Nositelj zahvata: OPG Tokić Ivan, Solara 29, Kešinci 31 402 Semeljci Lokacija zahvata: k.č.br.1246/3, k.o. Kešinci Izrađivač: EKO-MONITORING d.o.o., Varaždin Broj tehn. dn.: 18/522-456-1-09-EZO Elaborat procjene utjecaja zahvata na okoliš Zahvat u okoliš: IZGRADNJA FARME ZA TOV SVINJA Izrađivač je ovlašten: *za obavljanje stručnih poslova izrade stručnih podloga i elaborata zaštite okoliša te praćenje stanja okoliša Voditelj - odgovorna osoba: Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.tehn. Suradnici: Nataša Uranjek, dipl.ing.polj. Ljiljana Pilipović, dipl.ing.biol. Vesna Marčec, prof.biol.kem. Krešimir Huljak, dipl.ing.str. Zlatko Zorić, dipl.ing.el. Igor Šarić, inf. Nikola Gizdavec, dipl.ing.geol. Igor Ružić, dipl.ing.sig. Slavko Cerjan, dipl.vet. str. 1
SADRŽAJ: 1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA... 10 2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA... 11 2.1. Osnovne značajke zahvata... 11 2.2. Usklađenost zahvata s važećom prostorno - planskom dokumentacijom... 12 2.3. Grafički prilozi vezani uz dokumente prostornog uređenja... 16 2.4. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata... 17 2.4.1. Osnovna prirodno - geografska obilježja... 17 2.4.2. Klima... 18 2.4.3. Hidrografska obilježja... 18 2.4.4. Geološka obilježja... 19 2.4.5. Pedološka i biovegetacijska obilježja... 20 2.4.6. Bioekološka obilježja... 21 3. OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA... 26 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA... 33 4.1. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM PRIPREME GRADNJE... 33 4.2. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM REALIZACIJE I RADA ZAHVATA... 33 4.2.1. Mogući utjecaji na topografske značajke, krajobraz i vizualno oblikovne vrijednosti. 33 4.2.2. Mogući utjecaji na kakvoću zraka... 33 4.2.3. Utjecaj buke na okoliš... 34 4.2.4. Utjecaj na vode... 34 4.2.5. Postupanje s otpadom i gnojem... 36 4.2.6. Utjecaj na tlo... 36 4.2.7. Utjecaj na bioekološka obilježja... 38 4.2.8. Utjecaj na poljoprivredu i gospodarstvo... 38 4.2.9. Utjecaj na kulturna dobra... 38 4.2.10. Moguća ekološka nesreća i rizik njenog nastanka... 38 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA... 40 6. IZVORI PODATAKA... 42 6.1. Korišteni zakoni i propisi... 42 6.2. Ostali izvori podataka... 42 str. 2
Tekstualni prilog 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva, Klasa: UP/I-351-02/08-08/11, Ur.broj: 531-08-3-1-6-08-2 od 8.srpnja 2008. str. 3
str. 4
Tekstualni prilog 2. Izvadak iz sudskog registra ovlaštenika. str. 5
str. 6
str. 7
str. 8
Tekstualni prilog 3. Rješenje o upisu seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u upisnik poljoprivrednih gospodarstava str. 9
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA Nositelj zahvata u smislu čl. 2 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tokić Ivan. Podaci o nositelju zahvata: Naziv: OPG Tokić Ivan Nositelj: Tokić Ivan Adresa: Solara 29, Kešinci, 31 402 Semeljci Namjera nositelja zahvata je na lokaciji na k.č.br.1246/3 k.o. Kešinci u Općini Semeljci, koja je u vlasništvu investitora, izgraditi farmu za uzgoj svinja (tovilišta) kapaciteta 1480 komada svinja (tovljenika). Suvremena intenzivna svinjogojska proizvodnja je vrlo produktivna grana stočarstva i za gospodarski razvoj Hrvatske ima veliki značaj. Tradicionalno se kod nas troši godišnje po stanovniku najviše svinjskog mesa (28,3 kg), a potom mesa peradi (14,5 kg), a zatim goveđeg i ostalih vrsta životinjskog mesa. Svinje u odnosu na druge vrste domaćih životinja imaju niz povoljnih zootehničkih i bioloških svojstava. Vrlo su plodne, pa u jednom leglu mogu dati od osam do 15 prasadi. U odnosu na goveda imaju kraći reproduktivni ciklus, vrlo brzo rastu i dobro iskorištavaju hranu, osobito koncentrirana krmiva. Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj je organizirana na velikim farmama s intenzivnom proizvodnjom koja se temelji na primjeni suvremene tehnologije i znanja, i na privatnim ili čak obiteljskim gospodarstvima u ekstenzivnim uvjetima držanja, hranidbe i zdravstvene zaštite. Hrvatska u odnosu na druge zemlje ima komparativne prednosti za proizvodnju svinja jer proizvodi po stanovniku veće količine kukuruza i ječma koje su uz soju temeljne sirovine za proizvodnju svinjskog mesa. Osim toga ima i tradiciju uzgoja svinja, te prirodne i agroekološke prednosti. Međutim, još uvijek Hrvatska uvozi znatne količine svinjskog mesa za prehranu stanovništva i turističku potrošnju. Ako razmotrimo gore navedene činjenice proizlazi da u Republici Hrvatskoj postoje objektivne mogućnosti i potreba za povećanjem svinjogojske proizvodnje. To je ujedno jedina mogućnost zadržavanja stanovništva na selima, pogotovo mlađih ljudi, što u konačnici osigurava i druge društvene vrijednosti od socio-ekoloških do kulturnih i demografskih. Elaborat je izrađen za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš sa vrednovanjem utjecaja zahvata na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti odabrane tehnologije i obilježjima okoliša (postojeće lokacije) uvjetuju rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09). Procjenom utjecaja objekata za držanje svinja na okoliš definirati će se utjecaji zahvata na okoliš i predložiti mjere zaštite okoliša, odnosno prihvatljivost navedenog zahvata u okolišu. Temeljem Zakona o zaštiti okoliša procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se prije izdavanja lokacijske dozvole. str. 10
2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA 2.1. Osnovne značajke zahvata Planirana građevina - farma za uzgoj svinja (tovilište) locirati će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu nositelja zahvata, na k.č.br.1246/3, k.o. Kešinci, u Općini Semeljci, Osječko baranjska županija. Predmetna parcela nalazi se izvan granica građevinskog područja naselja Kešinci. Čestica je pravokutnog oblika u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Pristupni put na parcelu je sa jugoistočne strane sa postojeće tucaničke ceste. Veličina parcele je 9 932 m 2 odnosno 9,932 ha. Izgrađenost parcele kig je 20 %. Farma za tov svinja kapaciteta 1480 tovljenika, odnosno 222 uvjetnih grla biti će udaljena od granice građevinskog područja naselja cca 500 metara. Udaljenost građevine od regulacijske linije biti će 120,00 m, od lijevog susjeda 12,19 m, a od desnog susjeda 1,00 m. Navedena građevina će biti smještena paralelno sa uzdužnim granicama parcele. Tlocrtne dimenzije građevine su 19,30 x 90,00 m. Ukupna bruto površina građevine biti će 1 737,00 m 2.Građevina će biti prizemna, a visina vijenca od projektiranog terena biti će 3,60m. Ukupna visina građevine za tov svinja od projektiranog terena do sljemena dvostrešnog krovišta iznositi će 5,50 m. Slika 2.1. Google Earth slika lokacije zahvata. Lokacija zahvata ŽC 4133 ŽC 4132 str. 11
