Razvoj stomatologije u Hrvatskoj Zvonimir KaiÊ Zavod za dentalnu antropologiju Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Saæetak Suvremena stomato

Транскрипт

1 Razvoj stomatologije u Hrvatskoj Zvonimir KaiÊ Zavod za dentalnu antropologiju Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Saæetak Suvremena stomatologija vuëe korijen znanstvene medicinske grane od godine 1728., tj. otkako je objavljeno djelo Pierrea Faucharda pod naslovom Le chirurgien dentiste où traité des dents. Bolesti usne πupljine, osobito bolesti zuba, pratilje su Ëovjekova æivota od njegovih poëetaka. Isto su tako stara i nastojanja da se lijeëe bolesti usta i zuba. Stomatologija u Hrvatskoj razvijala se na usporediv naëin kao i u drugim europskim zemljama, a prema druπtvenim i materijalnim prilikama u nas. Primorski gradovi imali su joπ od 13. stoljeêa u sluæbi stalne lijeënike fizike, kirurge, ljekarnike i brijaëe (niæe kirurge), a Dubrovnik godine prvi osniva i zubno-lijeëniëku sluæbu kao zasebnu granu opêe zdravstvene zaπtite. U kopnenome dijelu Hrvatske stomatologija se razvija kasnije, te krajem 18. stoljeêa i poëetkom 19. stoljeêa, npr. u Zagrebu, ima osoba koje se iskljuëivo bave zubarstvom, a u 19. stoljeêu imenuju se i gradski zubari. Djelovanje πkolovanih stomatologa, u to doba preteæno stranaca, pojedinaëno je, samostalno i temelji se na zaradi. Javna stomatoloπka sluæba bræe se razvijala od dvadesetih godina proπloga stoljeêa (πkolske, gradske, dræavne poliklinike). U velikim srediπtima (Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu) utemeljene su poliklinike, a samo u Zagrebu Stomatoloπka klinika (1931.). Specijalizacije pojedinih stomatoloπkih grana u Hrvatskoj poëinju od godine, a bile su samo dvije. Danas bi doktor stomatologije mogao specijalzirati osam grana. K tome treba dodati i potrebu trajnog usavrπavanja, koja je utkana u sadaπnji Zakon o zdravstvu. Raπirenost bolesti usta, usne πupljine, zuba i Ëeljusti u Hrvatskoj velika je. PoËetkom godine u Hrvatskoj se uvodi Meappleunarodna klasifikacija bolesti u stomatologiji (MKBS) za odreappleene bolesti (karijes zuba, parodontopatije, ortodontske anomalije, zloêudne tumore usta, rascjepe usta i nepca...). Stomatoloπko πkolstvo zaëeto je osnutkom Katedre za stomatologiju i zubarstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine s prvim nastavnikom Eduardom RadoπeviÊem. Stomatoloπka klinika, premda osnovana godine, stvarno je otvorena u novoizgraappleenoj zgradi na irokom brijegu na alati, s predstojnikom Ivom»uparom koji ju je vodio tri sljedeêa desetljeêa. U Splitu je bila osnovana Viπa zubarska πkola, istovrsna i u Zagrebu 1947., te godine Odontoloπki odsjek na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji je prerastao u samostalni Stomatoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu. Acta Stomat Croat 2002; 5-18 PREGLEDNI RAD Primljeno: 1. oæujka Adresa za dopisivanje: Zvonimir KaiÊ Zavod za dentalnu antropologiju Stomatoloπki fakultet GunduliÊeva 5, Zagreb zvonimir.kaic@sfzg.hr Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 5

2 Prvi dekan Fakulteta bi je Æivko Bolf. Stomatoloπki studij na Rijeci utemeljen je u sklopu Medicinskog fakulteta godine. ZnanstvenoistraæivaËka djelatnost u stomatologiji moæe se pratiti viπe od sto godina. U poëetku su to bili pojedinci, a danas je s porastom mnoæine istraæivaëa stvorena kritiëna masa za osnutak Centra za interdisciplinarnu djelatnost u stomatologiji. Pisana rijeë traje veê desetljeêima u Ëasopisima (Folia stomatologica, na æalost prestao izlaziti godine, Acta Stomatologica Croatica; u novije vrijeme Hrvatski stomatoloπki vjesnik), te brojnim skriptama, priruënicima, udæbenicima i u novije vrijeme internetskim stranicama. Druπtvena organiziranost struke krenula je godine osnutkom Zadruge hrvatskih stomatologa, a danas imamo Hrvatsko stomatoloπko druπtvo i niz specijalistiëkih druπtava u sklopu Hrvatskoga lijeëniëkog zbora, te od Hrvatsku stomatoloπku komoru. Nakon osnutka samostalnog Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu (1962.) bitno je poboljπana struktura visokoπkolovanih kadrova u stomatologiji u Hrvatskoj, a πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeêa nastao je i veêi izvoz stomatologa u europske zemlje (npr. SR NjemaËku, vicarsku). Danas se, na æalost, joπ uvijek ne moæemo pohvaliti bitnim smanjenjem rasta zubnoga karijesa i njegovih posljedica u hrvatskom puëanstvu. KljuËne rijeëi: zubarstvo, stomatologija, Hrvatska, povijest. Uvod Suvremena stomatologija vuëe korijen znanstvene medicinske grane od godine tj. otkako je objavljeno djelo Pierrea FAUCHARDA (1) pod naslovom Le chirurgien dentiste où traité des dents. No bolesti usne πupljine, i osobito bolesti zuba, pratilje su Ëovjekova æivota od njegovih poëetaka. Isto su tako stara i nastojanja da se lijeëe bolesti usta i zuba. Hrvatska je u svojoj proπlosti Ëesto bila razdijeljena stranim dræavnim sustavima te se je i razvijala pod njihovim utjecajima. Kopneni dio Hrvatske stoljeêima je bio pod utjecajem Austro-Ugarske, a jednim dijelom i pod Turcima. Obalni pak dio bio je pod MleËanima, Francuzima, Austrijancima. Te Ëinjenice bitno su utjecale na regionalni razvoj zdravstvene kulture u Hrvatskoj, pa time i stomatologije. Organizacija stomatoloπke zdravstvene skrbi Primorski gradovi, kao npr. Dubrovnik, imali su joπ od 13. stoljeêa u sluæbi stalne lijeënike fizike, kirurge, ljekarnike i brijaëe (niæe kirurge). Zubno- -zdravstvenu sluæbu u Dubrovniku obavljali su u pravilu kirurzi i brijaëi, ili niæi kirurzi. LijeËenje zuba bilo im je sporedno zanimanje te su zato Ëesto imali konkurente meappleu πarlatanima i nazovilijeënicima (2). Glavni zahvat lijeëenja zuba bio je zapravo da ga se izvadi. U inventaru zadarskoga kirurga brijaëa FIORINIJA iz godine moæemo vidjeti instrumente s pomoêu kojih se bavio kirurgijom, ginekologijom i zubarstvom (3). Dubrovnik godine osniva zubno-lijeëniëku sluæbu kao zasebnu granu opêe zdravstvene zaπtite. Gaetano PIERINI, zubni lijeënik (chirurgo-dentista) koji je doπao iz Italije u Dubrovnik, vodio je tu sluæbu za plaêu od 12 denara na dan. Na sliëan se naëin razvijala javna zdravstvena sluæba i u drugim 6 ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

