19

19. siječnja 2007. IZVJEŠĆE O ANALITIČKOM PREGLEDU HRVATSKA Poglavlje 2. Sloboda kretanja radnika Datumi sastanaka tijekom analitičkog pregleda Eksplanatorni sastanak: 19. srpnja 2006. Bilateralni sastanak: 8. rujna 2006.

I. SADRŽAJ POGLAVLJA Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda zajamčenih pravom Zajednica. Na temelju članka 39. Ugovora o EZ-u svaki građanin EU-a ima pravo slobodno se kretati, boraviti te, uz određene iznimke koje se odnose na javni sektor, raditi u drugoj državi članici bez diskriminacije na temelju državljanstva. Pravila Zajednice o slobodnom kretanju radnika primjenjuju se i na Europski gospodarski prostor (Island, Lihtenštajn i Norveška). Kada je riječ o općim načelima koja se odnose na pristup tržištu rada, pravna stečevina u ovom poglavlju predviđa nediskriminacijsko postupanje (na temelju državljanstva, prebivališta i jezika) prema radnicima koji su zakonito zaposleni u zemlji koja nije zemlja njihova podrijetla. Na temelju Direktive 2004/38/EZ od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na području država članica 1, pravo prebivanja blisko je povezano s pravom na rad u drugoj državi članici. Osim toga, neka su prava proširena i na članove radnikove obitelji. Pojam i implikacije slobode kretanja radnika, uključujući i sâm pojam radnika, u svojoj je sudskoj praksi tumačio i razvijao Sud EZ-a. Uz to, opća načela slobode kretanja radnika uključuju i odredbe o dodatnim mirovinskim pravima zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice. Zemlje kandidatkinje trebaju se pripremiti i za sudjelovanje u sustavu EURES (Europske službe za zapošljavanje), čiji je cilj promicati slobodu kretanja radnika unutar Zajednice, i to kroz blisku suradnju nacionalnih službi za zapošljavanje radi razmjene informacija o mogućnostima zapošljavanja. Na operativnoj se razini odgovarajuće baze podataka o slobodnim radnim mjestima trebaju ugraditi u EURES-ov mehanizam razmjene slobodnih radnih mjesta te se trebaju razmjenjivati opće informacije o tržištu rada i o životnim i radnim uvjetima. Pravo na slobodno kretanje radnika upotpunjeno je sustavom koordinacije sustava socijalne sigurnosti, tj. pravom radnika migranata i osoba koje oni uzdržavaju na stjecanje, kumuliranje ili prijenos naknada socijalne sigurnosti, kao i na isplatu tih naknada. To se temelji na uredbama na osnovi kojih se sustavi socijalne sigurnosti država članica ne usklađuju već koordiniraju, što prema tome zahtijeva administrativnu suradnju između država članica. Uz to, kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, bit će potrebno nadoknaditi medicinske troškove za svaki slučaj potrebnog liječenja državljana koji se razbole ili dožive nesreću tijekom privremenog boravka u nekoj drugoj državi članici kao što su, primjerice, turisti. U tu se svrhu svim državljanima treba izdati europska iskaznica zdravstvenog osiguranja. II. USKLAĐENOST ZAKONODAVSTVA I SPOSOBNOST PROVEDBE U ovom su dijelu sažeto prikazane informacije što ih je dostavila Hrvatska i one dobivene tijekom razgovora koji su se vodili na sastancima o analitičkom pregledu. Hrvatska je naznačila da može prihvatiti pravnu stečevinu koja se odnosi na slobodu kretanja radnika. Hrvatska je naznačila da ne očekuje nikakve teškoće u provedbi pravne stečevine do pristupanja. II. a. Pristup tržištu rada (opća načela) Pravni status stranaca u Hrvatskoj uređen je Zakonom o strancima koji je na snazi od 1. siječnja 2004. Na temelju tog propisa stranci mogu raditi ako imaju radnu dozvolu ili 1 Odredbe ove Direktive blisko su povezane s Poglavljem 23. Pravosuđe i temeljna prava. U Poglavlju 2. obrađuju se samo one odredbe Direktive koje se odnose na slobodno kretanje radnika. Građanska prava obuhvaćena su Poglavljem 23. 2

poslovnu dozvolu. Izdavanje te dozvole u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova. Međutim, određene kategorije stranaca, kao što je ključno osoblje u poduzeću prema definiciji iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), u Hrvatskoj mogu raditi i bez radne dozvole. Radna se dozvola izdaje na određeno vremensko razdoblje koje nije dulje od dvije godine. Strancima kojima je izdana radna dozvola mora biti odobren privremeni boravak u svrhu rada. Moguće je podnijeti zahtjev za produljenje radne dozvole i privremenog boravka. Postoje godišnje kvote radnih dozvola za strance koje su određene brojčano i teritorijalno. U načelu, uvjeti za radne