Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 283 TU NE MOÆE NI KO ÆIV IMAT PLAN HO E LI SE VRATIT : PROMJENLJIVE ARTIKULACIJE POVRATKA U DOMOVINU ME U HRVATSKIM EKONOMSKIM MIGRANTIMA U NJEMA»KOJ Jasna»APO U listopadu 2010. godine u njemaëkom gradu Regensburgu razgovarala sam s jednim hercegovaëkim Hrvatom koji u tom gradu æivi od 1970. godine. Kao i mnogobrojni drugi hrvatski ekonomski migranti koji od πezdesetih ili sedamdesetih godina proπloga stoljeêa rade u NjemaËkoj, jasno se i æivo sjeêa toënoga datuma dolaska kao i osjeêaja koje je tada gajio, siguran u to da je u tu zemlju doπao na kraêe, odreappleeno vrijeme ne bi li zaradio za fldæeparac«. Na moje pitanje kako to da se planirani povratak nije ostvario, gotovo zaplakavπi, moj sugovornik je kazao: flto ti je ono najgore πto nas muëi.»etrdeset godina smo ovdje, djeca su se tu rodila... Dole [u Hercegovini] sam kuêu pravio, sve... ulag o sam... a plan, tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... Toliko dugo sam dole radio i ulagao, ali djeca su tu, moraπ bit gdje su djeca... Nekad razmiπljam [da se vratim], ali kako? Djeca su tu, trebaπ medicine, dole je puno teæe; nema reda ni dræave, to je teπko...«u tekstu analiziram zaπto, unatoë tome πto je napuπteni dom u migrantskoj imaginaciji flmitsko mjesto Ëeænje«(Brah, 1996., 192), prva generacija hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj desetljeêima odgaapplea povratak u dom(ovinu), da bi ga na kraju eventualno samo djelomiëno ostvarili kao transnacionalan naëin æivljenja izmeappleu dvaju mjesta jednoga smjeπtenoga u domovini, drugoga u zemlji koju su nastavali veêi dio radnoga vijeka. Iz kazivanja ovoga i mnogih drugih ekonomskih migranata koje sam sretala tijekom desetogodiπnjega istraæivanja meappleu tom populacijom u Münchenu, Regensburgu i Berlinu jasno je da je razmiπljanje o povratku dugotrajan, viπeobrazan i sloæen proces Ëiji je okvir zadan promjenljivim migracijskim politikama i mjerama ne samo u zemlji æivota i rada nego i u zemlji podrijetla. Drugo, razvidno je da proces odluëivanja o povratku sadræi pragmatiëno procjenjivanje moguênosti πto se migrantu nude u obje zemlje. Nadalje, moæe se uoëiti i da se planiranje neprestano redefinira s obzirom na individualni i obiteljski æivotni tijek i povijesno vrijeme u kojemu se odvija. Ti mikro-, mezo- i makroëimbenici 283
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 284 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive utjeëu i na promjene u znaëenju pojma povratak te mogu dovesti do odustajanja od njega. 1 MoguÊe je razlikovati dvije faze planiranja povratka meappleu hrvatskom ekonomskom migracijom u NjemaËkoj. U ranim godinama migracije, plan povratka bio je upisan u migracijsku strategiju i bio je razmjerno jednostavan i nedvosmislen (»apo ÆmegaË, 2005.). U danima procvata njemaëkoga gospodarstva πezdesetih godina proπloga stoljeêa Savezna Republika NjemaËka je u nedostatku vlastite radne snage regrutirala strane radnike iz juænih i istoënih europskih zemalja. Migrantima su se nudili iskljuëivo kratkoroëni radni ugovori koji su objema stranama i njemaëkoj i migrantskoj trebali poruëiti da je rijeë o privremenom, vremenski ograniëenom zapoπljavanju. Drugim rijeëima, tadaπnja tzv. rotacijska politika regrutiranja radne snage podupirala je brz povratak stranih radnika (Kolinsky, 1996., Lapeyronnie, 1992., Bougarel, 1992., Münz, 1995.). NjemaËka je imigracijska politika djelovala u sinergiji s jugoslavenskom politikom, koja je polovicom πezdesetih godina proπloga stoljeêa dopustila zapoπljavanje u inozemstvu 2 pa je prema nekim procjenama do 1971. godine izmeappleu 700 tisuêa i milijun ljudi radilo u inozemstvu (MesiÊ, 1991.). Meappleutim, zbog ideoloπkih ga je razloga proglasila flprivremenim«, a migrante flradnicima na privremenom radu u inozemstvu«. 