na snagu 1.6.1194. zahtjeva postavljanje regulatora za svaku grijanu prostoriju pojedinacno. Ovo se moze uraditi preko elektrotermickih podesnih pogona, koji ce biti montirani na odlazne ventile u razdjelnicima i biti kombinovani sa sobnim termostatima u pojedinacnim prostorijama. Jednostavno povezivanje podesnog pogona sa sobnim termostatima je osigurano je preko prikljucnice koja se moze montirati na razvodnom ormaru. Prazne kablovske cijevi postavljaju se zajedno sa cijevima za grijanje, od sobnog termostata do poda. Kasnije se polijezu cijevi preko toplotne izolacije do razvodnog ormara. Samo postavljanje kablova trebalo bi usljediti prije izljevanja estriha. Kablovi moraju biti postojani na temperature do 60 o C. Strujno napajanje podesnih pogona se izvodi sa 230 V 50/60 HZ u razvodnom ormaru. Treba se postaviti uticnica u razvodni ormar, od koje ce se odvesti napon do prikljucnica. Prekidanje grijanja preko regulatora, tada, prekida dovod struje. Brugman sobni termostati nude mogucnost reduciranog nocnog pogona, a oni sa satom povecavaju i vremensku tacnost prelaska na nocni pogon. Podesni pogoni se mogugrupno pridruziti sobnim termostatima, tako da upravljanje sistemima sa vise krugova ne predstavlja nikakav problem. Sobne termostate koji se instaliraju u vlaznim prostorijama, potrebno je osigurati na nacin kako to propisuje DIN-VDE. Sobni termostat se treba na zid, na visini na kojoj je lako dostupan. Trebaju se sprjeciti eventualni uticaji koje bi izazvale sunceve zrake ili neki drugi izvori toplote. Upozorenja kod projektovanja Visina Podno grijanje sastoji se od toplotno-zvucne izolacije, estriha i podne obloge ukljucujuci ljepilo. Svi ovi slojevi tvore ukupnu visinu podnog grijanja. Pojedinacni slojevi zavise od razlicitih faktora. Izolacija od propisa o izolaciji, estrih od njegove vrste
25 i sastava i podna obloga od njene vrste i prilagodjenosti. U fazi projektovanja mogu se podesiti odredjeni slojevi i planirati visina ugradnje. U novim zgradama podno grijanje bi se trebalo projektovati po propisima. U vec gotovim objektima potrebno je podnu oblogu i debljinu estriha prilagoditi uslovima, a izolaciju odabrati prema postojecim tabelama. Ako postoji jako puno mjesta za ugradnju ne treba se pretjerati sa debljinom estriha, jer to utice na ukupnu staticku karakteristiku objekta. Predlaze se povecanje visine na osnovu izolacije. Ova varijanta je i jeftinija. Pri smanjivanju debljine estriha, tamo gdje je to potrebno, trebaju se primjeniti specijalni estrih, koji je dodatno obogacen i koji se treba postaviti od strane strucne osobe. Iz gornje slike mogu se vidjeti visine pojedinih slojeva u normalnom slucaju. Povrsinske temperature DIN 4725 postavlja odredjena ogranicenja povrsinske temperature. Ni pri najnizim vanjskim temperaturama ne bi se trebale prekoraciti sljedece povrsinske temperature> Zona stalnog boravka: Krajnja zona: Kupatila: 29 o C 35 o C Srednja povrsinska temperatura + 9 o C Kod vanjske temperature od 0 o C potrebna je povrsinska temperatura od 25 o C. Kroz ogranicenje povrsinske temperature, ogranicava se automatski i snaga podnog grijanja. Ako se ukupni gubici toplote ne mogu pokriti podnim grijanjem, potrebno je vezati dodatne radijatore. Podaci o normama Svi u ovoj brosuri dati podaci su proracunati po DIN 4725. U ovoj normi su postavljeni uslovi koji se odnose na proracune u stambenim i biro objektima. Debljina estriha ima veliki uticaj na ukupnu snagu. I podna obloga utice na ukupnu snagu. Odlucujuci faktor je otpor toplotnoj provodnosti podne obloge. On bi trebao biti sto manji. Ako se kasnije postavljaju dodatne podne obloge, sabiraju se otpori prolasku toplote. Pri projektovanju se vec treba odrediti koje se
26 podne obloge mogu primjeniti. Pogled na tabelu govori kolika je npr. razlika izmedju keramicke obloge i debelog tepiha. Jedno slabo izravnanje se moze postici preko odlazne temperature. Potrebno je pri tome pripaziti da povrsinska temperatura lezi u dozvoljenim granicama. Krajnje zone/dodatni radijatori Ispred velikih staklenih povrsina nastaje veci uticaj hladnoce. Ovaj dio se mora pokriti kao jedna krajnja zona sa malim rasterom polaganja. Ako krajnja zona nije dovoljna, mora se planirati dodatno grijno tjelo ili estrih kovektor. Ovo vazi i u slucaju da se ukupni toplotni gubici ne mogu pokriti podnim grijanjem. Ako ukupan gubitak toplote nije tako velik mogu se zone stalnog zadrzavanja i krajnje zone napraviti u jednom krugu. U ovom slucaju moraju se gubici toplote odvojeno proracunati i poslije sabrati. Padovi pritiska Trebaju se uzeti u obzir padovi pritiska pojedinacnih dimenzija cijevi u odnosu na zapreminski protok. Uz to dolaze jos padovi pritiska razdjelnika, ventila, mjesaca. Dovoda, itd. Ukupan pad pritiska jednog kruga ne smije preci 4 m WS. U suprotnom slucaju je potrebno postaviti vise krugova. Za odredjivanje cirkulacione pumpe potrebno je uzeti najveci pad pritiska jednog kruga. Grijni krugovi sa manjim zapreminskim protokom moraju se prilagoditi tabeli otisnutoj na povratnim ventilima. Izvedba i propisi ugradnje Betonski podovi i plafoni trebaju se ispitati po DIN 4172 i DIN 18202 i ako ne odgovaraju pripremiti ih po ovim normama. Ako se pod granici sa zemljom potrebno je ispitati vlaznost i dovesti je u sklad sa DIN 4122. Na betonu polegnute cijevi i kablovi se moraju ucvrstiti, i ako se njihov nivo ne moze izravnati jednostrukom izolacijom, potrebno je postaviti dodatnu izolaciju. Objekat mora biti zatvoren, tj. moraju biti ugradjeni prozori i vrata. Prije pocetka ugradnje moraju biti poznate visine izolacije, isteznih fuga i podne obloge. Na sve unutrasnje zidove, okvire vrata, cijevi, odvode, itd. moraju se prvo postaviti rubne izolacione trake. Postavljene izolacione ploce moraju se na ivicama pricvrstiti polipropilenskom ljepljivom trakom. Kod Quickplan ovo nije potrebno. Polijeganje grijnih cijevi slijedi poznatim tehnikama i metodama. Kod mjesta sa ostrim ivicama mora se cijev dodatno zastititi. Dati minimalni radiusi savijanja cijevi se ne smiju prekoraciti.
27 Nakon polaganja potrebno je izvrsiti jednu probu sa 10 mbar pritiska vode. Radi kontrole ostaje radni pritisak i pri izljevanju estriha. Treba postaviti rastezljive fuge shodno potrebama. Polaganje gornjeg poda slijedi tek nakon zagrijavanja po DIN 4725 dio 4 i postizanja izravnanja vlaznosti nakon hladjenja na 18 o C.