ZAJEDNIČKA PROVEDBENA STRATEGIJA ZA OKVIRNU DIREKTIVU O VODAMA I DIREKTIVU O POPLAVAMA Smjernice br. 36 Izuzeća od postizanja okolišnih ciljeva u skla

Транскрипт

1 ZAJEDNIČKA PROVEDBENA STRATEGIJA ZA OKVIRNU DIREKTIVU O VODAMA I DIREKTIVU O POPLAVAMA Smjernice br. 36 Izuzeća od postizanja okolišnih ciljeva u skladu s člankom 4. stavkom 7. Nove promjene fizičkih svojstava površinskih voda, promjene razine podzemnih voda ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja Dokument su odobrili direktori voda EU-a na sastanku u Tallinnu 4. i 5. prosinca 2017.

2 Izjava o odricanju odgovornosti Ova je tehnička dokumentacija razvijena na temelju okvira suradnje (Zajednička provedbena strategija (CIS)) koji obuhvaća države članice, zemlje EFTA-e i ostale dionike, uključujući Europsku komisiju. U dokumentu se odražava neformalni konsenzus o najboljoj praksi koju podržavaju direktori voda EU-a. Međutim, dokument ne mora nužno predstavljati stajalište nijednog partnera. U mjeri u kojoj su službe Europske komisije pružile doprinos ovoj tehničkoj dokumentaciji, takav doprinos ne mora nužno odražavati stajališta Europske komisije. Ni Europska komisija ni bilo koji drugi partner Zajedničke provedbene strategije nisu odgovorni za uporabu bilo kojih informacija sadržanih u ovom dokumentu od strane bilo koje treće strane. Namjena je tehničke dokumentacije olakšati provedbu Direktive 2000/60/EZ i ona nije pravno obvezujuća. Svako autoritativno tumačenje zakona mora proizlaziti samo iz Direktive 2000/60/EZ i drugih važećih pravnih tekstova ili načela. Samo je Sud Europske unije nadležan za autoritativno tumačenje zakonodavstva Unije. Ova jezična verzija dokumenta prijevod je izvornika na engleskom jeziku i ima samo informativnu svrhu. U slučaju nepodudarnosti mjerodavan je izvornik na engleskom jeziku.

3 Sadržaj 1 UVOD Smjernice: Čemu služe? Okvirna direktiva o vodama i postupak Zajedničke provedbene strategije Stavljanje članka 4. stavka 7. u kontekst INTEGRACIJA POLITIKA SEKTORA KAO PREDUVJET ZA USKLAĐENOST POLITIKA Prometna politika Energetske politike, uključujući politiku obnovljivih izvora energije Strategija EU-a o sirovinama i Direktiva o otpadu od vađenja minerala Direktiva 2007/60/EZ o procjeni i upravljanju rizicima od poplava Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji i Direktiva o prostornom planiranju morskog područja Europski financijski instrumenti Europski strukturni i investicijski fondovi Instrument za povezivanje Europe (CEF) Instrument pretpristupne pomoći Politike za klimatske promjene, uključujući prilagodbu i ublažavanje, kao međusektorsko pitanje Ostale politike zaštite okoliša Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš Direktive o pticama i staništima OPĆA RAZMATRANJA I PODRUČJE PRIMJENE ČLANKA 4. STAVKA Načelo odnosa između procjena Sažetak okolišnih ciljeva i članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama Područje primjene članka 4. stavka Razmatranja o vremenskom rasponu učinaka na stanje/potencijal vodnog tijela Razmatranja u vezi s veličinom promjene i označavanjem vodnih tijela Projekti izvan područja primjene članka 4. stavka Uvjeti na temelju kojih se primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka Praktična razmatranja i primjeri za tijela površinskih voda Praktična razmatranja i primjeri za tijela podzemnih voda Učinci na druga vodna tijela Kumulativni učinci Upravljanje nesigurnošću PROCJENA PRIMJENJIVOSTI NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 7. I USKLAĐIVANJE S DRUGIM DIREKTIVAMA... 39

4 4.1 Pristup za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Usklađivanje procjena s PUO-om i Direktivom o staništima ISPITIVANJE NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 7. I POVEZANOST S PLANOVIMA UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA Postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka Poduzimanje svih praktičnih koraka za ublažavanje negativnih utjecaja Procjenjivanje znatno boljih ekoloških opcija Strateška razina Razina projekta Ponderiranje interesa: prevladavajući javni interes / koristi u odnosu na utjecaje Prevladavajući javni interes Ponderiranje koristi promjene u odnosu na propuštene koristi i prilike Povezanost s planovima upravljanja riječnim slivovima Izvješćivanje u planovima upravljanja riječnim slivovima Članak 4. stavak 7. i imenovanje znatno promijenjenih vodnih tijela Povezanost između članka 4. stavka 7. i članak 4. stavka 4. i članka 4. stavka Promjene u označavanju vodnih tijela i/ili tipologiji zbog izuzeća iz članka 4. stavka Članak 4. stavak 7. u prekograničnom kontekstu IZGLEDI I PRAĆENJE PRILOG A: Komparativna tablica pregleda Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima, Direktive o PUO-u i Direktive o SPUO-u PRILOG B: Prikupljanje dijagrama toka Načelo odnosa između procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4 stavka Postupan pristup za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Usklađivanje procjene na temelju Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima i Direktive o PUOu Postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka Postupci iz članka 6. stavka 3. i članka 6. stavka 4. Direktive o staništima... 81

5 Popis tablica Tablica 1: Pregled aktivnosti Zajedničke provedbene strategije relevantnih za članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama... 2 Tablica 2: Promjene u skladu s člankom 4. stavkom 7., elementi kvalitete i mogući učinci Tablica 3: Primjer 1. Pogoršanje sveukupnog stanja Tablica 4: Primjer 2. Zadržavanje sveukupnog stanja, ali pogoršanje biološkog elementa kvalitete Tablica 5: Primjer 3. - Pogoršanje od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju Tablica 6: Primjer 4. Pogoršanje elementa kvalitete tijela površinskih voda koji se već nalazi u najnižem razredu Tablica 7: Primjer 5. Pogoršanje sveukupnog kvantitativnog stanja podzemnih voda od dobrog prema lošem Tablica 8: Primjer 6. Tijelo podzemnih voda koje je već klasificirano kao loše i još jedan kriterij koji ne zadovoljava uvjete Tablica 9: Primjer 7. Daljnje pogoršanje kriterija koji je već klasificiran kao loš dovodi do nepostizanja stanja dobro Popis slika Slika 1: Načelo odnosa između procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4 stavka Slika 2: Primjer za učinke koji nadilaze jedno tijelo površinskih voda Slika 3: Primjer za učinke koji nadilaze jedno vodno tijelo u pogledu podzemnih voda Slika 4: Pregled postupnog pristupa za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Slika 5: Usklađivanje procjene u na temelju Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima i Direktive o PUO-u Slika 6: Primjer za postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. i iterativnu povezanost s procjenom primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Slika 7: Promjena proglašenja vodnog tijela zbog primjene članka 4. stavka Popis praktičnih studija slučaja Studija slučaja 1: Kako se hidromorfološki standardi upotrebljavaju za sprečavanje pogoršanja stanja Studija slučaja 2: Kumulativan učinak akumulacija na vodeni okoliš. Zajednička znanstvena procjena Studija slučaja 3: Alat za provjeru procjene usklađenosti na temelju Okvirne direktive o vodama razvijen za JASPERS Studija slučaja 4: Program izgradnje željezničkog kolosijeka High Speed 2 1. faza (od Londona do West Midlandsa) Studija slučaja 5: Ocjena utjecaja mjera plana upravljanja poplavnim rizicima radi procjene članka 4. stavka Studija slučaja 6: Razvoj okvira procjene na temelju članka 4. stavka 7. i poveznica s postupkom PUO-a Studija slučaja 7: Razvoj i ublažavanje vodoopskrbe grada... 58

6 Studija slučaja 8: Načela Međunarodne komisije za zaštitu Dunava (ICPDR) o održivom razvoju hidroenergije Studija slučaja 9: Katalog kriterija za hidroenergiju Studija slučaja 10: Upute direktora Španjolskih voda u odnosu na članak 4. stavak

7 UVOD 1.1 Smjernice: Čemu služe? Cilj je ovog dokumenta usmjeriti stručnjake i dionike u provedbi Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike Okvirne direktive o vodama 1. Usmjeren je na izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama. Članak 4. stavak 7. primjenjuje se samo na nove promjene fizičkih svojstava površinskih voda, promjene razina podzemnih voda i nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja, što može dovesti do neuspjeha u postizanju ciljeva Okvirne direktive o vodama. Izuzeća se mogu odobriti ako su ispunjeni uvjeti na temelju članka 4. stavka 7. Dokument se temelji na pitanjima koja su već naznačena u Smjernicama br. 20 o izuzećima od postizanja okolišnih ciljeva 2. Izrađen je u okviru procesa Zajedničke provedbene strategija za Okvirnu direktivu o vodama 3 u razdoblju i njime se nastoje pružiti komplementarne informacije i dodatno razjašnjenje uzimajući u obzir najnovija iskustva u provedbi Okvirne direktive o vodama i studije slučajeva povezanih s člankom 4. stavkom 7. Dokument sadržava smjernice i dobru praksu. Države članice nisu zakonski obvezne poštovati preporuke sadržane u dokumentu. Međutim, od država članica zahtijeva se primjena metoda i pristupa u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Smjernice su posebice namijenjene: upraviteljima vode i tijelima za riječne slivove koji razvijaju planove upravljanja riječnim slivovima; tijelima odgovornima za donošenje odluka o odobrenju novih aktivnosti ili projekata koji bi mogli utjecati na vodu; donositeljima odluka na različitim razinama koji su odgovorni za razvoj, promicanje i odobrenje sektorskih strategija (npr. ruralni razvoj i poljoprivreda, upravljanje poplavnim rizicima, prometna politika, energetska politika itd.); stručnjacima koji provode procjene na temelju povezanog zakonodavstva poput procjene utjecaja na okoliš (PUO), strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO), procjene na temelju Direktive o staništima itd.; nositeljima projekta i predstavnicima iz širokog niza gospodarskih sektora, čije aktivnosti potencijalno mogu utjecati na podzemne ili površinske vode 4 ; zainteresiranim dionicima i predstavnicima iz organizacija civilnog društva Smjernicama se, među ostalim, podsjeća na zahtjeve Okvirne direktive o vodama koji se odnose na okolišne ciljeve i izuzeća s naglaskom na članak 4. stavak 7. U poglavlju 2 odražavaju se horizontalna pitanja i razmatra se važnost usklađenosti politike za održivo upravljanje vodnim resursima i za procjene na temelju članka 4. stavka 7. U poglavlju 3 naznačeni su područje primjene i uvjeti za primjenu ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7., a u poglavlju 4 navedene su smjernice za pristup potencijalnoj 1 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike: 2 Smjernice br. 20 Zajedničke provedbene strategije Izuzeća od postizanja okolišnih ciljeva 3 Zajednička provedbena strategija za Okvirnu direktivu o vodama: 4 Time mogu biti obuhvaćene i aktivnosti koje nisu izravno povezane s gospodarenjem vodom. Na primjer, može se planirati cestovni ili željeznički projekt duž tijela površinske vode ili zahtijevati usklađivanje tog vodnog tijela. Izgradnja cestovnog ili željezničkog tunela može utjecati na razinu podzemne vode

8 procjeni kako bi se utvrdilo je li za određenu aktivnost ili projekt potrebno provesti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. U poglavlju 5 pojašnjavaju se različiti koraci koje je potrebno poduzeti u skladu s ispitivanjem na temelju članka 4. stavka 7. radi odluke o tome može li se određena aktivnost ili projekt odobriti. Konačno, u poglavlju 6 navedena je perspektiva o potencijalnim naknadnim aktivnostima radi usklađene provedbe Okvirne direktive o vodama i članka 4. stavka 7. Praktični primjeri i pristupi prikazani su na temelju studija slučaja, a međusobne veze s drugim odgovarajućim zakonodavstvom i politikama EU-a obuhvaćene su u okviru različitih poglavlja dokumenta. Ukratko, dokumentom se nastoje pojasniti mnogi aspekti u vezi s primjenom članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama. Međutim, ovo nije detaljan priručnik za primjenu. Na razini država članica vjerojatno će biti potrebne daljnje metodološke smjernice prilagođene pravnim, administrativnim i tehničkim okolnostima pojedine države članice Okvirna direktiva o vodama i postupak Zajedničke provedbene strategije Provedbom Okvirne direktive o vodama dolazi do brojnih zajedničkih tehničkih izazova za države članice, Komisiju, zemlje kandidatkinje i zemlje EGP-a kao i za dionike te nevladine organizacije. Osim toga, mnogi europski riječni slivovi međunarodni su, prelaze administrativne i teritorijalne granice te su zato za uspješnu i učinkovitu provedbu Direktive ključni zajedničko razumijevanje i pristup. Kako bi se s izazovima suočilo na temelju suradnje i usklađenosti, države članice, Norveška i Komisija postigle su dogovor o Zajedničkoj provedbenoj strategiji. Od aktivnosti u okviru Zajedničke provedbene strategije usmjerene su na dosljednu i usklađenu provedbu Okvirne direktive o vodama. Naglasak je stavljen na metodološka pitanja koja se odnose na zajedničko razumijevanje tehničkih i znanstvenih implikacija. U tom je kontekstu posljednjih godina uspostavljen niz radnih skupina i zajedničkih aktivnosti. Iako su države članice stekle vrijedno praktično iskustvo u primjeni izuzeća, provedbom članka 4. stavka 7. uočena su konkretna pitanja u pogledu kojih bi ove ažurirane smjernice bile od velike koristi. U tu je svrhu u okviru Zajedničke provedbene strategije uspostavljena posebna Adhoc radna skupina. U sljedećoj tablici prikazane su glavne aktivnosti Zajedničke provedbene strategije koje su od donošenja Direktive relevantne za članak 4. stavak 7. Detaljnije informacije nalaze se u povezanim dokumentima. Tablica 1: Pregled aktivnosti Zajedničke provedbene strategije relevantnih za članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama Kada Tko Rezultat Direktori voda WATECO-ove smjernice 5 u kojima je naznačen osnovni koncept članka 4. stavka Direktori voda Smjernice br. 4 o utvrđivanju i označavanju znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela proces Zajedničke provedbene strategije postupak Zajedničke provedbene strategije Politički dokument o Okvirnoj direktivi o vodama i hidromorfološkim pritiscima 6 s naglaskom na hidroenergiju, upravljanje i aktivnosti zaštite od poplava. Obuhvaća preporuke za bolju integraciju politika. Radionica o Okvirnoj direktivi o poplavama i hidroenergiji 7. Rezultat su definicije prvih ključnih načela za hidroenergiju na temelju Okvirne direktive o vodama Direktori voda U Smjernicama br. 20 Zajedničke provedbene strategije o okolišnim ciljevima i izuzećima 8 raspravlja se o temeljnim konceptima na temelju članka 4. stavka

