Na osnovu člana 16. stav 4. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona-prečišćeni tekst ( Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj 7/1), Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 178. sjednici, održanoj dana 21.8.214. godine, d o n o s i Z A K L J U Č A K I. Prima se na znanje Informacija Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu o stanju riječnih vodotoka na području Zeničko-dobojskog kantona sa prijedlogom mjera zaštite priobalnog pojasa. Informacija iz tačke I čini sastavni dio ovog Zaključka. II. III. Zaključak stupa na snagu danom donošenja. Broj: 2- /14. Datum, 21.8.214. godine Zenica DOSTAVLJENO: 1x Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, 1x a/a. PREMIJER Munib Husejnagić, dipl.ing.maš.
J Injormacija stanju vodotoka no podrueju Zenicko-dobojskog kantono so prijedlogom mjera zastite priobolnog pojoso -, ---, BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine ZENICKO-DOBOJSKI KANTON MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, SUMARSTVO I VODOPRIVREDU INFORMACIJA STANJU RIJECNIH KORITA NA PODRUCJU ZENICKO-DOBOJSKOG KANTONA SA PRIJEDLOGOM MJERA ZASTITE PRIOBALNOG POJASA Zenica, juli 214. godine 1
:/ lnjormacija stanju vodotoka na podrucju --_.. Zenicko-dobojskog kantona sa prijed/ogom mjera zastite -_. prioba/nog pojasa Sadrzaj 1. Uvod...3 2. Pregled hidrografske mreze... 3 3. Pregled stanja uredenosti vodotoka... 4 4. Pregled izradene projektne dokumentacije... 4 5. Mape poplavnog podrucja... 5 6. Prijedlog mjera zastite priobalnog pojasa... 5 6.1 Prijedlog gradevinskih mjera i radova na zastiti od voda...6 6.2 Negradevinske mjere po slivovima vodotoka za pojedine opcine...7 6.3 Nadleznosti i obaveze za ciscenje otvora ispod mostova i kisnih preliva nakon nailaska velikih voda...7 7. Osvrt na poplave koje su se desile u maju 214.godine... 8 8. Zakljucna razmatranja... 9 2
I InJormacija a stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijedlogom mjera zastite priobalnog pojasa 1. Uvod Programom rada Skupstine Zenicko-dobojskog kantona za 214. godinu planirano je razmatranje Informacija stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona za 214. godinu u avgustu mjesecu, a Programom rada Vlade za 214. godinu za juli 214. godine. Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu je u okviru Programa utroska sredstava vodnih nakanda narucilo izradu Elaborata stanju uredenosti vodotoka u Zenicko-dobojskom kantonu sa prijedlogom mjera, kojeg je izradio Institut za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, marta 214. godine. Nakon desavanja katastrofalnih poplava iz maja 214.godine, odrzan je sastanak 4.6.214.godine kojeg je organizovalo Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu sa opcinama Kantona, kojom prilikom je sagledano stanje u ovoj oblasti sa posebnim osvrtom na poplave iz maja 214.god. Pri izradi Informacije posebna paznja posvecena je vodotocima II kategorije, zbog zakonske nadleznosti Kantona i opcina po pitanju vlasnistav i s tim u vezi upravljanja javnim vodnim dobrom i vodnim dobrom, te provodenja upravnog nadzora. Informacija je koncipirana tako da obuhvata dva kljucna segmenta, ito: 1. Stanje vodotoka, 2. Prijedlog mjera zastite priobalnog pojasa. Elaborat, na osnovu kojeg je izradena ova Informacija, je sacinjen prema slijedecem programu: 1. Prikupljanje potrebne dokumentacije i podloga, 2. Sastanak u svim opcinama Zenicko-dobojskog kantona, 3. Obilazak svih ugrozenih (plavnih) podrucja na prostoru svake opcine, 4. Obrada prikupljenih podataka i fotografija, 5. Analiza stanja vodotoka. 6. Prijedlog mjera zastite priobalnog pojasa i 7. Kreiranje GIS baze podataka. 2. Pregled hidrografske mreze Prostor Zenicko - dobojskog kantona loci ran je u centralnom dijelu BiH i skoro u cijelosti lezi u slivu rijeke Bosne. Dolina rijeke Bosne je najnaseljeniji dio BiH, sa prosjecnom naseljenoscu oko 116 stanovnika/km 2 Rijeka Sosna protice juznim, jugozapadnim, zapadnim i sjevernim dijelom podrucja Kantona. Duz toka kroz Kanton u nju se ulijevaju vodotoci: Stavnja, FOjnicka rijeka, Trstionica, Zgosca, Ribnica, Lasva, Babina rijeka, Koceva, Gostovic, Krivaja i Usora.(Slika 1) Bistricak, zatim Ljesnica, Na teritoriji Zenicko - dobojskog kantona nema vecih vjestackih akumulacija. Ministarstvo za poljoprivredu, su.~arstvo j.vodoprivredu III 3 Zenlcko-doboJskog kantona II! ~!
