Slide 1

IDEA WSDC WIFI NVO VIJEĆE MREŽA PRAVDE GRAD SARAJEVO VLADA KS 0

UMJESTO UVODA Ljudska prava su temelj na kojem počiva svako demokratsko i uređeno društvo. Poštivanje ljudskih prava nam je zadaća koju svakodnevno i u svim okolnostima trebamo ispunjavati. Ljudska prava nemamo samo mi iako veoma često u svakodnevici krećemo baš od te pretpostavke. No da bi naša prava bila uvažena moramo i mi uvažiti prava drugih. Kroz projekat Debata i kultura dijaloga u BiH 18 godina poslije rata ujedinjeni u znanju mladi ljudi iz cijele BiH organiziraju brojne aktivnosti kako bi riječi pretočili u djela. Kako bi doprinijeli uspostavljanju takvih odnosa u kojima ne dominira prezir i neuvažavanje, nego razumijevanje i tolerancija. I ove Debatne novosti doprinose podizanju svijesti o ulozi i značaju poštivanja ljudskih prava posebno među mladima. Neka blagost pobjedi ljutnju Neka dobro savlada zlo, Neka gramzivca pobjede darovi, Neka lažljivca nadigra istina. O, neka mržnji preko ljubavi dođe kraj. Buda SADRŽAJ: Umjesto uvoda DRUŠTVENI UGOVOR - Žan-Žak Ruso (O pravu jačega) Demokracija i ljudska prava Učimo djecu toleranciji - nikad ne treba odustati - žabe u vrhnju Učimo djecu toleranciji - sok od narandže Učimo djecu toleranciji - pomozi prijatelju u nevolji kad god to možeš Učimo djecu toleranciji - dobar i loš vuk Učimo djecu toleranciji - priča o keksu Škola i ljudska prava - Slobodna djeca Samerhilla (ii dio) Zapis jedne debate - Teza: ANTIGONA JE TREBALA SAHRANITI BRATA Facebook kao sredstvo za promicanje tolerancije i poštivanja ljudskih prava 1

Riječ dvije o tekstu koji je pred vama: DRUŠTVENI UGOVOR Žan-Žak Ruso O pravu jačega Da li je najveća snaga pravo? Da li je dužnost čovjeka biti poslušan? Kada poslušnost uzmicanje pred silom jeste dužnost? Da li je dužnost poslušno se pokoriti zahtjevima poštivanja ljudskih prava drugih osoba? Teze za debatu: Poštivanje ljudskih prava je izraz volje ili nužde 2

John Dewey Demokracija i ljudska prava Riječ dvije o mislima koje su pred vama: TEZE ZA DEBATU "Netolerancija, zlostavljanje, pogrdno nazivanje zbog razlika u mišljenju o religiji ili politici ili poslovanju, kao i tbog razlika rase, boje, bogatstva ili nivoa kulture su izdaje demokratskog načina života. Jer sve što spriječava slobodu i potpunost komunikacije postavlja ograničenja koja razdvajaju ljudska bića u skupove i klike, u suprotstavljene sekte i frakcije, i stoga potkopava demokratski način života. Puke pravne garancije građanskih sloboda vjerovanja, izražavanja, i okupljanja biće od malo pomoći ako u svakodnevnom životu sloboda komunikacije, protok ideja, činjenica, iskustava, bude ugušena međusobnim nepovjerenjem, zlostavljanjem, strahom ili mržnjom." (Creative Democracy: The Task before Us) Karl Popper Netolerancija je izraz slabosti Kolektivne odluke treba da donose političke strukture koje tretiraju sve članove zajednice kao pojedince. Upotreba nasilja nije opravdana ni pod kojim uvjetima "Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji) http://bs.wikiquote.org/wiki/demokratija 3

Ronald Dworkin Demokracija i ljudska prava Riječ dvije o mislima koje su pred vama: TEZE ZA DEBATU "[O]dređujući cilj demokratije [je osiguranje]: da kolektivne odluke donose političke institucije čija struktura, sastav, i prakse tretiraju sve članove zajednice, kao pojedince, sa jednakim obzirom i poštovanjem." (Pravo slobode: moralno čitanje Američkog ustava) "Politička jednakost nije stvar političke moći već političkog položaja. Demokratija potvrđuje na najdramatičniji način jednak obzir i poštovanje koje zajednica zajedno, kao čuvar prinudne vlasti, ima za svakog svog člana. Demokratija je jedini oblik vlasti, osim vladavine lutrijom, koji potvrđuje taj jednak obzir i poštovanje u svom najtemeljnijem ustroju. Ako se bilo kojem građaninu pripiše manje izbornog utjecaja nego drugima, jer mu se uskraćuje glas ili se njima daje više glasova, ili zbog toga što ga izborni aranžmani smještaju u distrikt sa više stanovništva, ali ne i više predstavnika, ili zbog bilo kojeg drugog razloga, onda razlikovanje signalizira manje političkog položaja za njega osim ako se može opravdati na način koji negira taj signal." (Pravda za ježeve) Do uspostavljanja demokratskih principa ne/treba doći nužno revolucijom Građani moraju imati jednak izborni utjecaj "Ja negiram ono što mnogi pravnici i politolozi tvrde: da je sudska kontrola neizbježno i automatski nedostatak u demokratiji. Ali ne slijedi da je bilo koja demokratija imala istinskih koristi od te institucije." (Ibid.) http://bs.wikiquote.org/wiki/demokratija 4

Sarah Song Demokracija i ljudska prava "[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom demosu [...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state) Razmislite o tezama: Suvremena država osigurava temeljne principe slobode Suvremena država mora ispuniti sve kriterije koji osiguravaju jednake mogućnosti za sve! Učestvovanje u demokratskim procesima je najvrijednije u institucijama civilnog društva http://bs.wikiquote.org/wiki/demokratija 5

