SAZETAK suo izgradnje farme za tov svinja-nos.zahvata OPG Tokic 26.07

Транскрипт

1 SAŽETAK Studije utjecaja na okoliš izgradnje farme za uzgoj svinja (tovilišta) LOKACIJA ZAHVATA Nositelj zahvata: OPG Tokić Ivan, Solara 29, Kešinci, Semeljci Ovlaštenik: Eko-monitoring d.o.o., Varaždin Varaždin, srpanj

2 SADRŽAJ 1. UVODNI PODACI ULOGA STUDIJE I POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA OPIS ZAHVATA MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ... 7 Vode... 7 Zrak... 7 Tlo... 8 Krajobraz i vizualno oblikovne vrijednosti... 9 Bioekološka obilježja... 9 Postupanje otpadom... 9 Utjecaj od postupanja sa gnojovkom Utjecaj od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla Utjecaj buke na okoliš Ekološka nesreća i rizik njezina nastanka Kumulativni utjecaji Utjecaj na okoliš nakon prestanka korištenja MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA Mjere zaštite voda Mjere zaštite zraka Mjere zaštite tla Mjere zaštite krajobraza i vizualno oblikovnih vrijednosti Mjere zaštite od utjecaja otpada Mjere zaštite od utjecaja gnojovke Mjere zaštite od postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla Mjere zaštite od buke Mjere zaštite za sprječavanje akcidentnih situacija ZAKLJUČAK ZAHVAT JE PRIHVATLJIV ZA OKOLIŠ POPIS LITERATURE KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI MEĐUNARODNI PROPISI

3 1. UVODNI PODACI Nositelj zahvata u smislu čl. 6 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tokić Ivan, Solara 29, Kešinci, Semeljci, MIBPG Namjera nositelja zahvata je izgradnja tovilišta na k. č. br. 1246/3, k. o. Kešinci u Općini Semeljci, koja je u vlasništvu nositelja zahvata, za kapacitet komada svinja (tovljenika). Predmetne građevine koje će činiti jednu funkcionalnu cjelinu planiraju se isključivo za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju svinja (tovljenika). Teren na kojem će se izgraditi tovilište je u ravničarskom području, trenutno u upotrebi kao oranica (Slika 1). Pristupni put na parcelu predviđen je sa postojeće tucaničke (nerazvrstane) ceste, sa jugoistočne strane lokacije. Tucanička cesta spaja se na županijsku cestu ŽC Slika 1. Lokacija zahvata sa prikazanom tucaničkom cestom Predmetna parcela nalazi se izvan granica građevinskog područja naselja Kešinci cca 470 m (najmanja udaljenost). Udaljenost građevine od regulacijske linije biti će 120,00 m, od lijevog susjeda 12,19 m, a od desnog susjeda 1,00 m. Čestica je pravokutnog oblika u smjeru sjeverozapad jugoistok. Veličina parcele je m 2 odnosno 9,932 ha. Izgrađenost parcele je 20 %. 2. ULOGA STUDIJE I POSTUPKA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) i Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I /10-08/8, Ur.broj: od 12.ožujka godine za predmetni zahvat: Izgradnja farme za uzgoj svinja (tovilišta) kapaciteta 1480 komada svinja (tovljenika), potrebno je izraditi Studiju utjecaja na okoliš. 3

4 Za navedeni zahvat proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, te je navedenim postupkom i primjenom kriterija određenih u Prilogu V. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Ministarstvo ocijenilo da je za predmetni zahvat, potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Nositelj zahvata također ima namjeru zatražiti financijska sredstva predpristupne pomoći iz programa IPARD. Prema članku 9. stavku 1. Pravilnika o provedbi mjere 101. i mjere 103. unutar programa IPARD ( Narodne novine, brojevi 146/09 i 150/09) dozvoljena ulaganja u sektoru svinjogojstva na poljoprivrednom gospodarstvu (mjera 101.3) su: a) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje svinja i ostala ulaganja.. i b) ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i ostala ulaganja.., Navedena ulaganja dodjeljuju se u svrhu dostizanja europskih standarda i poboljšanja konkurentnosti na tržištu. Da bi nositelj zahvata mogao dobiti financijska sredstva iz programa IPARD za mjeru potrebna mu je Potvrda o usklađenosti mjera zaštite okoliša s nacionalnim i europskim standardima i o tome da li on udovoljava nacionalnim standardima. Potvrdu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Stoga se ovom Studijom razmatra i to da li su propisane mjere zaštite okoliša u skladu s nacionalnim i standardima EU-a u zaštiti okoliša, te da li nositelj zahvata zadovoljava nacionalne standarde. 3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Suvremena intenzivna svinjogojska proizvodnja je vrlo produktivna grana stočarstva i za gospodarski razvoj Hrvatske ima veliki značaj. Svinje u odnosu na druge vrste domaćih životinja imaju niz povoljnih zootehničkih i bioloških svojstava. Vrlo su plodne, pa u jednom leglu mogu dati osam do čak 15 prasadi. U odnosu na goveda imaju kraći reproduktivni ciklus, vrlo brzo rastu i dobro iskorištavaju hranu, osobito koncentrirana krmiva. Hrvatska u odnosu na druge zemlje ima komparativne prednosti za proizvodnju svinja jer proizvodi po stanovniku veće količine kukuruza i ječma koje su uz soju temeljne sirovine za proizvodnju svinjskog mesa. Osim toga ima i tradiciju uzgoja svinja, te prirodne i agroekološke prednosti. Stoga proizlazi da u Republici Hrvatskoj postoje objektivne mogućnosti i potreba za povećanjem svinjogojske proizvodnje. Obzirom na prethodno navedene činjenice nositelj zahvata želi, izgraditi farmu za uzgoj svinja (tovilište) za kapacitet komada svinja (tovljenika), te nabaviti opremu za tehnološki proces proizvodnje. 4. OPIS ZAHVATA Planirane građevine za tov svinja će činiti jednu funkcionalnu cjelinu, a planiraju se isključivo za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju svinja (tovljenika). Navedena građevina će biti smještena paralelno sa uzdužnim granicama parcele. Tlocrtne dimenzije građevine su 19,30 x 90,00 m. Uz građevinu za uzgoj svinja (tovilište) izvesti će se potrebne infrastrukturne građevine. 4