Informacija stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijedlogom mjera zastite priobalnog pojasa Slika 1 Hidrografska mreza Zenicko-dobojskog kantona 3. Pregled stanja uredenosti vodotoka Relativno niska stopa privrednih ulaganja, pracena je i nedovoljnim aktivnostima na zastiti od poplava. Iz tog razloga analizirano podrucje Zenicko - dobojskog kantona karakterise izrazito nizak stepen zastite. Obzirom da su radovi na uredenju vodotoka radeni uglavnom prije 199.godine, nije bilo moguce sagledati stanje uredenosti sarno na osnovu projektne dokumentacije. Iz tog razloga da bi se detaljno prikazalo stanje uredenosti vodotoka u Zenicko-dobojskom kantonu, bilo je neophodno izvrsiti obilazak vodotoka. Obilazak je izvrsen zajedno sa predstavnicima sluzbi CZ Opcina. Stepen uredenosti vodotoka prve kategorije i znacajnijih vodotoka druge kategorije za Zenicko dobojski kanton dat je u narednoj tabeli: Tabela 1 Stepen uredenosti vodotoka I kategorije i znacajnijih vodotoka II kategorije u Ze-do kantonu O. d k.. d k' Stepen uredenosti d k uzlna VO oto a uzloa ure enog onta d k R. b r. N azlv VO ota a (k I d k (k ) vo oto a m vo oto a m (%) 2. 3. 4. S. 6. 7. 8. 9. 1. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Krivaja Trstionica Stavnja Ljesnica Stupc:anica Ribnica Babina rijeka Usora Gostovic Tesanjka Koceva Bistricak Fojnicka rijeka Biostica Zgosca Lasva 73,5 34,9 34,1 26,6 22,3 19,3 18,6 18,4 17,5 15,3 13,2 13,1 12,2 1,2 7,5 1,1,92 1,6 2,1 1,69 1,7 3,32 1,6,89,55 1, 1,25 4,69 9,42 9,8 9,24 21,7 8,3 7,29 5,39 13,2 Graficki prikaz regulisanih dijelova vodotoka dat je u bazi podataka, koja je sastavni dio ovog elaborata.za sve manje vodotoke karakteristicno je da zastitne objekte (bez ikakve dokumentacije) cesto rade mjestani koji zive u neposrednoj blizini vodotoka. Ovo po pravilu utice na smanjenje poprecnog profila, odnosno propusne moti korita i umjesto IIplanirane" zastite javljaju se plavljenja, erozije i dr. Na osnovu terenskih obilazaka uocen je i problem neredovnog odrzavanja dionica koje su regulisane. 4. Pregled izradene projektne dokumentacije U okviru sagledavanja stanja u saradnji sa nadleznim opcinskim sluibama prikupljen je spisak izradene projektne dokumentacije. Opcine koje posjeduju projektnu dokumentaciju su Maglaj, Zepce, Kakanj, Zenica, Visoko i Olovo, a opcine koje nemaju izradenu projektnu dokumentaciju za zastitu od voda su: Usora, Doboj Jug, Tesanj, Breza, Vares i Zavidovici. Ministarstvo za poljoprivredu, 5umarstvo i vodoprivredu Zenicko-dobojskog kantona 4
II! 'I' I~ Informacija stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijed/ogom mjera zastite prioba/nog pojasa 5. Mape poplavnog podrucja Pri definisanju plavnih podrucja na vodotocima unutar Zenicko-dobojskog kantona, raspolagalo se podacima iz slijedecih izvora: podaci plavnim podrucjima prikupljeni od strane sluzbi Civil nih zastita pojedinih opcina unutar Zenicko-dobojskog kantona; podaci prikupljeni prilikom obilaska terena; podaci plavnim podrucjima preuzetim iz "Preliminarna procjena poplavnih rizika na vodotocima I kategorije u FBiH", Institut za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, 213. godina,u daljem tekstu «PPPR»; podaci plavnim podrucjima preuzetim iz "Preliminarna procjena poplavnog rizika na vodotocima II kategorije u FBiH", Institut za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, 213. godina,u daljem tekstu «PPPR»; podaci plavnim podrucjima na rijeci Usori, preuzeti iz "Federalni operativni plan odbrane od poplava", ZZV, 21.godina, u daljem tekstu «FOP»; podaci plavnim poligonima rijeke Bosne za povratne periode 1/2, 1/1 i 1/5 preuzetim iz Hidrodinamickog modela rijeke Bosne. U Elaboratu su detaljno opisana plavna podrucja na karakteristicnim vodotocima unutar Zenickodobojskog kantona, za svaku opcinu posebno. 