3 Ta je sintagma postala leitmotif jugoslavenske ekonomske migracijske politike. Podrazumijevala je s jedne strane da, Ëak i kad se o njima nije mogla brinuti, dræava nije napustila svoje graappleane, a s druge da Êe se radnici vratiti u zemlju. Na pozadini takve ideoloπke interpretacije zapoπljavanja u inozemstvu u πezdesetim i sedamdesetim godinama proπloga stoljeêa emigracija je postala flnormalan naëin zapoπljavanja«, paëe, bila je poticana (MesiÊ, 1991.). Tako je i njemaëka i jugoslavenska transdræavna politika zapoπljavanja djelovala unutar logike koja je povratak smatrala flprirodnim«i jedinim moguêim ishodom zapoπljavanja radne snage u inozemstvu. Obje su se stopile s predodæbom samih radnika da odlaze na kraêe vrijeme kako bi zaradili izvjesnu svotu 1 Tekst je saæetak opseænije analize individualnih priëa hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu i Regensburgu. Istraæivanja su obavljena u sklopu projekta flrückkehr-migration aus Deutschland nach Kroatien. Historische und aktuelle Aspekte«(DAAD-MZO 2010. 2011.). 2 Godine 1962. amnestirani su svi ekonomski migranti koji su do tada ilegalno napustili zemlju te je usvojena nova politika ekonomske emigracije utemeljena na ideoloπkoj interpretaciji da njezin razlog leæi u meappleunarodnom, a ne u domaêem træiπtu rada (NovinπÊak, 2009.). 3 Sintagma je prvi put spomenuta u Instrukciji o naëinu zapoπljavanja u inozemstvu u izdanju Saveznog sekretarijata za rad (MesiÊ, 1991.). 284
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 285 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... novca te da Êe se ubrzo vratiti. Doista, πezdesetih i sedamdesetih godina povratak je nerijetko i realiziran, no statistiëkim podacima o njegovim razmjerima ne raspolaæemo. Nakon objave tzv. Anwerbestoppa iz 1973. godine, koji je onemoguêio regrutaciju novih stranih radnika a time i obnavljanje isteklih radnih ugovora (Kolinsky, 1996.), poëinje razdoblje intenzivnijega povratka potaknuto, izmeappleu ostaloga, mjerama koje je NjemaËka uvela u æelji da smanji broj stranih radnika u svojoj zemlji (Wolbert, 1995.). Unutar europskoga migracijskog sustava povratak je bio razmjerno flnormalna«pojava, pa je i povratak turskih i jugoslavenskih radnih migranata iz NjemaËke u sedamdesetim i osamdesetim godinama proπloga stoljeêa dobro prouëen (BauËiÊ i MaraviÊ, 1971., NejaπmiÊ, 1981., Wolbert, 1995.). Procijenjeno je da su migracije iz Jugoslavije bile fljoπ manje nego druge jednosmjerna ulica«(bauëiê i Groß, 1987., 90), meappleutim pouzdanih statistiëkih podataka o broju povratnika osamdesetih godina takoappleer nema. Migranti su, tada veê s ugovorima na neodreappleeno vrijeme i reguliranim trajnim boraviπnim dozvolama, ostajali u NjemaËkoj i organizirali obiteljski æivot transnacionalno ili su iskoristili nove mjere njemaëke imigracijske politike i u NjemaËku doveli obitelj. U tom razdoblju istraæivaëi govore o flstalnoj privremenosti«(klimt, 1989.) stranih radnika u NjemaËkoj. Naime, oni se tamo nastanjuju, a plan povratka odgaapplea se na neko vrijeme i manje je ovisan o dræavnim politikama, a viπe o obiteljskim prilikama i trenutku (fazi) u obiteljskom i individualnom æivotu migranata. Mjesto πkolovanja djece postaje indikativno za obiteljske planove o tome gdje Êe ubuduêe æivjeti (»apo ÆmegaË, 2005.): ponekad se majka i djeca vraêaju u domovinu da bi djeca zapoëela πkolovanje; 4 ponekad se samo djeca otpremaju na πkolovanje u domovinu, a roditelji ostaju fljoπ koju godinu«u inozemstvu; ponekad se vraêaju cijele obitelji; ili pak svi ostaju u NjemaËkoj. U prva tri sluëaja u obiteljsko planiranje i dalje je ukljuëena ideja povratka, πto ne znaëi da je ona ikad realizirana; u posljednjemu povratak viπe