9 Kada Tko Rezultat postupak Zajedničke provedbene strategije Na temelju radionice o znatno promijenjenim vodnim tijelima dobiveno je nekoliko preporuka 9 relevantnih za hidroenergiju i Okvirnu direktivu o vodama, kao što su tumačenje značajnih negativnih posljedica na uporabu, dobrog ekološkog potencijala i ekološkog kontinuuma Direktori voda U smjernicama br. 24 Zajedničke provedbene strategije Upravljanje riječnim slivovima u klimi koja se mijenja obrađuju se određeni aspekti koji se odnose na članak 4. stavak Direktori voda Izjava o Razvoju hidroenergije ne temelju Okvirne direktive o vodama 10 u kojoj se sažimaju ključna načela i preporuke. Ključno pojašnjenje bilo je da veličina projekta nije relevantan kriterij za primjenu članka 4. stavka postupak Zajedničke provedbene strategije postupak Zajedničke provedbene strategije Druga radionica Zajedničke provedbene strategije o gospodarenju vodom, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergiji dala je preporuke dobre prakse za primjenu članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama 11. Uspostava Ad-hoc radne skupine za smjernice o provedbi članka 4. stavka 7. Dostupne su dodatne smjernice s općenitijim značajem Okvire direktive o vodama kojima se povezuju aspekti koji se odnose na članak 4. stavak Stavljanje članka 4. stavka 7. u kontekst Okolišni ciljevi Okvirne direktive o vodama navedeni u članku 4. osnova su ovog zakonodavstva EU- a kojima se omogućuje dugoročno održivo gospodarenje vodom na temelju visoke razine zaštite vodenog okoliša. U članku 4. stavku 1. utvrđuju se okolišni ciljevi za prirodna tijela površinskih i podzemnih voda i umjetna i znatno promijenjena vodna tijela. Prirodna tijela površinskih voda moraju do ostvariti dobro ekološko i kemijsko stanje, a tijela podzemnih voda dobro kvantitativno i kemijsko stanje. Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela moraju ostvariti dobar ekološki potencijal i dobro kemijsko stanje. U članku 4. stavku 7. opisuju se kriteriji za označavanje umjetnih ili znatno promijenjenih vodnih tijela. Jedan od daljnjih ključnih ciljeva Okvirne direktive o vodama naveden u članku 4. stavku 1. jest provedba potrebnih mjera za sprečavanje pogoršanja stanja svih površinskih voda takozvano načelo sprečavanja pogoršanja, što je osobito važno u kontekstu članka 4. stavka 7. Konačno, cilj Okvirne direktive o vodama u pogledu dobrog stanja možda bi trebalo nadopuniti dodatnim ciljevima kako bi se osiguralo postizanje ciljeva očuvanja za zaštićena područja (članak 4. stavak 1. točka (c) i članak 4. stavak 2.). Izuzeća od tih ciljeva definirana su u članku 4. u kojem se naznačuju uvjeti pod kojima se može doći do postupnog postizanja ili nepostizanja dobrog stanja ili potencijala ili pod kojima se može dopustiti pogoršanje. U članku 4. stavcima 4., 5., 6. i 7. opisuju se uvjeti i postupak u kojima se izuzeća mogu primijeniti. Njima je obuhvaćeno sljedeće: produljenje roka, drugim riječima, dobro stanje / potencijal mora se postići do ili najkasnije do (članak 4. stavak 4.) ili čim to dopuste prirodni uvjeti nakon 2027.; postizanje manje strogih ciljeva u određenim okolnostima (članak 4. stavak 5.)); privremeno pogoršanje stanja / potencijala u slučaju prirodnih uzroka ili zbog više sile (članak 4. stavak 6.); pogoršanje postizanja ili nepostizanja dobrog stanja / potencijala kao rezultat novih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode ili promjena razina tijela podzemne vode ili %20Hydropower%20Development%20under%20the%20Water%20Framework%20Directive.pdf

10 pogoršanje stanja tijela površinske vode od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju kao rezultat novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja (članak 4. stavak 7.). Sva navedena izuzeća sadržavaju različite uvjete koje je potrebno ispuniti te utvrditi i objasniti u Planu upravljanja riječnim slivovima. U stavcima 8. i 9. članka 4. uvode se dva načela koja se primjenjuju na sva izuzeća Prvo, primjenom izuzeća za jedno vodno tijelo ne smije se trajno isključiti ili dovesti u pitanje postizanje okolišnih ciljeva u drugim vodnim tijelima (vidjeti poglavlje 3.5). Drugo, mora se postići barem razina zaštite koja se pruža na temelju postojećeg prava Zajednice (uključujući elemente koji se stavljaju izvan snage) Smjernice su usmjerene na izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. kojima se utvrđuju uvjeti za izuzeće u slučaju novih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode, promjena razina tijela podzemne vode ili novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja. U tom je kontekstu ključno pitanje integracije s ostalim politikama sektora. Smjernicama se pridonosi daljnjoj integraciji zaštite i održivoga gospodarenja vodama u druga područja politike Zajednice, kao što su energetika, transport, poljoprivreda, ribarstvo, regionalna politika i turizam, kontinuiranim dijalogom i razvojem strategija prema daljnjoj integraciji različitih područja politike 13. Njima se pridonosi i Inicijativi za bolju regulativu 14. Razlog je tome usklađivanje s načelom opreznosti i načelom održivog razvoja koje je temeljni cilj Europske unije utvrđen Ugovorom 15 i primjenjuje se na sve aktivnosti i politike EU-a te u kontekstu u kojem se navodi da visoka razina zaštite okoliša i poboljšavanje kvalitete okoliša moraju biti uključeni u politike Unije i osigurani u skladu s načelom održivog razvoja Uvodna izjava Okvirne direktive o vodama, točka Komunikacija Komisije Bolja regulativa: bolji rezultati za snažniju Uniju (COM(2016) 615 final) 15 Ugovor o Europskoj uniji 16 Utvrđeno u članku 37. Povelje o temeljnim pravima Europske unije - 4 -

11 INTEGRACIJA POLITIKA SEKTORA KAO PREDUVJET ZA USKLAĐENOST POLITIKA Integrirani pristupi i usklađenost politika imaju središnju ulogu u provedbi Okvirne direktive o vodama te u informiranim procjenama u vezi s člankom 4. stavkom 7. Nove fizičke modifikacije, promjene ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja kojima se potencijalno uzrokuje pogoršanje često su povezane s postizanjem ciljeva drugih politika EU-a kao što su energetika, transport, zaštita od poplava, zaštita obale, vodoopskrba i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje itd., uz odgovarajuće nacionalne politike. Integracijom Okvirne direktive o vodama i njezinih poveznica s provedbom takvih politika stoga se snažno poziva na usklađeni pristup i pojednostavnjenje postupaka odobrenja u vezi s člankom 4. stavkom 7. Neke od relevantnih politika i programa EU-a, među ostalim, obuhvaćaju sljedeće: Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) 17 energetsku politiku, uključujući politiku obnovljivih izvora energije i njezine akcijske planove za obnovljive izvore energije industrijske politike kao što je Strategija EU-a o sirovinama planove za upravljanje poplavnim rizicima na temelju Direktive EU-a o poplavama Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji i Direktivu o prostornom planiranju morskog područja europske financijske instrumente i zajedničku poljoprivrednu politiku politike o klimatskim promjenama kao i o njihovu ublažavanju i prilagodbi njima druge direktive i politike za zaštitu okoliša, osobito Direktive o SPUO-u, PUO-u, o pticama i staništima te Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda Uključivanjem tijela i dionika povezanih s provedbom Okvirne direktive o vodama u osmišljavanje i provedbu tih politika te savjetovanjem s njima omogućuje se da se od početka integriraju ciljevi Okvirne direktive o vodama te čak smanji potreba za novim promjenama i time čak mogućnost pogoršanja stanja vodnih tijela zbog povećane transparentnosti za donositelje odluka o očekivanim utjecajima. Nadalje, procjene na temelju Direktive 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (Direktiva o SPUO-u) mogu pridonijeti integraciji pitanja u vezi s okolišem u pripremi određenih planova i programa kako su prethodno navedeni koji mogu podlijegati postupku SPUO-a. Procjene na temelju Direktive o SPUO-u mogu pomoći da se značajni učinci na okoliš, kao i učinci na vodu, u potpunosti uzmu u obzir. Rezultati takvih integriranih pristupa ujedno mogu pružiti i vrijedne informacije za procjene koje se zahtijevaju u kontekstu članka 4. stavka 7., osobito kad je riječ o strateškoj dimenziji prevladavajućega javnog interesa, procjenjujući koristi i utjecaje promjena ili radi procjene boljih okolišnih opcija (vidjeti poglavlja 5.3 i 5.4). 2.1 Prometna politika Program TEN-T uspostavljen je radi potpore izgradnji i nadogradnji prometne infrastrukture diljem Europske unije. Program obuhvaća projekte definirane kao studije ili javni radovi čija je svrha 17 Za više informacija vidjeti

12 osigurati usklađenost, međusobnu povezanost i interoperabilnost transeuropske prometne mreže kao i pristup toj mreži Projekti TEN-T-a, koji postoje u svakoj državi članici EU-a 18, uključuju različite oblike prijevoza 19 koji mogu biti relevantni u smislu potencijalnih učinaka na vodu. Na primjer, to može biti slučaj s projektima koji se odnose na izgradnju ili nadogradnju željezničke infrastrukture ili cesta, ali može imati posebnu važnost za plovidbu koja obuhvaća unutarnje plovne putove i nekolicinu morskih i riječnih luka. Dimenzija unutarnjih plovnih putova TEN-T-a obuhvaća sve glavne rijeke, kanale i jezera koji se tradicionalno upotrebljavaju za potrebe prijevoza u EU-u (plovni putovi europske dimenzije prema klasifikaciji Gospodarske komisije UN-a za Europu UNECE). U člancima 15. i 39. smjernica TEN-Ta 20 navedeni su sljedeći zahtjevi: Rijeke, kanali i jezera ispunjavaju minimalne zahtjeve za unutarnje plovne putove klase IV., kao što je utvrđeno u novoj klasifikaciji unutarnjih plovnih putova uspostavljenoj Europskom konferencijom ministara prometa (ECMT) i osiguravaju postojanje stalne visine mosta. Na zahtjev države članice, Komisija u opravdanim slučajevima dopušta izuzeće za minimalne zahtjeve za gaz (manji od 2,50 m) i minimalnu visinu ispod mosta (manju od 5,25 m); Rijeke, kanali i jezera održavaju se tako da se očuva dobar plovni status, dok se istovremeno poštuje primjenjivo pravo okoliša Člankom 16. smjernica TEN-T-a utvrđuju se prioriteti za razvoj infrastrukture za unutarnje plovne putove, dok se člankom 16. točkom (e) navodi da bi prioritet, među ostalim, trebalo staviti na obraćanje posebne pažnje na rijeke slobodnog toka, koje su gotovo u prirodnom stanju, a za koje je moguće donijeti posebne mjere Zbog moguće potrebe za promjenom hidromorfoloških uvjeta vodnih tijela kako bi se ispunili ti ciljevi, projekti plovidbene infrastrukture mogu uzrokovati pogoršanje u postizanju ili nepostizanje dobrog stanja / potencijala te time potaknuti primjenu ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. radi procjene može li se projekt odobriti na temelju Okvirne direktive o vodama. Budući da se i na temelju Okvirne direktive o vodama kao i na temelju uredbi o TEN-T-u omogućuje primjena izuzeća te da ne postoji hijerarhijski odnos između tih dviju politika, važno je slijediti integrirani pristup za usklađenu provedbu vodne i prometne politike. Planira se staviti na raspolaganje daljnje smjernice o konceptu dobroga plovnog statusa kojima je obuhvaćena i veza s Okvirnom direktivom o vodama i drugim zakonodavstvima o zaštiti okoliša Energetske politike, uključujući politiku obnovljivih izvora energije Naglasak je energetske strategije EU-a opskrbu energijom učiniti sigurnijom, cjenovno pristupačnijom i održivijom. Očekuje se da će postrojenja za konvencionalnu proizvodnju energije u doglednoj budućnosti i dalje imati važnu ulogu u opskrbi energijom. Međutim, obnovljivi izvori energije imaju sve veću središnju ulogu u postizanju tih ciljeva. U Direktivi EU-a o obnovljivim izvorima energije 18 Za više informacija vidjeti 19 Za više informacija vidjeti 20 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU; Vidjeti: 21 Tijekom postupka izrade ovog dokumenta radilo se na smjernicama za postizanje dobroga plovnog statusa u kojima bi se također obuhvatila poveznica s Okvirnom direktivom o vodama. Povezani dokumenti bit će dostupni nakon što budu dovršeni

13 (2009/28/EZ) 22 utvrđuje se obvezujući cilj od 20 % konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do Obnovljivi izvori energije i dalje će imati ključnu ulogu kao pomoć EU-u da ispuni energetske potrebe nakon Zemlje EU-a postigle su dogovor o novom cilju za obnovljivu energiju od najmanje 27 % konačne potrošnje energije u cijelom EU-u do kao dio energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za Komisija je 30. studenog objavila prijedlog revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije za ispunjavanje tih ciljeva 24. Dugoročni je cilj do smanjiti emisije stakleničkih plinova za % Potreban je niz mjera kako bi se postigli ti ciljevi, uključujući povećanje energetske učinkovitosti i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Zemlje EU-a obvezale su se na postizanje vlastitih nacionalnih ciljeva za obnovljive izvore energije koji se razlikuju među državama članicama. Obnovljiva energija može se proizvesti na temelju različitih izvora, uključujući vjetar, sunce, hidroenergiju, geotermalne izvore, biomasu te plimu i oseku. Sve zemlje EU-a donijele su nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije 25 na temelju Direktive o obnovljivim izvorima energije. U tim je akcijskim planovima naznačeno na koji način države članice žele postići svoje ciljeve za obnovljive izvore energije. Među ostalim, ti planovi obuhvaćaju: pojedinačne smjernice za energiju iz obnovljivih izvora za sektore električne energije, grijanja i hlađenja te prometa; planiranu kombinaciju različitih tehnologija obnovljivih izvora Hidroenergija čini važan izvor obnovljive energije, iako je u porastu udio doprinosa iz drugih izvora obnovljive energije. Posebna postrojenja za hidroenergiju s uravnoteženim mogućnostima također mogu imati važnu ulogu u integraciji drugih izvora promjenjivih obnovljivih izvora, kao što su vjetar i sunce. Utjecanjem na hidromorfologiju nove hidroelektrane ili nove promjene na postojećim postrojenjima kojima se mijenja hidromorfologija vjerojatno će podlijegati ispitivanju na temelju članka 4. stavka 7. jer uzrokuju pogoršanje stanja vode Strategija EU-a o sirovinama i Direktiva o otpadu od vađenja minerala Komisija je donijela Inicijativu za sirovine 26 u kojoj se utvrđuje strategija za rješavanje pitanja pristupa sirovinama u EU-u. Ta strategija ima tri stupa kojima se nastoji osigurati: i) pravedna i održiva dobava sirovina sa svjetskih tržišta, ii) održiva dobava sirovina unutar EU-a 27 i iii) učinkovitost izvora i dobava sekundarnih sirovina putem recikliranja. Tom su strategijom obuhvaćene sve sirovine koje se upotrebljavaju u europskoj industriji osim materijala iz poljoprivredne proizvodnje i materijala koji se upotrebljava kao gorivo Otpad od djelatnosti vađenja minerala (tj. otpad od vađenja i obrade mineralnih izvora) jedan je od najvećih tokova otpada u EU-u. Uključuje minerale koje je potrebno ukloniti kako bi se omogućio pristup 22 Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ; Vidjeti: 23 Zaključci Europskog vijeća (23. i 24. listopada 2014.) o okviru klimatske i energetske politike do 2030.; Vidjeti: 24 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora COM/2016/0767 final 2016/0382 (COD); Vidjeti: 25 Vidjeti 26 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću Inicijativa za sirovine zadovoljavanje ključnih potreba za rastom i radnim mjestima u Europi COM(2008) 699 final; Vidjeti: 27 Više informacija o održivoj dobavi sirovina iz izvora u EU-u nalazi se na sljedećoj poveznici:

14 mineralnom izvoru, kao što su površinska zemlja, pokrovna stijena i jalova stijena te jalovina zaostala nakon što je veći dio minerala izvađen iz rude Direktivom 2006/21/EZ 28 utvrđuju se mjere, postupci i smjernice za sprečavanje ili što veće smanjenje bilo kakvih štetnih učinaka na okoliš 29, posebno vodu, zrak, tlo, životinjski i biljni svijet te krajobraz kao i bilo kakvih povezanih opasnosti po ljudsko zdravlje koje su posljedica gospodarenja otpadom od industrija vađenja minerala. U pogledu vode, pri gradnji i upravljanju postrojenjima za gospodarenje otpadom moraju se ispunjavati uvjeti za kratkoročno i dugoročno sprečavanje onečišćenja tla, zraka, podzemnih ili površinskih voda u skladu s Direktivom o podzemnim vodama i Okvirnom direktivom o vodama U članku 13. stavku 1. Direktive naznačeno je da operater takva postrojenja mora poduzeti potrebne mjere kako bi se zadovoljili standardi Zajednice o zaštiti okoliša, a posebno kako bi se spriječilo, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, pogoršavanje kvalitete voda, inter alia, a) procjenom mogućnosti nastajanja procjednih voda, uključujući sadržaj onečišćujućih tvari u procjednim vodama, u otpadu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina nastalom tijekom rada i nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom i određivanjem kvalitete vode postrojenja za gospodarenje otpadom; b) sprečavanjem ili smanjenjem na najmanju moguću mjeru nastajanje procjednih voda i onečišćenja površinskih i podzemnih voda i tla otpadom od mineralnih sirovina i c) skupljanjem i obradom onečišćenih i procjednih voda iz postrojenja za gospodarenje otpadom do ispunjavanja odgovarajućih normi za njihovo ispuštanje u vodeni recipijent. Zahtjev za takvom mjerom može se smanjiti samo ako se na temelju procjene rizika za okoliš pokaže da postrojenje za gospodarenje otpadom ne predstavlja potencijalnu opasnost za tlo, podzemne ili površinske vode (članak 13. stavak 3.) Nadalje, u skladu s člankom 13. stavkom 5., kad se otpad od vađenja minerala vraća u iskorištene eksploatacijske jame, nastale površinskim ili podzemnim vađenjem koje smiju biti poplavljene nakon zatvaranja postrojenja za gospodarenje otpadom, operater poduzima potrebne mjere da spriječi ili smanji na najmanju mjeru pogoršanje onečišćenje vode, i tla u skladu s, mutatis mutandis, stavcima od 1. i 3. Operater nadležnom tijelu dostavlja podatke potrebne za osiguranje usklađenosti s obvezama Zajednice, posebno onima iz Okvirne direktive o vodama Direktiva 2007/60/EZ o procjeni i upravljanju rizicima od poplava Direktiva o poplavama 30 stupila je na snagu u cilju smanjenja štetnih posljedica koje se povezuju s poplavama u Zajednici za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Na temelju članka 7. od država članica zahtijeva se izrada planova upravljanja poplavnim rizicima s naglaskom na zaštitu, sprečavanje i pripremljenost. Oni se revidiraju i ažuriraju svakih šest godina i moraju uključivati sažetak mjera i određivanje njihovih prioriteta u cilju ostvarivanja odgovarajućih ciljeva upravljanja poplavnim rizicima (članak 7. Direktive o poplavama). Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima doneseni su za ciklus Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ; Vidjeti: 29 Direktiva se ne primjenjuje na ubrizgavanje vode i ponovno ubrizgavanje iscrpljene podzemne vode kako je određeno u prvoj i drugoj alineji članka 11. stavka 3. točke (j) Direktive 2000/60/EZ, u mjeri u kojoj to dopušta taj članak. 30 Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada o procjeni i upravljanju rizicima od poplava; Vidjeti:

15 Nadalje, države članice poduzimaju odgovarajuće mjere radi usklađivanja primjene svih aspekata provedbe s naglaskom na mogućnosti povećavanja učinkovitosti, razmjene informacija i ostvarivanja sinergija i uzajamnih koristi (članak 9. Direktive o poplavama) te posebno: karte opasnosti i rizika od poplava i revizije analize karakterizacija potrebnih na temelju članka 5. stavka 2. Okvirne direktive o vodama te informacije u kartama opasnosti i rizika od poplava dosljedni su s relevantnim informacijama iznesenima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama (članak 9. stavak 1. Direktive o poplavama); izrada i revizija planova upravljanja poplavnim rizicima i planova upravljanja riječnim slivovima provode se u koordinaciji te mogu biti integrirane (članak 9. stavak 2. Direktive o poplavama); aktivno sudjelovanje svih dionika prema objema direktivama po potrebi se usklađuje (članak 9. stavak 3. Direktive o poplavama) Za provedbu Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama bilo bi korisno da države članice primjene integrirani pristup kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale sinergije između tih dviju politika (npr. putem mjera za prirodno zadržavanje vode 31 ) i smanjili sukobi između njih. Pri osmišljavanju programa mjera na temelju obiju direktiva važno je razjasniti koje se sinergije iskorištavaju i do kojih potencijalnih sukoba može doći. Novi projekti upravljanja rizicima od poplava koje je potaknula Direktiva o poplavama mogli bi dovesti do promjena u hidromorfologiji, npr. strogi sustavi obrane. Takve planirane promjene mogu zahtijevati podlijeganje procjenama na temelju članka 4. stavka Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji i Direktiva o prostornom planiranju morskog područja Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ) nastoji se postići dobro stanje okoliša europskih morskih voda do provedbom dvaju sveobuhvatnih načela: pristupa upravljanja ljudskim djelatnostima utemeljenog na ekosustavima i integriranog, koordiniranog pristupa na regionalnoj i podregionalnoj razini Važno je u kontekstu izuzeća razmotriti područje primjene i razlike Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i Okvirne direktive o vodama pri određivanju okolišnih ciljeva: I Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji i Okvirna direktiva o vodama bave se tijelima obalnih voda, ali Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji pojašnjava se njezino područje primjene tijela obalnih voda u odnosu na one aspekte ekološkog stanja morskog okoliša koji nisu obuhvaćeni Okvirnom direktivom o vodama. Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji stoga se primjenjuje na tijela obalnih voda Okvirne direktive o vodama radi dodatnih tema kao što su ptice, pripadnici reda Cetacea, ribe, otpad, podvodna buka i drugi aspekti koji nisu obuhvaćeni Okvirnom direktivom o vodama. Okvirna direktiva o vodama i Okvirna direktiva o pomorskoj regiji upotrebljavaju slične pojmove za okolišne ciljeve. Dobro ekološko stanje tijela obalnih voda na temelju Okvirne direktive o vodama odnosi se na pelagijske i bentonske biološke ciljeve uzimajući u obzir fizičko-kemijske i hidromorfološke parametre. Dobro stanje okoliša na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji šire je i obuhvaća 11 kvalitativnih deskriptora, uključujući sve aspekte biološke raznolikosti (ptice, sisavci, gmazovi, ribe, glavonošci, pelagijska i bentonska staništa, prehrambene mreže) i određene deskriptore koji se temelje na pritiscima (neautohtone vrste, eutrofikacija, hidrografske promjene, onečišćujuće tvari, otpad i energija). Postoje preklapanja 31 Za više informacija vidjeti:

16 između definicija dobrog stanja na temelju Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, osobito kad je riječ o eutrofikaciji i onečišćenju Člankom 14. Okvirne direktive o pomorskoj strategiji predviđaju se određene iznimke u pogledu postizanja dobrog stanja okoliša u obalnim i morskim vodama (napomena: ne smije se zamijeniti s izuzećima Okvirne direktive o vodama). Mmeđu ostalim, člankom 14. stavkom 1. točkom (d) predviđa se da države članice moraju obavijestiti Komisiju u slučaju ako utvrde da se dobro stanje ne može ostvariti zbog mijenjanja ili preinaka fizikalnih karakteristika morskih voda uzrokovanih mjerama poduzetima iz višeg javnog interesa koji je prevladao nad negativnim utjecajem na okoliš, uključujući svaki prekogranični utjecaj. Države članice moraju poduzeti odgovarajuće ad hoc mjere radi daljnjega nastojanja da se ostvare okolišni ciljevi, spriječi daljnje pogoršanje stanja okoliša i ublaže štetni utjecaji na razini te morske regije ili podregije ili u morskim vodama drugih država članica. Osim toga, člankom 14. stavkom 1. točkom 2 Okvirne direktive o pomorskoj strategiji navodi se da države članice osiguravaju da mijenjanja ili preinake trajno ne isključe ili ne ugroze postizanje dobrog stanja okoliša na razini te morske regije ili podregije ili u morskim vodama drugih država članica Budući da su Okvirnom direktivom o vodama obuhvaćene sve obalne vode do jedne nautičke milje od polazne crte od koje počinju teritorijalne vode, nove fizičke promjene, poput jaružanja, izgradnje luke, odvodnje ili zaštite od poplava unutar ovog područja ili s utjecajem na ovo područje, moraju se procijeniti radi usklađenosti s Okvirnom direktivom o vodama i moguće primjene zahtjeva iz članka 4. stavka Direktivom o prostornom planiranju morskog područja 2014/89/EU izrađuje se zajednički okvir za prostorno planiranje morskog područja u Europi. Ovo natjecanje za morskim prostorom za opremom za obnovljivu energiju, akvakulturu i druga područja rasta istaknulo je potrebu za učinkovitim upravljanjem kako bi se izbjegli mogući sukobi i stvorile sinergije između različitih aktivnosti. Nekoliko pomorskih aktivnosti (čak i ako su udaljene od obale) može potaknuti promjene na obali (npr. naftne platforme i vjetrenjače na moru zahtijevaju postavljanje kablova i cjevovoda) Ranim uključivanjem stručnjaka za pomorsko prostorno planiranje može se pomoći postići poboljšana usklađenost politika i može se smanjiti potreba za slučajevima iz članka 4. stavka 7. u tijelima obalnih voda Europski financijski instrumenti Europskim financijskim instrumentima promiče se provedba konkretnih politika. Svaki instrument ima svoj fokus i usmjeren je na određene sudionike i aktivnosti. Predložene operacije i ulaganja za nove projekte, što može zahtijevati procjene u pogledu članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama, često su povezani s ulaganjima koja se financiraju na temelju tih instrumenata i inter alia moraju zadovoljavati zahtjeve zakonodavstva EU-a uključujući Okvirnu direktivu o vodama. U nastavku su ukratko opisani neki od glavnih europskih financijskih instrumenata koji se odnose na vodu Europski strukturni i investicijski fondovi Europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI) čine Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) kojima se nastoji ulagati u stvaranje

17 radnih mjesta i u održivo i zdravo europsko gospodarstvo 32. Fondovi ESI ujedno su glavni instrument financiranja EU-a za projekte povezane s vodom Države članice morale su Europskoj komisiji dostaviti Sporazume o partnerstvu na strateškoj razini u kojima se navodi na koji će se način sredstva upotrebljavati u trenutačnom razdoblju financiranja na nacionalnoj razini. U posebnim programima ulaganja zatim se podrobnije navodi kako će se sredstva trošiti u različitim regijama i kroz projekte u predmetnim područjima politika Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom (koji zajedno s Europskim socijalnim fondom čine takozvanu kohezijsku politiku) upravlja se putem operativnih programa kojima su obuhvaćene cijele države članice i njihove regije. Kohezijska politika 33 važan je izvor financiranja tehničke infrastrukture za zaštitu od poplava, kao što su nasipi, brane, retencijski zidovi itd., ili ulaganja u vodni, energetski ili prometni sektor. Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj upravlja se putem programa ruralnog razvoja. Države članice imaju mogućnost zatražiti sufinanciranje za izgradnju novih mreža navodnjavanja koje uključuju spremnike, drenažu poljoprivrednog zemljišta i mjere sprečavanja poplavnih rizika, kao što su nasipi i brane Projekti koji se financiraju iz fondova ESI inter alia moraju zadovoljavati zahtjeve zakonodavstva EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o vodama i njezina izuzeća.na primjer, u članku 6. Uredbe 1303/2013 navodi se sljedeće: Operacije koje podupiru ESI fondovi bit će u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom koji se tiče njegove primjene ( primjenjivo pravo )" 34. Prilogom 1. Uredbi 1303/2013 posebno se zahtijeva da su ulaganja u skladu s hijerarhijom gospodarenja vodom u skladu s Okvirnom direktivom o vodama 35 te su u njemu sadržani posebni ex ante uvjeti u vezi s Okvirnom direktivom o vodama 36. Stoga je osiguravanje usklađenosti, pa tako i s člankom 4. stavkom 7., obvezatan preduvjet i obveza za odabir prijedloga projekta i njegovu naknadnu prihvatljivost Instrument za povezivanje Europe (CEF) Instrument za povezivanje Europe 38 (CEF) ključni je financijski instrument EU-a koji se financira iz Kohezijskog fonda radi promicanja rasta, radnih mjesta i konkurentnosti kroz ciljana infrastrukturna ulaganja na europskoj razini. Njime se podupire razvoj međupovezanih transeuropskih mreža u područjima prometa (TEN-T), energije i digitalnih usluga. Ulaganjima CEF-a uspostavljaju se poveznice koje nedostaju u energetskoj, prometnoj i digitalnoj okosnici Europe. CEF je podijeljen u tri sektora: CEF za energetiku, CEF za promet i CEF za telekomunikacije. CEF se provodi izravnim upravljanjem Europske komisije (izravna bespovratna sredstva). Člankom 23. Uredbe 1316/ poziva se na 32 Ukupan proračun fondova iznosi EUR, a provodi se u okviru 533 programa za razdoblje Više informacija: 33 U programskom razdoblju podupire se 11 prioriteta ulaganja ili tematskih ciljeva. Šesti tematski cilj odnosi se na vodu. 34 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006; vidjeti: 35 Prilog 1. Zajednički strateški okvir, točka Uredbe EU-a (br. 1303/2013; 36 Prilog XI. Uredbi o zajedničkim odredbama 1303/2013, ex ante uvjeti za 6. tematski cilj, str. 123.: 37 Provedbenom uredbom Komisije 2015/207 od 20. siječnja utvrđuju se detaljna pravila za velike projekte povezane s Okvirnom direktivom o vodama; 38 Čl. 5.Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010. Ukupan proračun EU-a za razdoblje iznosi EUR. 39 Članak 23. Uredbe 1316/2013 EU-a Sukladnost s politikama Unije i pravom Unije: U okviru ove Uredbe financiraju se samo projekti koji su u skladu s pravom Unije i koji su u skladu s relevantnom politikom Unije

18 usklađenost predloženih projekata koji će se financirati u okviru CEF-a sa zakonodavstvom EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o vodama i članak 4. stavak 7., kao preduvjet prihvatljivosti Instrument pretpristupne pomoći Instrument pretpristupne pomoći 40 način je na koji EU financijskom i tehničkom pomoći podupire reforme u zemljama kandidatkinjama za pristupanje. Sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći nadograđuju se kapaciteti zemalja tijekom procesa pristupanja.eu upravlja sveobuhvatim postupcima odobrenja kako bi se osiguralo pristupanje novih članica tek nakon što pokažu da su u mogućnosti u potpunosti ostvarivati svoje zadaće kao članice, u skladu sa svim standardima i pravilima EU-a. O uvjetima i rokovima donošenja, provedbe i izvršavanja svih trenutačnih pravila EU-a (pravna stečevina) pregovaraju EU i zemlja kandidatkinja. Naslov poglavlja 27. glasi Okoliš. Pravna stečevina sastoji se od više od 200 glavnih zakonskih akata, uključujući Okvirnu direktivu o vodama kojom su obuhvaćeni horizontalno zakonodavstvo, kvaliteta vode i zraka, gospodarenje otpadom, zaštita okoliša, kontrola industrijskog onečišćenja i upravljanje rizikom, kemikalije i genetski modificirani organizmi (GMO-ove), buka i šumarstvo. Za usklađenost s pravnom stečevinom, uključujući primjenu i provedbu Okvirne direktive o vodama u zemljama korisnicama Instrumenta pretpristupne pomoći, potrebna su znatna ulaganja. 2.7 Politike za klimatske promjene, uključujući prilagodbu i ublažavanje, kao međusektorsko pitanje Na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu zemalja donijelo je prvi jedinstveni pravno obvezujući globalni klimatski sporazum. Sporazumom je utvrđen okvir za ublažavanje i prilagodbu kojim se oblikuje i klimatska politika EU-a Strategije i planovi za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje iskazani su na različitim upravnim razinama. Glavni je cilj smanjiti podložnost klimatskim promjenama ili ublažiti emisije stakleničkih plinova. Stoga se njima može potaknuti niz mjera, kao što su infrastruktura zaštite od poplava, preraspodjela postojeće infrastrukture, skladištenje vode (uklj. hidroenergija) i crpljenje vode, ali i ulaganje u zelenu infrastrukturu kao što su mjere za prirodno zadržavanje vode U Smjernicama br. 20 Zajedničke provedbene strategije o upravljanju riječnim slivovima u klimi koja se mijenja 41 navodi se da se provedbom posebnih mjera prilagodbe, na primjer kod infrastrukturnih projekata, (kao što je upravljanje poplavnim rizicima) mogu češće zatražiti izuzeća u skladu s člankom 4. stavkom 7. Okvirne direktive o vodama. I nadalje da određene mjere prilagodbe klimatskim promjenama mogu biti kontraproduktivne za ciljeve Okvirne direktive o vodama, npr. spremnici za vodu.te mjere moraju zadovoljavati uvjete utvrđene člankom 4. stavkom 7. Okvirne direktive o vodama o novim promjenama Razrada i provedba planova za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje imale bi koristi od integriranog pristupa uzimajući u obzir zahtjeve Okvirne direktive o vodama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale sinergije između dviju politika i smanjili sukobi između njih. 40 Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II). Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA II) dodjeljuje se 11,7 milijardi EUR za razdoblje %20River%20Basin%20Management%20in%20a%20Changing%20Climate_FINAL.pdf