Tukidid Demokracija i ljudska prava "Naš ustav ne oponaša zakone susjedâ; prije smo mi uzor drugima nego da se u njih ugledamo. Zbog toga što je vlast u rukama mnoštva a ne nekolicine, nazvano je demokratijom. U privatnim sporovima, svi su jednaki pred zakonom; što se pak tiče sudjelovanja u javnom životu, svako se uvažava prema glasu koji uživa, ne po pripadnosti nekom staležu nego po osobnoj vrijednosti; nikome opet ni siromaštvo ni neznatan društveni položaj ne stoje na putu, ako samo može dobro služiti državi. Sloboda je pravilo po kojem se ravnamo u državnoj zajednici, a i svakodnevnim poslovima: tu sumnjičenju nema mjesta, i ne ljutimo se na susjeda ako radi šta mu je drago, niti pokazujemo one uvredljive znakove koji su možda neškodljivi ali ipak nisu prijatni za vidjeti. Premda u našim privatnim poslovima nema prisile, strahopoštovanje nas spriječava da kršimo državne zakone. Pokoravamo se državnim dužnosnicima i zakonima, prije svega onima koji su doneseni da se zaštite potlačeni i čije kršenje, premda su nepisani, donosi opći prezir." (Historija Peloponeskog rata) http://bs.wikiquote.org/wiki/demokratija Riječ dvije o Tukididu: Tukidid (oko 460. pr. Kr. - oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat. Tukidid je i sam sudjelovao u ratu kao jedan od atenskih vojskovođa, ali su ga Atenjani ubrzo prognali. Zatim se skrasio na jednom otoku i tamo napisao svoje djelo Povijest Peloponeskog rata. Njegov stil je štur, ponekad i monoton, a jedini su književni ukras povremeni govori sudionika rata kroz koje autor iznosi svoja razmišljanja o ratovanju. Zašto je onda Tukidid tako slavan? Dva su razloga. Prvo, Tukidid je pouzdan. Ništa ne izmišlja, traži pouzdana svjedočanstva i strogo slaže događaje po godinama. Mogli bismo reći da je Tukidid prvi povijesni znanstvenik. Drugo, Tukidid razmišlja o uzrocima događaja. http://hr.wikipedia.org/wi ki/tukidid 6

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - NIKAD NE TREBA ODUSTATI - Žabe u vrhnju Bile jednom dvije žabe koje su upale u posudu s vrhnjem. Odmah su shvatile da tonu: bilo je nemoguće dugo plivati i plutati u smjesi gustoj poput živoga blata. U početku su žabe lamatale nogama u vrhnju kako bi dosegnule rub posude. Ali bilo je uzalud; samo su se praćakale na istome mjestu i tonule. Osjećale su da je sve teže izaći na površinu i disati. Jedna od njih glasno je rekla: Ne mogu više. Nemoguće je izići odavde. U ovome se ne može plivati.budući da ću umrijeti, ne vidim razloga da produljujem ovu patnju. Ne razumijem kakva smisla ima umrijeti od iscrpljenosti zbog uzaludnog napora. Riječ dvije o tekstu koji je pred vama: Da li se treba predati ako je pred nama težak problem? Objasni stav prve žabe? Objasni stav druge žabe? Navedi slične primjere iz života? Šta zaključuješ? Da li se upornost isplati? Rekavši to, prestane lupati nogama i brzo potone, doslovno ju je progutala bijela gusta tekućina. Druga žaba, ona upornija i možda tvrdoglavija, rekla je samoj sebi: Ne postoji način! Ništa se ne može učiniti da isplivam iz ovoga. Ipak, makar se smrt približila, radije ću se boriti do posjednjeg daha. Ne želim umrijeti ni sekundu prije no što kucne moj čas. Nastavila je lupati nogama ii praćakati se satima stalno na istome mjestu, a da se nije pomaknula ni centimetra. Iznenada, od tolika batrganja i lupanja batacma, udaranja i batrganja, vrhnje se pretvorilo u maslac. Iznenađena, žaba skoči i kližući dođe do ruba posude. Odande se mogla vratiti kući sretno krekećući. TEZE ZA DEBATU Sa problemom se treba suočavati? Uvijek treba drugome pomoći u nevolji http://mudremisli.net/zabe-u-vrhnju-motivacijske-price/#rhfojspt3dxest1z.99 7

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - SOK OD NARANDŽE Mudre misli: Priznati stručnjak na polju ljudskih potencijala držao je predavanje. Nakon uvodnog govora, on uze narandžu u ruke i zagonetno upita publiku:»ako stisnem iz sve snage ovu narandžu, šta će izaći iz nje?» Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci:»to vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete narandžu onda će iz narandže izaći sok od narandže. To je ono što je unutra. Ne može ništa drugo izaći iz nje.» Stručnjak reče:»točno. To je točan odgovor na moje pitanje. Razlog zašto će iz narandže izaći narandžin sok je taj što je samo to unutra, a sad ako proširimo metaforu i zamislimo da vas neko tako stisne. Da vas stisnu vaši problemi, brige, strahovi, da vas ogovara, da vas neko uvrijedi, da vam nanese bol i sl. I iz vas izađu bijes, mržnja, prezir, strah, ljutnja, zloba itd. Vi biste rekli da to što je izašlo iz vas je zbog toga što vam je neko rekao ovo ili uradio ono, ali prava istina je da ono što iz vas izađe, je ono što vi imate u vama. Upamtite, iz vas će uvijek i baš uvijek izaći ono što je u vama ako vas neko stisne. Iz narandže nikada neće izaći sok od jabuke. Isto tako iz vas nikad neće izaći ono što već nije u vama.» Prijatelj je čovjek koji ima iste neprijatelje kao i vi Linkoln Opasni su samo oni neprijatelji koje ne možete prepoznati De Gol Pažnja je najbolji put do prijateljstva Spenser Što više volimo svoje prijatelje to manje im laskamo Molijer Čovjek Čovjeka ne može da upozna dok s njim ne pojede onoliko soli koliko može zubima da podigne. Buda http://mudremisli.net/sok-od-narandze-poucne-price/#ypzhcw9wcssbyc0x.99 8

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - POMOZI PRIJATELJU U NEVOLJI KAD GOD TO MOŽEŠ Mudre misli: Jednoga dana miš je gledao kroz pukotinu na zidu farmera i njegovu ženu kako otvaraju neki paket. Kakvu hranu bi to moglo sadržavati? pitao se miš. Ali, kad je otkrio da je u pitanju mišolovka, bio je užasnut. Trčeći kroz dvorište farme, upozoravao je ostale vičući: U kući je mišolovka, u kući je mišolovka!. Kokoš, kvocajući i čeprkajući, podigne glavu i kaže: Gospodine mišu, to je ozbiljan problem za tebe, ali nema baš nikakve posljedice za mene. Ja se zbog toga ne mogu uzrujavati. Miš se ožalošćen okrene prascu i vikne: U kući je mišolovka, u kući je mišolovka! Prase je suosjećalo s njim, pa mu reče: Dragi mišu, vrlo mi je žao, ali ja tu ne mogu ništa učiniti osim moliti. Budi siguran da si u mojim molitvama. Miš tada krenu prema kravi pa joj reče: U kući je mišolovka, u kući je mišolovka! Krava odgovori: Žao mi je, mišiću, zbog tebe, ali s mog nosa neće faliti koža. Tako se miš vratio odbijen i pognute glave u kuću kako bi se sam suočio s farmerovom mišolovkom. Te noći začuo se čudan zvuk u kući, identičan zvuku kad mišolovka uhvati svoj plijen. Farmerova žena požurila je vidjeti što se dogodilo. U mraku nije vidjela da je mišolovka uhvatila rep otrovne zmije. Zmija ju je ugrizla. Farmer ju je brzo odvezao u bolnicu i kući se vratila s vrućicom. Poznato je da se vrućila liječila svježom kokošjom juhom, pa je farmer zbog toga morao zaklati kokoš. Ali, bolest njegove žene nije jenjavala, pa su je došli posjetiti prijatelji i susjedi. Da bi ih nahranio, farmer je morao zaklati prase. Farmerova žena, na žalost, nije se oporavila. Umrla je. Došlo je toliko ljudi na njezin sprovod da je farmer morao zaklati i kravu kako bi osigurao dovoljno mesa za sve njih. Miš je to sve gledao s velikom tugom kroz svoju pukotinu na zidu. Zato, kada idući puta čuješ da se netko suočio s problemom i misliš da se to tebe ne tiče, sjeti se, kad je jedan od nas ugrožen, svi smo u opasnosti. http://mudremisli.net/pomozi-prijatelju-u-nevolji-kad-god-to-moe-motivacijskeprice/#8rahit3akzqyjqzj.99 Preživjeli neprijatelj je kao neugašen požar ili kao neplaćeni dug: raste sa vremenom Rišelje Ne kidajte grubo niti prijateljstva, jer ako ih treba ponovo vezati, ostaće čvor Linkoln Sudbina nam daje roditelje, a prijatelje biramo sami Morijak Ko traži prijatelja bez mane, ostaje bez prijatelja Eliot Dž. Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu slaže i na sve klima glavom, jer to isto moja sjenka može da uradi još bolje Plutarh 9