2.2. Usklađenost zahvata s važećom prostorno - planskom dokumentacijom Lokacija izgradnje svinjogojske farme nalazi se sjeveroistočno od naselja Kešinci, Općina Semeljci, Osječko baranjska županija. U vrijeme izrade Elaborata procjene utjecaja na okoliš izgradnje farme za uzgoj tovljenika na snazi su Prostorni plan Osječko baranjske županije ( Županijski glasnik br. 1/02) i Prostorni plan uređenja općine Semeljci ( Službeni glasnik Općine Semeljci br. 5/07) PROSTORNI PLAN OSJEČKO BARANJSKE ŽUPANIJE U poglavlju II. Odredbe za provođenje, potpoglavlje 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru, točka 35. navodi da se gospodarske zgrade u funkciji poljoprivrede smještaju između ostalog i izvan granica građevinskih područja, na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu, u skladu s posebnim propisima. Točka 37. navodi da se izvan granica građevinskog područja može planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe prema smjernicama i kriterijima koji se utvrđuju u PPUO/G. Točka 39. navodi da se građevine za intenzivni uzgoj stoke, peradi i krznaša koje imaju preko 50 uvjetnih grla ne mogu graditi na područjima vrijednog krajobraza, zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona. Osim toga se navodi da kriterij udaljenosti kapaciteta većih od 50 uvjetnih grla od naselja treba razraditi u PPUO/G vodeći računa o smjeru dominantnih vjetrova, te intenzitetu zagađenja, osobito zraka. U potpoglavlju 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru koji se tiču sustava odvodnje otpadnih voda, u točci 126. navodi se da se otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava moraju riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s uvjetima zaštite okoliša i mogućnostima recipijenta i prema postojećim propisima. U potpoglavlju 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina, točka 133. navodi da će se mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina razraditi u PPUO/G. U potpoglavlju 9. Postupanje s otpadom, točka 145. navodi da će se zbrinjavanje otpada životinjskih tkiva s područja Županije vršiti obradom u kafilerijama. Na području Županije potrebno je odrediti jednu lokaciju centralne kafilerije, no moguća je izgradnja objekata za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla i u sklopu većih (subregionalnih) deponija po uređenju njihovih lokacija, a dozvoljava se i lokalno rješenje u sklopu farmi. U potpoglavlju 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, točka 149. navodi da je ispuštanje pročišćenih otpadnih voda obvezno je uskladiti s uvjetima za ispuštanje voda u "osjetljiva" područja nakon njihovog utvrđivanja. U "vrlo osjetljiva" područja otpadne se vode ne smiju ispuštati. Točka 150. istog potpoglavlja navodi da je potrebno istražiti i vrednovati stanje u okolišu, te propisati mjere zaštite voda koje se posebno provode zaštitom vodonosnih slojeva i vodotoka, izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te kontrolom i sprječavanjem prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava u poljoprivredi, inventariziranjem i kontrolom pojedinih zagađivača, a nove namjene u prostoru ne smiju povećati stupanj zagađenja voda. str. 12
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE SEMELJCI U Odredbama za provođenje, poglavlju 2. Uvjeti za uređenje prostora, potpoglavlju 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja navodi se da je na prostoru Općine dopuštena izgradnja izvan građevinskog područja. U potpoglavlju 2.3.2. Uvjeti gradnje izvan građevinskog područja, točka 47. navodi da se građevine koje se u skladu s člankom 42. Zakona o prostornom uređenju, grade izvan građevinskog područja, moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. Uz to se izvan građevinskog područja na području Općine Semeljci može na pojedinačnim lokacijama odobravati gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja. Obzirom na bonitet poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevinskog području stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase. U potpoglavlju 2.3.7. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, točka 53. navodi da gradnja stambenih i gospodarskih građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti izvan građevinskog područja uključuje stambeno - gospodarske sklopove ( farme ), građevine za intenzivni uzgoj stoke ( tovilišta ) i gospodarske građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije. Osim toga navodi se da čestice na kojima se predviđa izgradnja građevina moraju imati prilaz na javnu prometnu površinu. Točka 55. istog potpoglavlja navodi da pojedinačne gospodarske građevine imaju najveću dozvoljenu visinu jednu etažu, s mogućnošću izvedbe podruma i tavana. Iznimno od navedenog stavka omogućava se gradnja i viših građevina ukoliko je to neophodno zbog tehnološkog rješenja ( mlinovi, silosi i sl.). Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom. Točka 58. koja se odnosi na stambeno gospodarske sklopove (farme), istog poglavlja, navodi da se farmom smatra funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. Točka 59. istog potpoglavlja navodi da zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su obiteljska kuća za potrebe stanovanja vlasnika uz uvjet da maksimalna površina izgrađenosti stambene građevine iznosi najviše 20% od ukupne površine proizvodnih objekata, gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. Ukoliko se radi o građevinama za intenzivni uzgoj životinja njihov kapacitet mora biti veći od 50 uvjetnih grla. Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste iznosi: Udaljenost od ruba zemljišnog posjeda (m) Broj uvjetnih Državne ceste Županijske i lokalne grla ceste > 101 400 150 100 Zadane udaljenosti ne odnose se na prateće sadržaje. Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na građevinskoj čestici iz točke može biti i manja ukoliko je s time suglasan vlasnik stambene građevine i uz uvjet da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja. U poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, u točci 114. navodi se da je u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju građevina javne, gospodarske ili športsko - rekreativne namjene potrebno utvrditi odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. U poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, potpoglavlju 5.3. Vodnogospodarski sustav, u točci 134. Navodi se da se do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama. str. 13