6. Prijedlog mjera zastite priobalnog pojasa U ovom dijelu dat je prijedlog potrebnih mjera kao sto su: projekti zastite, regulacije, ciscenje i uredenje vodotoka i obala korita rijeka, na dionicama koje nisu obuhvacene dosadasnjim regulacionim radovima, a koji imaju znacaj za unaprijedenje stanja voda, te zastitu od poplava. Izvrsen je pregled i analiza postojece dokumentacije (nivoa do kojeg je izradena) u svim opcinama, te definirane mjere i aktivnosti, na nacin da: 1. za dijelove vodotoka na kojima ne postoji uradena projektna dokumentacija, predlaze se izrada iste do nivoa Idejnog projekta, 2. za dijelove vodotoka na kojima postoji uradena projektna dokumentacija do nivoa Idejnog projekta predlaze se izrada Eksproprijacionih elaborata za dobijanje urbanisticke saglasnosti, 3. za dijelove vodotoka na kojima postoji uradena projektna dokumentacija do nivoa Glavnog projekta, predlaze se realizacija projekta. Ukoliko se ne moze pristupiti realizaciji projekta zbog nepostojanja urbanisticke saglasnosti, predlaze se izrada Eksproprijacionog elaborata i eventualna Novelacija Glavnih projekata, 4. za dijelove vodotoka na kojima se predvida ciscenje korita i obala, predlaze se izrada elaborata i realizacija ciscenja, kontinuirano svake dvije godine. 5. za dijelove vodotoka koji su zacijevljeni predlaze se provodenje istraznih radova, te eventualna sanacija tih zacjevljenja. Za dijelove vodotoka gdje se predlaze izrada projektne dokumentacije do nivoa Idejnog projekta, za potrebe izrade te dokumentacije predvida se detaljano provodenje istraznih radova. Kategorizacija u smislu prioriteta za realizacjju mjera po opcinama, predlozena je prema duzinama dionica vodotoka za koje se predlazu mjere. Pregled prioriteta po opcinama za vodotoke I kategorije i za vodotoke II kategorijedat je u Tabela 2. Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu iii 5 Zenicko-dobojskog kantona Iii
Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu ~ 6 Zenicko-dobojskog kantona ~ I Injormacija stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijedlogom mjera zastite priobalnog pojasa Tabela 2 Preg!ed prioriteta po opcinama Zil vodotoke I i II kategorije Vodotok I kategorije R.Br. Opcina Optina (duzina dionice u kmj Vodotok II kategorije (duzina dionice u km) I I 1. Zavidovici 26,6 Kakanj 22,5! 2. Maglaj 24,7 Tesanj 16,9 3. Kakanj 22.5 Zenica 16,7 4. Zepce 18,9 Maglaj 15,3 5. Tesanj 18,2 Vares 9,1 6. Zenica 15,7 Usora 7,3 7. Usora 14,6 Breza 7,2 8. Visoko 13,3 Zavidovici 3,3 9. Olovo 7,1 Zepce 1,4 1. Doboj Jug 5,75 Visoko,4 11. Breza Olovo 12. Vares DobojJug 6.1 Prijedlog gratfevinskih mjera i radova na zastiti od voda Prijedlog gradevinskih mjera i radova na zastiti od voda, za vodotoke u Zenicko - kantonu, podijeljen je na tri cjeline, i to kao prijedlog za: dobojskom 1. Ciscenje i redovno odrzavanje regulisanih dijelova vodotoka, 2. Izradu projektne dokumentacije za dijelove vodotoka gdje ne postoji uradena projektna dokumentacija, 3. Izvodenje radova za dijelove vodotoka gdje postoji uradena projektna dokumentacija. Za svaku cjelinu mjera daje se i procijenjena vrijednosti izrazena u Konvertibilnim markama. Procjjenjena vrijednost ne ukljucuje PDV. Tabela 3 Rekapitulacija gradevinskih mjera Zenicko - dobojski kanton 179.2, 3.485., 7.28.5, 1.692.7,