Mudre misli: UČIMO DJECU TOLERANCIJI - DOBAR I LOŠ VUK Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu: - U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam - Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru. Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, te ga zapita; - Koji vuk na kraju pobijedi? Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu: - Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš Treba pokušati i teške stvari Latinska poslovica Loše je ako primijetiš da nemaš prijatelja tek kada ih zaista trebaš Plutarh Samo prijateljeva ruka vadi trn iz srca Ibn Zafar Češće se sahranjuju prijateljstva nego prijatelji Mirabo Kaži mi ko ti je prijatelj, pa će on meni reći ko si ti Averčenko Veliki ljudi dobijaju dvostruko ako neprijatelja učine svojim prijateljem Kroče http://mudremisli.net/dobar-i-lo-vuk-motivacijske-price/#w28mkxpdwy1ppzb1.99 Zemljom mi vidimo zemlju, vodom vodu, vazduhom božanstveni vazduh i vatrom vječnu vatru, ljubavlju ljubav i svađu zalosnom svađom Aristotel 10

UČIMO DJECU TOLERANCIJI - PRIČA O KEKSU Djevojka je čekala avion u čekaonici jednog velikog aerodroma. Budući da je trebala dugo čekati, odlučila je kupiti knjigu kako bi joj vrijeme brže prošlo. Uz knjigu je kupila i paketić keksa. Sjela je u VIP čekaonicu kako je nitko ne bi uznemiravao. Kraj nje je bila stolica na kojoj su bili keksi, a odmah do nje jedan gospodin koji je čitao novine. Kad je ona počela uzimati kekse i gospodin je uzeo jedan. Ona se šokirala, ali ništa nije rekla i nastavila je čitati knjigu. U sebi je pomislila: Ma gledaj ti ovo, da samo imam malo više hrabrosti, do sada bih ga već udarila Svaki put kad je ona uzimala jedan keks, čovjek pored nje, ne obazirući se ni na šta, uzimao je isto tako jedan. Nastavili su tako dok nije ostao samo jedan u paketu i djevojka pomisli: Baš me zanima što će sad napraviti! Čovjek uze posljednji keks i podijeli ga na dvoje! Ovo je zaista previše, reče sva uznemirena, uze svoje stvari, knjigu, torbu i ode prema izlazu iz čekaonice. Kada se osjećala malo bolje, nakon što ju je prošla ljutnja, sjela je na mjesto gdje nije bilo nikoga da bi izbjegla neke druge neprijatne događaje. Zatvori knjigu i otvori torbu da je ubaci u nju. U tom trenutku ugleda paketić keksa jos uvijek bio netaknut. Postidje se kao kradljivac i tek tada shvati da je keks, isti kao njen, bio od gospodina koji je sjedio pored nje, ali koji je, bez šokiranja, nervoze ili prepotencije, podijelio i svoj posljednji komad sa njom, sasvim suprotno od nje, kojoj su bili povrijeđeni ponos i osjećaji. http://mudremisli.net/prica-o-keksu/#qgxzrd6ekzxcvsvd.99 Riječ dvije o tekstu koji je pred vama: Koliko puta ste bili u prilici da nekog za nešto nepravično optužite ili da budete nepravično optuženi? Kako ste se osjećali u prvom, a kako u drugom slučaju? Da li vrlina dati čovjeku i ono što mu ne pripada? Da li je strašno ispričati se drugome zbog nepravde koju smo mu počinili? TEZE ZA DEBATU Dobro se dobrim vraća 11

ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA - SLOBODNA DJECA SAMERHILLA (II DIO) ŠKOLA SAМERHIL - KONCEPCIJA SAМERНILA Ovo је priča о jednoj savremenoj školi - Samerhilu. Samerhil је osnovan 1921. godine. Škola se nalazi u ataru sela Leistona u Safoku, u Eпgleskoj, а udaljena је oko 150 kilometara od Londona. Riječ-dvije о učenicima Samerhila. Ima djece koja dolaze u Samerhil sa pet godina, dok druga stižu u poznijem uzrastu, kao petnaestogodišnjaci. Djeca uglavnom ostaju u školi do svoje šesnaeste godine. Obično imamo oko 25 dječaka i 20 djevojčica. Djeca su raspoređena u tri starosne grupe: grupa najmlađih obuhvata djecu između pet i sedam godina; srednja, djecu od osam do deset; i grupa najstarijih, djecu od jedanaest do petnaest godina. Imamo prilično veliki priliv djece iz stranih zemalja. U ovom trenutku (1960.), među nama је petoro djece iz Skandinavije, jedno iz Holandije, jedno iz Njemačke i jedno iz Amerike. Djeca stanuju ро starosnim grupama, а u okviro svake grupe nalazi se ро jedna domoupraviteljka. Grupa srednjeg uzrasta stanuje u zidanoj zgradi, dok najstariji stanuju u montažnim kućama. Samo nekoliko starijih učenika ima zasebne sobe. Sobe se ne pregledaju, niti ih iko posprema umjesto učenika. Djeca se brinu sama о sebi. Niko im ne određuje ni način odjevanja: ona se u svim prilikama obаčе kako im padne na pamet. Novine ovo nazivaju idimidođimi«školom i tako daju na znanje da se radi о leglu primitivaca koji se ne obaziro ni na kakva pravila i ni na kakav način ponašanja. Čini mi se stoga da је nužno da napišem priču о Samerhilu, najpoštenije što mogu. Da је moje pisanje pristrasno, sasvim је razumljivo, no ipak ću pokušati da u istoj meri prikažem i dobre i slabe strane Samerhila. Njegovim dobrim stranama treba pripisati zdravu, slobodnu djecu čiji život nije zatrovan strahom i mžnjom. Riječ dvije o tekstu koji je pred vama: Navedi pozitivne i negativne aspekte Samerhilske škole! Da li se obaveze mogu izvršiti i bez prisile? Kako objašnjavaš stav da djeca budu ono što jesu! Da li djeca više zloupotrebljavaju nego nezloupotrebljavaju datu im slobodu? DA li u škole treba uvesti Kodeks odijevanja? Ako da, obrazložite i potkrijepite stav! 12