U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, u točci 157. navodi se između ostalog da je izvan građevinskog područja obvezna je izrada studije u slučaju kada su veličine i/ili kapaciteti zahvata koji su na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250 m pojedinačno manji, ali ukupno veći od onih propisanih posebni propisom. Točka 158. Istog poglavlja navodi da je potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i dr.) u svrhu sprečavanja onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. Točka 162. istog poglavlja navodi da se sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u naseljima i gospodarskih građevina izvan granica građevinskog područja dok se ne izgradi kanalizacija moraju prije upuštanja u okoliš pročistiti metodom do propisanog stupnja, ili upustiti u vodonepropusne sabirne jame koje omogućavaju lako povremeno pražnjenje djelomično pročišćene otpadne vode i odvoz sadržaja u zatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredi sanitarna inspekcija. U točci 165. navodi se da svi gospodarski pogoni, te poljoprivredna gospodarstva i farme trebaju imati izveden sustav odvodnje koji onemogućuje izlijevanje i prodiranje u tlo otpadnih voda. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov te otvore za čišćenje i zračenje. U istoj se točci navodi i da do izvedbe sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje u naseljima, zaštita i predtretman moraju se izvesti na samoj lokaciji izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama i odvozom taložnog mulja i otpada, ili individualnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Zaključak: Lokacija planiranog zahvata nalazi se na udaljenosti od cca 500 m sjevero istočno od građevinskog područja naselja (Prilog 1). Lokacija se nalazi na području označenom oznakom P2 vrijedno obradivo tlo (Prilog 1). Udaljenost lokacije zahvata od županijske ceste ŽC 4132 iznosi cca 700 metara. Do lokacije zahvata dolazi se postojećom nerazvrstanom cestom (Prilog 2). Prema Prilogu 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, lokacija zahvata nalazi se unutar lovišta i uzgajališta divljači. Osim toga nalazi se unutar vodozaštitnog područja III, odn. granica vodozaštitnog područja III b nalazi se na udaljenosti od cca 300 m SI i 20 m J od lokacije zahvata. Prema navedenom prilogu lokacija buduće farme nalazi se na udaljenosti od cca 1 400 m istočno od vodotoka II. kategorije. Postojeće izvorište nalazi se na udaljenosti od cca 2 500 m sjevero od lokacije zahvata. Prema Prilogu 5. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite lokacija zahvata nalazi se na području koje je označeno kao područje komasacije. Iz tekstualnih i grafičkih izvoda važeće prostorno planske dokumentacije vidljivo je da je planirani zahvata u skladu s Prostornim planom Osječko baranjske županije ( Županijski glasnik br. 1/02) i Prostornim planom uređenja općine Semeljci ( Službeni glasnik Općine Semeljci br. 5/07) o čemu je izdana i Potvrda Osječko baranjske županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: 350-01/09-01/953, Ur.broj: 215/1-01-22/45-09-2-DB/NC, od 08.12.209 (Slika 2.2.). str. 14
Slika 2.2. Potvrda Osječko baranjske županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Klasa: 350-01/09-01/953, Ur.broj: 215/1-01-22/45-09-2-DB/NC, od 08.12.209. str. 15
2.3. Grafički prilozi vezani uz dokumente prostornog uređenja Prilog 1. Korištenje u namjena površina, M 1 : 25 000 Prilog 2. Infrastrukturni sustav, prometni sustav, M 1:25 000 Prilog 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, Područja posebnih uvjeta korištenja M 1: 25 00 Prilog 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, Područja posebnih ograničenja u korištenju, M 1: 25 000 Prilog 5. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, M 1: 25 000 str. 16
2.4. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata 2.4.1. Osnovna prirodno - geografska obilježja Lokacija zahvata nalazi se u Osječko baranjskoj županiji, općini Semeljci, naselju Kešinci. Osječko - baranjska županija nalazi se u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Pripada skupini županija sjeveroistočne Hrvatske s kojima čini prostorno - plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce. Površina Osječko - baranjske županije iznosi 4.149 km 2 što čini 7,3 % kopnenog državnog teritorija, a 330.506 stanovnika (koliko je živjelo na ovom području 2001. godine) činilo je 7,4 % ukupnog stanovništva Hrvatske. Po površini zauzima četvrto, a po broju stanovnika treće mjesto među županijama u Hrvatskoj. Osobitu vrijednost područja Županije čini kvalitetno poljoprivredno zemljište, te njezine sačuvane prirodne vrijednosti (Kopački Rit, područje uz Dravu, obronci Krndije). Općina Semeljci locirana je na južnoj granici Osječko - baranjske županije (Slika 2.3.). Unutar Osječko - baranjske županije graniči s pet jedinica lokalne samouprave i to: na zapadu sa Gradom Đakovo i Općinom Viškovci na sjeveru s Općinom Vuka i Vladislavci na zapadu Općina Šodolovci južna granica Općine Semeljci ujedno i županijska granica prema Vukovarskosrijemskoj županiji. U sastavu Općine uz općinsko središte Semeljci u središnjem dijelu, nalaze se četiri druga naselja: Kešinci, neposredno uz općinsko središte Koritna, na sjevernom dijelu općine Mrzović, u istočnom dijelu općine Vrbica na krajnjem jugu područja općine. Općina Semeljci zauzima površinu od 101,85 km 2, a sastoji se od katastarskih općina istoimenih naselja na području općine. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina Semeljci ima 4 858 stanovnika, od čega u općinskom središtu Semeljci živi 1558 stanovnika, u Kešincima 895 stanovnika, u Korini 969 stanovnika, u Mrzovićima 639 stanovnika i u Vrbici 797 stanovnika. Gustoća stanovništva na području Općine Semeljci iznosi 47,70 st/km 2. Sva naselja povezana su županijskim i lokalnim cestama. Smjer županijske ceste od sjevera prema jugu Ž4133 povezuje naselja Vrbicu, Kešince Stari Mikanovci (D46). Županijska cesta Ž4148 u pravcu jugozapad-sjeveroistok povezuje naselja Vrbica, Mrzović, Markušica Tordinci (Ž4111). Županijska cesta Ž4132 u smjeru jugoistok-sjeverozapad povezuje naselja Mrzović Kešinci Semeljci (Ž4130). Županijska cesta Ž4130 u smjeru jugozapad-sjeveroistok D7 (Kuševac) Viškovci-Forkuševci-Semeljci-Koritna-Šodolovci- Petrova Slatina (D518). Županijska cesta Ž4120 Koritna-Lipovac Hrastinski-Vuka (D7). str. 17