.. Informacija ostanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijed/ogom mjera zastite priobalnog pojasa 6.2 Negradevinske mjere po slivovima vodotoka za pojedine opcine Podrucje ugrozeno od erozija (eroziono podrucje) je podrucje na kojem zbog djelovanja povrsinskih iii podzemnih voda dolazi do ispiranja, podrivanja iii odronjavanja zemljista i do drugih stetnih pojava, usljed cega se mogu ugroziti zivot i zdravlje Ijudi, njihova imovina, te poremetiti vodni rezim. Bujicni tokovi su povremeni iii stalni vodotoci u kojima zbog intenziteta oborina ifili topljenja snijega nastaju nagle promjene rezima tecenja i koji mogu donijeti u nize dijelove sliva znacajne kolicine nanosa. Glavni uzrok izlijevanja ovih vodotoka predstavlja neuredenost korita, individualna izgradnja potpornih zidova, mostova, nasipa i drugih objekata na obalama vodotoka. Stoga bi uredenje korita spomenutih vodotoka trebalo biti prvi korak u rjesavanju problema plavljenja koji nastaju usljed obilnih padavina i naglog porasta vodostaja. Klasicni europski sistem za uredenje bujica podrazumijeva aktivnosti koji se mogu primijeniti i za spomenute vodotoke i slivove, a to su: 1. Podizanje sistema kamenih pregrada u bujicnim koritima s regulacijama korita, 2. Posumljavanje slivnog podrucja i 3. Mjestimicne melioracije zapustenih 5uma i sikara. Na podrucju Zenicko - dobojskog kantona je veoma gusta hidrografska mreza i postoji mnogo malih bujica konstantnog iii povremenog toka. Upravo je ta zasicenost vodama, i veliki pad terena glavni uzrok pojave plavnih valova koje izazivaju kge kratkog trajanja ali jakog intenziteta. Slivna podrucja ovih vodotoka su uglavnom sumski predjeli, tako se posumljavanjem, odnosno zadrzavanjem oborina u slivu, ne bi postigao znacajniji uticaj na smanjenje naglih pojava velikih voda. 6.3 Nadleznosti i obaveze za ciscenje otvora ispod mostova i kisnih preliva nakon nailaska velikih voda Odredbama Zakona vodama FBiH ("Sluzbene novine Federacije BiW, broj: 7/6) i Zakona vodama ("Sluzbene novine Zenicko-dobojskog kantona", broj: 17/7) utvrdeno je slijedete: 1. U urbanim podrucjima uredena korita (u svrhu zastite) su u vlasnistvu grada iii opcine bez obzira da Ii se radi vodotocima I ill II kategorije. Grad iii opcina su nadlezni za odrzavanje ovih vodnih objekata. 2. Javno vodno dobro za sve povriinske vode II kategorlje u vlasnistvu je opcina (clan 9. stay 3. tacka 2. federalnog Zakona vodama i clan 5. stay 2. kantonalnog Zakona vodama), a da ovlastenja upravljanja javnim vodnim dobrom tj. vodotocima II kategorije vrse organi vlasti, pravna lica i druge institucije u obimu i na nacin propisan ovim zakonom iii drugim aktima nadleznog organa kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom (clan 9 stay 4.), iz cega proizilazi da je u nadleinosti Opcine upravljanje i odrzavanje javnog vodnog dobra na vodotocima II kategorije 3. Potrebno je definisati javno dobro na vodotocima u smislu vlasninva, odnosno da se izradi katastar javnog dobra, odnosno utvrditi granicu vodnog dobra. Agencija za vodno podrucje rijeke Save pokrenula je aktivnosti na izradi katastra javnog dobra za vodotoke I kategorije, a Elaboratom je predlozeno pokretanje ove aktivnosti za vodotoke II kategorije. Nacin prikupljanja i obrada ovih podataka bilo bi potrebno uskladiti sa Agencijom za vodno podrucje rijeke Save. Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo I vodoprivredu ~ 7 I!I,II Iii Iii ~
In[ormacija stanju vodotoka na podrucju Zenitko-dobojskog kantona sa prijed/ogom mjera zastite priobalnog pojasa -----"----"'---_'---...:_--=----=-----'------"'---'---''----- -,,'-,-,",''''',''-------- Ove aktivnosti sigurno mogu doprinijeti kvalitetnijem i efikasnijem izvodenju gradevinskih mjera, a narocito u fazi izrade projektne dokumentacije. Nisu rijetki slucajevi problema sa eksproprijacijom zemljista u fazama izgradnje vodnih objekata, sto znatno usporava i poskupljuje radove. 7. Osvrt na poplave koje su se desile u maju 214.godine Poplave koje su u maju mjesecu zadesile Zenicko - dobojski kanton u pojedinim podrucjima prevazilaze sve do sada zabiljezene, a Vlada Fedeacije BiH i Vlada Zenicko-dobojskog kantona donijele su Odluke stanja prirodne nesrece na podrucju cijele Federacije, odnosno Zenickodobojskog kantona. Obzirom da se jos uvijek vrse aktivnosti na otklanjanju posljedica uzrokovanih poplavama, koje su katastrofalne prema dosadasnjim pokazateljima, u narednom periodu bi se trebala izvrsiti analiza ovih poplava. Iz tog razloga se ne mogu dati ni procijenjene vrijednosti kojim vodostajima i protocima se radilo za pojedina poplavna podrucja, osim podatka da su pop lave prevazisle sve dosadasnje zabiljezene, na pojednim poplavnim podrucjima. U sklopu aktivnosati na dopuni Kantonalnog operativnog plana odbarane od poplava detaljno su opisane i prikazane povijesne i buduce poplave, gdje se vidi da su pojedina podrucja koja su zahvacena trenutnim poplavama i u proslosti plavila. Primjer je grad Maglaj, koji je u trenutnim poplavama ponajvise poplavljen, a upravo kroz PPPR-a identificiran je poplavni poligon na podrucju cijelog grada (Slika 2). Slika 2 Poplavni poligon iz PPPR-a, u gradu Maglaju Takode i grad Olovo je u proslosti bio izlozen poplavama. Tacnije 12.maja1965.godine poplavljen je cijeli grad, sto se moze vidjeti na Slika 3. Stika 3 Poplava u gradu Olovo, 1965.godine Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu Ills ~i
Informacija stanju vodotoka na podrucju Zenicko-dobojskog kantona sa prijedlogom mjera zastite priobalnog pojasa 8. ZAKUUCNA RAZMATRANJA Na osnovu iznesenih pokazatelja iz ove Informacije moze se zakljuciti slijedece: Elaboratom su analizirani svi vodotoci koji su zahvaceni i posljednjim poplavama, te su date mjere kojima bi se poboljsao kvalitet zastite od velikih voda na tim vodotocima. Javno vodno dobro za sve povrsinske vode II kategorije u vlasnistvu je opcina {clan 9. stav 3. tacka 2. Zakona vodama ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj: 7/6) i clan 5. stav 2. Zakona vodama ("Sluzbene novine Zenicko-dobojskog kantona", broj: 17/7)), a ovlastenja upravljanja javnim vodnim dobrom tj. vodotocima II kategorije vrse organi vlasti, pravna lica i druge