3 Slika 1. PoËetni dio zapisnika o izboru Gaetana Pierinija za zubara DubrovaËke Republike godine Figure 1. Part of the document about election of Gaetano Pierini as dentist of the Republic of Dubrovnik 1777 dalmatinskim gradovima. kolovani struënjaci u to doba mahom su stranci (2). U kopnenome dijelu Hrvatske zdravstvene su prilike u 18. stoljeêu bile izrazito loπe. BuduÊi da je u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji godine bilo samo Ëetiri lijeënika, suviπno bi bilo oëekivati da su se posebno bavili joπ i zubima. Zato je u to doba u seoskim sredinama bila nezamjenjiva uloga brijaëa i pojedinih spretnijih samouka. Znanje se stjecalo uz pomoê raznih ljekaruπa, kalendara i sliënih publikacija (4). Krajem 18. i poëetkom 19. stoljeêa u Zagrebu ima osoba koje se iskljuëivo bave zubarstvom (5). BrijaËa-kirurga bilo je tada veê i u drugim gradovima kopnene Hrvatske (6). Kirurzi-barbiri brojëano su rasli, pa su osnovali i svoj ceh za zaπtitu vlastitih interesa. Neki od njih postigli su i velik druπtveni ugled. Primjerice, zagrebaëki je barbir Mihajlo DAB 8. sijeënja godine dobio plemstvo od kralja Sigismunda za zasluge koje mu je uëinio. Veza sa zubima oëitovala se i u njegovu grbu koji se sastojao od triju srebrnih zuba, a nad kacigom na πtitu bila je ruka koja u πaci dræi zub (7). No glavni i jedini posao na zubima bilo je ipak samo da ih se izvadi. Suzbijanje zubne boli postizalo se raznim pripravcima, najëeπêe biljnog ili æivotinjskog podrijetla (4). Osim kirurga-barbira u Hrvatskoj su djelovali i ranarnici, i to od kraja 18. stoljeêa te do poëetka sedamdesetih godina 19. stoljeêa kada je u BeËu ukinuta ranarniëka πkola te je uveden jedinstven studij medicine (1872.), a svrπeni studenti dobivali su naziv doktor medicinae universae (8). Tijekom 19. stoljeêa u mnogim hrvatskim gradovima djeluju sezonski zubari razliëita znanja, diploma i opreme. Oni reklamiraju svoje znanje u lokalnim novinama. U Zagrebu su to bili Agramer Zeitung (od 1827.) i Narodne novine (od 1835.) (5, 9), u Zadru Narodni list i Il Dalmata (3). Meappleu njima najviπe je bilo stranaca, a profil im je bio od magistra zubarstva, zubnog mehaniëara, zubnoga lijeënika do, rjeapplee, doktora medicine. ObiËno su nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci ordinirali u mjesnim svratiπtima. U reklamama se Ëesto hvale da rade po najnovijim metodama, npr. francuskim i engleskim, da posjeduju zlatne i platinske naprave s kojima pacijenti ne samo da lijepo izgledaju nego mogu posluæiti i kod jela. Mnogi su oglaπavali uporabu zlatnog i srebrnog amalgama, te reguliranje nepravilnog zubala (3, 5). Meappleutim, veliki su gradovi i u 19. stoljeêu zapoπljavali gradske zubare. Tako je primjerice Zagreb preko svojega poglavarstva imenovao za gradskog zubara Josipa HAF- NERA, magistra zubarstva, 22. svibnja 1866., a nakon raspisanoga natjeëaja (5). Josip HAFNER djelovao je u Zagrebu 42 godine, tj. sve do svoje smrti 24. kolovoza Na temelju svojega uzornoga rada bio je primljen i u Ëlanstvo Zbora lijeënika Kraljevine Hrvatske i Slavonije godine 1885., iako nije bio lijeënik (5). Na kraju 19. stoljeêa uvelike se poveêala mnoæina lijeënika opêe medicine koji su specijalizirali stomatologiju na nekom od vanjskih uëiliπta (BeË, Graz, Budimpeπta, Prag, Padova, Bologna) i koji su djelovali u veêim gradskim sredinama u Hrvatskoj. Osim njih djeluju i zubari koji su diplomirali na Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 7

4 Slika 2. Imenovanje Josipa Hafnera, magistra zubarstva, za gradskoga zubara u Zagrebu, 22. svibnja g. Figure 2. Nomination of Josip Hafner for city dentist in Zagreb, May 22, 1866 visokim πkolama zubnoga lijeëniπtva u NjemaËkoj, vicarskoj ili u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Tako se u zadarskim novinama Narodnom listu ili Il Dalmata reklamiraju zubni lijeënici Mate GJI- VOVI (diplomirao u Philadelphiji), Niko GJI- VOVI (diplomirao u San Franciscu), Josip Mario VEÆA (diplomirao u Baltimoru) (3, 5). Bez obzira na bitan porast mnoæine i kakvoêe zdravstvenih radnika u 19. stoljeêu u Hrvatskoj je joπ uvijek naglasak na seljaëkom stanovniπtvu. Osim toga, treba uzeti u obzir i Ëinjenicu da su do ukinuêa kmetstva, tj. do godine, narod politiëki predstavljali samo plemstvo, sveêenstvo i graappleanstvo. Osnove osiguranja u Hrvatskoj organizirano nastaju od godine 1891., ali njima nisu obuhvaêeni i zubi. Djelovanje stomatologa je pojedinaëno, samostalno i temeljeno na zaradi. Tu treba izuzeti izabrane gradske zubare koji su, kao πto je to sluëaj sa zagrebaëkim, morali... svaki dan opredeliti 2 sata za besplatno vidanje i trganje zubah gradskim siromakom. kolska djeca i mladeæ nisu bili obuhvaêeni organiziranom stomatoloπkom skrbi (4, 5). Zaslugom Andrije TAMPARA u Zagrebu je 1. rujna godine otvorena kolska poliklinika u kojoj su djelovali i stomatolozi. Poslije su πkolske, gradske i dræavne poliklinike osnovane diljem zemlje, πto je omoguêilo πiru i bolju skrb za zube mladeæi (10, 11). Privatni lijeënici stomatolozi sklapali su ugovore s tzv. bolesniëkim blagajnama, odnosno okruænim uredima socijalnog osiguranja, tako da su, premda u relativno skromnom opsegu, stanovnici Hrvatske mogli dobiti stomatoloπku pomoê pokrivenu iz javnih financijskih sredstava. Model zdravstvene skrbi puëanstva s pomoêu domova narodnoga zdravlja utemeljio je Andrija TAMPAR godine u tadaπnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (od godine pod imenom Jugoslavija), πto je dalo zamah i socijalno-higijenskom stomatoloπkom radu (12). Savez stomatoloπkih druπtava Jugoslavije stavio je poëetkom godine u promet svoje pripravke za higijenu usta i zuba pod zajedniëkim nazivom SISTOM. Oni su se prodavali diljem zemlje sve do poëetka Drugoga svjetskog rata (13), s promjenjljivim uspjehom. SIS- TOM pripravci proizvodili su se u Zagrebu. Javna stomatoloπka sluæba poëinje se bræe razvijati od godine Tako se npr. u Zagrebu osniva Centralna zubna stanica (14) u PerkovËevoj ulici, a iz nje je godine izrasla Stomatoloπka poliklinika. Reorganizacijom zdravstvene sluæbe πezdesetih godina dvadesetog stoljeêa u Hrvatskoj niëu medicinski centri u Ëijim sastavima bujaju i sluæbe za zaπtitu usta i zuba. U lepezi stomatoloπkog zdravstva treba istaknuti i osnutak stomatoloπkih poliklinika u velikim srediπtima kao u Osijeku, Splitu i Rijeci. U Zagrebu je godine osnovana stomatoloπka poliklinika na Medicinskom fakultetu. Specijaliziranje pojedinih stomatoloπkih grana u Hrvatskoj poëinje od godine Tada su bile predviappleene samo dvije: ortopedija vilica s protetikom i maksilofacijalna kirurgija. Poslije se mijenjaju sadræaji i grane specijaliziranja stomatologije u Hrvatskoj. Dugi niz godina (od do ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