nije izvjestan. Premda je ideja o povratku manje ili viπe stalno prisutna pa i upisana u prvotne migracijske strategije, povratak se viπekratno odgaapplea kako u ranoj tako i u kasnijoj fazi ekonomske migracije. Ako je odluëeno da se djeca πkoluju u NjemaËkoj, povratak je na neko vrijeme vrijeme trajanja πkolovanja djece suspendiran. Nakon πto su potomci zavrπili πkolovanje, a prva migrantska generacija zaπla u pedesete godine æivota, povratak se joπ jednom odgaapplea za razdoblje u kojemu Êe migranti steêi mirovinu. Tada se migrantima Ëini da su zaπli u 4 No to nije uvijek znaëilo i definitivan povratak Ëlanova obitelji. Poznati su naime sluëajevi ponovne emigracije. 285
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 286 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive æivotnu dob u kojoj je teπko traæiti nov posao. Istodobno, njihova je odluka pod utjecajem druπtveno-gospodarskih prilika i njihove percepcije. Vaæno obiljeæje procesa odluëivanja o povratku i njegove realizacije je paæljivo i pragmatiëno odmjeravanje prilika i moguênosti πto se migrantu nude u obje zemlje u domeni gospodarstva, socijalnoga osiguranja, zdravstvene zaπtite i sl. Upravo je to onaj Ëimbenik koji uravnoteæuje Ëeænju migranta za povratkom u zaviëaj, odnosno domovinu i odgaapplea njegovo ostvarenje, o Ëemu svjedoëe mnogobrojne priëe migranata o nerealiziranom, ali dugo godina pripremanom povratku u radno aktivnoj dobi. Drugim rijeëima, premda ne mora figurirati kao realistiëna opcija za mjesto æivljenja, potvrappleuje se da je zaviëaj flmjesto«ili flprivilegirana lokacija prema kojoj je usmjerena Ëeænja«(Skrbiπ, 1999., 42). Ostvarenje hrvatske neovisnosti poëetkom devedesetih godina vaæan je makrostrukturni povijesni dogaappleaj koji je odigrao znaëajnu ulogu u razmatranjima povratka i njegovoj realizaciji. Meappleutim, njegovo je djelovanje bilo dvojako: premda jest potaknuo dio ljudi na povratak, imao je i suprotno djelovanje te je joπ jednom na duæe razdoblje odgodio planirani povratak ne samo zbog rata i teπke poratne svakodnevice nego i stoga πto je rat u Bosni i Hercegovini, te donekle u Hrvatskoj, donio kretanje u suprotnom smjeru jer su uslijed ratnih opasnosti Ëlanovi obitelji koji su æivjeli tim zemljama, a Ëiji su oëevi i supruzi radili u NjemaËkoj, potraæili utoëiπte u NjemaËkoj. Tako su mnogobrojne, do tada desetljeêima razdvojene obitelji okupljene na jednom mjestu (»apo ÆmegaË, 2007.). Kod bosanskohercegovaëkih Hrvata rat je promijenio i destinaciju njihova planiranoga povratka. Naime, zbog nesigurne sadaπnjosti, a i nesagledive buduênosti i prilika u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina proπloga stoljeêa, Hrvati iz tih krajeva preusmjeruju svoje investicije u Hrvatsku, raëunajuêi da je odlazak u Hrvatsku izgledniji od povratka u zaviëaj. Premda osamdesetih i devedesetih godina proπloga stoljeêa hrvatski ekonomski migranti u NjemaËkoj do daljnjega odgaappleaju povratak, prakticiraju bilokalizam i bifokalnost (Rouse, 1991.) te godinama odræavaju dva kuêanstva (neki i imanja) u Hrvatskoj/Bosni i Hercegovini na dva lokaliteta smjeπtena u dvije dræave. Oni desetljeêima njeguju dvostruku prostornu i æivotnu referencu: s jedne strane lociranu negdje u NjemaËkoj, a s druge u domovini, obiëno, ali ne iskljuëivo, u regiji podrijetla supruga/oca. Njihov je æivot istkan od veza i odnosa kojima povezuju ta dva mjesta i ljude koji u njima æive kao i cirkulacije dobara, novca, usluga i uzajamne pomoêi u oba smjera unutar toga transnacionalnog prostora (Basch i sur., 1994., Glick Schiller i sur., 1992.). Drugdje sam izloæila tezu da je taj meappleudræavni translokalizam obiljeæio æivote prve generacije hrvatskih radnih migranata u NjemaËkoj te da je kljuëna metafora njihova viπedesetljetna æivota πto obuhvaêa NjemaËku i Hrvatsku i/li Bosnu i Hercego- 286