Ocigledno је da је škola u kojoj su živahna djeca nagurana ро klupama da u njima uče večinom nekorisne predmete loša škola. Ona može biti dobra samo za one koji vjeroju u takvu vrstu škole, to jest za one nekreativne građane koji žele poslušnu, nekreativnu djecu, koja ćе se uklopiti u civilizaciju u kojoj је novac mjerilo uspjeha. Samerhil је роčео kao eksperimentalna škola. On to više nije. Danas је to demonstraciona škola, jer ona demonstrira da је sloboda moguća. U času kada smo osnivali školu, moja prva supruga i ја imali smo jednu ideju vodilju: stvoriti školu koja odgovara djetetu, а ne djete koje odgovara školi. Predavao sam mnogo godina u uobičajenom tipu škole. Princip tih škola upoznao sam do tančina. Dobro sam znao da је sve to pogrešno, а bilo је pogrešno jer se zasnivalo па koncepciji odraslih о tome šta djeca treba da budu i kako treba da uče. Takva koncepcija poticala је iz doba u kome је psihologija bila još nepoznata nauka. I tako, odvažismo se da napravimo školu u kojoj bi djeci bila data sloboda da budu ono što jesu. Da bismo to postigli, morali smo da se odreknemo svake discipline, svakog upravljanja, nametanja, moralnog vaspitanja, vjeronauke...smatrali su nas odvažnim, no to zaista nije zahtjevalo hrabrost sa naše strane. Sve što је to iziskivalo bilo је upravo ono što smo posjedovali: bezgranično poverenje u djete kao dobro, а ne zlo Ьićе. Та vjera u dobrotu djeteta nije nas, već gotovo četrdeset godina, nikad napustala, naprotiv, pretvorila se u čvrsto uvjerenje. Мislim da је dijete, ро prirodi mudro i realno. Ako mu se omogući da bude samostalno, ako mu odrasli ne sjede nа glavi sa svojim savjetima, ono ćе se razviti najviše što može da se razvije. Razumljivo, Samerhil је mjesto u kome ćе oni koji posjeduju urođenu sposobnost i želju da budu školci postati školci, dok ćе drugi, čija је jedina sposobnost da čiste ulice čistiti ulice. No, do sada iz naše škole niti је izašao neko ko је postao čistač ulica, niti ја ovo pričam sa neke snobovske tačke gledišta, budući da bi mi bilo draže da škola oformljuje srećne čistaće nego neurotične učene ljude. Riječ dvije o tekstu koji je pred vama: Каkо izgleda Samerhil? Е ра, jedno је sigurno, а to је da časovi nisu obavezni. Raspored časova postoji, ali - samo za nastavnike. Djeci је data puna sloboda da ih pohađaju, ili da se drže podalje od njih - godinama, ako tako žele. Djeca obično prate predavanja u skladu sa svojim uzrastom, ali ponekad i shodno svojim interesovanjima. Izvor: Nil, Aleksandar S.: Slobodna deca Samerhila (A. S. Neill, Summerhill). Prev. D. Petrović, BIGZ, 1979., str. 21. 23. 13

DEBATA A1 Vrhovna vrijednost za koju se zalaže naša ekipa je humanost čovjeka, odnosno prema definiciji osjećaj ljudskosti, nehumano je ostaviti osobu na milost i nemilost divljih zvijeri, to je Kreont radio, dok je Antigona uradila human čin sahranivši brata. Naš prvi argument glasi: tebanski zakon koji je bio na snazi za vrijeme Kreonta nije zabranjivao da se mrtva osoba sahrani. Začeci demokratije potiču iz Stare Grčke, a skupština je osnovna odlika demokratije, stoga, Kreontova odluka je bila neispravna i zakonski netačna, jer ju je donio bez prethodnog konsultovanja skupštine, što se direktno krši sa demokratskim načelima Stare Grčke. Kao dokaz navodimo izjavu doktora Marka Hovenstajna koja kaže: "Ako sagledamo sve činjenice, ono što je Kreont učinio je običan osvetnički čin, bez ikakve pravne utemeljenosti. Zabranjujući sahranu mrtvoj osobi on je prekršio tri osnovna načela Tebe: pravo na slobodu od političkog ugnjetavanja, pravo na slobodu prakticiranja religije, te zabranu apsolutističkog donošenja odluke o životu i smrti." Postojanje ovakvog zakona u Tebi potvrđuje humanost čovjeka u Antičko doba. Drugi argument glasi: religija Antigoni nije dozvoljavala da postupi drugačije. Prema religioznom vjerovanju Stare Grčke, Polinik ne bi našao duhovni mir ni na onom svijetu da nije bio sahranjen. Antigona je bila religiozna osoba. Citat doktora Žana Bernarda Krusoa kaže: "Antigona je osoba koja je na idealan način izvršava svoje vjerske dužnosti, bezuslovno i potpuno predano. Ona je vjerovala u drugi svijet i u to da se na ovom svijetu moramo smiriti da bi otišli na onaj drugi. Prema tome, jedino sigurno što je Antigona znala i što je uradila jeste da sahrani svog brata. Religija čini svijet humanijim i budi humanu stranu u nama.tako je bilo u Tebi, to je veza sa našim kriterijem. Naš treći argument glasi: moral kao dokaz o ispravnosti njene odluke. Prema kognitivnoj teoriji iz psihologije čovjeka kaže se da postoji lični moral, urođena moralna vrijednost kod čovjeka, koja je obično različita i za osobu koja se vodi takvim moralom iznad općeprihvaćene društvene vrijednosti. Antigona potaknuta ovim urođenim moralom željela je sahraniti brata, a dokaz da je to bilo ispravno dobila je kada se Kreont pokajao. Samo da završim: "Biti moralan znači biti human" - jedna je od rečenica međunarodne lige humanista, što je naravno opet veza s našim kriterijem. I za kraj ovog broja Debatnih novosti prenosimo vam zapis jedne debate, a vi analizirajte pozitivne i negativne aspekte Teza: ANTIGONA JE TREBALA SAHRANITI BRATA 14