5 Slika 3. Diploma magistra zubarstva Josipa Hafnera, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Grazu, 11. veljaëe godine Figure 3. Diploma of master of dentistry given to Josip Hafner from School of Medicine of the University of Graz, February 11, 1865 godine) to su bile specijalizacije iz oralne kirurgije, ortodoncije, stomatoloπke protetike, djeëje i preventivne stomatologije te dentalne i oralne patologije s parodontologijom. Korijenite druπtvene i gospodarske promjene u Hrvatskoj u posljednjih deset godina zahvatile su i zdravstvenu skrb. Danas je ona utemeljena na primarnoj, specijalistiëko-konzilijarnoj i bolniëkoj razini. Doktor stomatologije trenutaëno u Hrvatskoj moæe specijalizirati: 1. obiteljsku stomatologiju, 2. stomatoloπku protetiku, 3. ortodonciju. 4. pedodonciju, 5. dentalnu patologiju i endodonciju, 6. oralnu patologiju, 7. parodontologiju i 8. oralnu kirurgiju. VeÊ malim pogledom unatrag moæe se uoëiti bitna kvalitativna i kvantitativna promjena u poslijediplomskom usavrπavanju stomatologa u nas. Opisanomu treba dodati i potrebu trajnog usavrπavanja doktora stomatologije, koja je utkana i u Zakon o zdravstvu. Raπirenost oralnih bolesti u Hrvatskoj Raπirenost bolesti usta, usne πupljine, zuba i Ëeljusti u Hrvatskoj velika je. Uvoappleenjem Meappleunarodne klasifikacije bolesti u stomatologiji (15) (MKBS; godine) Svjetska zdravstvena organizacija stvorila je osnovne pretpostavke informacijskog i statistiëkog sustava o bolestima usta, usne πupljine, zuba i Ëeljusti. PoËetkom godine u Hrvatskoj se uvodi zdravstvena statistika MKBS za odreappleeni broj bolesti (karijes zuba, parodontopatije, ortodontske anomalije, zloêudne tumore usta, rascjepe usta i nepca...). Stvarna raπirenost oralnih bolesti u Hrvatskoj moæe se samo pribliæno vrjednovati zbog nedosljednoga praêenja i nepouzdanih statistiëkih pokazatelja. Neovisno o nedostatcima statistiëke ob- Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 9

6 radbe moæe se zakljuëiti da su vodeêe bolesti karijes zuba i njegove posljedice, zatim parodontopatije, i ortodontske anomalije (16). Stomatoloπko πkolstvo Slika 5. Fotoportret Eduarda RadoπeviÊa Figure 5. Photo of Eduard RadoπeviÊ Slika 4. Predaja dozvole predavanja venia docendi iz stomatologije i zubarstva u LijeËniËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu dr. Eduardu RadoπeviÊu, lijeëniku zubaru iz Zagreba, od 20. sijeënja godine Figure 4. Official confirmation for lectures of dentistry at the School of Dental Medicine of Zagreb given to Eduard RadoπeviÊ, dentist from Zagreb, January 20, 1922 Profesorski zbor Medicinskog fakulteta u Zagrebu dodijelio je godine dr. Eduardu RA- DO EVI U, lijeëniku zubarstva iz Zagreba, zamoljeni venia docendi iz stomatologije i zubarstva. Tim je Ëinom poëela nastava predmeta stomatologije za studente studija opêe medicine na SveuËiliπtu u Zagrebu. Iste je godine dr. Eduard RA- DO EVI objavio svoju habilitacijsku radnju Problemi zubarstva u vidu fizikalne kemije. On je u nastavku svojega istraæivaëkoga rada, osim mnogih znanstvenih i struënih radova, godine objavio monografiju Fiziologija i patologija zuba. To djelo bilo je hrabar iskorak u istraæivanju zuba u naπoj sredini, a imalo je odjeka i u svjetskoj znanstvenoj javnosti (17). U πkolskoj godini 1931./32. prvi se put spominje Zubna klinika u izgradnji, Univerziteta u Zagrebu, s upraviteljem prof. Eduardom RadoπeviÊem i laboranticom Slavom ABT (18). U djelatnom smislu, stomatoloπki je rad poëeo godine u sklopu otorinolaringoloπke klinike u njezinu ambulatoriju, koji tako postaje klica buduêe stomatoloπke klinike (19). Stomatoloπka klinika otvorena je u rujnu godine u novoizgraappleenoj zgradi na irokom brijegu na alati, s predstojnikom doc. dr. Ivom»UPA- ROM. U to doba Kliniku tvore dva odjela: ZubnolijeËniËki i KliniËko-bolniËki (19). SmrÊu profesora Eduarda RADO EVI A godine 1939., zavrπilo je jedno razdoblje razvoja 10 ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