Slika 2.3. Položaj Općine Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji 2.4.2. Klima Klima je umjereno - kontinentalna, sa rasponom temperatura od - 25 C do + 38 C. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10 C, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3 C i +18 C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine. Prosječne godišnje količine kreću se od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Vjetrovi pušu tijekom cijele godine, stoga ovo područje spada u blago vjetrovita područja. U prijelaznim godišnjim dobima, u proljeće i jesen, dominiraju vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. Tijekom godine najučestaliji su vjetrovi jačine 1-3 bofora (2 20 km/h). Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak utjecaj niske Panonske ravnice i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, osobito Sredozemnog mora. Čitave zime ovdje je prisutan hladan zrak, tako da ovdje dolazi do izražaja svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. 2.4.3. Hidrografska obilježja Općina Semeljci većim dijelom pripada području sliva Drave i Dunava, manjim područjem slivu Save. Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN br. 98/98), Općina Semeljci pripada Slivnom području «Vuka» (vodno područje Drava - Dunav), osim katastarske općine Vrbica koja pripada Slivnom području «Biđ-Bosut» (vodno područje sliva Save). Slivno područje «Vuka» ukupne površine 1793,28 km 2, obuhvaća prirodnu cjelinu hidrografskog sliva rijeke Vuke, Drave i Dunava. Površina sliva koja pripada Osječkobaranjskoj županiji veličine je 1117,96 km 2 i može se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave sa str. 18
glavnim recipijentima Poganovačko - Kravičkim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Palčić, direktni sliv rijeke Dunav sa glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najvećim pritokom Bobotskim kanalom. Glavni recipijent područja Općine Semeljci je Velika Osatina u slivu rijeke Vuke. Općina Semeljci dio je bujičnog područja Đakovačkog ravnjaka, odnosno sliva bujičnih vodotoka Brana, Perić i Mlinski potok. Na području Općine Semeljci od vodnih površina, osim kanalske mreže, postoje i akumulacije. Ukupna vodna površina na području Općine Semeljci iznosi 1,32 km 2 ili 1,29 % površine Općine. Slika 2.4. Akumulacija Kešinci Za prirodnu kvalitetu podzemnih voda karakteristični su blago izraženi redukcijski uvjeti čija je posljedica sadržaj otopljenog željeza, povremeno nešto preko iznosa od propisa, za pitku vodu, a moguće i nešto fosilnog amonijaka. Takva kvaliteta vode uspješno se kondicionira na postojećim uređajima do kakvoće primjerene za pitku vodu. 2.4.4. Geološka obilježja Pripovršinski dijelovi područja Općine Semeljci izgrađeni su od kvartalnih sedimenata koji se mogu razdvojiti na starije (pleistocenske) i mlađe (holocenske). Nastali su sedimentacijom u vodenim okolišima (jezera, močvare, rijeke, potoci) i na kopnu tijekom zadnjih nekoliko stotina tisuća godina, pod snažnim utjecajem izmjena hladnih i suhih glacijalnih s toplim i vlažnim interglacijalnim razdobljima. Općenito, prevladavaju nevezani do slabo vezani sitnozrnati klastiti. To su gline, prah (silt), sitni pijesak i pijesak. Obično se ne nalaze kao "čiste" frakcije, već su izmiješani u međusobno različitim omjerima. Posebno su važne naslage prapora ili lesa karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko Brdo, Jabučku Kosu i Erdutsko Brdo. Praporom je pokriven i Đakovački ravnjak. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi, te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. str. 19
2.4.5. Pedološka i biovegetacijska obilježja Općina Semeljci ima površinu od 101,85 km 2, od čega najviše otpada na poljoprivredne i dijelom šumske površine. Tablica 2.1. Kategorije korištenja zemljišta poljoprivredne građevinske ostale šume vode površine površine površine Površina 84,72 9,23 1,32 5,72 0,86 (km 2 ) % 83,19 9,06 1,29 5,62 0,84 Na prostoru Općine prema pogodnosti za obradu izdvojene su dvije skupine tla. Prva najpogodnija skupina obuhvaća osobito vrijedno obradivo tlo površine 1,29 km 2 koje zauzima manji prostor jugoistočnog dio Općine oko naselja Mrzović. To je tipični semiglejni černozen na praporu, eutrično smeđe tlo, aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava. Druga skupina su šumske površine. Karakterizira ih slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Područje vrijednog obradivog tla središnji dio općine Struktura poljoprivrednih površina prema kategorijama, ukazuje na veliki udio vrijednog obradivog tla, što je u vezi s bonitetnom strukturom zemljišta. Prema bonitetnoj vrijednosti zemljišta određena je i njegova namjena za posebne poljoprivredne kulture. U skladu s takovom strukturom je i koncentracija zemljišta pogodnog za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju na čitavom dijelu općinskog prostora. Najveći dio zemljišta nalazi se u kategoriji vrijednog poljoprivrednog zemljišta (I-III bonitetna klasa). U strukturi poljoprivrednog zemljišta također je bitna podjela na individualno i društveno vlasništvo. U okviru ove strukture poljoprivrednog zemljišta, prevladava privatni sektor sa 55,00 % od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Slika 2.5. Područje osobito vrijednog obradivog tla okolica naselja Mrzović Slika 2.6. Prikaz šumskog dijela Općine. str. 20