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 287 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... vinu (»apo ÆmegaË, 2003.). Takvi su oblici translokalnih veza u dvama nacionalnim prostorima omoguêeni relativnom blizinom zemalja podrijetla i zemalja naseljavanja i rada, odnosno pristupaënoπêu posjeêivanja zaviëaja, i utoliko predstavljaju znatnu razliku u odnosu na moguênosti ostvarivanja transnacionalnih i translokalnih migracijskih obrazaca meappleu drugim hrvatskim iseljeniëkim skupinama naseljenima u udaljenim zemljama i na drugim kontinentima. Prva generacija hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj danas je veê u mirovini ili neposredno pred umirovljenjem te se postavljaju pitanja vraêaju li se, kako zamiπljaju povratak, odnosno, ako su veê umirovljeni, jesu li se vratili. Odgovori na ta pitanja ne mogu se dati jednoznaëno jer svjedoëimo razliëitim oblicima povratka, odnosno naëinima organiziranja æivota u kasnijoj æivotnoj dobi. Premda nije potpuno nestao, definitivan povratak ustupio je mjesto parcijalnom povratku ili povratku u obliku alternirajuêih aranæmana (»apo ÆmegaË, 2010.): nakon πto odu u mirovinu, migranti se odluëuju na viπemjeseëni boravak u zaviëaju ili, opêenitije, u zemlji podrijetla, obiëno u ljetnim mjesecima, a ostatak godine provode u NjemaËkoj. Zadovoljni su takvim aranæmanom ne samo zbog toga πto njime zadræavaju neke ekonomske i druπtvene povlastice u NjemaËkoj nego i zbog emocionalnih razloga: omoguêuje im da dio godine budu uz djecu i unuke koji i nadalje æive u NjemaËkoj i koji su i u ovome æivotnome, obiteljskome i migracijskome trenutku vaæni Ëimbenici donoπenja odluke o mjestu æivota, odnosno o povratku i naëinima njegova ostvarenja. Pritom migranti nerijetko iskazuju snaænu povezanost uz mjesta u NjemaËkoj u kojima su proveli veêi dio æivota (»apo ÆmegaË, 2010.). Na temelju uvida u povratniëku problematiku prve generacije hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj dræim kako je neodgovarajuêe upisivati stabilnost, fiksnost i nedvosmislenost ideji, odnosno planu povratka unatoë tome πto je izvjesna naturaliziranost povratka upisana u migracijske strategije ekonomskih migranata kroz prvotne migracijske politike NjemaËke i Jugoslavije πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeêa. Longitudinalno empirijsko istraæivanje koje provodim u NjemaËkoj omoguêuje promatranje duæega razdoblja migracijskoga ciklusa i æivotnoga tijeka migranata i njihovih obitelji, u kojemu se planiranje povratka nadaje kao proces odluëivanja s razliëitim predznacima. Etnografsko istraæivanje πto omoguêuje poniranje u ljudsko iskustvo, percepcije i emska objaπnjenja 5 vodi hipotezi da je planiranje povratka dinamiëna aktivnost koja se stalno prilagoappleava promjenljivim mezo- i makroprilikama u obje zemlje te konkretnom trenutku i dogaappleajima u migrantovoj osobnoj i obiteljskoj povijesti. Tu promjenljivu prirodu planiranja i realizacije povratka najbolje ilustrira 5 Razumijevanja iz oëiπta sudionika migracijskih procesa. 287
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 288 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive citat iz kazivanja navedenoga na poëetku: fltu ne moæe ni ko æiv imat plan ho- Êe li se vratit.