7 nastave stomatologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Naslijedio ga je doc. dr. Ivo»UPAR, koji je struku usmjerio kirurgiji Ëeljusti i lica (17). U nastavnoj djelatnosti doc.»upar vodio je predmet pod nazivom KliniËka stomatologija s praktiënim vjeæbama (20). Godine Katedra za stomatologiju dobiva joπ jednoga nastavnika, doc. dr. Jurja KALLAYA, koji je vodio Stomatoloπki odjel Zakladne bolnice na Rebru (21). Juraj KALLAY dao je svoj doprinos praktiënoj nastavi, koju je obavljao za povjerene skupine studenata na Rebru, a u teoretskoj nastavi bavio se problemom fokalne infekcije (22). Prestankom rata godine u Splitu je osnovana Viπa zubarska πkola koju je upisalo nekoliko naraπtaja. Godine u Zagrebu je otvorena dentistiëka πkola, trajala je godinu dana i bila je u rangu srednje πkole. Viπa zubarska πkola osnovana je u Zagrebu godine, trajala je tri godine i u svojem djelovanju upisale su ju tri naraπtaja studenata. Njezin nasljednik bio je Odontoloπki odsjek Medicinskog fakulteta. Godine u Zagrebu se osniva Srednja medicinska zubotehniëka πkola, jedina tada u nas (danas postoje u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu - privatna s pravom javnosti, i u Bjelovaru), te se proπiruje lepeza stomatoloπkog πkolstva. Nakon Drugoga svjetskog rata u sastavu Medicinskog fakulteta u Zagrebu osniva se Odontoloπki odsjek. ToËan dan osnutka Odsjeka nije lako odrediti. Naime, neki dokumenti govore veê godine o nacrtu pravilnika za rad Odsjeka. U Nastavnom planu za Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, koji je objavljen u Narodnim novinama godine 1948., u toëki VII. spominje se da Êe za Odontoloπki odsjek biti propisan nastavni plan. U Pravilniku o nastavi na Medicinskom fakultetu, objavljenom iste godine, u Ëlanku 3. spominje se postojanje Odontoloπkog odsjeka i istiëe da nastava traje pet godina. Studenti Odontoloπkog odsjeka sluπali su prve dvije godine studija skupa sa studentima opêe medicine. U treêoj godini studija po- Ëinjala je odvojena nastava opêemedicinskih predmeta i nastavljala se nastava struënih odontoloπkih (23, 24). Godine i provode se prvi organizatorski postupci. U to doba studenti obavljaju praktiëne vjeæbe u prostorijama Stomatoloπke klinike na alati. Posebna povjerenstva VijeÊa nastavnika Medicinskog fakulteta nekoliko su puta razmatrala moguênost i naëin djelovanja Odsjeka (23). Proces nastave dobiva svoje prve nositelje radom prvih nastavnika Odsjeka dr. Æivka BOLFA, u to doba asistenta Stomatoloπke klinike, i dr. Miroslava SUVINA (25, 26). Spomenuti lijeënici u prvo vrijeme rade honorarno. PoËetkom izraappleena je uputa o reæimu studija na Odsjeku. Nastava je podijeljena na uæe struëne predmete i na opêemedicinske. Nastava struënih i opêih predmeta odræava se istodobno. Od ukupnog dijela sati na struëne predmete otpada 40%, a ostatak na opêe. Osobito se pazi da se opêemedicinski dio nastave prilagodi svrsi visokog odontoloπkog studija. Na prijedlog Savjeta za visoku medicinsku nastavu Ministarstvo narodnog zdravlja NR Hrvatske 20. IV izdaje Naredbu o formiranju Odontoloπkog odsjeka Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U jedanaest Ëlanaka sadræane su odredbe o ustroju nastave, o odnosima Medicinskog fakulteta i Odsjeka, o financiranju rada itd. (23). Iste godine VijeÊe Medicinskog fakulteta u Zagrebu raspisuje natjeëaj za predavaëe predmeta: materia technica, zubarska protetika, te patologija i terapija zuba na Odontoloπkom odsjeku. Godine izabrani su nastavnici i za ostale odontoloπke predmete. To su: dr. Ivo»UPAR (redoviti profesor), Kirurgija Ëeljusti; dr. Æivko BOLF (predavaë), Regulacija zubi i Ëeljusti; dr. Miroslav SUVIN (πef Odjela za zubnu protetiku, predavaë), KliniËka protetika; dr. Zdenko NJEMIROVSKIJ (honorarni nastavnik), Patologija i terapija zubi; dr. Dalibor SVOBODA (honorarni nastavnik), Odontokirurgija; dr. Vitold RITTERMAN (honorarni nastavnik), Patologija i terapija usne πupljine (27). Osniva se Zavod za odontologiju Medicinskog fakulteta, a za predstojnika je bio izabran dr. Æivko BOLF. Osnovano je VijeÊe nastavnika Odsjeka, na Ëelu s predsjednikom dr. Æivkom BOLFOM. Akutno pitanje prikladnih zgrada i opreme za nastavu trebalo je æurno rijeπiti. Prvi naraπtaj studenata po- Ëeo je sluπati struëne kliniëke predmete (23, 28). Kao privremeno rjeπenje Odsjek preuzima prostorije i opremu ukinute Viπe zubarske πkole. Preuzete prostorije bile su raπtrkane po cijelome gradu, veêinom troπne i zapuπtene. U tim okolnostima vjeæbe je moglo obavljati najviπe 30 studenata. Uprava Odsjeka nekoliko je puta nastojala rijeπiti spomenute probleme preko Medicinskog fakulteta, Sve- Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 11

8 uëiliπta, Gradske uprave i drugih tijela. Uz nastavno osoblje u rad se ukljuëilo i pomoêno, πto je omoguêilo da Odsjek ispravno djeluje unatoë spomenutim teπkoêama (23). SljedeÊih godina jaëe se razvila nastavna, struëna i istraæivaëka djelatnost. Nastavnu ulogu na sebe preuzima Zavod za odontologiju s odjelima za lije- Ëenje zuba, zubnu protetiku, ortodonciju, dentalnu kirurgiju i lijeëenje bolesti usne πupljine. Godine studij je zavrπilo prvih osam studenata. Prvi je bio Miljenko LAINOVI. Katedru patoloπke morfologije godine preuzima doc. dr. Blaæenka MARKOVI -PEI»I koja je, uz struëne nastavnike doc. BOLFA, doc. SUVINA i prof.»upara i ostale, dala velik doprinos napretku visoke stomatoloπke nastave u naπoj sredini. Ozbiljnost studija i jaki opêemedicinski naglasak ponukali su studente i nastavnike da se pokrene postupak za izmjenu naziva Odontoloπkog odsjeka i strukovnog naziva koji su dobivali svrπeni studenti, doctor medicinae dentium. ZajedniËka nastojanja nastavnika i studenata bila su uspjeπna tako da je Odsjek promijenio ime u Stomatoloπki odjel, a diplomirani studenti dobivali su strukovni naziv doctor medicinae stomatologicae. SljedeÊe dvije godine intenzivno se je pripremala reforma nastave i nastojalo se preurediti zgradu u GunduliÊevoj 5, u kojoj su i do dana danaπnjeg ostale matiëne prostorije. Porazno stanje zdravlja usne πupljine stanovniπtva u tadaπnjoj Hrvatskoj i pomanjkanje odgovarajuêega kadra ponukali su Savjet za narodno zdravlje NR Hrvatske da Savjetu Medicinskog fakulteta u Zagrebu predloæi reformu i skraêenje studija stomatologije te da se hitno proπiri i nadogradi nastavna baza Stomatoloπkog odjela Medicinskog fakulteta (23). Izvrπene graappleevinske preinake zgrada u GunduliÊevoj 5 omoguêile su da se poveêa broj studenata na dnevnim vjeæbama s dotadaπnjih 70 na 200 (23). Organizacijske promjene u πkolskoj godini 1958/ /59. oëitovale su se u osnutku pet zavoda: 1. Zavod za dentalnu kirurgiju; predstojnik dr. Dalibor SVOBODA, asistent, naslovni docent; dr. Erich JELINEK, asistent; 6 sluæbenika, 1 radnik. 2. Zavod za dentalnu protetiku; predstojnik dr. Miroslav SUVIN, docent; dr. Dragutin CUN- DEKOVI, asistent; 5 sluæbenika, 2 radnika. 3. Zavod za dentalnu patologiju; predstojnik dr. Zdenko NJEMIROVSKIJ, docent; dr. Milutin DOBRENI, asistent; dr. Lovro PAVELI, zubni lijeënik; 6 sluæbenika, 1 radnik. 4. Zavod za regulaciju zubi i Ëeljusti; predstojnik dr. Æivko BOLF, docent; dr. Vladimir LAPTER, asistent; 5 sluæbenika, 2 radnika. 5. Zavod za djeëju i preventivnu stomatologiju; u Ëasu osnutka nisu imenovani nastavnici i ostali (29); godine za predstojnika je imenovan dr. Oskar TERN (23), docent. No kada je godine studij skraêen s dvanaest na osam semestara, uëinjena je velika pogrjeπka. Studij je skraêen tako da su ukinute fizika i kemija u prvoj godini, a neki su predmeti premjeπteni iz viπih u niæe godine. Takav je program brzo pokazao mnogo nedostataka te su nastavnici i studenti pokrenuli akciju da se ponovno uspostavi realan naëin i trajanje studija. U πkolskoj godini 1960./61. prvi je put izabran prodekan za stomatoloπki studij, prof. dr. Miroslav SUVIN (30), koji je niz godina predavao predmete: Uvod u odontologiju, (stomatologiju) (II. sem.), Dentalnu tehnologiju (IV. sem.), Protetsku propedeutiku (VI. sem.) i KliniËku protetiku (VIII., X., XI. i XII. sem.) i svojim je dugogodiπnjim nastavniëkim, istraæivaëkim, lijeëniëkim te organizatorskim radom ostavio neizbrisiv trag u razvoju naπe stomatologije. Godine osnovan je Zavod za bolesti usta Stomatoloπkog fakulteta. kolska godina 1962./63. bila je prijelomna. Nastava stomatologije iziπla je iz okvira Medicinskog fakulteta u Zagrebu i odlukom Sabora 26. rujna godine (23) stvoren je samostalan Stomatoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu. U prvome Statutu Fakulteta istaknuto je bilo:...nastava i nauëni rad na Fakultetu provodi se u smislu naëela da je stomatologija integralni dio medicine. Nastava je trajala pet godina (31). Za prvog dekana Fakulteta bio je izabran prof. dr. Æivko BOLF, koji je svojim dugogodiπnjim velikim iskustvom uvelike pridonio uspjeπnom razvoju osamostaljenja Fakulteta. Petogodiπnji studij stomatologije razvijao se od tada prema nastavnome planu i programu koji se u bitnim odredbama nije mnogo mijenjao sve do godine. Kako se razvijala znanstvenonastavna 12 ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