Šumske površine Na području Općine nalaze se šume gospodarske namijene. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta (11,92 km 2 ) šume gospodarske namjene zauzimaju površinu od 9,23 km 2 ili 77,43 %. Šumsko zemljište zauzima površinu od 2,69 km 2 ili 22,56%. Od šumskog zemljišta na čitavom prostoru općine nalaze se šumarci koje možemo svrstati u površine značajne iz vegetacijskog i ambijentalnog aspekta. Šumama i šumskim područjem gospodare Hrvatske šume Uprava šuma, Podružnica Osijek. Šume na području Općine su uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka i običnog graba. U primjesi dolaze hrast cer i lipa. Na području općine nema šuma s posebnom namjenom. Šumama se gospodari po principu jednodobnih šuma gdje se do doba postizanja zrelosti (ophodnje) jednom u deset godina vrši prorjeđivanje, a po postizanju zrelosti vrši se oplodna sječa na taj način da se osigura prirodno pomlađivanje. U iznimnim slučajevima može se izvršiti i čista sječa uz pomlađivanje sadnicama i to onda kada nema uvjeta za oplodnu sječu. Šumsko zemljište kao, uostalom i poljoprivredno zemljište, predstavlja važan prirodni resurs iz čega proizlazi njegov poseban status i namjena. Šumsko zemljište samo u izuzetnim okolnostima može promijeniti svoju osnovnu namjenu. 2.4.6. Bioekološka obilježja Staništa, biljne i životinjske vrste Lokacija na kojoj je planiran zahvat smještena je u ravničarskom području na zemljištu koje predstavljaju oranice. Prema izvatku iz karte staništa Državnog zavoda za zaštitu prirode na području zahvata nalazi se stanišni tip svrstan prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa: I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama U široj okolici predmetne lokacije također se nalaze oranice dok se zapadno od lokacije na udaljenosti od cca 500 m nalazi naselje Kešinci. Na udaljenosti od cca 150 m sjeverno od lokacije, te dalje prema jugu na udaljenosti od cca 280 m zapadno od lokacije prolazi melioracijski kanal Veliki Medveš. Prema karti staništa stanišni tip o kojem se radi je: A2412, Kanali sa stalnim protokom za površinsko navodnjavanje Smjernice za mjere očuvanja stanišnih tipova propisane su Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09), a obvezne su za sve fizičke i pravne osobe koje na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova obavljaju djelatnosti upravljanja i korištenja prirodnih dobara ili izvode zahvate u prirodu u smislu Zakona o zaštiti prirode. Prema navedenom Pravilniku, stanišni tip na lokaciji ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip koji zahtijeva provođenje mjera očuvanja. Na ovakvim prostorima uz zasađene kulture uglavnom uspijevaju vrste i zajednice koje optimalni razvoj postižu u uvjetima kakvih ima malo gdje u prirodnim staništima. To su najčešće nitrofilne i acidofilne vrste i zajednice, odnosno korovne i ruderalne vrste i zajednice (smetištarke). str. 21
Među njih spadaju: obična kopriva (Urtica dioica), limunđik (Ambrosia artemissiaefolia), mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum), kukolj (Agrostemma githago), hrapavi šćir (Amaranthus retroflexus), poljski slak (Convolvulus arvensis), loboda (Atriplex paluda), obična pirika (Agropyron repens), i dr. Izlaskom na teren na samoj lokaciji planiranog zahvata nisu zabilježene zaštićene biljne ili životinjske vrste prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Slika 2.7. Izvadak iz Karte staništa Republike Hrvatske za šire područje planiranog zahvata str. 22
str. 23
Zaštićena područja Na području Općine Semeljci nema područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08). Prostornim planom uređenja Osječko - baranjske županije šumski kompleks jugoistočno od Đakova predložen je za zaštitu kao vrijedan dio prirode izvan zaštićenih područja. Šumski kompleks nalazi se jugozapadno od lokacije planirane farme za tov svinja na udaljenosti od cca 3 250 m. Zaštićeni minerali, sigovine i fosili. Na području lokacije zahvata nema zabilježenih zaštićenih minerala, sigovina ili fosila. Za slučaj nalaza potrebno je predvidjeti mjere Obilježja ekološke mreže Prema izvatku iz baze podataka "Nacionalna ekološka mreža" za farmu za tov svinja u Kešincima predmetno područje nije smješteno unutar područja Ekološke mreže Republike Hrvatske. U izvatku se navodi da je obvezno sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) sagledati utjecaj zahvata na ekološku mrežu bez obzira na njegovu lokaciju. U široj okolici predmetne lokacije nema područja koja spadaju u Ekološku mreže Republike Hrvatske. Na udaljenosti od cca 19 km jugoistočno od lokacije nalazi se međunarodno važno područje za ptice HR1000006#, Spačvanski bazen, dok se na udaljenosti od cca 29 km sjeverozapadno nalazi međunarodno važno područje za ptice HR1000011#, Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s kompleksom. str. 24
Slika 2.8. Potvrda Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Klasa: 612-07/09-01/1674, Urbroj: 532-08-01-03/2-10-04, izdana 15.01.2010. godine kojom se potvrđuje da planirani zahvat nema značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. str. 25
3. OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA Predmetne građevine planiraju se isključivo za poljoprivrednu proizvodnju svinja (tovljenika) koje će činiti jednu funkcionalnu cjelinu. Kapacitet tovilišta biti će 1 480 tovljenika. Prema dopisu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Klasa: NP 320-08/09-01/41, Urbroj: 525-02-1-0016/09-2, od 28. rujna 2009. kojeg je zaprimila tvrtka Eko monitoring d.o.o., a u vezi koeficijenata koji se koriste pri izračunavanju uvjetnih grla, proizlazi da su važeći oni koeficijenti koji su prikazani u Tablici 1. Dodatka Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08). Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mišljenja je da je potrebno primjenjivati koeficijente iz prije navedene tablice gdje god je to moguće, bez obzira što do dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ovaj pravilnik nema obvezujući karakter, a sve s ciljem što skorije prilagodbe postojećih poljoprivrednih gospodarstava svim uvjetima koji će vrijediti danom pristupanja. Iz navedenog slijedi da će broj uvjetnih grla biti 222. 1 480 tovljenika 0.15 = 222 U.G. 3.1. Smještaj građevine na parceli i veličina Farma za tov svinja smještena će biti na k.