19 Ostale politike zaštite okoliša Okvirna direktiva o vodama snažno je povezana s drugim direktivama i politikama za zaštitu okoliša. U članku 4. stavku 9. Okvirne direktive o vodama navodi se da je potrebno poduzeti korake kako bi se osiguralo da se primjenom članka 4. stavka 7. (kao i članka 4. stavaka 3. i 6.) jamči barem jednaka razina zaštite kao postojećim zakonodavstvom Zajednice. Drugim riječima, usklađenost s drugim zakonodavstvom o zaštiti okoliša mora se osigurati unatoč primjeni izuzeća na temelju Okvirne direktive o vodama Osiguravanjem usklađenosti ujedno se pruža prilika za iskorištavanje sinergija i smanjenje opsega posla u procjenama koje su potrebne za projekt predložen na temelju različitih zakonodavstava. Stoga grupiranje procjena i usklađivanje mogu biti učinkoviti (npr. u pogledu prikupljanja podataka i sudjelovanja javnosti) U nastavku se opisuju ključne direktive za zaštitu okoliša, uključujući Direktivu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (Direktiva o SPUO-u), Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš (Direktiva o PUO-u) i Direktivu o staništima. Specifične poveznice i mogućnosti za pojednostavnjivanje procjena detaljnije se razmatraju u narednim poglavljima Smjernica. U prilogu A nalazi se tablica usporednog pregleda u kojoj su sažeti odgovarajući zahtjevi tih direktiva Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Direktivom 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (Direktiva o SPUOu) 43 nastoji se omogućiti visoka razina zaštite okoliša i pridonijeti integraciji pitanja u vezi s okolišem u pripremi određenih planova i programa u cilju promicanja održivog razvoja. Direktivom o SPUO-u nastoji se zaštititi okoliš postavljanjem zahtjeva u pogledu postupaka koje države članice trebaju slijediti pri utvrđivanju, evidentiranju i procjeni učinaka određenih planova i programa za koje postoji vjerojatnost da će imati znatne učinke na okoliš. 423 Direktiva o SPUO-u primjenjuje se na planove i programe koji zadovoljavaju sva četiri kriterija: (i) plan ili program treba podlijegati izradi i/ili usvajanju od strane tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini; (ii) plan i program propisani su zakonodavnim, regulatornim ili administrativnim odredbama; (iii) izrađeni su za bilo koji od sektora navedenih u članku 3. stavku 2. Direktive o SPUO-u (npr. poljoprivredu, ribarstvo, energetiku, industriju, prijevoz, gospodarenje vodama, prostorno planiranje ili uporabu zemlje) i (iv) određuju okvir za buduće odobravanje za provedbu projekata navedenih u Direktivi 85/337/EEZ ili za koje je, s obzirom na moguć učinak na područja, utvrđeno da zahtijevaju procjenu prema članku 6. ili 7. Direktive 92/43/EEZ. 42 Za detaljnije informacije o takvim pristupima vidjeti npr. Smjernice o usklađivanju postupaka procjene utjecaja na okoliš za projekte energetske infrastrukture od zajedničkog interesa, Smjernice Komisije za racionalizaciju procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju članka 2. stavka 3. Direktive o PUO-u 43 Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš, SL L 197, , str

20 Stoga se može zahtijevati da planovi i programi kako su opisani u prethodnim poglavljima, prije njihova donošenja, podliježu procjeni učinaka na okoliš na temelju Direktive o SPUO-u U Smjernicama br. 11 Zajedničke provedbene strategije o postupku planiranja 44 isto se tako navodi da se planiranje uporabe zemlje i planiranje gospodarenjem vodama trebaju uzajamno podupirati te da, prema potrebi, treba uzeti u obzir i postupak SPUO-a. Prikupljanje osnovnih podataka, utvrđivanje i procjena prihvatljivih alternativnih rješenja i kumulativnih učinaka, mjere ublažavanja, razvoj postupaka praćenja, razvoj postupaka savjetovanja i sudjelovanja javnosti potencijalna su pitanja koja je potrebno razmotriti za sinergije između postupaka SPUO-a i procjena povezanih s člankom 4. stavkom 7. Ako se očekuje da će planovi i programi utjecati na vodna tijela, preporučuje se da se procjenom na temelju Direktive o SPUO-u obuhvati i poglavlje o Okvirnoj direktivi o vodama i članku 4. stavku 7. To može dovesti do uštede resursa, jačanja postupaka procjene i stvaranja cjelovitijeg pristupa planiranju upravljanja Primjena postupka SPUO-a može osobito: biti upotrijebljena kao prvi pokazatelj o potrebi procjena na temelju članka 4. stavka 7.; pomoći procijeniti cjelokupne kumulativne učinke brojnih pojedinačnih projekata; olakšati odgovarajuće procjene prevladavajućeg javnog interesa / mjerenja interesa i procjene boljih mogućnosti zaštite okoliša u slučaju da se zahtijeva ispitivanje na temelju članka 4. stavka Stoga se radi osiguranja učinkovitosti i djelotvornosti dviju procjena (procjena na temelju Direktive o SPUO-u i članka 4. stavka 7.) preporučuje koordinacija i bliska suradnja nadležnih tijela tijekom postupka, npr. prikupljanjem informacija o okolišu, procjenom vjerojatnih znatnih utjecaja određene aktivnosti na okoliš, uključujući na stanje vode, pružanjem pristupa informacijama, savjetovanjem i sudjelovanjem zainteresiranih dionika i javnosti Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš Direktivom 2011/92/EU 46 o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (Direktiva o PUO-u) kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU nastoji se prije odobrenja projekata koji bi mogli imati znatne učinke na okoliš osigurati njihova procjena. Dakle, prije donošenja bilo koje odluke kojom bi se omogućio nastavak projekta, potrebno je utvrditi i procijeniti moguće utjecaje na okoliš (s aspekta izgradnje, rada ili rušenja) Procjena je obvezatna za projekte navedene u Prilogu I. Direktivi za koje se smatra da imaju znatne učinke na okoliš. Drugi projekti, navedeni u Prilogu II. Direktivi, ne podliježu automatski postupku PUOa. Kad je riječ o projektima iz Priloga II., države članice imaju diskrecijsku slobodu odlučiti na temelju pojedinačnog slučaja ili u skladu s graničnim vrijednostima ili određenim kriterijima treba li projekt zbog svojih mogućih učinaka na okoliš podlijegati procjeni, uzimajući u obzir relevantne kriterije odabira 44 Smjernice br. 11 Zajedničke provedbene strategije Postupak planiranja; Vidjeti: 45 Carter, J.; Howe, J. (2006.): Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš: Otkrivanje poveznica, Pregled procjene utjecaja na okoliš, 26(3), str Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, SL L 26, , str , kako je izmijenjeno Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014., SL L 124, , str

21 utvrđene u Prilogu III. Direktivi. U slučaju kad država članica odluči da će projekt imati znatne učinke na okoliš, potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš Relevantnost i potencijali za sinergiju i usklađivanje procjena potrebnih u okviru PUO-a i članka 4. stavka 7. detaljnije su navedeni u sljedećim poglavljima Smjernica (vidjeti posebno poglavlje 4.2 i Prilog A) Direktive o pticama i staništima Direktivom 92/43/EEZ 47 o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore nastoji se osigurati opstanak najugroženijih i najosjetljivijih vrsta Europe. Ovom Direktivom, zajedno s Direktivom 2009/147/EZ o pticama, uspostavlja se standard za očuvanje prirode diljem EU-a te se državama članicama omogućuje suradnja unutar istog zakonodavnog okvira radi zaštite najugroženijih vrsta i tipova staništa diljem cijelog njihova prirodnog areala u EU-u. Zaštićena područja određena na temelju tih direktiva čine mrežu Natura Uspostava područja obuhvaćenih mrežom Natura i upravljanje njima zajedno sa zahtjevima Direktiva u vezi sa zaštitom vrsta čine ključan alat za održavanje ili ponovnu uspostavu povoljnog stanja očuvanosti zaštićenih vrsta i staništa. Direktivom o pticama štiti se otprilike 500 vrsta ptica koje prirodno obitavaju u Europi. Direktivom o staništima štiti se otprilike 1200 europskih vrsta osim ptica koje se smatraju ugroženima, ranjivima, rijetkima i/ili endemskima. U Direktivu su uključena područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. (npr. obalna staništa i staništa s halofitima, slatkovodna staništa) i staništa vrsta navedenih u Prilogu II. kao što su sisavci, gmazovi, ribe, rakovi, kukci, mekušci, školjkaši i biljke Ključni zahtjevi u vezi sa zaštitom područja obuhvaćenih mrežom Natura utvrđeni su u članku 6. Direktive o staništima. Konkretno, svaki plan i projekt koji može oštetiti područje obuhvaćeno mrežom Natura 2000 mora podlijegati procjeni prihvatljivosti u smislu članka 6. stavka 3. Direktive o staništima i može biti odobren samo ako ne utječe na integritet područja ili ako zadovoljava uvjete za odstupanjima na temelju članka 6. stavka 4. Direktive o staništima 49. Stoga za predloženi projekt koji utječe na vodno tijelo možda neće biti potrebne samo procjene u vezi s člankom 4. stavkom 7. Okvirne direktive o vodama, već će možda biti potrebne i procjene u vezi s područjem obuhvaćenim mrežom Natura 2000 u kojem se nalazi vodno tijelo iz članka 6. stavka 3. i članka 6. stavka 4. Direktive o staništima Stoga se i Okvirnom direktivom o vodama i Direktivom o staništima omogućuje primjena izuzeća u određenim okolnostima, iako postoje određene razlike u postupcima i okolnostima. U oba slučaja tijela moraju provoditi relevantne postupke i ispitivanja na temelju pojedine Direktive. Međutim, postoje i mogućnosti za sinergije i usklađivanje prikupljanja povezanih podataka i procjena, što je detaljnije navedeno u narednim poglavljima Smjernica. 47 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore 48 Posebna područja očuvanja u okviru Direktive o staništima i posebna područja očuvanja u okviru Direktive o pticama. 49 Za detaljnije informacije vidjeti Smjernice o članku 6. Direktive o staništima 92/43/EEZ na: 00/management/docs/art6/new_guidance_art6_4_en.pdf 50 Za više detalja o poveznicama između tih procjena vidjeti odgovarajući dokument, dio 4.3. na:

22 OPĆA RAZMATRANJA I PODRUČJE PRIMJENE ČLANKA 4. STAVKA Načelo odnosa između procjena U sljedećim odjeljcima navodi se sažetak okolišnih ciljeva Okvirne direktive o vodama i pojašnjenje područja primjene članka 4. stavka 7., njegove primjenjivosti i primjera uvjeta na temelju kojih se primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Postupak za utvrđivanje može li nova preinaka fizičkih karakteristika tijela površinske vode / promjene razine tijela podzemne vode dovesti do pogoršanja / nepostizanja dobrog stanja / potencijala ili može li nova ljudska aktivnost u području održivog razvoja dovesti do pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju prvi je korak u postupku odobrenja ili licenciranja i treba ga provesti unaprijed. Taj se postupak u tom kontekstu naziva procjena primjenjivosti u vezi s člankom 4. stavkom 7 (vidjeti poglavlje 4). Taj je korak neophodan kako bi se ostvarile obveze Direktive jer je ključno procijeniti kako će predloženi projekt 51 utjecati na okolišne ciljeve pogođenih vodnih tijela. Važan je prvi korak kako bi se utvrdilo je li potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti poglavlje 5). Procjenu primjenjivosti potrebno je razlikovati od ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Ako se ne očekuje da će projekt uzrokovati pogoršanje ili ugroziti postizanje dobrog stanja / potencijala (npr. zbog primjene mjera ublažavanja koje bi trebale biti sastavni element projekta), ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. nije potrebno i projekt se može odobriti na temelju Okvirne direktive o vodama. S druge strane, ako projekt može uzrokovati pogoršanje / ugroziti postizanje dobrog stanja / potencijala, može se odobriti samo u slučaju da su zadovoljeni uvjeti navedeni u članku 4. stavku 7. točkama od (a) do (d) te time ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Slijedi da se projekt ne može odobriti na temelju Okvirne direktive o vodama ako nisu zadovoljeni uvjeti i ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Error! Reference source not found. prikazuje načelo odnosa između procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4 stavka 7. Oboje je u nastavku detaljnije navedeno, uključujući i iterativnu međusobnu povezanost procjene primjenjivosti i ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. tijekom razvoja projekta. Strateškim prethodnim informiranjem (npr. za posebne sektorske razvojne planove) mogu se omogućiti informacije za razradu odabir projekata, procjene u vezi s Okvirnom direktivom o vodama i cjelokupan postupak donošenja odluka. 51 Potrebno je napomenuti da se u članku 4. stavku 7. ne specificira pojam projekt. Stoga se pojam upotrebljava samo kao primjer. Ne može se isključiti da su druge vrste aktivnosti s potencijalnim učincima na stanje ili potencijal vodnih tijela obuhvaćene područjem primjene članka 4. stavka

23 Slika 1: Načelo odnosa između procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4 stavka Treba napomenuti da je uz uvjete članka 4. stavka 7. potrebno osigurati da su zadovoljeni drugi relevantni zahtjevi Okvirne direktive o vodama (npr. članak 4. stavci 8. i 9., navedeni u nastavku dokumenta). Ispitivanja provedena tijekom faze procjene primjenjivosti, ali i ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7., pružaju mogućnost za iskorištavanje sinergija s procjenama kada se zahtijevaju na temelju drugog zakonodavstva EU-a za zaštitu okoliša, osobito Direktive o PUO-u, Direktive o staništima i Direktive o SPUO-u. Veze među njima detaljnije su opisane u nastavku Sažetak okolišnih ciljeva i članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama Cilj je Okvirne direktive o vodama, među ostalim, 1) do postići dobro stanje / potencijal svih vodnih tijela i 2) spriječiti daljnje pogoršanje bilo kojeg vodnog tijela. Ti se ciljevi primjenjuju i na tijela površinskih voda (uključujući prirodna, umjetna i znatno promijenjena) i na tijela podzemnih voda u skladu s člankom 4. stavkom 1. Kad je riječ o tijelima prirodnih površinskih voda, ekološko stanje definira se na temelju bioloških elemenata kvalitete kao i hidromorfoloških, kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata koji prate biološke elemente (vidjeti Prilog V. Okvirnoj direktivi o vodama). Kemijsko stanje određuje se na temelju standarda kvalitete okoliša za kemikalije utvrđenih na razini EU-a u Direktivi 2008/105/EZ izmijenjenoj Direktivom 2013/39/EU (prioritetne tvari i određene druge onečišćujuće tvari) 52. Državama članicama dozvoljeno je pod određenim uvjetima tijela površinskih voda odrediti kao umjetna ili promijenjena vodna tijela. Umjetna vodna tijela jesu površinske vode stvorene ljudskom aktivnošću. 52 Koncentracije tih tvari trebao bi uzeti u obzir samo u klasifikaciji kemijskog stanja površinskih voda, a ne u klasifikaciji ekološkog stanja/potencijala. Međutim, ako se na temelju biološkog praćenja za bilo koji biološki element kvalitete utvrdi da pokazuje štetne učinke zbog izlaganja tim tvarima (npr. ekotoksikološki učinci), te je učinke potrebno uzeti u obzir pri klasifikaciji ekološkog stanja / potencijala. Za više detalja vidjeti Smjernice br. 13 Zajedničke provedbene strategije