9 kadrovska osnovica Fakulteta tako su se razvijali i nastavni sadræaji, pa je Fakultet vrlo brzo osim dodiplomske nastave poëeo i s poslijediplomskim studijem, specijalistiëkom i trajnom izobrazbom. Da se doista radilo o uvoappleenju novih nastavnih sadræaja potvrdile su i odluke o osnutku novih fakultetskih zavoda. Odluke donosi Savjet Fakulteta, pa je tako 8. veljaëe osnovan Zavod za morfologiju zubi (danas Zavod za dentalnu antropologiju) s predstojnikom, predavaëem, dr. Mustafom ATOVI EM, 15. srpnja Zavod za stomatoloπku protetiku podijeljen je u dva zavoda, osnovan je Zavod za mobilnu protetiku s predstojnikom doc. dr. Dankom NIK I EM i Zavod za fiksnu protetiku s predstojnikom doc. dr. Zvonimirom KOSOVELOM, a zatim se godine ponovno ujedinio, i naposljetku 19. travnja iz Zavoda za oralnu patologiju izdvaja se Zavod za parodontologiju s predstojnicom doc. dr. Jelenom AURER-KOÆELJ. To je bez sumnje bilo razdoblje velikih imena hrvatske stomatologije. Prof. dr. Miroslav SUVIN, predstojnik Zavoda za stomatoloπku protetiku, joπ je godinama nakon svojega umirovljenja, godine 1969., vodio poslijediplomsku nastavu iz protetskih sadræaja na Fakultetu, i postao legendom hrvatske stomatologije. Prof. dr. Oskar TERN bio je predstojnik Zavoda za djeëju i preventivnu stomatologiju. Prof. dr. Vladimir LAPTER predstojnik Zavoda za ortodonciju, takoappleer je nastavnik koji nije prekinuo svoju djelatnost nakon umirovljenja godine OsnivaË je specijalistiëke udruge, viπegodiπnji je glavni urednik struënoznanstvenog Ëasopisa Acta Stomatologica Croatica i struënoga lista Hrvatski stomatoloπki vjesnik. Prof. dr. Milutin DOBRENI, prvi predstojnik Zavoda za oralnu patologiju (danas Zavod za oralnu medicinu), i dugi niz godina bio je i nakon umirovljenja aktivni sudionik u poslijediplomskoj nastavi i trajnoj izobrazbi. Prof. dr. Zdenko NJEMIROVSKIJ bio je predstojnik Zavoda za dentalnu patologiju i viπegodiπnji urednik Acta Stomatologica Croatica. Prof. dr. Ivo MI E, predstojnik Zavoda za oralnu kirurgiju, utemeljitelj oralne kirurgije, osnivaë specijalistiëke udruge i druπtveni djelatnik, bio je u nekoliko mandata dekan Fakulteta. Prof. dr. Ivo»UPAR, predstojnik Katedre za kirurgiju lica Ëeljusti i usta, nestor je maksilofacijalne kirurgije i osnivaë istoimene klinike. Njegovo glavno djelo Kirurgija glave i vrata u III dijela, tiskano nakon njegova umirovljenja od do 1978., temelj je kasnijeg razvoja te struke. Njihovi sljedbenici bili su takoappleer vrlo vaæni za razvoj stomatoloπke nastave i struke. To su svakako prof. dr. Danko NIK I i prof. dr. Zvonimir KOSOVEL, obojica protetiëari, no prerano umrli napustili su Fakultet u najveêem naponu fiziëkih i umnih sposobnosti. Prof. dr. Vladimir AM EL, drugi predstojnik Zavoda za oralnu kirurgiju i jedan od nastavnika koji je djelovao na Fakultetu od njegova osnutka, upravljao je kao dekan Fakultetom. Prof. dr. Branka PILAR-SVOBODA predavala je maksilofacijalnu kirurgiju studentima Stomatoloπkog fakulteta i jedna je od suradnica izdanja prvoga sustavnog djela o maksilofacijalnoj kirurgiji. Prof. dr. Erih JELINEK, predstojnik Zavoda za djeëju i preventivnu stomatologiju (danas Zavod za pedodonciju), takoappleer jedan od nastavnika koji je na Stomatoloπkom fakultetu od njegova osnutka godine 1962., vodio je Zavod do umirovljenja Nasljeapplee prijaπnjega razdoblja studija stomatologije ostavilo je nekoliko loπih tragova koji su se odraæavali na kakvoêi studija. To je u prvome redu bila raπtrkanost opêemedicinskih nastavnih sadræaja posvuda po zagrebaëkim bolnicama. Zbog toga su Savjet Stomatoloπkog fakulteta i Savjet tadaπnje OpÊe bolnice Dr. Mladen StojanoviÊ na zajedniëkoj sjednici 21. sijeënja godine donijeli odluku da ta bolnica ispunjava sve uvjete za kliniëku nastavu studenata Stomatoloπkog fakulteta koju je Bolnica poëela provoditi za Stomatoloπki fakultet joπ 8. lipnja Od tada je danaπnja KliniËka bolnica Sestre milosrdnice KliniËka bolnica Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, πto je studentima znatno olakπalo naëin studija. Drugi nedostatak nastave, koji se je godinama osjeêao u tzv. baziënim opêemedicinskim predmetima, nije se mogao rijeπiti sve donedavno zbog krutosti zakonskih propisa i istovrsnog razmiπljanja Ëelnika i Stomatoloπkog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Posljednih nekoliko godina pokazale su u praksi da su nastojanja za izravnim poslovnim odnosom odreappleenog dijela nastavnika baziënih predmeta sa Stomatoloπkim fakultetom bila opravdana. Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 13