č.br. 1246/3 k.o. Kešinci (Prilog 3.1.). Buduća farma udaljena će biti od granice građevinskog područja cca 500 metara. Udaljenost građevine od regulacijske linije biti će 120,00m, od lijevog susjeda 12,19 m, a od desnog susjeda 1,00 m. Farma za tov svinja smještena će biti paralelno sa uzdužnim granicama parcele. Tlocrtne dimenzije građevine biti će 19,30 x 90,00 m. Ukupna bruto površina građevine iznositi će 1 737,00 m 2. Građevina će biti prizemna, a visina vijenca od projektiranog terena će biti 3,60 m. Ukupna visina građevine za tov svinja od projektiranog terena do sljemena dvostrešnog krovišta iznositi će 5,50m. Građevina će imati dvostrešni kosi krov pokriven trapeznim panelima u nagibu 10. U građevini će se izvesti perforirani strop sa otvorima za ventilaciju na visini 2,90 m od kote poda. Buduća farma nalaziti će se na udaljenosti većoj od 600 m od naselja Kešinci, odn. prve kuće. Udaljenost lokacije zahvata od županijske ceste ŽC 4132 iznosi cca 700 metara. 3.2. Namjena građevine Građevina gospodarske namjene planira se za tov svinja težine do 110 kg. Kapacitet građevine biti će 222 UG odnosno 1480 komada tovljenika. U građevini su predviđeni sljedeći prostori: Ulazni hodnik P=135,00m 2 Ukupna površina soba P=1478,40m 2 Ukupna neto površina građevine P=1613,40m 2 Građevina će biti opremljena potpuno automatiziranom tehnološkom opremom. Sustav držanja tovljenika biti će po sistemu boksova, slobodni uzgoj sa mehaničkim izgnojavanjem. Građevina će biti slobodnostojeća, a sastojati će se od jedne etaže i to prizemlja. str. 26
3.3. Prateći sadržaji uz staju U sastavu kompleksa farme predviđa se izgradnja (Prilog 3.1.): zgrada tlocrtne veličine 3,22 x 6,62 m, u čijem će sastavu biti: hladnjača za uginule životinje tlocrtne veličine 4,40 x 6,00m Hladnjača P = 12,35m 2 Nadstrešnica za smještaj P = 8,63m 2 agregata Ukupna neto površina P = 20,98m 2 ostali sadržaji: Nenatkriveni ulaz P = 2,06m 2 Ured, veterinar i dnevni P = 9,30m 2 odmor zaposlenika Tuš, garderoba i sanitarni P = 5,73m 2 čvor Ukupna neto površina P =17,09m 2 - silosi za hranu (2 komada) kapaciteta 60,00 m 3 - sabirna jama za gnojovku kapaciteta 1 205,67m 3 - sabirna predjama za prihvat gnojovke kapaciteta 54,00m 3 - sabirna jama za sanitarne otpadne vode 12,00m 3 - pješačka staza - parkiralište - dezinfekcijske barijere (na cesti i pješačkoj stazi na ulazu u farmu) - ograda oko farme visine 1,6 m - separator ulja i masti Položaj svih pratećih sadržaja vidljiv je na situaciji ucrtanoj na posebnoj geodetskoj podlozi (Prilog 3.1.). 3.4. Oblikovanje građevine i konstrukcija Osnovni sistem nosive konstrukcije staje biti će armirano betonski zidovi i zidovi od blok opeke omeđeni vertikalnim i horizontalnim serklažima. Temeljna konstrukcija biti će temelji samci ispod stupova. Povezani će biti sa temeljnim gredama. Ispod zidova izvoditi će se nearmirane temeljne trake koje će biti povezane su nadtemeljnim serklažima. Krovište građevine biti će dvostrešno sa nagibom krovnih ploha 10. Sastojat i će se od glavnih krovnih nosača na koje će se postaviti sekundarni nosači pokrova. Pokrov građevine biti će vatrootporni krovni paneli. Osnovni sistem nosive konstrukcije pratećih sadržaja (Prilog 3.4.) biti će izvedeni od blok opeke uokvireni vertikalnim i horizontalnim serklažima. Temelji ispod zidova biti će nearmirane temeljne trake povezane nadtemeljnim serklažima i podnom pločom. Krovište građevine biti će dvostrešno u nagibu krovnih ploha 10, a izvest će se od drvene građe četinara II klase. Pokrov će biti vatrootporni krovni paneli. Osnovni sistem nosive konstrukcije hladnjače biti će zidovi od blok opeke uokvireni vertikalnim i horizontalnim serklažima. Unutarnji zidovi hladnjače obložiti će se termopanelima, te će se na hladnjaču ugraditi termo vrata. Temelji ispod zidova biti će nearmirane temeljne trake povezane nadtemeljnim serklažima i podnom pločom. Stropna konstrukcija biti će polumontažna tipa fert strop. Povezana će biti sa horizontalnim str. 27
serklažima iznad zidova. Krovište građevine biti će drveno dvostrešno,a pokrov će biti lim u nagibu 15. 3.5. Načini i uvjeti priključenja građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Glavni kolni i pješački pristup predviđen je sa postojeće tucaničke (nerazvrstane) ceste koja se nalazi na k.č.br. 1096, k.o. Kešinci. U krugu parcele ispred sjevero - zapadnog pročelja izvest će se pristupna cesta širine 3,50 m. Oko građevine predviđena je cesta širine 5,00 m i platoi koji se koriste u funkciji prometa u krugu farme sa mogućnosti korištenja istih za operativni rad vatrogasnih vozila (zaštita od požara). Završna obrada konstrukcije ceste i platoa je tucanik u prvoj fazi, a u budućnosti asfalt ili beton. U građevini će se izvesti instalacije: vodovod, kanalizacija i vatroobrana elektrotehničke instalacije strojarske instalacije 3.5.1. Vodovod i potrošnja vode Priključak vodovodne instalacije predviđen je na mjesnu javnu vodovodnu mrežu. Vodovodna instalacija izvesti će se polipropilenskim cijevima. Unutar građevina vodovodna instalacija izvesti će se polipropilenskim cijevima sa svim spojnim i fazonskim komadima. U staji su predviđene automatske pojilice za napajanje životinja i slavine za priključak visoko tlačnog perača za pranje staje nakon isporuke tovljenika. U pratećim sadržajima uz staju predviđeni su standardni sanitarni uređaji od keramike. Dovod vode predviđen je polipropilenskim cijevima do sanitarnih uređaja. Priprema tople vode predviđena je iz električnog bojlera. Za napajanje svinja potrebno je osigurati dovoljne količine zdrave vode. Voda za piće ljudi i napajanje životinja podliježe istim kriterijima. U staji je predviđeno napajanje iz automatskih pojilica. Potrošnja vode svinje Kategorija svinja potrebe za vodom l/dan - svinje u tovu 16-20 l/dan x 1 480 = 29.600 l/dan. Sanitarna voda za zaposlenike Na farmi su predviđena četiri zaposlenika (u svakoj smjeni 2). 4 x 100 l/dan =400 l/dan Prema gore navedenim podacima dnevna količina potrošene vode na farmi biti će cca 30 m 3. str. 28