5 Tovilište će biti sa svih strana ograđeno ogradom od žice, koja će zaštititi okolinu, a prije ulaska na kompleks, planirana su kolna vrata, iza kojih će se locirati dezbarijera. Gospodarske građevine će biti s kontroliranom mikroklimom, posebno prilagođenom za tovljenike. U farmi će biti tovljenika u jednom proizvodnom ciklusu, odnosno 222 uvjetna grla. Ulazna težina svinja iznosi između kg., pa do izlazne težine kg. Sam tov prasadi do željene težine trajati će do maksimalno 100 dana, sa dnevnim prirastom od cca 800 grama. Hranjenje svinja u tovu će biti automatski, gdje se gotova smjesa izuzima iz silosa, te se transporterima prevodi do hranilica gdje je hrana tovljenicima poslužena po volji. Napajanje će se vršiti automatskim pojilicama. Redovitim kontrolama će se sve sumnjive i bolesne životinje izdvajati u posebne bokseve, te će se nad njima provoditi odgovarajući veterinarski zahvati. Lešine životinja koje uginu će se sakupljati u posebne nepropusne kontejnere, koji će biti locirani u hlađenoj komori na temp. od 0-4 ºC, sve do vremena otpreme u kafileriju. Tovilište će se temeljito čistiti i dezinficirati poslije svakog temeljitog pranja, odnosno poslije isporuke svakog turnusa. Odvodnja gnojovke će biti kroz rešetkaste podove u plitke sabirne kanale iz kojih će se periodičkim otvaranjem čepova na slivnicima gnojovka odvoditi kroz zatvoreni, cijevni kanalizacijski sustav u predjamu. Dalje će se iz predjame prepumpavati u spremnike za gnojovku. Smatra se da će u proizvodnom ciklusu nastajati maksimalno godišnje nastajati cca m 3 gnojovke, za šestomjesečnu fermentaciju gnojovke potreban je spremnik volumena cca 592 m 3, odnosno koliki je i volumen nastale gnojovke za 6 mjeseci. Projektirana sabirna jama za gnojovku ukupnog volumena 1 205,67 m 3 biti će dovoljna za šestomjesečno skladištenje gnojovke. Izračunom količine dušika koji će nastajati na lokaciji u poglavlju Studije izračunate su i potrebne poljoprivredne površine za zbrinjavanje gnojovke, a koje iznose 104,5 ha. Budući da nositelj zahvata raspolaže sa 40 ha vlastitih poljoprivrednih površina i cca 65 ha poljoprivrednih površina u zakupu, tj. ukupno 105 ha poljoprivrednih površina, smatra se da će to biti dovoljno za zbrinjavanje nastale gnojovke. Vodopskrba farme će biti riješena priključenjem na mjesnu javnu vodovodnu mrežu. Građevina za uzgoj svinja (tovilište) će biti povezana s javnom nerazvrstanom prometnicom preko vlastitog kolnog ulaza, izvedbom šljunčanih odnosno asfaltiranih prilaznih cesta, a izlaz će biti preko posebnog kolnog izlaza na nečistom putu. Prilazne prometnice za dovoz prasadi i dopremu stočne hrane, odnosno odvoz utovljenih svinja, će biti definirane kao čisti putovi i odvojene od prometnica za odvoz fermentirane gnojovke, opremu lešina uginulih životinja i sl., koje će biti definirane kao nečisti putovi. U vrijeme rada farme smatra se da će biti oko 48 utovara svinja. Iz toga slijedi da će broj kamiona godišnje koji će prometovati zbog utovara biti oko 50. Osim toga godišnje će prometovati i 70 kamiona za dovoz smjese i 226 cisterni za odvoz gnojovke. 5

6 Slika 2.: Shematski prikaz aktivnosti na farmi sa prikazom emisija u okoliš Parkiranje i manipulativne površine V, Postupanje s otpadom - O Postupanje s lešinama - L Dovoz životinja i sirovina V, Z, O, EN Odvoz životinja i sirovina V, Z, O, EN FARMA Čišćenje i dezinfekcija V, O Postupanje s gnojovkom V, Z, T,O,G,EN Postupanje s hranom Z,O Skladištenje hrane Z, O Postupanje s otpadnim vodama O, V Obrada gnojovke izvan farme V,Z,O,G,EN Primjena na poljoprivrednim površinama - V,Z,T,O,EN Legenda: Utjecaj na sastavnice okoliša Utjecaj opterećenja na okoliš VODE - V ZRAK - Z TLO - T KRAJOBRAZ - K POSTUPANJE S LEŠINAMA - L POSTUPANJE S OTPADOM - O POSTUPANJE S GNOJOVKOM - G BUKA - B EKOLOŠKA NESREĆA - EN 6