10 Dana 24. sijeënja godine Fakultet je otvorio nov poslovni prostor u Petrinjskoj 34 i preureappleene prostore u GunduliÊevoj ulici (32). Odlukom Ëelnika Grada Zagreba dobiven je u najam poslovni prostor od oko 350 m 2. To je omoguêilo da se na novu lokaciju preseli ukupna administracija Fakulteta, a ispraænjeni prostori u GunduliÊevoj 5 ureappleeni su za potrebe nastavnika. Tako su konaëno stvorene moguênosti da se prateêim sluæbama i nastavnicima osiguraju ljudski i akademski uvjeti za rad. Ujedno su ureappleeni prostori iz kojih se nazire povijest i tradicija hrvatske visokoπkolske nastave, nabavljena je foto i video oprema koja moæe pratiti sve oblike nastave, uspostavljena je telekomunikacija svih kliniëkih zavoda i predavaonice Fakulteta, a preureappleena je i opremljena zastarjela pretkliniëka vjeæbaonica, πto je konaëno omoguêilo da se stvore uvjeti za vrsnu dodiplomsku nastavu i za odræavanje teëajeva trajne izobrazbe na najviπoj svjetskoj razini. Posljednjih godina Stomatoloπki je fakultet primio meappleu svoje nastavnike nekoliko gostiju profesora iz inozemstva: dr. Alexandra GUTOWSKOG iz SR NjemaËke, prof.dr. Zvonimira CURILO- VI A, Hrvata i uglednoga nastavnika iz Züricha ( vicarska), prof. dr. Dietera SCHLEGELA iz Münchena (SR NjemaËka), prof. dr. Jolanu BANOCZY iz Budimpeπte (Maapplearska) i prof. dr. Miomira CVE- KA, Hrvata koji je kao nastavnik proveo svoj radni vijek u vedskoj (33). VeÊ sama Ëinjenica da su tako ugledna imena svjetske stomatologije pristala biti gostima profesorima Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu ima iznimno veliku vaænost za ugled te πkole diljem Europe. Posebnu moguênost znanstvenog usavrπavanja stomatologa pruæa poslijediplomski studij koji organizirano traje na Stomatoloπkom fakultetu u Zagrebu od godine. U proteklome razdoblju oko devet stotina stomatologa pohaapplealo je znanstveni poslijediplomski studij, a tristopedestdvojica obranila su magistarske radnje. Tome treba dodati da je od godine do godine obranjeno i stosedamdeset doktorskih teza. Znanstveno istraæivaëka djelatnost Znanstveno istraæivaëka djelatnost u stomatologiji u Hrvatskoj moæe se pratiti viπe od stotinu godina. U poëetku su provoditelji istraæivanja bili pojedini privatni lijeënici stomatolozi koji su se istraæivaëkim radom bavili u svojem slobodnom vremenu. Tragovi tih radova ostali su saëuvani na stranicama Ëasopisa u Hrvatskoj (LijeËniËki vjesnik, Folia stomatologica) i u inozemstvu. Nastavnici stomatologije na SveuËiliπtu u Zagrebu i na drugim sveuëiliπtima u Hrvatskoj veê su imali pravo i obvezu bavljenja istraæivaëkim radom. Kamen temeljac postavio je E. RadoπeviÊ, prvi nastavnik stomatologije na SveuËiliπtu u Zagrebu, godine kada je objavio svoj habilitacijski rad Problemi zubarstva u vidu fizikalne kemije. Kasnije slijedi I.»upar, J. Kallay, J. Bocak, ml., Æ. Bolf, M. Suvin i mnogi drugi. Rastom mnoæine istraæivaëa u stomatologiji u Hrvatskoj stvorena je ona kritiëna masa djelatnika koja je omoguêila da se godine osnuje Centar za interdisciplinarnu i znanstvenu djelatnost na Stomatoloπkom fakultetu u Zagrebu. Slika 6. Naslovnica habilitacijske radnje Eduarda RadoπeviÊa Problemi zubarstva u vidu fizikalne kemije, tiskane u Zagrebu godine Figure 6. Front page of habitation work of Eduard RadoπeviÊ printed in Zagreb 1922 Problems of dentistry related to physical chemistry 14 ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

11 Samo u zadnjem desetljeêu odgovarajuêe zajednice za znanstveni rad na razini Hrvatske materijalno pomaæu Ëetrdesetak projekata, a u manjem broju sluëajeva djelatnici Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu suistraæivaëi su ili nositelji projekata koje materijalno pomaæu meappleunarodne institucije. Jedan dio nastavnika Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu usavrπavao se je u uglednim srediπtima u Europi, Americi i Aziji. Aktivno sudjelovanje na znanstvenim i struënim kongresima diljem svijeta pruæa naπim istraæivaëima moguênost vrjednovanja vlastitih rezultata, ali i neposrednu razmjenu misli s inozemnim struënjacima. Pisana rijeë Hrvatski stomatolozi dali su velik doprinos stomatoloπkoj periodici u vremenu od godine Primjerice nakon stomatoloπkog kongresa u Crikvenici dr. Juraj KALLAY preuzeo je uredniπtvo Stomatoloπkoga glasnika, mjeseënika Saveza stomatoloπkih druπtava Jugoslavije, koji je izlazio u Ljubljani (34). Juraj KALLAY uredio je i dva broja Paradentoza, povremenog Ëasopisa za istraæivanje paradentoze Druπtva ARPA JUGOSLAVICA i godine (35). Dr. Ivo»UPAR god preuzima uredniπtvo Stomatoloπkoga glasnika (36). U Hrvatskom lijeëniëkom domu dobiva prostorije za rad uredniπtva. Na njegov prijedlog Ëasopis mijenja ime u Folia Stomatologica sa zamisli da budu u pogledu nauënom, struënom i staleπkom na visini, koja odgovara glasilu naπeg staleæa tako vaænog po svom broju i po ulozi, koju bi morao igrati u narodu (37). Folia Stomatologica izlazi u Zagrebu iduêe Ëetiri godine. Dva sveska uredio je dr. Ivo»UPAR (1937. i godine), a dva Juraj KALLAY (1939. i 1940.). Folia Stomatologica imala je vaænu ulogu u πirenju pisane rijeëi u naπoj stomatologiji. Ulogu Ëasopisa Folia Stomatologica, koji je prestao izlaziti godine, preuzima Acta Stomatologica Croatica, s prvim urednikom Zdenkom Njemirovskim, koja je ugledala svjetlo dana godine i od tada neprekidno izlazi. Godine pokrenut je struëni Ëasopis Hrvatski stomatoloπki vjesnik, koji od godine postaje struëno glasilo Hrvatske stomatoloπke komore. Periodici treba dodati mnoge nastavne tekstove (skripta, priruënike, udæbenike). Druπtvena organiziranost struke Strukovna stomatoloπka udruga u Hrvatskoj nastala je kao Zadruga hrvatskih stomatologa, a rad joj se moæe pratiti do godine. Hrvatski lijeënici-zubari, Ëlanovi Sbora lieënika Kraljevine Hrvatske i Slavonije, u Zagrebu su, 20. prosinca godine osnovali Zadrugu hrvatskih stomatologa. Odrednice rada te udruge bile su sljedeêe: 1. Zadatak joj je da javnim predavanjima i publikacijama upozna obêinstvo s higijenom usta... kano prevaænom granom obêe higijene i da se ta i u hrvatskim zemljama od mjerodavnih Ëimbenika vaænost prizna. 2. Treba proizvoditi i u promet stavljati ispitane kozmetiëke pripravke za njegovanje zuba i higijenu usta. 3. Siromaπnim slojevima puëanstva, u prvome redu siromaπnoj πkolskoj mladeæi, zubi Êe se besplatno lijeëiti. U te svrhe Skupπtina odjeljuje jedan dio Ëistog dohotka. 4.»lanom Zadruge postati moæe samo zakonito priznati doktor sveukupnoga lijeëniπtva, koji na podruëju Hrvatske, Slavonije, Istre te Bosne i Hercegovine obavlja praksu lijeënika zubara (38). Tom su prigodom odræali i znanstvenu sjednicu. Dr. Æiga Hercog izvijestio je o temi Kozmetika za usta, dr. Eugen Rado obradio je»etke za zube (sam je bio autorom Ëetkice za zube patentirane godine), dr. Adolf Müller postavio je pitanje Treba li za njegu usta upotrebljavati preparate, koji sadræaju sapuna?, te Edo Spitzer obradio je Vaænost ËiπÊenja zubi. Sva predavanja temeljila su se na spoznajama iz literature, vlastitim iskustvima, vlastitim istraæivanjima i na suradnji s kemiëarima, fiziëarima, farmaceutima i tvorniëarima. KritiËka stajaliπta autora predavanja onovremena su i odraz su praêenja razvoja stomatologije kao ravnopravne medicinske grane i kao vaæne znanstvene discipline u kojoj se napredak moæe ostvariti osnutkom laboratorija providjenog svim potrebnim aparatom. BuduÊi da pojedinac ovakova πta ne moæe da na- Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 15