Unakrsno ispitivanje - N3-A1 N3: Da li vi smatrate da je rat human? A1: Da je rat human? N3: Da. A1: Ne. N3: Da li smatrate, također, da religija može da poziva na rat, na recimo sveti rat? Bilo koja religija. A1: Ne. N3: Da li vam je poznat slučaj krstaških ratova? A1: Da, ali to nije religija pozivala idite ubijte čovjeka. N3: Da li vam je poznato da je krstaški rat bio u osnovi sveti rat, ustvari, rat za dokazivanje vjere? A1: Za dokazivanje vjere? N3: Ili za opstanak vjere, za očuvanje vjere. A1: Za očuvanje? Ne. N3: Da li vam je poznato da je prva ideja krstaških ratova bila za očuvanje vjere? A1: Ne. N3: Nije vam poznato? A1: Ne. N3: Vi ste, također, rekli da religija nije dozvoljavala Antigoni da ne sahrani svog brata. A1: Ne, religija nije dozvoljavala Antigoni da ga sahrani, odnosno ona joj je govorila da sahrani svog brata. N3: Da. Znači, religija joj nije dozvoljavala još neke stvari, ali ih je ona radila A1: Koje stvari? N3: Šta ako se te stvari... ako se te stvari kose sa zakonom, da li je ona smjela da ih uradi? A1: Vjerski zakoni... državni zakoni. N3: Da li je ona smjela da ih uradi? A1: Da. N3: Vaš prvi argument je tebanski zakon. Da li se vi zalažete za zakon? A1: Za kakav zakon? N3: Evo, naveli ste prvi argument tebanski zakon. Da li se zakon treba poštovati? A1: Da. N3: Smatrate. A1: Da. N3: A, također ste rekli da religija ne dozvoljava da poštujete zakon? A1: Ne, religija njoj ne dozvoljava da ne sahrani svoga brata. N3: Ako religija ne dozvoljava da poštuje zakon, da li ona treba da prati religiju ili zakon? A1: Religija je njoj... N3: Da li ona treba da prati religiju ili zakon? A1: Religija njoj... N3: Da ili ne? 15

Unakrsno ispitivanje - N3-A1 A1: Šta? N3: Da li treba da prati religiju? A1: Da. N3: Da li treba da prati zakon? A1: Koji zakon? N3: Zakon države. U kojoj živi. A1: Zakon države. Da. N3: Da li ako se ti zakoni kose, da li može da pravi razliku između ta dva zakona? A1: Religijski je iznad državnog. N3: Religijski je iznad državnog? A1: Da. Jer državni zakoni dolaze i odlaze. Religija traje vječno. N3: Hvala, hvala, hvala. Moral. Ako se moral kosi sa zakonom, da ili smije... Ako je nešto protiv zakona, a moralno je, da li smijemo da to uradimo? A1: Da. Imamo na primjer zakonom... fašizam.. N3: Da li je moralno da se usmrti čovjek koji se ne može izliječiti? A1: Da se usmrti čovjek...? N3: Da se usmrti čovjek koji se ne može izliječiti da bi mu se skratile muke. A1: Ne. N1 Kao negativni tim, mi se nećemo složiti sa tezom današnje debate, mi ćemo pokušati da vas uvjerimo da Antigona, prije svega, nije trebala sahraniti brata. Kao prvo, mi se ne bi složili sa vašim kriterijem, već uvodimo novi kriterijum, a to je poštivanje državnih zakona. Također, smatramo da humanošću jednog čovjeka ne možemo državu učiniti boljom, pošto, vaš kriterijum je glasio humanost čovjeka. Osim toga naši argumenti direktno pobijaju vaše argumente. Naš prvi argument glasi: vrhovna vlast u antičkom dobu; i podargument, poštivanje zakona. Za razliku od današnje situacije, u antici su zakoni, sami zakoni su bili drugačiji, danas postoje izvjesna objašnjenja svih tih zakona, za razliku od ranije. Također, ranije, kazne za kršenje tih zakona su bile izuzetno strožije i surovije. Da bi jedna država opstala potrebno je da se poštuju svi zakoni, inače bi ta država propala, naročito u antičkom periodu. Također, kako Kreont u Antigoni kaže: "Njegovom je neposluhu u rodu, izvan roda još jače, jer ko u svome rodu strogo postupa i narodu će važiti kao pravičan. Od neposluha nema većeg zla, on kida kao rep i goni ga u bježanje." Također, i u francuskom pravnom dokumentu stoji: "Zakon je najviša svetinja po kojem svi moraju upravljati". Također, mi primjer za ovo nalazimo u Sokratovoj odbrani, gdje se jasno vidi da je za pravdu i zakone, da je on za pravdu i zakone koje država propisuje, iako je nepravedno optužen, optužen je na smrt zbog toga što kvari omladinu i zbog toga što ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država. On kaže: "Otadžbina je časnija, uzvišenija i svetija od majke i oca i drugih predaka, od nas treba trpjeti naredbe, poštovati zakone". 16

Također kaže: "Nikada nije pravo ni nepravdu činiti, ni nepravdu vraćati, ni od zla kada se ono trpi braniti se time da se zlo vraća". (Platon, Odbrana Sokratova) Također, naš drugi argument kaže, pravda države u odnosu na pravdu pojedinca. Citiram: Trezimahov... "Pravda je ono što koristi jačim, tj. Ono što koristi vlast u svom interesu, a nepravda ono što krši zakon te vlasti". Unakrsno ispitivanje - A3-N1 A3: Da li ste pročitali Antigonu? N1: Da. A3: Da. Da li je u Antigoni zastupljen sukob između Kreonta i Antigone? N1: Da. A3: Da. Hvala. Dakle, ako je Kreont u pravu, onda Antigona nije. N1: Pa, vidite, pozicija. A3: Pa da, sad ste rekli. N1: Kreont je u drugoj poziciji, on je na vrhovnoj vlasti. A3: Da li ljudi u svom životu griješe? N1: Da li ljudi u svom.. da. A3: Da li ljudi ponekad uvide svoju grešku? N1: Da. A3: Da. Da li ukoliko osoba koja uvidi da je pogriješila pokuša ispraviti uviđajnu grešku, priznaje da nije u pravu, na izvjestan način? N1: Da. Da. Hvala. A3: Da li Kreont u jednom dijelu priznaje da je pogriješio? N1: Da. A3: Da, hvala. Upravo ste priznali našu tezu koja glasi... N1: Mislim, on je bio na vrhovnoj vlasti i to je antički period i osnivanje države.. A3: Hvala. Da li vam je poznato opće značenje pojma demokratije? N1: Molim? A3: Da li vam je poznato opće značenje pojma demokratije? N1: To je sloboda mišljenja. A3: Da. Da li vam je poznata osnovna odlika, da je demokratija, da je skupština tu? N1. Da, ali period u kom se knjiga, ja se izvinjavam... A3: Da li znate da je Stara Grčka imala skupštinu? N1: Molim? A3: Da li znate da je Stara Grčka imala skupštinu? N1: Stara Grčka, skupštinu? A3: Da. Odnosno Teba, odnosno da je u knjizi bila zastupljena kao hor. N1: Da. A3: Da, hvala. Da li ste pročitali Antigonu? N1: Da, jesam. 17