7 5. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ Utjecaj na sastavnice okoliša Vode Sanitarne otpadne vode odvoditi će se u sabirnu jamu volumena 12 m 3, koja će se izvesti nepropusno. Ispumpavanje i odvoz otpadnih voda iz sabirne jame vršiti će se jednom mjesečno od strane ovlaštene pravne osobe za postupanje s takvom vrstom otpadnih voda. Otpadne vode iz dezbarijera će se prikupljati zatvorenim sustavom odvodnje, neutralizirati i odvoditi u sabirnu jamu smještenu uz dezbarijere, ukoliko će tehnologija zahtijevati kompletnu izmjenu sadržaja u dezbarijeri. U ostalim slučajevima redovitog ciklusa proizvodnje, dezbarijera se samo nadopunjava sa potrebnom količinom sredstva za dezinfekciju. Sabirna jama će se prazniti od strane ovlaštene pravne osobe. Oborinske vode sa manipulativnih površina ispuštati će se preko separatora ulja i masti u okolno tlo. Vozila će se smještati na površini s koje će biti moguće odvoditi površinske vode preko separatora ulja i masti. Oborinske vode s krovnih površina će se kao nezagađene upuštati u okolno tlo. Na planiranoj farmi gnojovka će se skupljati u sabirnim kanalima ispod životinja iz kojih će se periodički otvaranjem čepova na slivnicima odvoditi kroz zatvoreni, cijevni kanalizacijski sustav u predjamu, te se prepumpavati u spremnike za gnojovku. Ispumpavanje spremnika za gnojovku će se obavljati periodički, nakon stabilizacije sa traktorskom pumpom sa spremnikom te odvoziti na poljoprivredne površine, gdje će se odmah zaorati. Moguće zagađenje površinskih i podzemnih voda od gnojovke postoji u slučaju nepravilne uporabe i nekontroliranog odvoženja gnojovke na obradive površine. Tehnološke otpadne vode od pranja nakon završetka turnusa, će se odvoditi sistemom za odvodnju gnojovke u sabirnu jamu za gnojovku. Obzirom da će se kanali za dovod gnojovke i spremnik za gnojovku izgraditi od vodonepropusnog materijala, mala je vjerojatnost izlijevanja gnojovke u tlo, odnosno u vodotok. Zrak Utjecaj farme za tov svinja na kvalitetu zraka u okolišu, odražava se u pojavi neugodnih mirisa čiji intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske tvari i vremenskim prilikama. U intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji izlučuju se velike količine tekuće gnojovke koja se u pravilu spontano i nekontrolirano razgrađuje i onečišćava zrak unutar farme i oko farme s plinovima kao što su NH 3, H 2 S i CO 2. Izvori emisije plinova neugodnog mirisa su objekti za držanje svinja, spremnici za gnojovku, odvodni kanali za gnojovku i predjama. Obzirom da plinovi merkaptani i amonijak koji imaju intenzivan miris, nastaju prvenstveno u farmama i na sličnim lokacijama postoji vjerojatnost pojave navedenih plinova i samim time određenih neugodnih mirisa. Radom bakterija i stajskog gnoja pod određenim temperaturnim uvjetima, stvara se amonijak koji odlazi u zrak. U stajskom zraku nalazimo još i bioaerosole, tj. čestice koje sadrže mikroorganizme (žive i mrtve), mikrotoksine, tanine i druge organske čestice. Stajski zrak kao prenosilac mikroorganizama ne pruža uvjete za njihovo razmnožavanje. Prema Uremoviću (Stočarstvo) vrlo je važno održavanje optimalne temperature i vlage jer visoke temperature utječu na povećanu pojavu uriniranja i defeciranja po cijeloj površini 7

8 boksa, te na taj način povećavaju vlažnost zraka koji kao takav pogoduje povećanju stvaranja NH 3. Optimalna temperatura u tovu svinja u početku iznosi 21 o C, a na kraju tova 16 o C. Optimalna relativna vlaga zraka se preporuča od 60 70%. U objektima za uzgoj svinja uz amonijak i merkaptan također dolazi do stvaranja prašine čija količina ovisi o načinu držanja svinja. Prašina i mikroorganizmi koji nastaju mogu se širiti do 5 m od same staje, stoga nemaju utjecaja na širi okoliš farme. Ispušni plinovi od mehanizacije koja dovozi svinje, stočnu hranu i odvozi gnojovku utječu na onečišćenje no taj utjecaj je povremen budući da se tovljenici i stočna hrana dovoze nekoliko puta godišnje, dok će se gnojovka odvoziti dva puta godišnje. Moguće je da kod izrazito nepovoljnih vremenskih prilika (jaki vjetar, stabilna atmosfera) neugodne mirise osjete posebno senzibilne osobe i na udaljenosti od 2000 m. Računa se da kod tih udaljenosti koncentracije amonijaka ne mogu prijeći 20 ppb, a koncentracija osmogena koji su nosioci mirisa iznosit će 2-3 ppb što je za pojedinačne komponente ili njihovu smjesu na granici praga mirisa. Uzimajući u obzir prethodno navedene moguće utjecaje farme za tov svinja na okoliš, a budući da prema sadašnjoj situaciji na promatranoj lokaciji ne postoji izvor koji bi negativno utjecao na kakvoću zraka u okolišu, u budućnosti postoji mogućnost utjecaja na zrak prilikom proizvodnog procesa na farmi, te stoga u slučaju pritužbi građana treba provesti mjerenja kakvoće zraka uz najbliži stambeni objekat farmi. Tlo Rad svinjogojske farme za ima za posljedicu stvaranje određene količine gnojovke koju čine izmet, mokraća svinja te veća ili manja količina vode. Gnojnica je mješavina urina domaćih životinja s vodom i tvarima koje nastaju od urina zbog prirodne izmjene tvari. Gnojnica, također zvana tekući gnoj, mješavina je izmeta (balege) i urina, koja može sadržavati i vodu, ostatke hrane. Gnojovku čine izmetine domaćih životinja, kao što su fekalije i urin, bez stelje, s većim ili manjim dodatkom vode. Izmet i mokraća svinja će se, zajedno sa tehnološkim vodama nastalim od pranja, kanalima za sakupljanje gnojovke odvoditi u sabirnu jamu, te dalje prepumpavati u spremnik za gnojovku. Sprječavanje onečišćenja gnojovkom osigurati će se izvedbom hidroizolacije kanala za sakupljanje gnojovke, izvedbom nepropusnog sistema odvodnje gnojovke, te spremnika za gnojovku. Gnojovka će se nakon fermentacije u spremniku, tj. dva puta godišnje odvoziti i koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina. Dozvoljena količina primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu do 60 m 3 /ha godišnje, a izvan vegetacijskog razdoblja (listopad - travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m 3 /ha. Korištenje gnojovke na ovaj način ne izaziva štetne utjecaje na tlo i podzemlje. Naime, gnojovka predstavlja izvor vrlo vrijednog humusa za gnojidbu, te će se isti koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina. Negativan utjecaj, koji se očituje u najmanjoj mjeri, mali je postotak kemijskih spojeva u gnoju/gnojovci nastalih metabolizmom primijenjenih lijekova ili aditiva u proizvodnji. Dodatni negativni utjecaj očitovat će se u slučaju da se to gnojivo više od 5 godina odlaže na iste poljoprivredne površine, a obzirom da svako tlo ima određeni kapacitet prihvata tog gnojiva. 8