12 Slika 7. Naslovnica knjiæice popularnih uputa za njegu i Ëuvanje zuba Zubi autora dr. Eugena Radoa, prvoga predsjednika Zadruge hrvatskih stomatologa, tiskane u Zagrebu godine Figure 7. Front page of instructions for care and protection of teeth Teeth. Author Eugen Rado first president of Croatian Dental Society. The booklet was printed in Zagreb 1900 Slika 8. Oglas ljekarne i drogerije K Salvatoru, Zagreb, Duga ulica 3, vlasnik S. Mittelbach, u kojemu preporuëuje vlastite proizvode za njegu usta i zuba, a osobito Ëetku po patentu dr. Radoa, godine Figure 8. Announcement of pharmacy K Salvatoru offering own products for care of teeth and mouth and tooth-brush patented by dr. Rado bavi, nadajmo se, da Êe to uspjeti naπoj udruzi, πto smo je danas osnovali. Onda Êe moæda i hrvatski stomatolozi stupiti na znanstveno popriπte, te doprinesti neπta napredku struke. (Æ. Hercog) Da bi namaknuli novac za provedbu socijalnog programa proizvodili su i preporuëivali za njegu usta i zuba svoje prokuπane te znanstveno prosuappleene i sastavljene pripravke pod imenom Sanator. Dobit od prodaje pripravka Sanator darivali su ravnateljima puëkih πkola za besplatno lijeëenje siromaπnih uëenika.»lanovi Zadruge zauzimali su se za osnutak πkolskih zubnih ambulanti (38). U Rijeci se godine osniva Stomatoloπko druπtvo za Primorje (39). Nakon Prvoga svjetskog rata u Zagrebu se godine osniva Sekcija zubnih lijeënika, koja poslije mijenja naziv u Stomatoloπko druπtvo Savske Banovine (40) i godine u Hrvatsko stomatoloπko druπtvo (41). Nakon Drugoga svjetskog rata obnavlja se rad Stomatoloπke sekcije godine u suradnji sa Stomatoloπkom klinikom u Zagrebu. Porastom broja lijeënika stomatologa poëinju se osnivati ogranci Stomatoloπke sekcije u sklopu Zbora lijeënika Hrvatske (npr. Rijeka, Split, Osijek,»akovec, Karlovac, GospiÊ, itd) (15). Hrvatsko stomatoloπko druπtvo Hrvatskog lijeëniëkog zbora ishodiπna je udruga svih kasnijih specijalistiëkih druπtava. Godine primljeno je u punopravno Ëlanstvo u FDI i u ERO. IduÊe, godine, HSD obiljeæit Êe stotu obljetnicu od osnutka. U tome razdoblju broj stomatologa u Hrvatskoj porastao je od desetak, koliko ih je bilo godine, do 3300 koliko ih danas radi u Republici Hrvatskoj. 16 ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.

13 Uvoappleenjem pet specijalizacija u stomatologiji od godine narasla je potreba za utemeljenjem specijalistiëkih sekcija - druπtava. Ortodonti su prvi osnovali specijalistiëku sekciju godine, danas Hrvatsko ortodontsko druπtvo. Stomatoloπki protetiëari utemeljili su svoju sekciju godine (danas se zove Hrvatsko druπtvo za stomatoloπku protetiku). Oralni kiruzi godine organiziraju strukovnu udrugu koja danas djeluje pod nazivom Hrvatsko druπtvo za oralnu kirurgiju. Na sliëan naëin strukovno su organizirani pedodonti (od godine) pod imenom Druπtvo za djeëju i preventivnu stomatologiju, te dentalni i oralni patolozi i parodontolozi, Ëiji je sljednik Hrvatsko endodontsko druπtvo (postoji od godine). Druπtvo za oralnu medicinu i patologiju HLZ-a utemeljeno je godine, Hrvatsko parodontoloπko druπtvo godine, a Hrvatsko druπtvo za estetsku stomatologiju godine. Izvan okrilja Hrvatskoga lijeëniëkog zbora samostalno djeluje Hrvatsko druπtvo za dentalnu traumatologiju od godine. Godine 1995., temeljem Zakona o zdravstvu, odlukom Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga stomatoloπkog druπtva osnovana je Hrvatska stomatoloπka komora kao krovna organizacija hrvatskih stomatologa. ZakljuËak U ovome prikazu razvoja stomatologije u Hrvatskoj moæe se opaziti Ëinjenica da je on tekao na usporediv naëin kao i u drugim europskim zemljama, a prema druπtvenim i materijalnim prilikama u nas. U dvadesetom stoljeêu, usprkos svim nedaêama, stomatologija u Hrvatskoj dolazi na europsku razinu u svojim odreappleenim segmentima, u struënome radu, kadrovima lijeënika specijalista stomatologa i lijeënika stomatologa preventivnim radom meappleu πirokim slojevima puëanstva i druπtvenim radom. Glavni naglasak do poëetka plodnoga djelovanja Stomatoloπke klinike u Zagrebu (1939.) bio je uvoz kadrova. Nakon osnutka samostalnog Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu (1962.) bitno je poboljπana struktura visokoπkolovanih kadrova u stomatologiji u Hrvatskoj, a πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeêa bilo je i veêeg izvoza stomatologa u zemlje Europe (npr. SR NjemaËka, vicarska). Danas se, na æalost, joπ uvijek ne moæemo pohvaliti bitnim smanjenjem rasta zubnoga karijesa i njegovih posljedica u puëanstva u Hrvatskoj. Nadajmo se da su bolji dani pred stomatolozima i njihovim pacijentima u Hrvatskoj. Literatura 1. FAUCHARD P. Le chirurgien dentiste où traité des dents. Paris, 1746., pretisak-faksimil. Paris: Julien Prelat, KORDI, : Prilog poznavanju zubnozdravstvenih prilika Dubrovnika u prvoj polovini XIX stoljeêa. Acta historica medicinae pharmaciae veterinae 1967; 7 (12): VISKOVI R, VISKOVI I. Povijest stomatologije Zadra do danaπnjih dana. Hrvat stomatol vjesn 1993; 1 (3): KAI Z, ATOVI M. Stomatoloπko zdravstveno prosvje- Êivanje u kontinentalnom dijelu Hrvatske od druge polovice 18. stoljeêa do godine. Medicinar 1974; 25 (6): KAI Z. Stomatologija Zagreba u 19. stoljeêu. Medicinar 1964; 15 (1): DJE KA S, MANDI Z. PoËeci stomatologije u Osijeku. Hrvat stomatol vjesn 1993; 1 (1): KALLAY J. Iz povijesti stomatologije. Pro medico, Ljubljana: Lek 1972: GRMEK MD. Uvod u medicinu, drugo izdanje. Zagreb: Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1971: KAI Z. Zdravstvena tematika na stupcima zagrebaëke πtampe u 19. stoljeêu. Medicinar 1965; 16 (3): Naπ glavni socijalno higijenski stomatoloπki rad, Glasnik, MjeseËnik Saveza stomatoloπkih druπtava Jugoslavije. 1933; 2 (9): KARLOVI I. Organizacija profilakse kariesa, Folia stomatologica 1940; 9 (2): GRMEK MD. Uvod u medicinu, drugo izdanje, Zagreb: Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1971: Naπa kozmetika, Stomatoloπki glasnik 1936; 5 (5): CAR M. (gl. i odg. urednik): Stomatoloπka poliklinika: , Zagreb, Stomatoloπka poliklinika, 1993: HRASTE J. Stomatologija i Zdravstvo u SR Hrvatskoj, razvoj - stanje - perspektive, knjiga prva. U: PopoviÊ B, Letica S, krbiê M. ur. Zdravlje i zdravstvena zaπtita. Zagreb: JUMENA 1981: LEU I Z, MI E I, RAJI Z, KORDI, SMERDELJ S, HRASTE J, HORVAT I. Oralno zdravlje i stomatoloπka zdravstvena zaπtita u Zdravstvo u SR Hrvatskoj, razvoj - stanje - perspektive, knjiga druga. U: PopoviÊ B, Letica S, krbiê M. ur. Medicinske struke. Zagreb: JUMENA 1981: KAI Z. Znanstvena misao Eduarda RadoπeviÊa, Zbornik skrajπanih referatov, XXX sestanek zveze znanstvenih druπtev za zgodovino zdravstvene kulture Jugoslavije, Novo Mesto 1981: Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, ASC 17