A3: Da li vam je poznato da je Kreont sam donio odluku kojom zabranjuje Antigoni da pokopa brata? N1: Da. A3: Obzirom da je sam donio odluku, to znači da nije konsultovao skupštinu. N1: Možete li ponoviti? A3: S obzirom da je sam donio odluku, to znači da nije konsultovao skupštinu, naravno. Da ili ne. N1: Da. A3: Da, hvala. Da li to znači da je prekršio osnovnu odliku demokratije, odnosno nije poštovao skupštinsko mišljenje? N1: Pa, vidite nešto, tada je... A3: Da ili ne, molim vas! Dobro, hvala. Da li postoje vjerski zakoni? N1: Vjerski zakoni? Pa... A3: Da ili ne, molim vas? N1: Da. A3: Da li postoje religiozni ljudi? N1: Da. A3. Da li religija nalaze religioznim ljudima da poštuju vjerske zakone? A2 Ja bih se odmah željela osvrnuti, znači, na unakrsno ispitivanje A3-N1, gdje je prvi član potvrdio našu tezu rekavši da Kreont nije u pravu, što iz prethodnih pitanja možemo zaključiti da je Antigona bila u pravu. Naš kriterij, humanost čovjeka, vi niste pobili, a ja ću ga ponovo potvrditi kroz naše argumente i nove dokaze. Naš prvi argument glasi: tebanski zakon koji je bio na snazi i za vrijeme Kreonta nije zabranjivao sahranu mrtve osobe. Kao dokaz navodimo citat iz Antigone koji glasi: "Hemon: Nije država ako slijedi jedan glas; Kreont: Država je kralj; Hemon; Da, ako je država pustinja." Iz ovog vidimo da država nije samo jedan čovjek, te da odluka i glas samo jednog čovjeka ne može biti pravična, te njegov zakon, isto tako, ne može biti pravičan. Naš drugi argument glasi: religija Antigoni nije dozvoljavala da postupi drugačije. Navodim citat: "Države rastu i padaju, državnici dolaze i odlaze, a vjerovanje i vjera ostaju vječno" - Hans Jonas, str. 14 i 15, Izmjenjena suština ljudskog djelovanja, primjer antike. Naš treći argument glasi: Antigonin lični moral kao potvrda ispravnosti njenog čina. Kao dokaz navodimo statistiku izvršenu u maju 1998. godine na Berkley univerzitetu koja kaže da su osobe sa urođenom moralnom vrijednošću obično različitom od one nametnute, u 99,9% slučajeva u pravu u njihovim odlukama. Također, navešću citat koji kaže: Profesor sa Međunarodnog pravnog instituta, doktor Earls Viktor Berber je kao rezultat svog desetogodišnjeg rada izjavio: "Da bi znali da radimo nešto ispravno, na to treba pogledati sa tri aspekta: zakonskog, religijskog i moralnog." Također, osvrnula bih se na vaše argumente. Vaš kriterij bio je poštivanje državnih zakona. Vaš prvi argument, vrhovna vlast u antičkom dobu, odnosno poštivanje zakona. Vaš drugi argument, pravna država... pravda države u odnosu na pravdu pojedinca. Naglasila bih da je Kreont sam donio zakon, da ovo nije bila pravda države, već pravda pojedinca. 18

Unakrsno ispitivanje - N1-A2 N1: Da li je čovjek emotivno biće? A2: Da. N1: Dobro. Da li čovjek smije sebi dozvoliti da ga emocije vode? A2: Ne znam. N1: Pa, da li... A2: Pa, zavisi u kojim situacijama. N1: Znači, ne. A2: Rekla sam zavisi u kojim situacijama, nisam rekla ne. N1: Pa, da ili ne, pitam vas. A2: Zavist u kojim situacijama. N1: Molim vas, možete li mi konkretno odgovoriti? A2: Ne, ne, ne mogu vam odgovoriti sa da ili ne. N1: Znači, čovjek je svjesno i racionalno biće? A2: Pa, prema definiciji čovjeka, da. N1: Znači, čovjek treba da poštuje zakone koje donosi država, je li tako? A2: Koje donosi država. N1: Rekli ste...? A2: Da. N1: Uredu. Da li je... možete mi reći... u antičkom periodu potrebna je država, je li tako? A2: Kako mislite, potrebna je država? N1: Potrebno je postojanje države, je li tako? A2: Pa, postojala je država. N1: Je li tako? A2: Da. N1: Dobro. I mora se poštovati zakon, je li tako? A2: Zakoni države, da. N1: Dobro. N2 Ja bih se prvo osvrnuo na protivnički kejs, tj. njihov kriterij, koji glasi humanost čovjeka. Kao što znamo, u antičkom dobu su ljudi živjeli zub za zub, oko za oko, prema tome, vladar je bio, kao što znamo, vrhovni poglavar ne samo države već i religije. A vi cijelu debatu govorite o antičkom dobu, a kao što znamo, mi danas živimo u modernom dobu. Vaš prvi argument je tebanski zakon. Ja se ne bih složio sa tim argumentom. Ja ću ga pobiti svojim dokazima, koji glase: tragove zalaganja za vladavinu prava nalazimo još u davna vremena Antičke Grčke i Rima, gdje se kaže, glasi jedna rimska izreka: "Dural lex, lex sed", što znači: Zakoni je surov, ali je ipak zakon". 19