9 Europska direktiva EC 91/676/ECC takozvana «Nitratna direktiva» propisuje najveću količinu dušika (N) životinjskog porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina iznosi 170 kg N/ha godišnje, iznimno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210 kg N/ha. Pri izračunu količine dušika koji će nastajati na farmi korišten je Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi (NN 56/08), (tablica 2. pravilnika). Prema podacima iz navedene tablice na farmi će godišnje nastajati 222 UG 80 kg/n godišnje = kg N/god Nositelj zahvata raspolaže sa 40 ha vlastitih poljoprivrednih površina i cca 65 ha poljoprivrednih površina u zakupu, tj. ukupno 105 ha poljoprivrednih površina, što je dovoljno za zbrinjavanje nastale gnojovke na farmi. S obzirom na kompletni način rukovanja gnojovkom (od izvedbe hidroizolacija do načina odlaganja) smatra se da neće biti značajnog negativnog utjecaja na tlo. Krajobraz i vizualno oblikovne vrijednosti Posljedica izgradnje građevine za tov svinja će biti gubitak dijela pokrova sloja tla i vegetacije. U usporedbi s okolnim površinama to je zanemariva promjena, a s biološko - ekološkog gledišta gubitak nije značajan jer se radi o poljoprivrednom zemljištu. Novi objekti farme će biti izgrađeni na poljoprivrednoj parceli izvan građevinskog područja najbližeg naselja Kešinci, te će posljedica izgradnje biti gubitak sloja poljoprivrednog tla. Vizualno izloženi objekti za planiranu farmu su 2 silosa za hranu kapaciteta 60 m 3 Obzirom da će se izgraditi novi objekti, sa uređenim manipulativnim prostorom i okolišem koji će se urediti u skladu sa hortikulturnim rješenjem kao dijelom glavnog projekta, sadnjom stablašica i visokog zelenila uz ogradu farme neposredno nakon završetka radova građenja, vizualna vrijednost će se izmijeniti, međutim neće bitno utjecati na potencijalnog promatrača. Hortikulturnim uređenjem farma će se uklopiti u okolinu. Bioekološka obilježja Budući da se lokacija planirane farme za tov svinja u Kešincima ne nalazi na području Ekološke mreže Republike Hrvatske, niti se nalazi u njihovoj blizini ne predviđa se utjecaj izgradnje planirane farme na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Prema očitovanju Državnog zavoda za zaštitu prirode lokacija planiranog zahvata nije smještena unutar područja Ekološke mreže Republike Hrvatske. Stanište prisutno na lokaciji, ali i u široj okolici - I31, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, ne predstavlja ugroženi i rijetki stanišni tip prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09). Zbog velike udaljenosti lokacije od područja Ekološke mreže Republike Hrvatske ne očekuje se utjecaj izgradnje farme za tov svinja kapaciteta 1480 komada tovljenika na istu. Utjecaj opterećenja na okoliš Postupanje otpadom Za vrijeme radova prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/65, 39/09) nastajati će sljedeće vrste 9

10 otpada: beton, opeka, crijep/pločice i keramika, građevinski materijali na bazi gipsa, staklo, plastika, miješani metali, šljunak, izolacijski materijali, građevinski materijal na bazi gipsa, miješani građevinski otpad i otpad od rušenja. Navedeni otpad će se na odgovarajući način odlagati na lokaciji zahvata, te će ga preuzimati za to ovlaštena pravna osoba i zbrinjavati. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji na njoj neće imati negativnog utjecaja. Za vrijeme korištenje farme za uzgoj svinja (tovilišta), prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/65, 39/09) nastajati će sljedeće vrste otpada: otpadna životinjska tkiva, životinjske fekalije, urin i gnoj (uključujući onečišćenu slamu), efluenti, koji se posebno sakupljaju i obrađuju izvan kruga njihovog nastanka, otpad od istraživanja, dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti u životinja, papir i karton, staklo, sredstva za pranje, plastika, ostali komunalni otpad, miješani komunalni otpad, muljevi iz septičkih jama, komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način Navedeni otpad će se na odgovarajući način privremeno odlagati na lokaciji zahvata, te će ga preuzimati za to ovlaštena pravna osoba i zbrinjavati. Na taj način utjecaj otpada koji će nastajati na lokaciji na njoj neće imati negativnog utjecaja. Otpad iz veterinarskih zahvata odnosno otpad od dijagnosticiranja, liječenja ili prevencije bolesti krava (opasni otpad) koji čine ostaci lijekova u vlastitoj ambalaži i ostali medicinski materijal, pojavljivat će se u manjim količinama, a zbrinjavati će ga ovlašteni veterinar sukladno važećem Zakonu o otpadu. Obzirom na prethodno opisani način zbrinjavanja otpada, pravilnim rukovanjem te pravilnim skladištenjem i zbrinjavanjem otpada u procesu proizvodnje, ne očekuje se utjecaj istoga na okoliš. Utjecaj od postupanja sa gnojovkom Izračun količine gnoja/gnojovke Pri izračunu količine gnojovke koji će nastajati na farmi korištena (Izvor: Miroslav Kovač, Ivan Han, Praktični priručnik o nitratnoj direktivi - iskustva iz europskih zemalja, Grafo, Požega, 2007) na farmi će nastajati 1480 tovljenika 0,8 m 3 = m 3 gnojovke/godišnje tj. 592 m 3 gnojovke/6 mj. Iz proračuna je vidljivo da je projektirana sabirna jama za gnojovku ukupnog volumena 1 205,67 m 3 dovoljna za šestomjesečno skladištenje gnojovke. Izračun količine dušika: Pri izračunu količine dušika koji će nastajati na farmi korišten je Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi (NN 56/08), (tablica 2. pravilnika). Prema podacima iz navedene tablice na farmi će nastajati 222 UG 80 kg/n godišnje = kg N/god Europska direktiva EC 91/676/ECC takozvana «Nitratna direktiva» propisuje najveću količinu dušika (N) životinjskog porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina iznosi 170 kg N/ha godišnje, iznimno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210 kg N/ha. Proizvedena količina N godišnje = kg N/god Dozvoljena količina N na 1 ha zemljišta godišnje = 170 kg N/ha godišnje Za zbrinjavanje količine gnojovke koja će nastajati na farmi svinja biti će potrebno kg N/god / 170 kg N/ha godišnje = 104,5 ha poljoprivrednih površina kg N/god / 210 kg N/ha godišnje = 84,6 ha poljoprivrednih površina 10