3.5.2. Kanalizacija i odvodnja Zbrinjavanje gnojovke Europska direktiva EC 91/676/ECC takozvana «Nitratna direktiva» propisuje najveću količinu dušika (N) životinjskog porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina iznosi 170 kg N/ha godišnje, iznimno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210 kg N/ha. Pri izračunu količine dušika koji će nastajati na farmi korištena je tablica (Izvor: Miroslav Kovač, Ivan Han, Praktični priručnik o nitratnoj direktivi - iskustva iz europskih zemalja, Grafo i, Požega, 2007): Tablica 3.1.: Količina gnojnice (m 3 ) i sadržaj hranjivih tvari u kg od različitih tvari u kg od različitih vrsta životinja (godišnje). Kategorija životinja Tovne svinje od 20-110 kg u tovu do 128 dana Količina gnojnice (m 3 ) Količina hranjivih tvari u kg od 1 jedinice N P 2 O 5 K 2 O 0,8 3,6 2,5 2,1 Prema podacima iz navedene tablice na farmi će nastajati: 1480 x 0,8 m 3 = 1 184 gnojnice/godišnje 1480 x 3,6 kg N = 5 328 N/godišnje Investitor raspolaže sa 40 ha vlastitih poljoprivrednih površina i cca 60 ha poljoprivrednih površina u zakupu što je i više nego dovoljno za zbrinjavanje nastale gnojovke na farmi. Osim toga o mjestu i količini odloženog gnoja voditi će se evidencija radi kontrole njegovog unosa u tlo i zaštite tla od prekomjernog utjecaja N i P. Prije prve primjene obaviti će se analiza tla koje se gnoji, te analiza gnoja (kemijska analiza gnoja kako bi se znala njegova gnojidbena vrijednost, reakcija (ph), sadržaj eventualnih štetnih tvari i dr.). U građevini je predviđen rešetkasti pod, a ispod rešetkastog poda izvest će se vodonepropusni armirano betonski kanali u kojima će se zadržavati gnojovka. Površine kanala ispod rešetkastog poda biti će vel. 6,80 x 5,00 x 0,70 = 23,80 m 3. Izvest će se 32 kanala x 23,80 = 761,60 m 3. Gnojovka će se zadržavati u kanalima ispod rešetkastog poda, a ispuštanje gnojovke predviđeno je podizanjem čepova. Gnojovka će se transportirati cjevovodom u sabirnu predjamu, a zatim u spremnik. Projektirana sabirna jama spremnik okruglog je oblika promjera 16,00 m i dubine 6,00 m ukupnog volumena 1 205 m 3. Izvest će se armirano betonska jama sa stjenkama deb.30 cm. Beton razreda tlačne čvrstoće C30/37 sa dodatkom aditiva za vodonepropusnost. Ispred spremnika za gnojovku projektirana je sabirna predjama armirano - betonska tlocrtnih dimenzija 6,00 x 6,00 m, dubine 3,50 m u koju će se smjestiti crpka. Gnojovka će se iz staje, sustavima kanala voditi gravitaciono kanalizacijskim cijevima do sabirne predjame, gdje će se muljnim crpkama prepumpava u spremnik gnojovke. Iz proračuna je vidljivo da je projektiran spremnik za gnojovku kapaciteta 1.205 m 3 dovoljnog kapaciteta za šestomjesečno skladištenje gnoja. Pražnjenje gnojovke predviđeno je dva puta godišnje sa izvozom na poljoprivredne površine. str. 29
Sanitarne otpadne vode - proračun sabirne jame Sanitarne vode će se odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu. Na farmi su predviđena četiri zaposlenika. Količina vode po zaposleniku 100 l/dan 4 x 100 l/dan = 400 l/dan = 0,40 m 3 /dnevno Tlocrtna veličina sabirne jame je 4,00 x 2,00 m, a korisna zapremnina 12,00 m 3. Pražnjenje sabirne jame biti će svakih 30 dana. Sabirna jama će se izvesti vodonepropusno. Nositelj zahvata je dužan osigurati pražnjenje sabirne jame putem pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti, a sadržaj odvoziti u javni odvodni sustav. Odvodnja s krovnih i manipulativnih površina Odvodnja oborinskih voda s krovnih ploha predviđena je horizontalnim i vertikalnim olucima na zelene površine investitora. Oborinske vode sa manipulativnih površina ispuštati će se preko separatora ulja i masti u okolno tlo. Vozila će se smještati na površini s koje će biti moguće odvoditi površinske vode preko separatora ulja i masti. Voda iz dezbarijera koja će sadržavati povećanu količinu dezinficijensa će se prikupljati zatvorenim sustavom odvodnje, neutralizirati i odvoditi u sabirnu jamu smještenu uz dezbarijere koja će se prazniti od strane ovlaštene tvrtke. 3.5.3. Vatroobrana Vatroobrana građevine predviđena je pomoću aparata za početno gašenje požara suhim prahom. Aparati će biti postavljeni na vidnom i lako pristupačnom mjestu. Građevina će imati pristup sa tri strane za vatrogasna vozila. 3.5.4. Elektrotehničke instalacije Opskrba građevine električnom energijom izvest će se priključkom na elektroenergetsku mrežu, prema uvjetima distributera. Podaci za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti: Kategorija: poslovna (gospodarska građevina za svinje) Priključna snaga: 28 kw Tarifni model: bijeli Tehnička karakteristika: TROFAZNI SIMETRIČNI, Opća potrošnja i povremeno uključivanje miješala za gnojovku, Način korištenja: redovito. Pošto će se u navedenom objektu nalaziti živa bića - svinje za koje je nužno potrebna ventilacija i opskrba vodom, objekt će kao rezervno napajanje imati opskrbu električnom energijom preko dizel agregata koji će se automatski startati u koliko dođe do nestanka električne energije. 3.5.5. Strojarske instalacije Građevina će se zagrijavati putem plinskih zagrijača zraka. Priključak MRSE biti će na javnu plinsku instalaciju. str. 30
3.6. Uređenje parcele Za pristup na parcelu predviđen je kolni ulaz sa izgrađenom dezinfekcijskom barijerom dimenzija 6,0 x 3,0 x 0,25 m i pješački ulaz sa dezinfekcijskom barijerom dim. 1,00 x 0,50 x 0,05 m. U krugu lokacije izgradit će se pristupne ceste, platoi i parkirališta od čvrstog materijala. Slobodne površine na parceli uredit će se sijanjem trave i sadnjom niskog i visokog zelenila. Ograda oko parcele izvest će se žičana visine 1,60 m da se spriječi nekontroliran ulazak ljudi i životinja. 3.7. Međusoban odnos ukupnih površina FARMA ZA TOV SVINJA 1 GRAĐEVINSKA BRUTO POVRŠINA = 1.737,00 = 1,08 KORISNA POVRŠINA ZGRADE 1.613,40 2 GRAĐEVINSKA BRUTO POVRŠINA = 1.737,00 = 1,08 STAMBENA POVRŠINA 1.613,40 3 VOLUMEN GRAĐEVINE = 8.998,20 = 5,58 STAMBENA POVRŠINA 1.613,40 4 KORISNA POVRŠINA = 1.613,40 = 1,00 STAMBENA POVRŠINA 1.613,40 PRATEĆI SADRŽAJI 1 GRAĐEVINSKA BRUTO POVRŠINA = 23,37 = 1,50 KORISNA POVRŠINA ZGRADE 15,54 2 GRAĐEVINSKA BRUTO POVRŠINA = 23,37 = 1,50 STAMBENA POVRŠINA 15,54 3 VOLUMEN GRAĐEVINE = 66,00 = 4,24 STAMBENA POVRŠINA 15,54 4 KORISNA POVRŠINA = 15,54 = 1,00 STAMBENA POVRŠINA 15,54 str. 31