dozvole za radnike migrante iz EU-a istovjetni su uvjetima koji se primjenjuju na državljane trećih zemalja. Međutim, prema navodima hrvatskih vlasti, državljani EU-a i članovi njihovih obitelji (bez obzira na državljanstvo članova obitelji) u povoljnijem su položaju od državljana trećih zemalja jer mogu raditi bez radne dozvole ako obavljaju ključne poslove u poduzeću definirane SSP-om i jer im se radne dozvole izdaju izvan godišnjih kvota radnih dozvola. U travnju 2005. ministar unutarnjih poslova donio je odluku o osnivanju radne skupine za analizu primjene Zakona o strancima, a Hrvatska trenutačno radi na izmjenama i dopunama toga Zakona kako bi se osiguralo da se radne i poslovne dozvole ukinu kao uvjet za zapošljavanje državljana EU-a i članova njihovih obitelji u Hrvatskoj. Kada je riječ o pristupu radnim mjestima u javnome sektoru, trenutačno je potrebna radna dozvola, kao što je opisano. Prema planiranim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, stranci će se moći zaposliti kao namještenici u državnoj upravi bez ikakvih ograničenja (ako dotična radna mjesta ne uključuju izvršavanje državne vlasti ili zaštitu općih interesa države), dok će se kao državni službenici moći zaposliti samo uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za državne službenike. Uvjet poznavanja hrvatskoga jezika primjenjuje se na određene djelatnosti, na primjer u zdravstvenoj skrbi i osnovnoškolskom obrazovanju. Nadalje, da bi se mogao prijaviti u evidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i koristiti pogodnosti posredovanja pri zapošljavanju, stranac mora imati stalni boravak u Hrvatskoj. Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema radnicima migrantima iz EU-a i hrvatskim građanima u vezi s pomoći što je pruža državni Zavod za zapošljavanje, do kraja 2007. predviđaju se izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Kada je riječ o članovima obitelji radnika migranata iz EU-a, oni imaju pravo na privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, bez obzira na to jesu li državljani država članica EU-a ili trećih zemalja. On se odobrava na isto razdoblje kao i radniku migrantu iz EU-a. Međutim, ako radniku migrantu iz EU-a istekne radna ili poslovna dozvola, može mu se ukinuti dozvola boravka, što ima isti učinak i na članove njegove obitelji. Članovima obitelji radnika migranata iz EU-a za rad u Hrvatskoj također je potrebna radna dozvola. Međutim, na njih se ne primjenjuju godišnje kvote radnih dozvola. Predviđene izmjene i dopune Zakona o strancima imat će za cilj predvidjeti neovisan boravak članova obitelji radnika migranta iz EU-a u slučaju radnikove smrti, razvoda itd., kao i odobrenje stalnog boravka radnicima migrantima iz EU-a i članovima njihovih obitelji. Dodatna mirovinska prava zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice odnosit će se samo na osiguranje u trećem stupu u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj koji je uređen Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje. U mirovinski se fond može učlaniti svaka zainteresirana osoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj. Ako bi osoba napustila Hrvatsku i učlanila se u dobrovoljni fond u nekoj drugoj zemlji, nema prepreka da dobije svoju mirovinu i u 3

Hrvatskoj i u drugoj zemlji. To znači da, kao što zahtijeva pravna stečevina, član fonda može zadržati svoja prava koja proizlaze iz doprinosa što ih je uplatio dok je bio član dobrovoljnog fonda u Hrvatskoj. To se, međutim, ne odnosi na slučaj kada član fonda istupi iz fonda da bi radio u nekoj drugoj zemlji. Uvjet prebivališta obvezan je samo za učlanjenje u fond, dok bilo kakva naknadna promjena prebivališta člana fonda, a osobito korisnika mirovine, ne utječe na isplatu mirovina. Budući da je dobrovoljno mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj uvedeno 2002. i da je dosad isplaćeno veoma malo takvih mirovina, isplate se trenutačno provode samo u Hrvatskoj. Predviđa se da će se do sredine 2007. donijeti potrebne izmjene i dopune hrvatskoga zakonodavstva koje će, među ostalim, osigurati zaštitu prava osoba koje su pronašle posao u nekoj drugoj zemlji kako bi mogle uživati isti tretman kao osobe koje ostanu zaposlene u Hrvatskoj. II. b. EURES Mreža EURES zahtijeva postojanje javnih službi za zapošljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini koje su dovoljno razvijene, osobito s obzirom na ljudske resurse i kapacitete tehničkih informacija. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ustrojen je kroz Središnju službu, 22 područne službe i 94 ispostave. On besplatno pruža usluge posredovanja pri zapošljavanju. Šezdeset posto svih službi HZZ-a modernizirano je u smislu informatičke opreme, a sve područne službe i ispostave spojene su na zajedničku bazu podataka Središnje službe HZZ-a. U svim područnim službama i većim ispostavama HZZ-a nezaposlenim osobama i tražiteljima posla na raspolaganju su računala. HZZ ima centraliziranu bazu podataka o slobodnim radnim mjestima i nezaposlenim osobama u Hrvatskoj koja se svakodnevno ažurira. Kako bi se unaprijedila znanja i vještine zaposlenika HZZ-a i kako bi im se omogućilo pružati bolje i učinkovitije usluge, u HZZ-u je ustrojen Odjel razvoja i obrazovanja radnika Zavoda. U evidenciju HZZ-a mogu se prijaviti samo nezaposleni stranci koji imaju stalni boravak u Hrvatskoj i nezaposleni stranci koji su stekli pravo na novčanu naknadu nakon prestanka zaposlenja u Hrvatskoj. HZZ ne posreduje za strance koji imaju status tražitelja zaposlenja, osim za one koji imaju stalni boravak u Hrvatskoj. Općenito govoreći, HZZ ne pruža besplatne usluge savjetovanja strancima koji dođu u Hrvatsku u svrhu rada. Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema radnicima migrantima iz EU-a i hrvatskim građanima u vezi s pomoći državne službe za zapošljavanje, predviđa se da će se do kraja 2007. donijeti izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. II. c. Koordinacija sustava socijalne sigurnosti Hrvatski sustav socijalne sigurnosti primjenjuje načelo obveznog osiguranja u zemlji rada (lex loci laboris) kada je riječ o mirovinskom osiguranju, dok se osiguranje za obiteljska davanja i davanja za slučaj bolesti temelji na načelu prebivališta (lex loci domicilii), s time da je u nekim situacijama vezano uz hrvatsko državljanstvo (osobito u slučaju prava na obiteljska davanja). Kada je riječ o osobnom području primjene zakonodavstva, ono obuhvaća zaposlene/samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji, osim naknada za nezaposlenost koje ne obuhvaćaju samozaposlene osobe niti članove njihovih obitelji. Kada je riječ o materijalnom području primjene, hrvatskim su zakonodavstvom obuhvaćene sve grane socijalne sigurnosti, tj. mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i obiteljska davanja (doplatak za djecu), kao što zahtijeva pravna stečevina. 4

Radnici migranti kojima je odobren stalni boravak i izdana radna ili poslovna dozvola u Hrvatskoj kada počnu raditi, moraju se prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja. Oni uživaju jednaka prava i obveze kao hrvatski državljani. Prebivalište u Hrvatskoj nije preduvjet za isplatu davanja ili mirovina. Mirovine se korisnicima izravno isplaćuju u zemlji njihova prebivališta, u skladu s međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, ali i u zemljama s kojima Hrvatska nije sklopila takve ugovore. Nema nikakvih ograničenja na isplatu iznosa davanja. Kada je riječ o pristupu zdravstvenom osiguranju, stranci s privremenim ili stalnim boravkom te s radnom ili poslovnom dozvolom u Hrvatskoj uživaju jednaka prava i imaju jednake obveze kao hrvatski državljani. Međutim, naknade iz sustava zdravstvenog osiguranja osiguranim se osobama isplaćuju samo na račune otvorene u bankama u Hrvatskoj (osim u slučaju Slovenije). Stranci s privremenim ili stalnim boravkom kojima je prestao radni odnos u Hrvatskoj imaju pravo na naknade iz sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Izvoz naknada za slučaj nezaposlenosti moguć je samo na temelju bilateralnih ugovora s Njemačkom i Italijom. Hrvatska trenutačno ima sklopljene bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju s 24 zemlje, od kojih je 15 država članica EU-a. Prema tim ugovorima Hrvatska već primjenjuje načelo zbrajanja razdoblja osiguranja i izvoza naknada. Institucije u Hrvatskoj koje će u budućnosti biti nadležne za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (3 397 zaposlenika), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (2 261 zaposlenik) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (1 193 zaposlenika). Budući da ima dugu tradiciju i da njezine institucije imaju dugotrajno iskustvo u primjeni međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, Hrvatska tvrdi da je sposobna obaviti zatražene zadaće u okviru koordinacije sustava socijalne sigurnosti, uzimajući u obzir, međutim, da će biti potrebno ojačati administrativne sposobnosti. II. d. Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja Za sada je Hrvatska sklopila Dogovor o korištenju europske iskaznice zdravstvenog osiguranja sa Slovenijom (lipanj 2004.), Češkom (rujan 2005.) i Mađarskom (ožujak 2006.). Pripreme za uvođenje europske iskaznice zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj su u tijeku. Prije pristupanja Hrvatska ne namjerava hrvatskim osiguranicima omogućiti korištenje zdravstvenih usluga u inozemstvu na temelju europske iskaznice zdravstvenog osiguranja. III. OCJENA STUPNJA USKLAĐENOSTI I PROVEDBENIH KAPACITETA Sveukupno gledano, Hrvatska je ostvarila zadovoljavajuću razinu usklađenosti na području slobode kretanja radnika. Međutim, hrvatskome su zakonodavstvu potrebne određene važne prilagodbe kako bi se uskladilo s pravilima EU-a o pristupu tržištu rada i to uglavnom u pogledu nediskriminacije radnika migranata iz EU-a. Značajni i stalni napori osobito su potrebni i u smislu razvoja administrativnih sposobnosti za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Daljnji se napori trebaju ulagati i s obzirom na buduće sudjelovanje u mreži EURES-a, kao i s obzirom na uvođenje europske iskaznice zdravstvenog osiguranja nakon pristupanja. Komisija će predstaviti ocjenu učinka u vezi sa specifičnim aspektima ovoga poglavlja zajedno s nacrtom Zajedničkog stajališta, kako bi se ona mogla uzeti u obzir za pregovore o ovome poglavlju. 5

III. a. Pristup tržištu rada (opća načela) Da bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom, potrebno je donijeti niz izmjena i dopuna, i to s ciljem ukidanja postupaka i praksi koje predstavljaju prepreke slobodi kretanja radnika. To, među ostalim, podrazumijeva da građanima EU-a ne bi trebala biti potrebna radna dozvola, a u vezi s pristupom zapošljavanju, njih se ne bi smjelo diskriminirati na temelju državljanstva, čak i ako još ne prebivaju u Hrvatskoj. Govoreći o pristupu javnome sektoru, za hrvatske građane mogu biti rezervirana samo ona radna mjesta koja su izravno vezana uz određene poslove javne službe, i to ona koja podrazumijevaju izvršavanje državne vlasti ili odgovornosti za zaštitu općih interesa države. Prema pravnoj stečevini uvjeti u vezi s obveznim znanjem jezika mogu se primijeniti samo u veoma iznimnim okolnostima, u pojedinačnim slučajevima. Osim toga, građani EU-a moraju imati pravo dovesti članove svoje obitelji u Hrvatsku; bračnome drugu i djeci mora se dopustiti raditi bez radne dozvole. Nadalje, Hrvatska će morati donijeti mjere u skladu s pravnom stečevinom, osobito u vezi s dodatnim mirovinskim pravima, kako bi obuhvatila sve dodatne mirovinske programe, bilo da su obvezni ili dobrovoljni, povezane s djelatnošću osobe kao zaposlene ili samozaposlene osobe. III. b. EURES U pogledu budućeg sudjelovanja u mreži EURES, uz ulaganje pojačanih napora usmjerenih poboljšanju jezičnih vještina mogućih savjetnika EURES-a, trebaju se nastaviti pripreme i za povezivanje na Europski portal radne mobilnosti kako bi se osiguralo da sva slobodna radna mjesta oglašena na internetskoj stranici javne službe za zapošljavanje nakon pristupanja Uniji budu raspoloživa za objavu na portalu. III. c. Koordinacija sustava socijalne sigurnosti Budući da će nakon pristupanja propisi EU-a u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj biti izravno primjenjivi, nema potrebe da Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo koje se odnosi na socijalnu sigurnost. Bit će potrebne samo tehničke izmjene kojima će se uzeti u obzir specifičnosti hrvatskoga sustava socijalne sigurnosti. Trebaju se poduzeti mjere kako bi se osigurala financijska stabilnost potrebna za pokrivanje dodatnih troškova koji će proizići iz primjene odredaba EU-a, osobito u području zdravstvene zaštite. Nadalje, Hrvatska se potiče da nastavi sklapati bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju. Iako se čini da je upoznatost s mehanizmima vezanim uz koordinaciju socijalne sigurnosti primjerena, potrebno je razviti dostatne administrativne sposobnosti za primjenu pravne stečevine u ovome području, posebno s obzirom na očekivani porast broja zahtjeva za naknade. III. d. Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja Potrebno je nastaviti pripreme (izrada, distribucija i elektronička faza) za uvođenje europske iskaznice zdravstvenog osiguranja nakon pristupanja. 6