Također, tragove ustavnosti nalazimo još u pradavnim vremenima prije Antigone, tj. Homerabijev zakon, gdje nekoliko stotina paragrafa uređuje neke odnose u društvu. Također, još jedan dokaz, tj. u antičkom dobu još veliki grčki filozof Aristotel, je u svojim redovnim nalazima govorio, tj. napisao dvije vrste pravnih pravila i pravnih normi što uređuju pravila u društvu. Vaš drugi argument, religija Antigone. Kao što znamo, ovaj argument ste vi u svoju korist doprinijeli. Kao što znamo, Antigona je po pravilu Tebe mogla da sahrani svog brata, ali izvan Tebe, jer zna se ko je bio izdajnik, on se nije smio sahraniti. Treći argument, moral, vi se zalažete za moral u pradavna vremena, tj. u antičkom dobu, a mi smo danas, kao što znate, u modernom dobu. Hvala. Unakrsno ispitivanje - A1-N2 A1 : Molim vas, kad je Antigona napisana? N2: Prije dvije i pol hiljade godina. A1: Prije dvije i pol hiljade godina. Kako možete govoriti da mi danas živimo u današnjem svijetu, kao modernom svijetu, a raspravljamo o Antigoni koja je napisana prije dvije i pol hiljade godina? N2: Ali vi sav svoj kejs zasnivate na... A1: Zasnivamo na onome, na Antigoni koja je napisana... vi tvrdite da mi govorimo o modernom svijetu, da mi danas živimo u modernom svijetu. Antigona je napisana u prošlosti, odnosno prije dvije hiljade godina. Rekli ste zakon je surov, ali je ipak zakon. N2: Da. A1: Ko je donio odluku da se Polinik ne smije sahraniti, odnosno Antigonin brat? N2: Kreont. A1: Da li je Grčka kolijevka demokratije? N2: Grčka? A1: Da. N2: Ne mora... A1: Demos kratos, nije vam poznato? Niste nikad čuli za to? N2: Jeste mi poznato, ali ne mora... A1: Da li je kolijevka? N2: Bilo je više, ja sam naveo više ovdje zemalja. A1: Da li je i Grčka jedna od tih? N2: Pa, jeste. A1: Da li se u Antigoni hor spominje? Da li on predstavlja narod? Da li on predstavlja skupštinu? N2: Jeste. A1: Da li je taj hor potvrdio Kreontovu odluku? N2: Ne, indirektno predstavlja skupštinu. A1: Dobro. Da li je taj hor, ako predstavlja narod, da li je potvrdio Kreontovu odluku? N2: Ne, nije. A1: Kreont je sam donio odluku. Nije se usaglasio i nije se konsultovao sa skupštinom. Vi cijelo vrijeme govorite zakon je surov, a ipak je zakon. 20

N2: U Tebi nije bilo skupštine, izvinite molim vas, u Tebi nije bilo skupštine, to je bio samo savjet, a vi govorite o skupštini. A1: Da, bilo je skupštine. N2: Nije bilo. A1: Da li vam je poznato da svaka osoba ima moral? N2: Zavisi, ima osoba koje nemaju morala. A1: Da li društvo ima moral, odnosno ustaljene društvene vrijednosti? N2: To je u množini, ja to nisam da vam baš to mogu ocijeniti. A1: Da li vaša ekipa smatra da je postojanje diktature, fašizma, apsolutizma, jedno pozitivno društveno stanje? N2: Ekipa. Vi sada pitate samo jednog člana. A1: Dobro. Da li vi smatrate... N2: To je lično pitanje, meni ne smijete lično pitanje... to su pravila debate. A1: Pitala sam vas da li vaša ekipa smatra, vi kažete da pitam vas, pitam vas... N2: Pa, onda ste pitali mene, to je lično pitanje. A1: Dobro. N2: Da li smatrate da je postojanje diktature, fašizma i apsolutizma pozitivno društveno stanje? A1: Opet, ja... nije važno moje mišljenje. N2: Da li je skupština... nebitno. A1: Hvala. A3 Prije svega, krenut ću sa unakrsnim ispitivanjima. Unakrsno ispitivanje A3-N1, N1 član je priznao našu tezu kada je rekao da je Kreont priznao da nije u pravu, a prije toga je rekao da ako Kreont nije u pravu, da je to Antigona. Dakle, Kreont je sam zaključio, odnosno i vi sami, da Antigona treba sahraniti svog brata. Također ću naglasiti na opstrukciju drugog člana negacije unakrsnog ispitivanja. Sada ću krenuti na naš kriterij, humanost čovjeka. On se održao tokom cijele debate, jer vi ste naveli kriterij poštivanje državnih zakona, što je Antigona radila, prema tome, to nema nikakve veze s današnjom tezom. Dalje, vi ste... Naš prvi argument je glasio tebanski zakon koji je bio na snazi za vrijeme Kreonta nije zabranjivao da se mrtva osoba sahrani. Ovdje naglašavam da Kreont nije bio zakon, već samo jedan vladar, koji je donio neustavnu odluku, što smo mi dokazali kroz naše citate doktora Marka Hovenstajna itd. A vi ste pokušali pobiti argument time što ste govorili da Antigona nije se pridržavala, odnosno da je ona prekršila zakon, što nije tačno, što smo mi u potpunosti dokazati. U unakrsnom ispitivanju N1 član je priznao ovaj argument kada je rekao da je Kreont sam donio ovu odluku, a znamo da je Grčka bila jedna od kolijevki demokratije. Također, naglašavamo izjavu doktora Carlsa Vikotora Berbera koji je izjavio da, znači, moramo pogledati sa tri aspekta jednu odluku da bismo utvrdili da li je ona bila ispravno donesena. Zakonski je, dakle, bila ispravno donesena, religija je Antigoni dozvoljavala, odnosno naređivala da postupi onako kako je postupila, Antigona nije imala nikakav izbor da tu uradi nikako drugačije. A također, da naglasimo jda su se tebanski zakoni temeljili na vjerskim zakonima, prema tome, i ovaj zakon je isto tako dozvoljavao da se Antigona sahrani. Treći argument je moral. Ovaj argument uopšte ni prvi ni drugi član nije pokušao da pobije, tako da, ovaj, nemamo tu šta da se uopšte više-osvrćemo na taj. Vaš kejs se zasnivao na tome da Antigona ne poštuje, ovaj, zakone itd. Prema tome, to nije uopšte tako bilo. Naravno, Antigona je trebala sahraniti svoga brata, što smo mi dokazali kroz naše argumente. Hvala. 21

N3 Afirmacijska ekipa se kroz čitavu debatu zalagala za religiju, moral i zakon. Zakon, kao njihov prvi argument, oni su ga naveli, ali ni u jednom trenutku ga nisu potkrijepili i ni u jednom trenutku se nisu osvrnuli na njega. Oni su da, ustvari, sami pobili tim što su rekli da je religija ispred zakona, a kasnije da je moral ispred zakona. Religija, da li religija smije da bude ispred zakona? Ja mislim da ne. Religija se mijenja. Religija je u klasičnoj Grčkoj bila jedno. Bila je mnogoboštvo, bila je vjerovanje u mnogo bogova. Kasnije je došla jedna sasvim nova religija i ljudi koji su živjeli na istom prostoru su prihvatili novu religiju. Religija se mijenja i ne može da bude ispred zakona. A taj zakon, zakon je ostao u principu isti. Njihov argument, moral, također, ne stoji, jer pravda ličnosti zavisi od vaspitanja, obrazovanja sredine u kojoj živi. Moral, moral zavisi od doba u kojem se živi. On se, doduše, oslanja na religiju. Ako je različita religija, različit je i moral. Znamo da moral u raznim zemljama na svijetu nije isti. U nekim zemljama je moralno da se ima više žena. U nekim zemljama je moralno da se ima samo jedna žena. U nekim zemljama je moralno da djeca rade, u nekim ne. Moral je veoma širok pojam i zavisi od pojedinca do pojedinca. Mi ne možemo govoriti o moralu tada, jer ne vjerujem da iko zna kakav je bio moral tada. Mi samo možemo da pročitamo o Antigoni i šta se dešavalo, ali o moralu nema ni riječi. Oni su naveli samo jedan jedini dokaz, za mišljenje jednog čovjeka, za mišljenje jednog čovjeka, citat iz Antigone, koji je rekao da država u kojoj vlada samo kralj, tj. ako je država kralj, onda je država pustinja. Ali, to je... hoću da naglasim da je to mišljenje samo jednog čovjeka i da nema nigdje da to govori više ljudi. Hor u knjizi u djelu Antigona predstavlja narod, eventualno savjet, ali pravi, ustavotvorni, tako da kažem, činilac je bio kralj. Kralj je donosio sve odluke, on je donosio ustav. 22