institucije u obimu i na nacin propisan ovim zakonom iii drugim aktima nadleznog organa kojima je preneseno pravo upravljanja javnim vodnim dobrom (clan 9 stav 4.), iz cega proizilazi da je u nadleznosti Opcine upravljanje i odriavanje javnog vodnog dobra na vodotocima II kategorije. Godisnji Program utroska sredstava vodnih naknada donosi se na osnovu clana 178. federalnog Zakona vodama i clanu 125. kantonalnog Zakona vodama Zenicko-dobojskog kantona. Prema Zakonu vodama, sredstva vodnih naknada su strogo namjenska sredstva, a prihodi koji pripadaju kantonu usmjeravaju se na osnovu godisnjeg plana i programa kantonalnog ministarstva nadleinog za vode, u namjene iz clana 14. Zakona - zastitne objekte, objekte za odvodnjavanje, objekte za iskoristavanje voda, te objekte za zastitu voda od zagadivanja, kao i ostale aktivnosti vezane za poslove upravljanja vodama (izrada tehnicke dokumentacije, podloga za izdavanje koncesija i dr.). Kantonalnim Zakonom vodama u clanu 121. svi poslovi vezani za upravljanje vodama na podrucju Kantona, ukljucujuci i vrsenje svih strucno-tehnickih poslova vezanih za pripremu i realizaciju Programa ulaganja sredstva vodnih naknada u oblast vodoprivrede, stavljeni su u nadleinost Ministarstva za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu. Projekti planirani Programom su u skladu sa Strategijom upravljanja vodama 21.-222. godine (Plan realiziranja mjera za dostizanje ciljeva upravljanja vodama) i Strategijom razvoja Zenicko-dobojskog kantona za period 21.-22. godina (tacka 3.2.2 Razvoj regionalne infrastukture na osnovu potreba lokalne zajednice), a planira se realizacija prioritetnih projekata za planski period, odnosno za doticnu budietsku godinu. OpCine mogu predloiiti realizaciju projekata od interesa za opcinu, konkretno za projekte koji se odnose na zastitu od voda. Ovdje treba posebno istaci da na podrucju Kantona kod svih opcina jos uvijek najvisi prioritet imaju projekti vodosnabdijevanja i odvodenja otpadnih voda. Iz navedenog razloga u dosadasnjem periodu opcine su predlagale iznimno mali broj projekata koji su se odnosili na zastitu od voda, pri cemu isti nisu imali visok prioritet. S obzirom na posljednje poplave, Vlada Kantona usvojila izmjene Programa, kojima su planirana posebna sredstva za otklanjenje posljedica od poplava. Programom utroska sredstava za 214. godinu. Isto tako, Programom su planirane odredene aktivnosti na izradi elaborata utvrdivanja granice vodnog dobra za vodotoke II kategorije (shodno zakonskoj nadleinosti) i to za najugroienije lokalitete, jer se ovoj aktivnosti treba pristupiti sukcesivno, buduci na veliki obuhvat, odnosno vrlo razvijenu hidrografsku mreiu vodotoka II kategorije. Iz prijedloga mjera je vidljivo da su za realizaciju pojednih mjera potrebna vrlo velika finansijska sredstva (preko 1 mil KM), a provodenje mjera i aktivnosti moie se, 5 obzirom na zakonsku nadleznost, provoditi iskljucivo u saradnji sa opcinama, potrebno je utvrditi najprioritetnije projekte za realizaciju kroz godisnje pia nove ulaganja sredstava vodnih naknada, a takode opcine trebaju traziti druge modalitete finansiranja kroz predpristupne fondove, povoljne kredite i 51, u skladu sa Strategijom upravljanja vodama 21.-222. godine. "O~~iva~ ~~~ar Ministarstvo za poljoprivredu, sumarstvo i vodoprivredu!ii 9 iii!ii m ijl*