11 Nositelj zahvata raspolaže sa 40 ha vlastitih poljoprivrednih površina i cca 65 ha poljoprivrednih površina u zakupu, tj. ukupno 105 ha poljoprivrednih površina. Sukladno gore navedenom može se zaključiti da nositelj zahvata raspolaže sa dovoljno poljoprivrednih površina za zbrinjavanje nastale gnojovke na farmi. Utjecaj od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla Uginule životinje (leševe) će se prikupljati i odlagati u metalni kontejner u hlađenu komoru za uginule životinje, osigurane ključem i hermetičkim zatvaranjem. Zbrinute lešine će se otpremati u roku od 1 5 dana od za to ovlaštene pravne osobe u kafileriju, te ukloniti sukladno važećem Zakonu o veterinarstvu i Pravilniku o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog porijekla te o njihovom uništavanju (NN 24/03). Utjecaj buke na okoliš Povremenu buku na lokaciji zahvata treba predvidjeti od strojeva i uređaja na izgradnju objekta farme. Pri radu farme može se očekivati buka od različitih tipova vozila: vozilo za dopremu i otpremu životinja, za dopremu hrane, za odvoz gnojovke, otpadnih voda iz septičke jame i dr. Velika je vjerojatnost da se više vozila neće istovremeno nalaziti u krugu farme i da će rad motora biti kratak i povremen. Planirana svinjogojska farma je locirana na udaljenosti od cca 470 m od granice građevinske zone najbližeg naselja Kešinci. Zbog navedenog, može se konstatirati da će intenzitet buke biti u granicama propisanim Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Sam proizvodni proces uzgoja životinja ne može se smatrati glasnim u smislu povećanja buke okoliša, iznad dozvoljenih granica propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, koja bi mogla utjecati na povećanje postojeće razine buke u naselju. Povećana buka može se očekivati pri djelomičnom završetku procesa točnije kod završetka procesa hranjenja i uzgoja tovljenika te njihove otpreme sa lokacije. Ekološka nesreća i rizik njezina nastanka Ekološka nesreća može nastati u slučaju razlijevanja gnojovke u tlo, te dalje u vode. Međutim rizik takvog događaja je vrlo mali, budući će se svi objekti za prihvat gnojovke te prihvat i odležavanje gnojovke izgraditi od vodonepropusnog materijala. Zbrinjavanje gnojovke će se redovito obavljati u skladu s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta (NN 15/92). Mogući utjecaj na vode postoji od nekontroliranog ispuštanja naftnih derivata kod vozila koja ulaze u krug farme. Smještaj vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo biti će na pripremljenom vodonepropusnom platou. Ukoliko se dogodi incidentna situacija treba to odmah sanirati na način da se na prosuto ulje ili mazivo nanese potrebni sloj piljevine koju će kao opasan otpad sanirati ovlaštena pravna osoba. Ako dođe do upijanja onečišćenja u tlo odstraniti će se taj dio kontaminiranog tla i kao opasan otpad također zbrinuti preko ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje opasnog otpada. U slučaju bolesti veterinarska služba će odrediti najefikasniji način liječenja odnosno zbrinjavanja bolesnih životinja. Cijeli proces proizvodnje voditi će se pod nadzorom ovlaštenog veterinara. Na farmi će se provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije 11

12 od strane ovlaštene pravne osobe. Vozila za transport svinja, hrane, izmeta, dezinficirati će se na ulazu i izlazu iz farme prolazom kroz funkcionalne dezbarijere. Farma može biti zahvaćena i drugim akcidentnim situacijama (požar, potres itd.) koje će nanijeti samo materijalnu štetu vlasniku. Kako ne bi nastupile posljedice većih razmjera propisuju se mjere zaštite za takve slučajeve koje je potrebno uvažavati, pridržavajući se zakonskih akata: Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o zaštiti na radu. Kumulativni utjecaji Na čestici 1246/1 koja graniči sa lokacijom planiranog zahvata s lijeve strane, planira se izgraditi farma za proizvodnju prasadi na bazi 200 krmača (odnosno 60 uvjetnih grla) sa pratećim sadržajima investitora PGO TID SOLARA Tomo Tokić iz Kešinaca, te je potrebno obraditi moguće kumulativne utjecaje. Mogući utjecaji navedenih zahvata, kao što je prije navedeno, su: utjecaj na tlo, utjecaj na vode, te utjecaj nastalog otpada i gnoja. Uz dosljedno pridržavanje zakonske regulative i mjera zaštite kod izgradnje kao i kod rada obje farme neće biti značajnijeg štetnog utjecaja na okoliš. Kumulativni utjecaj nastale gnojovke pri aplikaciji na poljoprivredne površine sa obje lokacije nije moguć, budući je za zbrinjavanje gnojovke planiran dovoljan broj poljoprivrednih površina za zasebno zbrinjavanje tj. samo sa lokacije ovdje opisanog predmetnog zahvata. Farma krmača koja se planira izgraditi pored navedene, treba nastalu gnojovku odvoziti na druge poljoprivredne površine. Također, uz pridržavanje mjera za sprječavanje akcidenata, mjera za sprječavanje utjecaja na vode, tlo, zrak te utjecaja nastalog otpada može se pretpostaviti da neće biti negativnog utjecaja na, ovakvim zahvatom najugroženije, sastavnice okoliša. Utjecaj na okoliš nakon prestanka korištenja U slučaju prestanka korištenja objekta predviđena su dva načina, odnosno programa razgradnje. Prvi način je prenamjena objekta, te će se postupiti u skladu s tada važećom zakonskom regulativom. Drugi način je rušenje i zbrinjavanje građevinskog otpada na temelju važećih zakona, te planirana prenamjena sadašnje lokacije. 12