3.8. Tehnološki proces U tovilištu će se vršiti tov svinja sa ulaznom težinom između 25-30 kilograma, pa do izlazne težine 100-110 kilograma. Sam tov prasadi do željene težine od 110 kg trajati će do maksimalno 100 dana, sa dnevnim prirastom od oko 800 grama. Objekt tovilišta je predviđene dimenzije, dužine 90 m a širine 19,30 m. Preko cijelog objekta pružat će se uslužni hodnik koji će imati funkciju progona svinja, komunikacije sa svim pojedinim prostorijama i ujedno služiti kao dotok svježeg zraka u prostor tovilišta i to kroz podzemni dio hodnika i podne rešetke. Tovljenici će biti raspoređeni u zasebnim boksovima, 40 boksova x 16 komada i 56 boksova x 15 komada, a osam boksova činiti će jednu posebno odvojenu prostoriju. Predviđeno je 16 prostorija što će ukupno činiti kapacitet od 1 480 tovljenika u tovilištu. Napajanje svinja vršiti će se pomoću automatskih pojilica. Hranjenje će se provoditi automatski, gdje se gotova smjesa izuzima iz silosa (2 silosa), te se transporterima prevodi do hranilica gdje je hrana tovljenicima poslužena po volji. Svaka hranilica imati će po dvije slavine za vodu tako da će se hrana navlažiti, što će omogućiti bolju konverziju, manji utrošak vode i manji rasip hrane. Hranilice će biti veličine koja će omogućavati svim svinjama u boksu istovremeno hranjenje. Radi dobrog prirasta i poštivanja odredbi Zakona o stočarstvu i Zakona o dobrobiti držanja životinja predviđeno je da se u farmi održava mikroklima ( održavanje temperature, vlage, vjetra ), potrebna svjetlost, snabdijevanje svinja hranom i vodom po želji. Ventilacija koja je potrebna radi dobrog uzgoja, prirasta i zdravlja životinja omogućiti će 120 m 3 svježeg zraka po jednom tovljeniku na 1 ha uz 25 izmjena te uz maksimalnu zasićenost amonijaka do 10 ppm, CO 2 do 3 000 ppm, CO do 10 ppm i H 2 S do 0,5 ppm. Da bi se osigurali takovi parametri za ventilaciju, u svakoj sobi će se održavati tri odsisna ventilatora, dok će svježi zrak dolaziti putem podtlačnih klapni koje će biti smještene na zidu između soba i uslužnog hodnika. Zrak će izvana u uslužni hodnik ulaziti preko PAD stijena (sistem hlađenja zraka) gdje će se ljeti njegova temperatura spuštati za 8 10 stupnjeva. Grijanje će se po potrebi provoditi plinskim topovima zasebno za svaku prostoriju. Na farmi će biti osigurano svjetlo za životinje i to minimalno osam sati dnevno u količini od 40 luxa. Takav intenzitet svjetla osigurati će se prozorima veličine 3 % od podne površine, kao i elektro rasvjetom. Odsis štetnih plinova iz plitkih sabirnih kanala vršiti će se ispod poda putem otvora u pregradnim zidovima i sa ventilatorom. Kao nusproizvodi svinjogojske proizvodnje biti će gnojovka i svinjske lešine (uginuća tijekom proizvodnje). Godišnje će se na građevini za uzgoj svinja proizvoditi oko 1 184 m 3 gnojovke koja će se zajedno sa tehnološkim vodama od pranja odvoditi sustavom cjevovoda u sabirnu predjamu za prihvat gnojovke u kojoj će biti smještena muljna crpka, te će se prepumpavati u spremnik u kojem će odležati do sazrijevanja. Nakon toga će se vršiti njen odvoz na okolna poljoprivredna zemljišta. Lešine životinja koje uginu će se sakupljati u posebne nepropusne kontejnere, koji će biti locirani u hladnjaču na temp. od 0-4 ºC, sve do vremena otpreme u kafileriju 3.9. Grafički prilozi vezani uz idejni projekt Prilog 3.1. Situacija na posebnoj geodetskoj podlozi, M 1: 1 000 Prilog 3.2. Skica pročelja, M 1: 200 Prilog 3.3. Tlocrt prizemlja, M 1: 200 Prilog 3.4. Tlocrt prizemlja prateći sadržaji, M 1: 100 Prilog 3.5. Prikaz predviđene sabirne jame, M 1: 100 str. 32
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA Kod izgradnje kao i kod rada svinjogojske farme neće biti značajnijeg štetnog utjecaja na okoliš, uz dosljedno pridržavanje zakonske regulative i mjera zaštite. 4.1. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM PRIPREME GRADNJE Navedeni utjecaj ima ograničeno područje i ograničeno vrijeme djelovanja, a moguć je utjecaj na tlo, vode i utjecaj otpada. Tijekom pripreme objekta za držanje životinja, postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda tvarima koje se koriste kod gradnje (naftni derivati, motorna ulja, otapala, boje i slično). Najčešći uzrok takvih pojava su nepažnja radnika i kvar strojeva. Utjecaj na zrak moguć je od ispušnih plinova strojeva, međutim on je od neznatnog značenja. Za vrijeme radova nastaje građevinski otpad, papir i plastična ambalaža, drvene palete, cigla, crijep i sl. 4.2. UTJECAJ ZAHVATA TIJEKOM REALIZACIJE I RADA ZAHVATA 4.2.1. Mogući utjecaji na topografske značajke, krajobraz i vizualno oblikovne vrijednosti Posljedica izgradnje građevine za držanje svinja biti će gubitak dijela pokrova sloja tla i vegetacije. U usporedbi s okolnim površinama to je zanemariva promjena, a s biološko - ekološkog gledišta gubitak nije značajan jer se radi o poljoprivrednom zemljištu. Novi objekti farme će biti izgrađeni na poljoprivrednoj parceli izvan građevinskog područja najbližeg naselja Kešinci, te će posljedica izgradnje biti gubitak dijela pokrova sloja poljoprivrednog tla. Vizualno izloženi objekti za planiranu farmu su 2 silosa za hranu kapaciteta 60 m 3 Obzirom da će se izgraditi novi objekti, sa uređenim manipulativnim prostorom i okolišem koji će se urediti u skladu sa hortikulturnim rješenjem kao dijelom glavnog projekta, sadnjom stablašica i visokog zelenila uz ogradu farme neposredno nakon završetka radova građenja, vizualna vrijednost će se izmijeniti, međutim neće bitno utjecati na potencijalnog promatrača. Hortikulturnim uređenjem farma će se uklopiti u okolinu. 4.2.2. Mogući utjecaji na kakvoću zraka Utjecaj svinjogojske farme na kvalitetu zraka u okolišu ne odražava se na pojavu štetnih i opasnih tvari u zraku u koncentracijama koje bi mogle ugroziti zdravlje čovjeka ili životinja, već u pojavi neugodnih mirisa čiji intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske tvari i vremenskim prilikama. Prema Tušar (1995) miris nije odrediva veličina već psihološki uvjetovana vrijednost koja je povezana sa stanjem organizma, pa se i individualno različito odražava, odnosno povezuje sa subjektivnim osjećajima. Prilikom proizvodnog procesa u farmi nastaje prašina, mikroorganizmi, amonijak, ugljični dioksid, sumporovodik i crijevni plinovi. Utjecaj svinjogojske farme na kvalitetu zraka u okolišu, također se odražava i u pojavi neugodnih mirisa čiji intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske tvari i vremenskim uvjetima, međutim nema pojave štetnih i opasnih tvari u koncentracijama koje bi mogle ugroziti zdravlje čovjeka ili životinja. Izvori emisije plinova neugodnih mirisa su: svinjogojska farma i spremnik za gnojovku, u kojima nastaje gnoj, odnosno gnojovka koja se u spremniku za gnojovku spontano i nekontrolirano razgrađuje - fermentira i onečišćava zrak unutar farme i oko farme s plinovima NH 3, H 2 S i CO 2. str. 33