14 18. Univerzitet Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu, Univerzitetske vlasti, osoblje, ustanove i Red predavanja u Univerzitetu Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu u zimskom semestru 1931./1932. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1931: »UPAR I. Deset godina Stomatoloπke klinike u Zagrebu, Folia stomatologica, 1949: 10 (34): Rektorat SveuËiliπta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti, osoblje ustanove i Red predavanja u SveuËiliπtu Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu u zimskom poljeêu 1938./39. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1938: 128. i Nezavisna Dræava Hrvatska, Rektorat Hrvatskog SveuËiliπta u Zagrebu, SveuËiliπtne oblasti i Red predavanja u Hrvatskom sveuëiliπtu u Zagrebu u zimskom poljeêu 1943./44. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1943: Nezavisna dræava Hrvatska, Rektorat Hrvatskog SveuËiliπta u Zagrebu, SveuËiliπne oblasti i Red predavanja u Hrvatskom sveuëiliπtu u Zagrebu u ljetnom poljeêu 1943./44. Zagreb: Tiskara BraÊa Kralj 1944: 42. i BOLF Æ. Razvoj fakultetske stomatoloπke nastave u Hrvatskoj, tekst Ëitan prigodom proslave dvadesetgodiπnjice visokoπkolske stomatoloπke nastave na SveuËiliπtu u Zagrebu godine »UPAR I. Osvrt na stanje stomatologije, tekst Ëitan prigodom proslave dvadesete obljetnice visokoπkolske stomatoloπke nastave na SveuËiliπtu u Zagrebu godine »UPAR I. Ciljevi i putevi 30-godiπnjeg rada Klinike, O 30-godiπnjici Klinike za maksilofacijalni kirurgiju, radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 1969; 17 (3): Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Narodna Republika Hrvatska, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti, osoblje, ustanove i Red predavanja u zimskom semestru πkolske godine 1952./1953. Zagreb, 1952: FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti i Red predavanja u ljetnom semestru πkolske godine 1952./53. Zagreb, 1953: 57., 128. i FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, SveuËiliπne vlasti, osoblje, ustanove i Red predavanja u zimskom semestru πkolske godine 1953./54. Zagreb, 1953: 30., 31., 76., 143., 206. i FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, Medicinski fakultet u Zagrebu, Red predavanja u zimskom i ljetnom semestru πkolske godine 1958./59., SveuËiliπni vjesnik C Prilog, Zagreb, FNRJ, NRH, SveuËiliπte u Zagrebu, Red predavanja u zimskom i ljetnom semestru πkolske godine 1960./61., SveuËiliπni vjesnik C Prilog, Zagreb, Statut Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Zagreb, KNEÆEVI G. Otvorenje novog poslovnog prostora Stomatoloπkog fakulteta u Zagrebu. Acta Stomatol Croat 1992; 26: KNEÆEVI G. Stomatoloπki fakultet od godine do 1993., Ljetopis Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, gl. ur. KneæeviÊ, G., Stomatoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu. Zagreb, 1994: Staleπke vijesti, Zapisnik glavne godiπnje skupπtine Druπtva Stomatologa Savske Banovine odræane 25. II u prostorijama LijeËniËke komore u Zagrebu, Stomatoloπki glasnik, 1934; 3 (3): KALLAY J. Uvodna rijeë, Paradentoza, 1935; 1: Staleπke vijesti, Zapisnik redovite godiπnje skupπtine Saveza Stomatoloπkih druπtava Kraljevine Jugoslavije, odræane dne 25.X u prostorijama LijeËniËke komore u Zagrebu, Stomatoloπki glasnik, 1936; 5 (12): Druπtvene vijesti, Zapisnik redovite godiπnje skupπtine odræane 31. januara 1937 u prostorijama LijeËniËke komore ubiêeva ul. 9, Folia stomatologica, 1937; 6 (1): KAI Z. 65 godina Zadruge hrvatskih stomatologa, Acta Stomatol Croat 1964; 3 (3): HRASTE J. Staleπko udruæenje stomatologa u Rijeci po- Ëetkom XX. stoljeêa, Acta Stomatol Croat 1971; 6 (2): NJEMIROVSKIJ Z. Iz povijesti Stomatoloπke sekcije Zbora lijeënika Hrvatske, Acta Stomatol Croat 1969; 4 (2): Druπtvene vijesti, Zapisnik glavne redovite godiπnje skupπtine Saveza Stomatoloπkih druπtava Kraljevine Jugoslavije odræane u Ljubljani 8. oktobra Folia stomatologica 1939; 8 (4): ASC Acta Stomatol Croat, Vol. 36, br. 1, 2002.