«nadalje, pokazuje se da ideja povratka doæivljava i adaptacije i mijene u znaëenju. Povratak viπe nije Ëin definitivnog, jednosmjernog kretanja nego zadobiva oblike flkretanja amo-tamo«izmeappleu dvaju mjesta u dvije zemlje. UsvajajuÊi takav alternirajuêi modus æivljenja, migranti i nadalje prakticiraju bifokalnost i bilokalizam koje su razvili tijekom radnoga vijeka, nastavajuêi prostor izmeappleu, meappleudræavni translokalni prostor ili, kako se uobiëajilo govoriti, transnacionalni prostor. Povratak dakle za njih danas znaëi nastavak cirkuliranja u transnacionalnom prostoru, izmeappleu i u NjemaËkoj i Hrvatskoj, odnosno Bosni i Hercegovini. Literatura Basch, L., Glick Schiller, N., Szanton Blanc, C. (1994.), Nations Unbound: Transnational Projects and the Deterritorialised Nation-state, New York, Gordon and Breach. BauËiÊ, I. i Groß, B. (1987.), Rückkehr und Reintegration jugoslawischer Arbeitnehmer aus der Bundesrepublik Deutschland, Saarbrücken-Bonn. BauËiÊ, I. i MaraviÊ, Æ. (1971.), VraÊanje i zapoπljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske, Zagreb, Institut za geografiju SveuËiliπta u Zagrebu. Bougarel, X. (1992.), Allemagne: Assimilation ou préservation des spécificités. U: D. Lapeyronnie (ur.), Immigrés en Europe: Politiques locales d intégration (str. 19-54), Paris, Harmattan. Brah, A. (1996.), Cartographies of Diaspora. Contesting Identities, London, Routledge.»apo ÆmegaË, J. (2003.), Dva lokaliteta, dvije dræave, dva doma. Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu, Narodna umjetnost. Hrvatski Ëasopis za etnologiju i folkloristiku, 40 (2): 117-131.»apo ÆmegaË, J. (2005.), Trajna privremenost u NjemaËkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata. U: D. ÆiviÊ i sur. (ur.), Stanovniπtvo Hrvatske dosadaπnji razvoj i perspektive (str. 255-273). Zagreb, Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar.»apo ÆmegaË, J. (2007.), Spanning National Borders: Split Lives of Croatian Migrant Families, Migracijske i etniëke teme, 23 (1-2): 33-49.»apo ÆmegaË, J. (2010.), Bosansko-hrvatski migranti u Münchenu, Hrvatski iseljeniëki zbornik 2011: 123-135. Glick Schiller, N., Basch, L. i Szanton Blanc, C. (1992.), Toward a Transnational Perspective on Migration: Race, Class, Ethnicity and Nationalism Reconsidered, New York, The New York Academy of Sciences. Klimt, A. (1989.), Returning flhome«: Portuguese Migrant Notions of Temporariness, Permanence, and Commitment, New German Critique, 46: 47-70. Kolinsky, E. (1996.), Non-German Minorities in Contemporary German Society. U: D. Horrocks i Kolinsky, E. (ur.), Turkish Culture in German Society Today (str. 71-111), Providence, Berghahn Books. Lapeyronnie, D. (1992.), Les politiques locales d intégration des immigrés en Europe. U: D. Lapeyronnie (ur.), Immigrés en Europe: Politiques locales d intégration (str. 5-17), Paris, Harmattan. 288
Iseljen_knjb 11.06.14 10:10 Page 289 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... MesiÊ, M. (1991.), Druπtveni razvitak i vanjske migracije u poslijeratnoj Jugoslaviji. U: M. MesiÊ i sur., Vanjske migracije i druπtveni razvitak (str. 9-34), Zagreb, Institut za migracije i narodnosti SveuËiliπta u Zagrebu. Münz, R. (1995.), Where did They all Come From? Typology and Geography of European Mass Migration in the Twentieth Century. Berlin, Humboldt-Universität zu Berlin, Demographie aktuell, no. 7. NejaπmiÊ, I. (1981.), Povratak jugoslavenskih vanjskih migranata i njihovo ukljuëivanje u gospodarski i druπtveni æivot zemlje. Zagreb, Centar za istraæivanje migracija, Rasprave o migracijama 73. NovinπÊak, K. (2009.), The Recruiting and Sending of Yugoslav flgastarbeiter«to Germany: Between Socialist Demands and Economic Needs. U: U. Brunnbauer (ur.), Transnational Societies, Transterritorial Politics. Migrations in the (Post-)Yugoslav Region, 19th 21st Century (str. 121-143), München, R. Oldenbourg Verlag. Rouse, R. (1991.), Mexican Migration and the Social Space of Postmodernism, Diaspora, 1: 8-23. Skrbiπ, Z. (1999.), Long Distance Nationalism: Diasporas, Homelands, and Identities. Aldershot, Ashgate. Wolbert, B. (1995.), Der getötete Paß. Rückkehr in die Türkei: eine ethnologische Migrationsstudie. Berlin, Akademie Verlag. 289