WEBINAR FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA CKD je u cilju promoviranja ideje toleranicje i zaštite ljudskih prava kreirao Facebook stranicu: Stop netoleranciji u BiH. Na ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i iskustva koja se odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije. Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer stranica nije sama sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas. U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu Stop netoleranciji u BiH putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u kampanju promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana Bosne i Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom, fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne debatne mreže za promicanje tolerancije. Evo i nekih vaših komentara u vidu fotografija: WEBINAR O LJUDSKIM PRAVIMA Centar za kulturu dijaloga je kreirao webinar o ljudskim pravima "Zaštita ljudskih prava je u tvojim rukama". U webinaru saznajte o debati, pogledajte mini debatu i otkrijte kako možete osvojiti nagradu (i pri svemu tome postati aktivan učesnih u promoviranju zaštite ljudskih prava u BiH). https://www.youtube.com/watch?v=pbc FgvYZX2I&feature= youtu.be Da li je opravdano mučiti osumnjičenike? 23

Plan aktivnosti za januar JANUAR PROJEKTNE ŠKOLSKE AKTIVNOSTI Klupske aktivnosti Internet debatiranje Debatologija - online natjecanje ljudska prava - vršnjačko nasilje i ljudska prava Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu Debatne novosti Priprema analize medijskog sadržaja Ažuriranje i administriranje bloga Nenasilje - vršnjačko nasilje Ažuriranje i administriranje foruma Ispričaj svoju priču - vršnjačko nasilje Snimanje i distribuiranje WEBINAR-a (2/6) - vršnjačko nasilje Javne debate u lokalnim zajednicama Stop vršnjačkom nasilju - vršnjačko nasilje Radionice simuliranja nasilja u relaciji prema spolovima - vršnjačko nasilje Uspostavljanje suradnje sa Disciplinskim centrom i Porodičnim savjetovalištem u Sarajevu i sa centrima Gnijezdo koji djeluju u sklopu IN Fondacije (sastanci, interaktivne radionice, uspostavljanje kontakata sa štićenicima i organiziranje radionica - vršnjačko nasilje Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatanti debatnih klubova mreže CKD klubova (3/9) - vršnjačko nasilje Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija, ljudska prava STUDENTSKE AKTIVNOSTI Javne debate na fakultetima 24

CKD Tim Sanja Vlaisavljević, direktorica Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, počsni član finansijski asistent Skupštine CKD i Predsjednik Skupštine CKD Anesa Vilić, IT asistent Nadina Balagić, program asistent Amela Ibrahimagić, program asistent Tijana Ljuboje, stalni spoljni saradnik Anja Gengo, stalni spoljni saradnik Žarko Brkanlić počasni koordinator REGIONALNI KOORDINATORI Demond Đonko Midhat Čaušević Abdulah Bećirović Danijela Zuletović Branka Kukić Bojana Radović MOSTAR TUZLA BRČKO SARAJEVO BANJA LUKA DOBOJ Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola Konjic Gimnazija Mostar Srednja medicinska škola Mostar Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar MSŠ Donji Vakuf Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija Dr. Mustafa Kamarić Gračanica Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj Behram-begova medresa Tuzla Mješovita srednja škola Musa Ćazim Ćatić Kladanj Gimnazija Mustafa Novalić Gradačac Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ Hasan Kikić Gradačac Srednja elektrotehnička škola Tuzla Ekonomska škola Brčko Mješovita srednja škola Čelić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC Sveti Pavao Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar Pale Srednja zubotehnička škola Sarajevo Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo Srednjoškolski centar Nedžad Ibrišimović Ilijaš MSŠ Kakanj Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija Muhsin Rizvić Breza MSŠ Hazim šabanović Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo Gimnazija Petar Kočić Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija Banja Luka Srednjoškolski centar Petar Kočić Zvornik Srednja elektrotehnička škola Prijedor SŠC Đuro Radmanović Novi Grad ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134 200443968 DEBATOLOGIJA facebook.com/debatologij a STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU facebook.com/stopvrsnjac komnasiljuimaloljetnicko mprestupnistvu STOP NETOLERANCIJI U BiH facebook.com/pages/stop -netoleranciji-u-bih DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE facebook.com/debatompr otivdiskriminacije BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU http://ispricajsvojupricu.fr eeforums.net/ 25

Škola Gimnazija Mustafa Novalić Gradačac Srednja tehnička škola Srebrenik Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Gimnazija Dr. Mustafa Kamarić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Gimnazija Mostar Gimnazija Banja Luka Srednja elektrotehnička škola SŠC Nedžad Ibrišimović KŠC Sveti Pavao Opća gimnazija Srednja elektrotehnička škola Srednja škola Konjic Srednja ekonomska škola Brčko Srednja zubotehnička škola Sarajevo Gimnazija i srednja stručna škola Petar Kočić Prva bošnjačka gimnazija Behram-begova medresa MSŠ Kakanj Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj MSŠ Čelić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Gazi Husrev-begova medresa Gimnazija Musa Ćazim Ćatić Tešanj MSŠ Srebrenik Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Gimnazija Istočno Sarajevo Srednja škola 28. juni Istočno Sarajevo Ime i prezime kapitena Elma Delić Belmin Salihbašić Rijad Milić Tarik Lizde Faruk Ćidić Klara Galić Selma Nukić Melika Balihodžić Lamija Aliman Violeta Vuletić Amin Sejfić Amina Ramić Melita Spahić Anđela Knežević Amina Avdić Dženana Kukić Irma Balićevac Zorana Mičić Merima Kovačević Ismail Ćidić Nihada Hrusto Almina Mujezinović Adelisa Čaluković Sonja Kosanović Benjamin Fajić Rifet Turkić Amila Bričić Fatima Velić Zamjenik: Tea Drmač Jovana Marković Darinka Kenjić 26