13 6. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA Mjere zaštite tijekom pripreme i korištenja Mjere zaštite sastavnica okoliša Mjere zaštite voda 1. Projektirati i izgraditi predjamu i spremnik za gnojovku, koji će biti otporni na amonijak i agresivni sastav gnojovke, sa mogućnošću miješanja sadržaja u svrhu postizanja odgovarajuće konzistencije gnojovke pogodne za njezinu manipulaciju, te ispiranje i održavanje. 2. Spremnik za gnojovku, sabirne jame i drenažne cijevi izgraditi od vodonepropusnog materijala, te bez ispusta i preljeva u prirodni recipijent. 3. Izgraditi vodonepropusne manipulativne površine, te izvesti sustav za prihvat oborinskih voda s površina koje mogu biti onečišćene gnojovkom. 4. Izvesti sustav za prihvat oborinskih voda s manipulativnih površina sa odvodnjom preko separatora ulja i masti u okolno tlo. 5. Dovodne kanale za gnojovku izvesti s dovoljnim padom, te izabrati kanalizacijske cijevi koje su otporne na agresivan medij i izvesti ih vodonepropusno. 6. Tijekom gradnje postaviti dovoljan broj pokretnih ekoloških WC-a s primjerenim održavanjem. 7. Sanitarne otpadne vode i otpadne vode iz dezbarijera nakon neutralizacije, prikupljati zatvorenim sustavom odvodnje u zasebnu nepropusnu sabirnu jamu i prazniti putem ovlaštenog komunalnog poduzeća. 8. Prije puštanja u rad ispitati vodonepropusnost svih sustava odvodnje. 9. Redovito čistiti, održavati i kontrolirati sustav za odvodnju gnojovke. 10. Redoviti odvoz otpadnih voda iz sabirnih jama i spremnika za gnojovku na obradive površine uskladiti s važećim propisima. 11. Osigurati potrebne poljoprivredne površine za zbrinjavanje odležale gnojovke. 12. Nakon fermentacije gnojovke, istu odvoziti na poljoprivredne površine, sukladno važećim površinama. 13. Vozila za transport tovljenika, hrane, izmeta i Iešina, dezinficirati na ulazu i izlazu iz farme prolazom kroz funkcionalne dezbarijere. 14. U dezbarijerama koristiti biorazgradiva sredstva. 15. Na tehničkom pregledu građevina predočiti ugovor sklopljen s ovlaštenom pravnom osobom ili fizičkom osobom o preuzimanju otpadnih voda iz sabirnih jama. 16. Postupati u skladu s izdanim Vodopravnim uvjetima Naši propisi: Predviđene mjere zaštite voda temelje se na odredbama članaka 68., 70., 73. i 74. Zakona o vodama (NN 153/09), na odredbama II i VI dijela Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99), člancima 9. i 10. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/092), i Načelima dobre poljoprivredne prakse. EU propisi: Direktiva Vijeća 2006/118/EEC od 12. Prosinca, o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće. Direktiva Vijeća i Parlamenta 2000/60/EC od 23. listopada o djelovanju zajednice na području politike voda. Direktiva Vijeća 76/466/EEC, o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodeni okoliš zajednice Direktiva Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Direktiva Vijeća 91/676/ EEC od 12. prosinca 1991 glede zaštite voda uzrokovanih zagađenjem nitratima iz poljoprivrednih izvora. 13

14 Mjere zaštite zraka 1. Održavati povoljne mikroklimatske parametre (temperaturu, vlažnost i strujanja) zraka i na taj način smanjiti nastajanje plinova u zraku. 2. Prilikom privremenog odlaganja i rukovanja gnojovkom koristiti takvu tehnologiju da oslobođeni neugodni mirisi nemaju utjecaj na lokalno stanovništvo. 3. Spremnici za gnojovku trebaju biti zatvoreni, zbog eventualnog utjecaja od sunca i emisija plinova u zrak. Naši propisi: Predviđene mjere zaštite zraka temelje se na članku 14. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10 i 28/10), na općim odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08), normativima koji su u primjeni u EU i na originalnim autorskim rješenjima. EU propisi: Direktiva Vijeća 96/62/EC od 27. rujna o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka. Direktiva Vijeća 96/61 od 24. rujna u vezi s integriranim sprečavanjem i nadzorom zagađenja. Direktiva Vijeća 2001/81/EC od 23. rujna o atmosferskom zagađenju. Direktiva Vijeća 1999/30/EC od 22. travnja o kakvoći zraka. Direktiva Vijeća 2008/50 od 21. svibnja o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu. Mjere zaštite tla 1. Gnojovku je potrebno deponirati u spremnik za gnojovku, te nakon fermentacije razasuti po poljoprivrednom tlu i zaorati. 2. Osigurati najmanje šestomjesečnu fermentaciju gnojovke u odgovarajućem prostoru za fermentaciju. 3. Nakon prvog ciklusa proizvodnje utvrditi kakvoću gnojovke nakon fermentacije, a sve dok se tehnološki postupak i drugi uvjeti ne mijenjaju za sljedeća izgnojavanja nije potrebno provoditi analizu kakvoće gnojovke. 4. Voditi evidenciju o mjestu i količini odloženog gnoja/gnojovke radi kontrole njegovog unosa u tlo i zaštite tla od prekomjernog utjecaja N i P. 5. Provesti analizu nultog stanja kakvoće tla 6. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredna površina može se gnojiti do 170 kg dušika/ha 7. Gnojidba je na svim poljoprivrednim površinama zabranjena od 1. svibnja do 1. rujna. Naši propisi: Predviđene mjere zaštite tla temelje se na člancima 4., 6., i 11., Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03 i 40/07) i člancima 9. i 10. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92), članku 2. Pravilnika o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (NN 10/10) i člancima 3., 5., 6., 8., te tablicama Dodatka Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva. EU propisi: Tematska strategija zaštite tla. Direktiva Vijeća i Parlamenta 2008/1/EC od 15. siječnja godine koja se odnosi na integriranu prevenciju i kontrolu zagađenja. Mjere zaštite krajobraza i vizualno oblikovnih vrijednosti 1. U okviru glavnog projekta predvidjeti hortikulturno rješenje. 2. Biljni materijal saditi neposredno nakon završetka radova građenja. 3. Radi zaštite farme od utjecaja prometa, te radi smanjenja utjecaja na vizualnu kvalitetu prostora uz ogradu farme posaditi zeleni pojas. 14