24 Znatno promijenjena vodna tijela jesu tijela površinske vode kojima je uslijed fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću bitno promijenjen karakter (članak 4. stavak 3.). Cilj zaštite okoliša za umjetna ili znatno promijenjena vodna tijela jest postići dobar ekološki potencijal, a ne dobro ekološko stanje (članak 4. stavak 3.), te dobro kemijsko stanje. Stanje podzemnih voda sastoji se od kvantitativnih i kemijskih komponenti. Kvantitativno stanje određuje se na temelju raspoloživih resursa podzemnih voda koje ne premašuje dugoročni godišnji prosjek crpljenja; a razine i tokovi podzemnih voda dostatni su kako bi se postigli okolišni ciljevi za kopnene ekosustave koji ovise o obližnjim površinskim i podzemnim vodama; i antropogene promjene smjera toka koje su posljedica promjene razine ne uzrokuju prodor slane vode ili neki drugi prodor. Elementi kojima se definira kemijsko stanje podzemnih voda uključuju standarde kvalitete utvrđene na razini EUa (pesticidi i nitrati) i nacionalnoj razini (granične vrijednosti) te nepostojanje negativnih učinaka na vodene i kopnene ekosustave koji o njima ovise (za pojedinosti vidjeti Prilog V Okvirnoj direktivi o vodama, Direktivu 2006/118/EZ i odgovarajuće smjernice i tehnička izvješća Zajedničke provedbene strategije 53 ). Ti ciljevi koji su uspostavljeni Okvirnom direktivom o vodama pravno su obvezujući. U članku 4. stavku 7. navedene su okolnostima u kojima je dopušteno nepostizanje određenih ciljeva Okvirne direktive o vodama. Članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama: Države članice ne krše ovu Direktivu u slučaju: da je nepostizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja ili, gdje je to odgovarajuće, dobrog ekološkog potencijala, ili nesprečavanje pogoršanja stanja površinskih ili podzemnih voda posljedica novonastalih promjena fizičkih karakteristika tijela površinske vode ili promjena razine tijela podzemne vode, ili da je nesprečavanje pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju tijela površinske vode rezultat novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti: a) poduzeti su svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela; b) razlozi tih modifikacija i promjena izričito su navedeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13. te da se ciljevi preispituju svakih šest godina; c) razlozi tih modifikacija i promjena od prevladavajućeg su javnog interesa i/ili su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka 1. manje od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena; i d) korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu se iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju Države članice moraju, osim u slučaju odobrenja izuzeća na temelju članka 4. stavka 7., odbiti odobriti pojedinačan projekt ako isti može uzrokovati pogoršanje vodnog tijela ili nepostizanje dobrog stanja ili potencijala 54. Odlučujući element u pogledu primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. jest potencijalni učinak nove preinake/promjene ili nove aktivnosti u području održivog razvoja na stanje vodnog tijela (vidjeti poglavlje 3.4), neovisno o tome je li riječ o potpuno novoj aktivnosti (novoj preinaci/promjeni ili novoj aktivnosti u području održivog razvoja) ili izmjenama (npr. proširenja) već 53 Na primjer, vidjeti Smjernice br. 18 Zajedničke provedbene strategije o procjeni stanja podzemnih voda i kretanja: 54 Vidjeti odluku u predmetu C-461/13 Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland e.v. versus Bundesrepublik Deutschland: &cid=

25 postojećih aktivnosti ili infrastrukture (npr. preinake ili proširenja na postojećoj brani). U tom kontekstu treba napomenuti da i za obnovu postojećeg odobrenja ili licencirane aktivnosti, npr. dozvola za zahvaćanje vode, može biti potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. ako su promijenjeni uvjeti dozvole i promjena u aktivnostima koje se poduzimaju u skladu s obnovljenom dozvolom može uzrokovati pogoršanje. U pogledu pritisaka kojima su vodna tijela izložena, a koji proizlaze iz aktivnosti odobrenih na temelju postojećih dozvola, pravovremeno preispitivanje i potencijalna izmjena važni su za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama Kako je navedeno u članku 4. stavku 7., države članice ne krše Direktivu ako nova preinaka / izmjena / nova ljudska aktivnost u području održivosti ne vodi do pogoršanja ili ugrožavanja postizanja dobrog stanja/potencijala na razini vodnog tijela i ako su zadovoljeni uvjeti navedeni u članku 4. stavku 7. točkama od (a) do (d). Nadležna tijela mogu na temelju predostrožnog pristupa odobriti projekt u nedostatku ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. samo u slučaju dovoljne sigurnosti da njime neće doći do pogoršanja ili ugrožavanja postizanja dobrog stanja / potencijala (za opširnija razmatranja vidjeti poglavlje 4.1). Potrebno je dokumentirati dokaze na kojima se temelji ova odluka Slijedi da je unaprijed (ex-ante) potrebno odrediti procjene o tome može li nova modifikacija/promjena dovesti do pogoršanja ili ugrožavanja postizanja dobrog stanja / potencijala, a koje čine fazu procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka U tom je kontekstu važno imati na umu da se određivanje umjetnih ili znatno promijenjenih vodnih tijela u skladu s člankom 4. stavkom 3. ne smatra vrstom izuzeća. Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela smatraju se posebnom kategorijom vodnih tijela sa svojim sustavom klasifikacije i ciljevima. Stoga se i za vodna tijela označena kao umjetna ili znatno promijenjena nepostizanje dobrog ekološkog potencijala ili pogoršanje zbog nove promjene može dozvoliti samo u slučaju ako su zadovoljeni uvjeti na temelju članka 4. stavka Područje primjene članka 4. stavka 7. Na temelju prvog dijela članka 4. stavka 7., nepostizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja ili, gdje je to odgovarajuće, dobrog ekološkog potencijala, ili nesprečavanje pogoršanja stanja površinskih ili podzemnih voda smatra se posljedicom novih promjena fizičkih karakteristika tijela površinskih voda ili promjena razine tijela podzemnih voda. Nadalje, na temelju drugog dijela članka 4. stavka 7., nesprečavanje pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju tijela površinskih voda smatra se rezultatom novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja. 604 U nastavku je navedeno pojašnjenje prethodno navedenih pojmova 55 : Nove promjene:promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda znače promjene njihovih hidromorfoloških karakteristika (hidrološki režim, kontinuitet rijeke, morfološki uvjeti, plimni režim). Nema zahtjeva u vezi s veličinom ili prostornim opsegom promjena koje proizlaze na temelju projekt. Ovom su odredbom obuhvaćene i male promjene. Učinci na stanje mogu proizlaziti izravno iz modifikacije ili promjene ili mogu nastati zbog promjena u kvaliteti vode koje su rezultat modifikacije ili promjene. Ilustrativni primjeri mogu uključivati hidroelektrane, sustave za zaštitu od poplava, buduće plovidbene projekte ili crpljenja obuhvaćena ovom odredbom. Hidromorfološke karakteristike akumuliranja stvorenog za hidroenergiju i opskrbu vodom također mogu određivati uvjete u pogledu kisika i temperature zbog kojih dolazi do pogoršanja ekološkog stanja u vodi iz 55 Vidjeti i Smjernice br. 20 Zajedničke provedbene strategije:

26 akumulacije i nizvodnom dijelu rijeke (vidjeti i poglavlje 3.5). Mogu se razlikovati od karakteristika u nepromijenjenom vodnom tijelu. Učinci koje te modifikacije i promjene imaju na stanje mogu biti ograničeni na vodna tijela u kojima se poduzimaju radovi koji dovode do modifikacija; ili se mogu proširiti izvan vodnih tijela u kojima se poduzimaju radovi koji dovode do modifikacija. Na primjer, crpljenje vode iz tijela podzemne vode može uzrokovati štetne učinke na obližnjem tijelu površinske vode te se tada i na tom obližnjem tijelu površinske vode može zahtijevati ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti poglavlja 3.5). Promjene razine podzemne vode:mogu nastati zbog novog crpljenja podzemne vode putem novih bušotina ili povećanog crpljenja iz postojećih bušotina. Promjene površinskih voda također mogu dovesti do promjena razine podzemne vode. Nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja:u Direktivi se ne navodi definicija tih aktivnosti; međutim, održivost uključuje gospodarske, socijalne i ekološke aspekte. Takve se aktivnosti općenito ne mogu definirati same po sebi na temelju skupa kriterija ili politika, već ih oblikuju odgovarajući zahtjevi postupka donošenja odluka u sklopu otvorenog i iterativnog postupka. Točna definicija aktivnosti koja je obuhvaćena održivim razvojem stoga će ovisiti o aspektima kao što su vrijeme, opseg, uključeni dionici i dostupne informacije. Odgovarajući zahtjevi postupka nalaze se u samoj Okvirnoj direktivi o vodama, Direktivama o SPUO-u i PUO-u te Aarhuškim direktivama, a trebali bi biti vođeni načelima Ugovora o EZ-u, načelom onečišćivač plaća, načelom opreznosti i preventivnog djelovanja, načelom da se šteta nanesena okolišu popravlja na samom izvoru te načelom održivosti. Smjernice o održivom razvoju nalaze se u ciljevima održivog razvoja UN-a koji su sadržani, na primjer, u Komunikaciji o budućim koracima za održivu europsku budućnost i povezanom radnom dokumentu službi, a koje je Europska komisija donijela 22. studenog Nadalje, u postupku donošenja odluka trebalo bi slijediti načela dobrog upravljanja, uključujući usklađenosti politika, socijalne uključenosti i transparentnosti te na najbolji način iskoristiti dostupnost alternativnih rješenja. Pri primjeni druge točke članka 4. stavka 7. može se razmotriti općeniti pristup za razvoje malog poslovanja koji utječu na istu vodno tijelo Error! Reference source not found. prikazuje pregled promjena i aktivnosti obuhvaćenih člankom 4. stavkom 7. te poveznica i potencijalni učinci na različite elemente kvalitete tijela površinskih i podzemnih voda Nove promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda (hidromorfološke promjene) mogu imati potencijalne izravne i/ili neizravne učinke na biološke elemente kvalitete i odgovarajuće prateće elemente kvalitete tijela površinskih voda kao i potencijalne neizravne učinke na kvantitativno stanje podzemnih voda (npr. promjene u hidrologiji ili morfologiji površinskih voda mogu dovesti do promjena razina podzemnih voda). Postoje i potencijalni neizravni učinci na kemijsko stanje tijela površinskih ili podzemnih voda (npr. crpljenjem se može smanjiti kapacitet razrjeđenja te se time mogu povećati koncentracije). 2. Promjene razine podzemnih voda mogu imati potencijalne izravne učinke na kvantitativno stanje podzemne vode, ali u nekim slučajevima i neizravne učinke na elemente kvalitete kojima se određuje ekološko stanje površinskih voda i/ili kemijsko stanje podzemnih voda (vidjeti i poglavlje 3.4.2). 56 Dostupno na:

27 Druga točka članka 4. stavka 7. odnosi se na pogoršanje stanja tijela podzemne vode od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju kao posljedica nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja. Pogoršanje podzemne vode nije obuhvaćeno ovom točkom (ni kvantitativno ni kemijsko stanje), kao ni znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela zbog izravnog upućivanja na stanje. Ta točka isto tako nije relevantna za kemijsko stanje površinskih voda jer su razredima kvalitete u pogledu kemijskog stanja obuhvaćeni samo dobro i nije postignuto dobro (prilog V Okvirnoj direktive o vodama), ali ne i vrlo dobro. Primjer gdje bi druga točka članka 4. stavka 7. mogla biti relevantna jest novo postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda (ako se može smatrati novom ljudskom aktivnošću u području održivog razvoja) iz kojeg se voda ispušta u tijelo površinskih voda vrlo dobrog stanja, u čijem bi slučaju pogoršanje od vrlo dobrog prema dobrom ekološkom stanju (ali ne i nižem) bilo dozvoljeno samo ako su zadovoljeni kriteriji iz članka 4. stavka Potrebno je napomenuti da se člankom 4. stavkom 7. ne osigurava izuzeće ako pogoršanje uzrokovano unošenjem onečišćujućih tvari iz točkastih ili raspršenih izvora dovodi do stanja vodnog tijela koje je niže od dobrog 57.Razlog je tomu što se prvi dio članka 4. stavka 7. odnosi samo na nove promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda ili promjene razine tijela podzemnih voda, ali ne na točkaste ili raspršene izvore onečišćenja. Unošenje onečišćujućih tvari stoga je potencijalno obuhvaćeno samo drugim dijelom članka 4. stavka 7. nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja koji se odnosi samo na pogoršanje stanja tijela površinskih voda od vrlo dobrog prema dobrom stanju. 679 Tablica 2: Promjene u skladu s člankom 4. stavkom 7., elementi kvalitete i mogući učinci Modifikacija / promjena / ljudska aktivnost u području održivog razvoja u skladu s člankom 4. stavkom 7. Biološki elementi kvalitete Tijela površinskih voda Ekološko stanje / potencijal Hidromorfološki elementi kvalitete Prateći elementi Kemijski i fizičko kemijski elementi kvalitete Kemijsko stanje Tijela podzemnih voda Kvantitativn o stanje Kemijsko stanje 1) Promjena fizičkih karakteristika tijela površinskih voda Mogući izravni i/ili neizravni učinci Mogući izravni i/ili neizravni učinci Mogući izravni i/ili neizravni učinci Mogući neizravni učinci Mogući neizravni učinci Mogući neizravni učinci 2) Promjene razine tijela podzemnih voda Mogući neizravni učinci Mogući neizravni učinci Mogući neizravni učinci Mogući neizravni učinci Mogući izravni učinci Mogući neizravni učinci 3) Nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja* Mogući izravni i/ili neizravni učinci Mogući izravni i/ili neizravni učinci Mogući izravni i/ili neizravni učinci Nije primjenjivo (zbog nepostojanja definicije vrlo dobrog stanja) Nije primjenjivo (nije obuhvaćeno u ovom specifičnom kontekstu) * Nije podrobnije definirano, potencijalni učinci stoga mogu biti izravni ili neizravni. Podzemne vode nisu obuhvaćene, samo pogoršanje stanja površinskih voda od vrlo dobrog prema dobrom, stoga nije relevantno za kemijsko stanje površinskih voda jer ne postoji definicija vrlo dobrog kemijskog stanja površinskih voda. Također nije relevantno za umjetna ili znatno promijenjena vodna tijela te time ni za ekološki potencijal jer je novim ljudskim aktivnostima u području održivog razvoja obuhvaćeno samo pogoršanje stanja tijela površinskih voda od vrlo dobrog prema dobrom. 57 Smjernice br. 20 Zajedničke provedbene strategije:

28 Razmatranja o vremenskom rasponu učinaka na stanje/potencijal vodnog tijela Pitanje koje treba uzeti u obzir jest vremenski raspon u pogledu učinaka predloženih aktivnosti na stanje/potencijal vodnog tijela. Predložene aktivnosti mogu dovesti do i. privremenih učinaka na elemente kvalitete koji omogućuju obnovu stanja/potencijala vodnog tijela u kratkom vremenskom razdoblju; ii. dugoročnih učinaka, pri čemu se stanje/potencijal vodnog tijela mijenja trajno ili tijekom dugog vremenskog razdoblja te se ne očekuje njegova obnova Ako su učinci na stanje ili potencijal samo privremeni te se očekuje da će se stanje ili potencijal obnoviti u kratkom vremenskom razdoblju, bilo prirodnim putem ili kao posljedica ublažavanja te više neće biti dugoročnih štetnih posljedica, takve fluktuacije ne predstavljaju pogoršanje stanja/potencijala i neće se zahtijevati ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Ako se očekuje da će učinci na stanje/potencijal vodnog tijela biti trajni ili tijekom duljeg razdoblja, takve aktivnosti moraju podlijegati ispitivanju na temelju članka 4. stavka Neće biti definicije kratkog vremenskog razdoblja ili dugog vremenskog razdoblja. Međutim, kao pokazatelj mogu poslužiti učestalosti navedene za programe praćenja Vremenski raspon učinaka ovisi o prirodi predložene aktivnosti. Trajni ili dugoročni učinci mogu nastati kao rezultat trajnih ili trenutačnih promjena ili aktivnosti (npr. pogoršanje zbog znatnih hidromorfoloških promjena, pogoršanje stanja od vrlo dobrog prema dobrom zbog neprestanog ispuštanja onečišćujućih tvari, pogoršanje stanja podzemnih voda zbog neprestanog crpljenja površinskih voda) Privremeni kratkoročni učinci mogu nastati kao rezultat kratkotrajnih ljudskih aktivnosti, kao što je su građevinski radovi ili radovi održavanja. Na primjer, privremeni učinci zbog promjene tijekom faze izgradnje ne bi trebali biti obuhvaćeni sve dok nema dugoročne štetne posljedice te se nakon toga ne mogu očekivati pogoršanja stanja ili potencijala elementa Kad je riječ o održavanju, učestalost može utjecati na učinke na stanje ili potencijal vodnog tijela. Prijelazom s učestalih aktivnosti održavanja na praksu većeg promatranja i djelovanja na zahtjev s kratkoročnim učincima mogu se smanjiti učinci te se istovremeno može omogućiti očuvanje uporabe. Međutim, ako se održavanje ne provodi redovito ili ako nije nedavno provedeno, ono također može imati iste učinke na ekološko stanje / potencijal kao i potpuno novi radovi. Drugim riječima, ako je od posljednjeg održavanja došlo do obnove/stabilizacije stanja vodnog tijela, činjenica da se iz perspektive inženjerstva to smatra održavanjem ne znači nužno da ne može utjecati na stanje vodnog tijela. U takvim slučajevima, aktivnost održavanja trebalo bi procijeniti jednako kao i predloženu novu fizičku promjenu te se može primjenjivati ispitivanje na temelju članka 4. stavka Potrebno je napomenuti da redoviti radovi održavanja (npr. jaružanje radi održavanja) mogu pridonijeti nepostizanju dobrog ekološkog stanja. Međutim, iako bi se obustavom održavanja moglo omogućiti da vodno tijelo postigne dobro stanje, prestanak ili ograničavanje aktivnosti održavanja u određenim znatno promijenjenim vodnim tijelima isto bi tako mogli dovesti do značajnih negativnih posljedica na uporabu u smislu članka 4. stavka 3. U takvim slučajevima radovi održavanja mogli bi uzeti u obzir u postupku 58 Vidjeti Prilog V i Okvirnoj direktivi o vodama

29 definiranja dobrog ekološkog potencijala te stoga ne bi podlijegali ispitivanju na temelju članka 4. stavka U specifičnim slučajevima do privremenih negativnih učinaka na elemente kvalitete može doći i zbog provedbe mjera u skladu s programom mjera koji je namijenjen za poboljšanje stanja ili potencijala vodnog tijela (npr. mjere morfološke obnove). Tome je razlog činjenica da prirodi može trebati vrijeme za obnovu ili mjerama može trebati vrijeme za postizanje potpune ekološke učinkovitosti nakon intervencije na ekosustavu. Takvi slučajevi mogli bi podlijegati izuzećima u skladu s člankom 4. stavkom 4. na temelju prirodnih uvjeta (vidjeti poglavlje 5.5.3), ali ne bi trebali zahtijevati ispitivanje na temelju članka 4. stavka Konačno, prethodno navedena razmatranja o vremenskom rasponu u pogledu učinaka u kontekstu članka 4. stavka 7. treba razlikovati od privremenog pogoršanja u smislu članka 4. stavka 6. koje je ograničeno na prirodne uzroke ili višu silu, koje su iznimne i koje se nije moglo razumno predvidjeti (npr. pogoršanje zbog naročito velikih poplava ili dugotrajnih suša) Razmatranja u vezi s veličinom promjene i označavanjem vodnih tijela Veličina promjene, ili obveza provođenja postupka PUO-a, nije nužno relevantan kriterij kako bi se odgovorilo na pitanje je li potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Relevantan pristup jest procijeniti može li projekt, neovisno o svojoj važnosti, dovesti do pogoršanja stanja/potencijala vodnog tijela ili spriječiti postizanje dobrog stanja/potencijala. Stoga projekti bilo koje veličine mogu biti obuhvaćeni člankom 4. stavkom Potencijali učinci promjena na stanje/potencijal mogu se razlikovati, neovisno o veličini predložene promjene, ali ovisno o tome dolazi li, na primjer, do učinaka na važna staništa za stanje vodnog tijela. Stoga učinci mogu biti različiti za promjene u dijelovima vodnog tijela bez znatne važnosti za ekosustav, u usporedbi s vrlo osjetljivim pojasevima u kojima se nalaze ključna staništa, npr. za mriještenje određenih vrsta riba Drugi važan aspekt u tom kontekstu jest temeljito označavanje vodnih tijela. Vodno tijelo mora biti usklađen, diskretan i značajan element površinskih ili podzemnih voda u riječnom slivu (području) na koji se moraju primjenjivati okolišni ciljevi Direktive. Prema tome, glavna je svrha utvrđivanja vodnih tijela omogućiti točno opisivanje stanja i njegovu usporedbu s okolišnim ciljevima 59. Stoga je ključno temeljito označavanje vodnih tijela. Tome je razlog to što se rezultati procjene učinaka određenog projekta na stanje/potencijal vodnog tijela mogu razlikovati ovisno o tome je li vodno tijelo pravilno označeno Nadalje, iako veličina promjene može biti relevantna (npr. duljina morfološke promjene ili područja na kojem je došlo do promjene razine podzemnih voda), kriteriji kojima se isključivo razmatra udio vodnog tijela za koji je predložena promjena nisu nužno važni. Na primjer, manje promjene određenog osjetljivog pojasa vodnog tijela mogu imati ozbiljne učinke u odnosu na veće promjene u manje osjetljivom pojasu istog vodnog tijela. 59 Smjernice br. 20 Utvrđivanje vodnih tijela; Vidjeti:

30 Stoga je odgovarajući kriterij može li predložena promjena utjecati na stanje/potencijal vodnog tijela. U suprotnome, države članice neće moći ispravno primjenjivati ciljeve Direktive. U tom kontekstu može biti korisno znanje dobiveno na temelju procjena pritisaka i učinaka postojećih promjena Projekti izvan područja primjene članka 4. stavka 7. Smjernice su usmjerene na projekte obuhvaćene područjem primjene članka 4. stavka 7. i njegovu primjenjivost. Radi potpunosti, ovdje se ukratko razmatraju i projekti koji se nalaze izvan tog područja primjene. Projekti koji se ne smatraju novim promjenama fizičkih karakteristika tijela površinskih voda, promjenama razine podzemnih voda ili novim ljudskim aktivnostima u području održivog razvoja te stoga nisu obuhvaćeni područjem primjene članka 4. stavka 7. mogu utjecati na stanje/potencijal vodnih tijela. Koraci navedeni u dijelu Procjena primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. mogu biti korisni u tom širem kontekstu kako bi se procijenilo mogu li ti projekti dovesti do pogoršanja ili ugrožavanja postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama Ako se na temelju procjene zaključi da se ne očekuje da će ti projekti dovesti do pogoršanja ili ugrožavanja postizanja dobrog stanja/potencijala vodnih tijela, odobrenje se može dodijeliti u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Treba napomenuti da ako se na temelju procjene zaključi da se očekuje pogoršanje ili ugrožavanje postizanja dobrog stanja/potencijala i takvi projekti nisu obuhvaćeni područjem primjene članka 4. stavka 7., odobrenje se ne može dodijeliti u skladu s Okvirnom direktivom o vodama Uvjeti na temelju kojih se primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Okolišni ciljevi Okvirne Direktive o vodama utvrđeni su u članku 4. Direktive (za sažetak vidjeti poglavlje 3.2). Područje primjene članka 4. stavka 7. i potencijalni učinci projekata u smislu članka 4. stavka 7. 1) nove promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda, 2) promjene razine tijela podzemnih voda i 3) nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja objašnjeni su u poglavlju 3.3. Dva ključna cilja u odnosu na koje se takvi novi razvoji moraju procijeniti jesu uzrokuju li pogoršanje stanja (ili potencijala) tijela površinskih ili podzemnih voda ili sprečavaju li postizanje dobrog stanja podzemnih voda, dobrog ekološkog stanja / potencijala za vodna tijela za koja trenutačno nije postignuto ovo stanje /potencijal Navedena su sljedeća pojašnjenja 60 načina na koji bi u procjeni novih razvoja trebalo tumačiti usklađenost s okolišnim ciljevima Direktive: tijelo nadležno za izdavanje odobrenja ne smije izdati odobrenje za razvoj u slučaju kada projekt može uzrokovati pogoršanje stanja tijela površinskih voda ili u slučaju kada se njime ugrožava postizanje dobrog stanja površinskih voda ili dobrog ekološkog potencijala i dobrog kemijskog stanja površinskih voda do datuma utvrđenog Direktivom, osim ako nije predviđeno izuzeće; pogoršanje stanja relevantnog tijela površinskih voda uključuje klasificiranje bilo kojeg elementa kvalitete u smislu Priloga V. Okvirne direktive o vodama u niži razred, čak i ako ta niža klasifikacija ne dovodi do niže klasifikacije cijelog tijela površinskih voda; 60 Predmet C-461/13 Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland e.v. protiv Bundesrepublik Deutschland: qmbn4pax8le0?text=&docid=165446&pageindex=0&doclang=en&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=

31 ako se određeni element kvalitete već nalazi u najnižem razredu, bilo koje pogoršanje tog elementa predstavlja pogoršanje stanja u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) podtočke (i) Okvirne direktive o vodama U sljedećim poglavljima navedeni su primjeri i razmatranja za praktičnu primjenu prethodno navedenih načela za tijela površinskih i podzemnih voda. Treba napomenuti da praktična primjena tih načela i povezanih procjena o tome očekuje li se da će planirani projekt uzrokovati pogoršanje ili ugroziti postizanje dobrog stanja / potencijala za neke projekte može biti jednostavnija i pouzdanija, no za druge slučajeve može predstavljati veće izazove. U poglavljima 3.7 i 4.1 smjernica obuhvaćena su i povezana praktična razmatranja Praktična razmatranja i primjeri za tijela površinskih voda Na temelju prethodnih pojašnjenja navedeni su sljedeći praktični primjeri za tijela površinskih voda kako bi se prikazali uvjeti u kojima se primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. za donošenje odluke u pogledu odobrenja nove promjene ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja. U primjeru 1. naveden je slučaj u kojem zbog predložene nove promjene može doći do pogoršanja sveukupnog ekološkog stanja vodnog tijela te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka Tablica 3: Primjer 1. Pogoršanje sveukupnog stanja Primjer 1. Pogoršanje sveukupnog stanja Početna točka: Sveukupno ekološko stanje koje se određuje na temelju elementa kvalitete u najgorim uvjetima (u ovom slučaju umjereno). Učinak zbog promjene:sveukupno stanje može se pogoršati zbog pogoršanja pojedinačnih elemenata kvalitete (u ovom slučaju faune bentičkih beskralježnjaka i riblje faune kao učinak pogoršanja morfologije), zbog čega se primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Primjer u ovom slučaju uključuje promjenu sveukopnog stanja vodnog tijela od umjerenog prema lošem stanju. Elementi kvalitete Biološki elementi kvalitete Vodena flora Fauna bentičkih beskralježnj aka Hidromorfološki elementi kvalitete koji prate biološke elemente Riblja fauna Hidrologija Morfologija Kontinuitet Opći uvjeti Kemijsko i fizičkokemijski elementi kvalitete koji prate biološke elemente Specifične onečišćujuć e tvari riječnog sliva Sveukupn o ekološko stanje Početna točka lošije od 2** 2* lošije od 2** 2* 2 3 Učinak zbog promjene lošije od 2** lošije od 2** lošije od 2** 2* : Vrlo dobro; 2: Dobro; 3: Umjereno; 4: Loše; 5: Loše * Uvjeti u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete ** Uvjeti koji nisu u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete U primjeru 2. naveden je slučaj u kojem se zadržava sveukupno ekološko stanje, ali zbog predložene nove promjene može doći do pogoršanja jednog biološkog elementa kvalitete te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Tablica 4: Primjer 2. Zadržavanje sveukupnog stanja, ali pogoršanje biološkog elementa kvalitete Primjer 2. Zadržavanje sveukupnog stanja, ali pogoršanje biološkog elementa kvalitete Početna točka: Sveukupno ekološko stanje koje se određuje na temelju elementa kvalitete u najgorim uvjetima (u ovom slučaju dobro)

32 Učinak zbog promjene:sveukupno stanje ostaje dobro, ali može doći do pogoršanja jednog biološkog elementa kvalitete, u ovom primjeru riblje faune zbog pogoršanja hidrologije i kontinuiteta elemenata kvalitete te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Elementi kvalitete Biološki elementi kvalitete Vodena flora Fauna bentičkih beskralježnj aka Hidromorfološki elementi kvalitete koji prate biološke elemente Riblja fauna Hidrologija Morfologija Kontinuitet Opći uvjeti Kemijsko i fizičkokemijski elementi kvalitete koji prate biološke elemente Specifične onečišćujuć e tvari riječnog sliva Sveukupn o ekološko stanje Početna točka * 1 2 Učinak zbog promjene * 1 2* 2* : Vrlo dobro; 2: Dobro; 3: Umjereno; 4: Loše; 5: Loše * Uvjeti u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete U primjeru 3. naveden je slučaju u kojem zbog predložene nove promjene može doći do pogoršanja sveukupnog ekološkog stanja vodnog tijela od vrlo dobrog prema dobrom te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka Tablica 5: Primjer 3. - Pogoršanje od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju Primjer 3. Pogoršanje od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju Početna točka: Vrlo dobro sveukupno ekološko stanje jer se svi elementi kvalitete nalaze u razredu vrlo dobrog stanja. Učinak zbog promjene:može doći do pogoršanja pojedinačnih elemenata kvalitete (u ovom primjeru faune bentičkih beskralježnjaka, riblje faune i morfologije), a time i do pogoršanja sveukupnog stanja te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Elementi kvalitete Biološki elementi kvalitete Vodena flora Fauna bentičkih beskralježnj aka Hidromorfološki elementi kvalitete koji prate biološke elemente Riblja fauna Hidrologija Morfologija Kontinuitet Opći uvjeti Kemijsko i fizičkokemijski elementi kvalitete koji prate biološke elemente Specifične onečišćujuć e tvari riječnog sliva Sveukupn o ekološko stanje Početna točka Učinak zbog promjene * : Vrlo dobro; 2: Dobro; 3: Umjereno; 4: Loše; 5: Loše * Uvjeti u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete U primjeru 4. naveden je slučaj u kojem može doći do pogoršanja elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu (loše). Treba napomenuti da se svako daljnje pogoršanje elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu smatra pogoršanjem te se toga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka U praktičnom smislu, razmatranja u pogledu bilo kojeg daljnjeg pogoršanja elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu mogu uključivati aspekte koji se odnose na mjerljivost takva daljnjeg pogoršanja ili postojanje vidljivih štetnih učinaka na strukturu i funkciju razmatranog vodnog tijela na temelju razumne procjene. Nadalje, potrebno je razmotriti cjelokupan kontekst Okvirne direktive o vodama i posebne zahtjeve članka 4. stavka 7., tj. da se uvjeti iz članka 4. stavka 7. primjenjuju u slučajevima kada se predloženom promjenom sprečava postizanje dobrog stanja/potencijala. Daljnjim pogoršanjem vodnog tijela koje trenutačno ne postiže to stanje ili potencijal te koje se nalazi u najnižem razredu, to se vodno tijelo sve više udaljava od postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama

33 te time i od potrebe za zaštitom, poboljšanjem i obnovom takvih vodnih tijela. Na temelju navedenog proizlazi da nadležna tijela moraju biti osobito oprezna kad je riječ o daljnjem pogoršanju elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu

34 Tablica 6: Primjer 4. Pogoršanje elementa kvalitete tijela površinskih voda koji se već nalazi u najnižem razredu Primjer 4. Pogoršanje elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu Početna točka: Loše sveukupno ekološko stanje jer se svi elementi kvalitete nalaze u razredu lošeg stanja (riblja fauna). Učinak zbog promjene:element kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu (loše) i dalje se pogoršava (u ovom primjeru npr. daljnji gubitak sastava ili bogatstva riblje faune zbog morfoloških promjena) te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Treba napomenuti da se svako daljnje pogoršanje elementa kvalitete koji se već nalazi u najnižem razredu smatra pogoršanjem te se vodno tijelo sve više udaljava od postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama. Elementi kvalitete Biološki elementi kvalitete Vodena flora Fauna bentičkih beskralježnj aka Hidromorfološki elementi kvalitete koji prate biološke elemente Riblja fauna Hidrologija Morfologija Kontinuitet Opći uvjeti Kemijsko i fizičkokemijski elementi kvalitete koji prate biološke elemente Specifične onečišćujuć e tvari riječnog sliva Sveukupn o ekološko stanje Početna točka lošije od 2** 2* lošije od 2** lošije od 2** lošije od 2** 5 Učinak zbog promjene lošije od 2** lošije od 2** lošije od 2** lošije od 2** lošije od 2** : Vrlo dobro; 2: Dobro; 3: Umjereno; 4: Loše; 5: Loše * Uvjeti u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete ** Uvjeti koji nisu u skladu s postizanjem vrijednosti navedenih za dobro stanje bioloških elemenata kvalitete Praktična razmatranja pratećih elemenata Popisi elemenata kvalitete za pojedinačnu kategoriju površinskih voda podijeljeni su u tri skupine elemenata : (1) biološki elementi, (2) hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente i (3) kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente (vidjeti Prilog V. Okvirnoj direktivi o vodama) Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente Kako je naznačeno u Smjernicama br. 13. Zajedničke provedbene strategije 61, vrijednosti hidromorfoloških elemenata kvalitete trebaju se uzeti u obzir pri dodjeljivanju vodnih tijela u razred vrlo dobrog ekološkog stanja (i razred maksimalnog ekološkog potencijala), tj. pri prelasku od vrlo dobrog ekološkog stanja (ili maksimalnog ekološkog potencijala) prema dobrom ekološkom stanju (ili potencijalu). Kad je riječ o drugim razredima stanja/potencijala, potrebno je da su uvjeti hidromorfoloških elemenata u skladu s postizanjem vrijednosti utvrđenih za biološke elemente kvalitete. Stoga se vodna tijela u razrede dobrog, umjerenog, siromašnog ili lošeg ekološkog stanja/potencijala mogu dodijeliti na temelju uvjeta bioloških elemenata kvalitete. Treba napomenuti da uvjeti pratećih elemenata moraju biti u skladu s postizanjem vrijednosti utvrđenih za biološke elemente kvalitete, a nadležna tijela moraju biti u mogućnosti u određenom slučaju utvrditi jesu li uvjeti pratećeg elementa kvalitete u skladu s vrijednostima utvrđenima za biološke elemente kvalitete. U prethodnim primjerima 2. i 3. navedeni su slučajevi u kojima se očekuje da će se biološki elementi kvalitete pogoršati zbog pogoršanja pojedinačnih hidromorfoloških elemenata kvalitete koji podupiru biološke elemente čiji je uzrok predložena promjena te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka Vidjeti poglavlje 2. i sliku 1. Smjernica br. 13. Zajedničke provedbene strategije o cjelokupnom pristupu klasifikaciji ekološkog stanja i ekološkog potencijala: %20Classification%20of%20Ecological%20Status%20(WG%20A).pdf

35 U tom je kontekstu jednako tako potrebno razmotriti može li se novom promjenom ugroziti postizanje dobrog stanja/potencijala. Kao primjer može poslužiti vodno tijelo s trenutačnim stanjem/potencijalom manjim od dobrog, npr. zbog onečišćenja, ali čiji su hidromorfološki uvjeti u skladu sa zahtjevima za postizanje dobrog stanja/potencijala. Planiranom novom promjenom, za koju se očekuje da će pogoršati hidromorfološki element kvalitete (npr. morfologiju na vrijednosti koje su u skladu samo s umjerenim stanjem/potencijalom), ne mora odmah doći do pogoršanja bioloških elementa kvalitete (koji se zbog onečišćenja već nalaze u stanju slabijem od dobrog), ali može se ugroziti postizanje dobrog stanja/potencijala nakon provedbe mjera za smanjenje onečišćenja u skladu s programom mjera plana upravljanja riječnim slivovima. U takvu će slučaju biti potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. iako se nakon provođenja promjena ne očekuje pogoršanje bioloških elemenata kvalitete. Time se pretpostavlja da bi se metodama procjene bioloških elemenata kvalitete trebale zabilježiti promjene hidromorfoloških elemenata kako bi se odredilo jesu li one jednakovrijedne pogoršanju stanja/potencijala ili nepostizanju dobrog stanja/potencijala bioloških elemenata kvalitete. U slučaju da nisu, potrebna je usmjerenija metodologija koja se posebno odnosi na te prateće elemente kvalitete 62. Kao što je navedeno, države članice trebaju imati razvijene metodologije kojima se omogućuje bilježenje očekivanih učinaka promijenjenih uvjeta pratećih elemenata kvalitete na biološke elemente kvalitete. To pitanje može biti osobito važno u slučajevima kada biološki elementi kvalitete imaju dobro stanje/potencijal, a očekuje se da će se hidromorfološki elementi kvalitete pogoršati od vrlo dobrog stanja na uvjete koji nakon provedbe promjena više nisu u skladu s razredom vrlo dobrog stanja. U nedostatku dosljednih metodologija razumno je slijediti predostrožni pristup te je stoga ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. potrebno provesti tijekom postupka odobrenja planirane promjene. Dakle, informacije (npr. iz programa praćenja) o postojećim uvjetima elemenata kvalitete za vodno tijelo, uključujući prateće elemente, i unaprijed određenim hidromorfološkim standardima za različite razrede (npr. vrlo dobro, dobro, umjereno, siromašno, loše) u praktičnom smislu mogu biti od ključne važnosti za procjenu rizika predložene nove promjene na biologiju. Pogoršanje bilo kojeg elementa kvalitete (hidrologije, morfologije ili kontinuiteta) ukazuje na značajan rizik za jedan biološki element kvalitete ili više njih i potkrepljuje odluke o tome može li predložena nova promjena dovesti do pogoršanja te se time zahtijeva ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti i odgovarajuću studiji slučaju iz Ujedinjene Kraljevine / Škotske). 62 U dokumentu za raspravu Zajedničkog istraživačkog centra Metode procjene učinaka na okoliš europskih površinskih voda pregled njihove osjetljivosti na pritiske ističe se da na temelju tehničkog izvješća o interkalibraciji ne postoji mnogo dokaza o tome da se metodama za biološke elemente kvalitete koje se trenutačno primjenjuju pouzdano prikupljaju učinci hidromorfoloških promjena. Kako bi se osiguralo da hidromorfološki pritisci i njihovi učinci ne ostanu nezamijećeni, iznimno je važno primijeniti načine hidromorfološke klasifikacije zajedno s metodama za biološke elemente kvalitete. Vidjeti: %20BQEs_Pressures_sep2017.docx

36 897 Studija slučaja 1: Kako se hidromorfološki standardi upotrebljavaju za sprečavanje pogoršanja stanja Država: Ujedinjena Kraljevina / Škotska Na temelju škotskog regulatornog okvirapostoji zahtjev za prethodnim odobrenjem bilo koje aktivnosti s potencijalnim štetnim učinkom na vodni okoliš, uključujući crpljenje vode, radove izgradnje akumulacijskih jezera te izvođenje bilo kojih drugih građevinskih ili inženjerskih radova na površinskim vodama ili u njihovoj blizini. Kao prvi korak u postupku prethodnog odobrenja, nadzorno tijelo (Škotska agencija za zaštitu okoliša) procjenjuje rizik koji predložena aktivnost predstavlja za vodni okoliš. Procjenom rizika obuhvaćena su sljedeća predviđanja: (i) načina na koji bi predložena aktivnost mogla izmijeniti hidromorfološke elemente kvalitete vodnog tijela (hidromorfologija, morfologija i kontinuitet) i (ii) načina na koji bi te promjene mogle utjecati na biološke elemente kvalitete vodnog tijela. Za predviđanje načina na koji će se hidromorfološki elementi kvalitete promijeniti potrebne su informacije o postojećem stanju elemenata. To se omogućuje na temelju SEPA-ina programa praćenja i oblikovanja koji se, prema potrebi, nadopunjuju informacijama nositelja projekta. Na primjer, SEPA za sve rijeke vodi modelirane procjene o stupnju u kojem su postojeća crpljenja, ispuštanja i umjetna jezera izmijenila njihove tokove. Kako bi procijenila rizik za floru i faunu, SEPA uspoređuje promjene koje će prijedlog prouzročiti za hidromorfologiju vodnog tijela s unaprijed određenim hidromorfološkim standardima vrlo dobrog, dobrog, umjerenog i lošeg stanja.ti su standardi postavljeni na način da kršenje bilo kojeg od njih (hidromorfologije, morfologije ili kontinuiteta) ukazuje na znatan rizik za jedan biološki element kvalitete ili više njih. U slučaju kada SEPA smatra da prijedlog može dovesti do kršenja te time do pogoršanja stanja, prijedlog se može odobriti samo ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 4. stavka 7. Hidromorfološki standardi proizlaze i povremeno se ažuriraju na temelju postupka koji okuplja istraživače, stručnjake za podatke i tehničke stručnjake iz cijelog EU-a i šire, a njime se upravlja na nacionalnoj razini.standardi se izdaju SEPA-i u obliku Ministarskih uputa. U Uputama su, među ostalim, navedeni standardi za riječne tokove, razine jezera i morfološko stanje rijeka. Za potonje će biti dovršena opsežna revizija standarda, a revidirani standardi bit će izdani kako bi se u njima odrazile unaprijeđene znanstvene spoznaje. Tim se standardima SEPA-i omogućuje: učinkovita i dosljedna procjena rizika od pogoršanja koji predstavljaju razvoji, procjena odnosi li se taj rizik na sveukupno stanje vodnog tijela ili na stanje pojedinačnih bioloških elemenata kvalitete koji se nalaze u višem razredu stanja od cjelokupnog vodnog tijela (npr. u slučaju kada je sveukupno stanje vodnog tijela dobro, ali neki su biološki elementi u vrlo dobrom stanju); u slučaju vodnih tijela čije je stanje lošije od dobrog (npr. zbog onečišćenja), procjena rizika da će se razvojem ugroziti buduće postizanje dobrog stanja (npr. kršenjem jednog hidromorfološkog standarda za dobro ili više njih) i pomaganje budućim nositeljima projekata pružanjem informacija o opsegu razvoja koji će biti mogući u različitim dijelovima vodnog okoliša, a da pritom ne dođe do opasnosti od pogoršanja ili ugrožavanja budućeg postizanja dobrog stanja Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke elemente Kemijski i fizičko-kemijski elementi kvalitete koji prate biološke elemente obuhvaćaju opće uvjete i specifične onečišćujuće tvari riječnih slivova. Vrijednosti kemijskih i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete koji prate biološke elemente moraju se uzeti u obzir pri grupiranju vodnih tijela u razrede vrlo dobrog i dobrog ekološkog stanja i u razrede maksimalnog i dobrog ekološkog potencijala (tj. pri prelasku od vrlo dobrog stanja / maksimalnog ekološkog potencijala prema dobrom ekološkom stanju / potencijalu kao i od dobrog prema umjerenom ekološkom stanju / potencijalu). Kad je riječ o drugim razredima stanja/potencijala, potrebno je da su uvjeti kemijskih i fizičko-kemijskih elemenata u skladu s postizanjem vrijednosti utvrđenih za biološke elemente kvalitete (vidjeti Prilog V. Okvirnoj direktivi o vodama i Smjernice br. 13 Zajedničke provedbene strategije)

37 Čini se da su opći uvjeti relevantni u kontekstu članka 4. stavka 7. zbog područja primjene članka 4. stavka 7. i povezanih učinaka (vidjeti poglavlje 3.3). Treba napomenuti da opći uvjeti čine skupinu uvjeta. U praktičnom smislu, opći uvjeti (transparentnost, toplinski uvjeti, uvjeti režima kisika, salinitet, acidifikacija, hranjive tvari) trebaju se odražavati i stanjem bioloških elemenata kvalitete, a nadležna tijela moraju biti u mogućnosti u određenom slučaju utvrditi jesu li uvjeti pratećeg elementa kvalitete u skladu s vrijednostima utvrđenima za biološke elemente kvalitete. Pogoršanje bilo kojeg elementa kvalitete ukazuje na značajan rizik za jedan biološki element kvalitete ili više njih i potkrepljuje odluke o tome može li predložena promjena dovesti do pogoršanja te se time zahtijeva ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Relevantna mogu biti slična razmatranja kao ona prethodno navedena za hidromorfološke elemente kvalitete koji prate biološke elemente kvalitete. Na kraju, ne može se isključiti mogućnost da će se zbog neizravnih učinaka predloženog projekta povećati određene specifične onečišćujuće tvari riječnih slivova (vidjeti poglavlje 3.3). Ako se smatra da time neće doći do zadovoljavanja (nacionalnih) standarda kvalitete okoliša, takav bi se neuspjeh smatrao pogoršanjem, čime dolazi do primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Svako daljnje mjerljivo povećanje koncentracija onečišćujućih tvari koje ionako ne zadovoljavaju standarde kvalitete okoliša smatralo bi se pogoršanjem jer bi njime vodno tijelo bilo još dalje od postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama. Slična se razmatranja primjenjuju u odnosu na standarde kvalitete okoliša utvrđene za prioritetne tvari i druge onečišćujuće tvari na razini EU-a kojima se određuje kemijsko stanje. U tom kontekstu treba prepoznati da za primjenu izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. pogoršanje mora proizlaziti iz aktivnosti u području primjene članka 4. stavka 7. (nove promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda, promjene razine podzemnih voda, nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja). Člankom 4. stavkom 7. ne osigurava se izuzeće ako pogoršanje uzrokovano unošenjem onečišćujućih tvari iz točkastih ili raspršenih izvora dovodi do stanja vodnog tijela koje je niže od dobrog (Vidjeti poglavlje 3.3). Praktična razmatranja za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela Može se planirati i nova promjena fizičkih karakteristika tijela površinskih voda u vodnim tijelima koja su u prethodnim ciklusima planiranja na temelju Okvirne direktive o vodama označena kao znatno promijenjena ili umjetna (postojeća znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela). Prethodne tablice u kojima se prikazuju primjeri uvjeta u kojima je za odobrenje promjene tijela prirodnih voda potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. u načelu su primjenjive i na postojeća znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela u odnosu na njihov ekološki potencijal i povezane elemente kvalitete Pri procjeni učinka nove fizičke promjene na ekološki potencijal znatno promijenjenog vodnog tijela važno je taj učinak razlikovati od učinka koji je uzrokovala postojeća fizička promjena zbog koje je to vodno tijelo označeno kao znatno promijenjeno. Ta bi se razlika u praksi mogla utvrditi ako postoji odgovarajuća procjena hidromorfoloških i bioloških elemenata kvalitete u sadašnjem ekološkom potencijalu Stoga, da bi se tijekom procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. utvrdilo može li nova promjena dovesti do pogoršanja ili ne postizanja dobrog ekološkog potencijala, okolišni cilj znatno promijenjenog ili umjetnog tijela (dobar ekološki potencijal) mora biti jasno definiran u skladu s načelima Okvirne direktive o vodama