15 Naši propisi: Propisane mjere zaštite krajobraza temelje se na općim odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i na originalnim autorskim rješenjima. EU propisi: Direktiva Vijeća 85/337/EEC od 27. lipnja o efektima određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Direktiva Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Mjere zaštite opterećenja okoliša Mjere zaštite od utjecaja otpada 1. Sav otpadni građevni materijal privremeno odložiti na posebnom mjestu unutar područja farme i zbrinuti od strane ovlaštene pravne osobe. 2. Sav komunalni otpad koji će eventualno nastajati u krugu farme, skladištiti u za to namijenjenim kontejnerima i zbrinuti od strane ovlaštene osobe. Naši propisi: Utvrđene mjere zaštite od utjecaja otpada temelje se na odredbama članka 4. i 25. Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09), članku 6. Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09). EU propisi: Direktiva 2006/12/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 5. Travnja o otpadu koja je dopunjena Direktivom 2008/98/EZ. Direktiva Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca o ambalaži i ambalažnom otpadu koja je dopunjena Uredbom (EZ) 1882/2003, te Direktivama 2004/12/EZ i 2005/20/EZ. Uredba (EZ) broj 1013/2006 Europskog Parlamenta i Vijeća od 14. Lipnja o pošiljkama otpada koja je dopunjena Uredbama Komisije (EZ) broj 1379/2007 i 669/2008. Direktiva Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca o opasnom otpadu koja je dopunjena Direktivom 94/31/EZ, Uredbom (EZ) 166/2006 i Direktivom 2008/98/EZ. Mjere zaštite od utjecaja gnojovke 1. Objekti za privremeno odlaganje gnojovke moraju zadovoljavati uvjete za prikupljanje gnojovke za šestomjesečno razdoblje sukladno Nitratnoj direktivi. Naši propisi: Utvrđena mjera zaštite od utjecaja gnojovke temelji se na člancima 32. do 35. Zakona o veterinarstvu (NN 41/07) i člancima 3., 5. i 6. Pravilnika o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08). EU propisi: Direktiva Vijeća i Parlamenta 2008/1/EC od 15. siječnja godine koja se odnosi na integriranu prevenciju i kontrolu zagađenja. Mjere zaštite od postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla. 2. Uginule životinje (leševe) prikupljati i odlagati u kontejner u hlađenu komoru za uginule životinje, osigurati ključem i u roku 1-5 dana zbrinuti od ovlaštene pravne osobe. 3. Za uginulu životinju utvrditi uzrok uginuća, prije otpreme na toplinsku preradu. 15

16 Naši propisi: Utvrđene mjere zaštite od postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla temelje se na člancima 4., 5., 6., 10., 11., 12., 19. i 20. Pravilnika o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju (NN 24/03) i članku 3. Pravilnika o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). EU propisi: Uredba Vijeća (EC) broj 854/2004, od 29. Travnja 2004., o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja Mjere zaštite od buke 1. Eventualne bučne radove organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, tijekom noći 2. Ugraditi takve uređaje koji neće povećati postojeću razinu buke. Naši propisi: Propisane mjere zaštite od buke temelje se na člancima 3., 4., i 5. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) i člancima 5. i 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). EU propisi: Direktiva Vijeća 2002/49/EC od 25. lipnja o visini i upravljanju komunalnom bukom. Mjere zaštite za sprječavanje akcidentnih situacija 1. U slučaju većeg uginuća životinja, zvati veterinarsku službu, te životinje poslati na pretrage u instituciju koja se bavi takvom problematikom, radi utvrđivanja uzroka uginuća te postupiti sukladno prijedlogu mjera veterinarske službe. 2. U slučaju izbijanja bolesti na farmi ispitati zaraženu gnojovku od ovlaštene institucije, te postupiti sukladno nalazu i prijedlogu načina dezinfekcije od strane veterinarske službe. 3. Smještaj vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo osigurati na pripremljenom vodonepropusnom platou. Ukoliko se dogodi incidentna situacija upijajućim sredstvom (piljevina ili slično) hitno poduzeti sanaciju onečišćenja. 4. Onečišćenu piljevinu ili drugo adsorpcijsko sredstvo sanirati od ovlaštenog poduzeća. 5. Postupati sukladno člancima 70., 72., i 73. Zakona o vodama. Naši propisi: Predviđene mjere za ublažavanje i rješavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća temelje se na općim odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), odredbama VI VII dijela Državnog plana za zaštitu voda, člancima Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i na iskustvu i originalnim autorskim rješenjima. EU propisi: Direktiva Vijeća 96/61 od 24. rujna u vezi s integriranim sprečavanjem i nadzorom zagađenja. Direktiva Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka 1997.o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Direktiva Vijeća 2001/42/EZ od 27. lipnja o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš. 16

17 Tablica 1.: Obrazac praćenja i kontrole Aktivnosti koje se prate Kako Količina Kada Dokaz Ispuštanje svih otpadnih voda Kontroliranje i čišćenje sustava odvodnje otpadnih voda. Kontrola pjeskolovaca, slivnika, podnih rešetki i sifona. Redovito održavanje i tehnička kontrola svih rashladnih i klimatizacijskih uređaja. Zbrinjavanje otpada. Redovitim mjerenjima, odnosno kontinuiranim praćenje količine otpadnih voda. Redovitim praćenjem fizikalno kemijskih i bakterioloških pokazatelja u otpadnim vodama. Ispitivanjem vodonepropusnosti unutarnjeg sustava odvodnje. Redovitim praćenjem osoblja zaduženog za održavanje ili ovlaštene osobe. Redoviti servis ovlaštene tvrtke. Voditi očevidnik o vrstama, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja otpada Sva koja nastaje Svi rashladni i klimatizacijski uređaji. Nakon izgradnje svakih 5 god. Najmanje jedanput godišnje i Izvješće o mjerenjima, praćenju ili ispitivanjima Izvješće o ispitivanju kanala i cjevovoda interne kanalizacije. Izvješće o obavljenoj kontroli. Zapisnik o obavljenom pregledu uređaja. Sva koja nastaje Redovito Očevidnik o navedenom otpadu dostavljati jednom godišnje u nadležno tijelo Županije. 17

18 7. ZAKLJUČAK ZAHVAT JE PRIHVATLJIV ZA OKOLIŠ Zaključno se može konstatirati da svaki zahvat uzrokuje neke nemjerljive štete i koristi koje treba vrednovati da bi se utvrdilo je li zahvat s obzirom na utjecaj na okoliš prihvatljiv ili nije. Pri tome treba imati na umu osnovno načelo zaštite okoliša, a to je održivi razvitak. To znači da zaštita okoliša nije sama sebi svrha već treba osigurati razvitak gospodarstva i rast standarda društva uz primjenu svih mjera zaštite utjecaja zahvata na okoliš. Studijom su obuhvaćeni mogući utjecaji izgradnje farme za uzgoj svinja na okoliš koji su, uz dosljedno provođenje propisanih mjera i program praćenja stanja okoliša, prihvatljivi za okoliš. 18

19 8. POPIS LITERATURE Crkvenčić, I. i ostali (1974), Geografija SR Hrvatske, knjiga 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb Domac, R. (1994), Mala Flora Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb Franković, M. i ostali (1998), Izvješće o stanju okoliša u RH, DUZPO, Zagreb Grupa autora (1995/96), Prirodna baština Hrvatske, Buvina, Zagreb Mayer, D. (1993), Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, HDZVM, Zagreb Radović, J. i ostali (1999), Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, DUZPO, Zagreb Šilić, Č. (1977) Šumske zeljaste biljke, Svjetlost, Sarajevo Šilić, Č. (1983) Atlas drveća i grmlja, Svjetlost, Srajevo Šugar, I. (1994), Crvena knjiga biljnih vrsta u RH, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb Wildermuth, H. (1994), Priroda kao zadaća, DUZPO, Zagreb Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zavod za prostorno planiranje. Zagreb (1997) Z. Uremović, Marija Uremović, Vesna Pavić, B. Mioč, S. Mužic i Z. Janječić (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Jure Margeta (2007): Oborinske i otpadne vode: teret onečišćenja, mjere zaštite. Građevinsko arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu. Šumarska enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb (1983) Zaštita okoliša u RH zakoni, provedbeni propisi, međunarodni ugovori, drugi dokumenti. Gospodarski marketing d.o.o., Zagreb ( 1999) Zbirka propisa o prostornom uređenju, zaštiti okoliša, projektiranju i građenju, Croatiaprojekt, Zagreb (2000) Prostorni plan uređenja Osječko - Baranjske županije ("Županijski glasnik br. 1/02) Prostorni plan uređenja Općine Semeljci ("Službeni glasnik Općine Semeljci br. 5/07). 9. KORIŠTENI ZAKONI I PROPISI 1. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) 3. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) 4. Zakon o vodama (NN NN 153/09) 5. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) 6. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) 7. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) 8. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) 9. Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) 10. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09) 11. Zakon o veterinarstvu (NN 41/07 I 155/08) 12. Zakon o zaštiti životinja (NN 135/06) 13. Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03 i 40/07) 14. Pravilnik o provedbi mjere 101. i mjere 103. Unutar IPARD programa (NN 146/09, 150/09 i 58/10) 15. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) 16. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 156/09) 17. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06 i 119/09) 18. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) 19

20 19. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05) 20. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) 21. Pravilnik o maksimalnim dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i biološkim graničnim vrijednostima (NN13/09) 22. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 23. Pravilnik o registru onečišćenja okoliša (NN 35/08) 24. Pravilnik o dodacima hrani za životinje (NN 9/07) 25. Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) 26. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05, 101/07, 11/10, 28/10) 27. Pravilnik o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06) 28. Pravilnik o načinu obavljanja obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 35/07). 29. Pravilnik o maksimalnim dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09) 30. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednih zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92). 31. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). 32. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 33. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) 34. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj ( NN 1/07) 35. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 36. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari ( NN 114/08) 37. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) 38. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (133/05) 39. Uredba o PV i GV kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97) 40. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN 120/05) 41. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98 i 137/08) 42. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 43. Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u (NN 151/08) 44. EZ Smjernice o određivanju obaveza pogona za proizvodnju hrane da formiraju HACCP-koncept 93/94 od EZ Smjernice 91/155 - Lista s podacima o sigurnosti proizvoda 46. Državn plan za zaštitu voda (NN 8/99) 9.1. MEĐUNARODNI PROPISI Direktiva Vijeća 80/68/EEC od 12 prosinca o zaštiti voda od onečišćenja opasnim tvarima. Direktiva Vijeća i Parlamenta 2000/60/EC od 23. listopada o djelovanju zajednice na području politike voda. Direktiva Vijeća 76/466/EEC, o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodeni okoliš zajednice. Direktiva Vijeća 97/11/EZ od 3. ožujka o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Direktiva Vijeća 91/676/EEC od 12. prosinca 1991 glede zaštite voda uzrokovanih zagađenjem nitratima iz poljoprivrednih izvora. 20

21 Direktiva Vijeća 96/62/EC od 27. rujna o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka. Direktiva Vijeća 96/61 od 24. rujna u vezi s integriranim sprečavanjem i nadzorom zagađenja. Direktiva Vijeća 2001/81/EC od 23. rujna o atmosferskom zagađenju. Direktiva Vijeća 1999/30/EC od 22. travnja o kakvoći zraka. Direktiva Vijeća 2008/50 od 21. svibnja o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu. Tematska strategija zaštite tla. Direktiva Vijeća i Parlamenta 2008/1/EC od 15. siječnja godine koja se odnosi na integriranu prevenciju i kontrolu zagađenja. Direktiva Vijeća 85/337/EEC od 27. lipnja o efektima određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Direktiva 2006/12/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 5. Travnja o otpadu koja je dopunjena Direktivom 2008/98/EZ. Direktiva Vijeća 94/62/EZ od 20. prosinca o ambalaži i ambalažnom otpadu koja je dopunjena Uredbom (EZ) 1882/2003, te Direktivama 2004/12/EZ i 2005/20/EZ. Uredba (EZ) broj 1013/2006 Europskog Parlamenta i Vijeća od 14. Lipnja o pošiljkama otpada koja je dopunjena Uredbama Komisije (EZ) broj 1379/2007 i 669/2008. Direktiva Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca o opasnom otpadu koja je dopunjena Direktivom 94/31/EZ, Uredbom (EZ) 166/2006 i Direktivom 2008/98/EZ. Uredba Vijeća (EC) broj 854/2004, od 29. Travnja 2004., o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja Direktiva Vijeća 2002/49/EC od 25. lipnja o visini i upravljanju komunalnom bukom. Direktiva Vijeća 2001/42/EZ od 27. lipnja o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš. 21