38 Kako je objašnjeno u poglavlju 5.5.2, ako je za novu fizičku promjenu na postojećem znatno promijenjenom ili umjetnom vodnom tijelu odobreno izuzeće na temelju članka 4. stavka 7., potrebno je provjeriti potrebu za ponovnim definiranjem ekološkog potencijala tog vodnog tijela, uzimajući u obzir dodatne fizičke promjene Praktična razmatranja i primjeri za tijela podzemnih voda U nastavku se navode praktična razmatranja i primjeri za tijela podzemnih voda na temelju prethodno navedenih načela za tijela površinskih voda. Ako su kriteriji ispunjeni, izuzeća na temelju članka 4. stavka 6. mogu se primjenjivati na promjene razine podzemnih voda (fizička karakteristika tijela podzemnih voda) koje mogu uzrokovati izravne učinke na stanje podzemnih voda. Promjene razine podzemnih voda osobito su važne u pogledu nepostizanja dobrog kvantitativnog stanja podzemnih voda. Kvantitativno stanje podzemnih voda određuje se kao dobro ili loše. Definicija dobrog kvantitativnog stanja navedena je u Prilogu V Okvirnoj direktivi o vodama. Elementi procjene kvantitativnog stanja dodatno su pojašnjeni u Smjernicama br. 18. Zajedničke provedbene strategije 63. Kako bi tijelo podzemnih voda bilo dobrog kvantitativnog stanja, potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije (ciljeve) obuhvaćene definicijom dobrog stanja: ) dugoročni godišnji prosjek crpljenja ne prekoračuje raspoložive resurse podzemnih voda; 2) nema značajnijeg umanjenja kemijskog i/ili ekološkog stanja površinskih voda uzrokovanog antropogenom promjenom razine vode ili promjenom uvjeta toka kojom bi za bilo koje povezano tijelo površinskih voda došlo do neispunjenja odgovarajućih ciljeva iz članka 4.; 3) nema značajnije štete za kopnene ekosustve koji ovise o podzemnim vodama koje bi nastale na temelju antropogene promjene razine voda; 4) nema prodora slane vode ili nekog drugog prodora koji nastaje zbog antropogenog trenda ustrajnih promjena smjera toka Prema Smjernicama br. 18 sva relevantna ispitivanja, uzimajući u obzir one elemente za koje postoji rizik, trebala bi se provoditi neovisno, a rezultati bi se naknadno kombinirali radi sveukupne procjene kvantitativnog stanja. Najlošija klasifikacija među relevantnim ispitivanjima za kvantitativno stanje navodi se kao sveukupno kvantitativno stanje, a ako bilo koji rezultati ispitivanja pokazuju loše stanje, ta će sveukupna klasifikacija tijela podzemne vode imati loše stanje. Iz toga slijedi da, ako zbog promjene razine podzemnih voda jedno (ili više) relevantnih ispitivanja podzemnih voda ostvari nezadovoljavajuće rezultate, kvantitativno stanje podzemnih voda pogoršat će se od dobrog prema lošem te se stoga primjenjuje ispitivanje na temelju članka 4. stavka Postoji mogućnost da zbog daljnje promjene razine podzemnih voda tijelo podzemnih voda koje se zbog sadašnjih uvjeta koji uzrokuju neostvarivanje jednog ili više kriterija već nalazi u lošem kvantitativnom stanju, ne ostvari cilj postizanja dobrog stanja. Stoga, u slučaju da zbog daljnje promjene razine podzemnih voda dođe do nepostizanja dobrog stanja podzemnih voda, primjenjuje se ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Treba napomenuti da u slučaju da se dobro stanje ne može postići zbog prethodne i daljnje promjene izuzeća na temelju članka 4. stavaka 4. ili 5. moraju biti opravdana u postupku planiranja upravljanja riječnim slivovima u skladu s njihovim različitim uvjetima (vidjeti i poglavlje 5.5.3). 63 Za pojedinosti vidjeti Smjernice br. 18 o procjeni stanja podzemnih voda i kretanja:

39 U nastavku su navedeni primjeri kojima se prikazuju uvjeti pod kojima se za odlučivanje o odobrenju zahtijeva ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Tablice su pojednostavnjene radi boljeg pregleda. Smjernice br. 15 Zajedničke provedbene strategije 64 treba uzeti u obzir za procjenu rizika od pogoršanja Tablica 7: Primjer 5. Pogoršanje sveukupnog kvantitativnog stanja podzemnih voda od dobrog prema lošem Primjer 5. Početna točka: Sveukupno kvantitativno stanje podzemnih voda klasificirano je kao dobro jer svi kriteriji zadovoljavaju uvjete za dobro. Učinak zbog promjene:očekuje se da će se zbog promjene jedan kriterij pogoršati od dobrog prema lošem (u ovom primjeru zbog štete na kopnenom ekosustavu koji ovisi o podzemnim vodama). kao i sveukupno kvantitativno stanje, zbog čega dolazi do primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Kriteriji 1) dugoročni godišnji prosjek crpljenja ne prekoračuje raspoložive resurse podzemnih voda 2) nema značajnijeg umanjenja kemijskog i/ili ekološkog stanja površinskih voda uzrokovanog antropogenom promjenom razine vode ili promjenom uvjeta toka kojom bi za bilo koje povezano tijelo površinskih voda došlo do neispunjenja odgovarajućih ciljeva iz članka 4. 3) nema značajnije štete za kopnene ekosustve koji ovise o podzemnim vodama koje bi nastale na temelju antropogene promjene razine voda 4) nema prodora slane vode ili nekog drugog prodora koji nastaje zbog antropogenog trenda ustrajnih promjena smjera toka. Sveukupno kvantitativn o stanje podzemnih voda Početna točka D D D D D Učinak zbog promjene D D L D L 994 D: Dobro; L: Loše; Tablica 8: Primjer 6. Tijelo podzemnih voda koje je već klasificirano kao loše i još jedan kriterij koji ne zadovoljava uvjete Primjer 6. Početna točka: Sveukupno kvantitativno stanje podzemnih voda klasificirano je kao loše jer jedan kriterij ne zadovoljava uvjete za dobro (u ovom primjeru zbog prodora slane vode). Učinak zbog promjene:daljnja promjena razine podzemnih voda dovela bi do daljnjeg pogoršanja (u ovom slučaju došlo bi do štete na kopnenom ekosustavu) i nepostizanja dobrog stanja podzemnih voda, zbog čega dolazi do primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Kriteriji 1) dugoročni godišnji prosjek crpljenja ne prekoračuje raspoložive resurse podzemnih voda 2) nema značajnijeg umanjenja kemijskog i/ili ekološkog stanja površinskih voda uzrokovanog antropogenom promjenom razine vode ili promjenom 3) nema značajnije štete za kopnene ekosustve koji ovise o podzemnim vodama koje bi nastale na temelju antropogene promjene razine voda 4) nema prodora slane vode ili nekog drugog prodora koji nastaje zbog antropogenog trenda ustrajnih promjena smjera toka. Sveukupno kvantitativn o stanje podzemnih voda _FINAL-2.pdf

40 uvjeta toka kojom bi za bilo koje povezano tijelo površinskih voda došlo do neispunjenja odgovarajućih ciljeva iz članka 4. Početna točka G D D L L Učinak zbog promjene D D L L L D: Dobro; L: Loše; Tablica 9: Primjer 7. Daljnje pogoršanje kriterija koji je već klasificiran kao loš dovodi do nepostizanja stanja dobro Primjer 7. Početna točka: Sveukupno kvantitativno stanje podzemnih voda klasificirano je kao loše jer jedan kriterij ne zadovoljava uvjete za dobro (u ovom primjeru zbog štete na kopnenom ekosustavu koji ovisio podzemnim vodama). Učinak zbog promjene:zbog promjene dolazi do daljnjeg pogoršanja kriterija koji je ionako nezadovoljavajući (npr. daljnje štete na istom ili dodatna šteta na drugom kopnenom ekosustavu), zbog čega dolazi do nepostizanja dobrog stanja podzemnih voda te time do primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Kriteriji 1) dugoročni godišnji prosjek crpljenja ne prekoračuje raspoložive resurse podzemnih voda 2) nema značajnijeg umanjenja kemijskog i/ili ekološkog stanja površinskih voda uzrokovanog antropogenom promjenom razine vode ili promjenom uvjeta toka kojom bi za bilo koje povezano tijelo površinskih voda došlo do neispunjenja odgovarajućih ciljeva iz članka 4. 3) nema značajnije štete za kopnene ekosustve koji ovise o podzemnim vodama koje bi nastale na temelju antropogene promjene razine voda 4) nema prodora slane vode ili nekog drugog prodora koji nastaje zbog antropogenog trenda ustrajnih promjena smjera toka. Sveukupno kvantitativn o stanje podzemnih voda Početna točka G D L D L Učinak zbog promjene D D L D L D: Dobro; L: Loše; Posljedice slučaja na temelju članka 4. stavka 7. mogu se u velikoj mjeri razlikovati ovisno o stvarnim učincima promjene na razinu podzemnih voda. Na primjer, u slučaju da predložena promjena prouzroči pogoršanje elementa kvalitete povezanog tijela površinskih voda (vidjeti prethodni kriterij br. 2.), doći će do pogoršanja tijela površinskih voda, a ne samo kvantitativnog stanja tijela podzemnih voda. U takvu bi se slučaju člankom 4. stavkom 7. trebala obuhvatiti oba vodna tijela (vidjeti i poglavlje 3.5 u pogledu učinaka na druga vodna tijela) U pogledu ispitivanja ravnoteže podzemnih voda (dugoročni godišnji prosjek crpljenja ne prekoračuje raspoložive resurse podzemnih voda vidjeti prethodni kriterij br. 1), neispunjavanje zahtjeva tog ispitivanja ukazuje na prekomjerno crpljenje i dugoročnu neravnotežu, što može dovesti do

41 neprestanog pogoršavanja stanja podzemnih voda. Ako se to dugoročno nastavi, moglo bi doći do gubitka resursa Naposljetku, promjene razine podzemnih voda isto tako mogu uzrokovati pogoršanje kemijskog stanja podzemnih voda. To može biti slučaj za prodor slane vode ili neki drugi prodor zbog crpljenja podzemnih voda (vidjeti prethodni kriterij 4), zbog čega dolazi do nepostizanja kvantitativnog stanja podzemnih voda i kemijskog stanja podzemnih voda. Promjene razine podzemnih voda jednako tako mogu uzrokovati neizravne učinke na geokemijske postupke te promjene na njima kojima se utječe na kemijsko stanje podzemnih voda, a što dovodi do pogoršanja kemijskog stanja podzemnih voda (vidjeti poglavlja Smjernica br. 18). U tom je kontekstu potrebno napomenuti da se člankom 4. stavkom 7. ne osigurava izuzeće ako pogoršanje uzrokovano unošenjem onečišćujućih tvari iz točkastih ili raspršenih izvora dovodi do stanja vodnog tijela koje je niže od dobrog

42 Učinci na druga vodna tijela Pri promjeni izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. na vodno tijelo država članica mora osigurati da tom primjenom trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje ciljeva ove Direktive na drugim vodnim tijelima u istom vodnom području, te da primjena bude konzistentna s provedbom ostalih zakonodavstava Zajednice koje se tiče okoliša (članak 4. stavak 8.) Promjena vodnog tijela u praksi može uzrokovati učinke u drugim (obližnjim) vodnim tijelima, u posebnim slučajevima čak u drugim slivnim područjima (npr. umjetno vodno tijelo koje povezuje dva riječna sliva ili obližnje tijelo obalne vode u susjednom području riječnog sliva). Error! Reference source not found. prikazuje primjer promjene u vodnom tijelu (npr. predložena brana na tijelu površinskih voda B) koja uzrokuje pogoršanje od dobrog prema umjerenom ekološkom stanju. Dolazi i do utjecaja na obližnja tijela površinskih voda (tijelo površinskih voda A i C) (npr. zbog učinaka na kontinuitet i važna staništa) zbog čela dolazi do pogoršanja tijela površinskih voda A i C. Mogu se navesti i drugi slični primjeri, npr. učinci promjena u tijelu površinskih voda na obližnje tijelo podzemnih voda, npr. zbog smanjenog toka tijela površinskih voda i povezanog pogoršanja stanja podzemnih voda (Error! Reference source not found.) Slika 2: Primjer za učinke koji nadilaze jedno tijelo površinskih voda Slika 3: Primjer za učinke koji nadilaze jedno vodno tijelo u pogledu podzemnih voda U prethodnim primjerima 65 i kao rezultat procjene primjenjivosti potrebno je primijeniti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. na sva vodna tijela u kojima dolazi do pogoršanja. Slično tome, ako se promjene poduzimaju u nekoliko vodnih tijela, potrebno je primijeniti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. na sva predmetna vodna tijela. Time se može povećati potreba za opravdanjem tijekom ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Projekt se može odobriti ako su zadovoljeni uvjeti za sva predmetna vodna tijela (vidjeti i 4. korak, Error! Reference source not found..). Treba napomenuti da broj vodnih tijela za koja je zaista potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. može biti manji u 65 Primjeri su pojednostavnjeni radi boljeg pregleda. Pogoršanje /nepostizanje dobrog stanja / potencijala potrebno je tumačiti kako je navedeno u prethodnim poglavljima

43 odnosu na broj vodnih tijela obuhvaćenih procjenom primjenjivosti. Tome je razlog to što se kao rezultat procjene primjenjivosti pogoršanje ne može očekivati za svoja procijenjena vodna tijela U određenim okolnostima možda neće doći do pogoršanja vodnog tijela u kojem se na nalazi predložena promjena, no može doći do učinaka na drugo vodno tijelo (potrebna je procjena primjenjivosti). U takvu slučaju potrebno je primijeniti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. na vodno tijelo u kojem može doći do pogoršanja. U tom se kontekstu ponavlja da je izuzeće na temelju članka 4. stavka 7. potrebno primijeniti unutar granica njegova područja primjene, kako je navedeno u poglavlju Konačno, u slučaju učinaka na drugo zakonodavstvo Zajednice u području zaštite okoliša (npr. područje obuhvaćeno mrežom Natura 2000), potrebno je naglasiti da se izuzećem na temelju članka 4. stavka 7. ne zamjenjuju odgovarajući postupci i procjene koje je potrebno poduzeti u skladu s regulatornim zahtjevima na temelju drugog zakonodavstva Zajednice u području zaštite okoliša, iako se može iskoristiti potencijal za sinergije (tj. tijekom postupka procjene primjenjivosti) (vidjeti poglavlje 4) Kumulativni učinci Iako novi projekt ne mora sam po sebi imati učinke kojima dolazi do primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7., moguće je da će dvije takve aktivnosti ili više njih, kumulativno, ili u kombinaciji s postojećim pritiscima, uzrokovati pogoršanje ili utjecati na sposobnost vodnog tijela da postigne cilj dobrog stanja / potencijala. Praktični primjeri mogu obuhvaćati kumulativne učinke nekolicine promjena morfoloških svojstava (npr. mjere sprečavanja rizika od poplava) na staništa, višestrukih transverzalnih struktura poput brana na migraciju riba i prijenos sedimenata, nekolicine projekata različite naravi u istoj vodnom tijelu, sveobuhvatnih radova održavanja ili višestrukih točaka crpljenja vode koje zajedno znatno utječu na kvantitativno stanje podzemnih voda. Stoga u praktičnom smislu pri primjeni članka 4. stavka 7. može biti važno razmotriti učinke kumulativnih promjena 66. Kako bi se odlučilo je li to slučaj važno je razmotriti prostorni opseg utjecaja Procjena kumulativnih učinaka može u praktičnom smislu predstavljati izazov zbog različitih razloga, npr. zbog administrativnih razloga (tijela koja izdaju odobrenja nisu nužno tijela nadležna za vodu), nedostatka informacija o planiranim projektima koje su dostupne tijelima koja izdaju odobrenje ili pitanja u vezi s vremenskim rasporedom (npr. istovremeno podnošenje projekata unutar istog sliva) Moguća ulazna točka za procjenu kumulativnih učinaka višestrukih predloženih projekata može biti faza provjere tijekom procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti poglavlje 4.1). Početna točka procjene može se oblikovati na temelju podataka iz planova upravljanja riječnim slivovima, tj. informacija o već postojećim pritiscima, planiranim mjerama i podataka dobivenih praćenjem trenutačnog stanja vodnih tijela. Kako bi se kumulativni učinci višestrukih predloženih projekata mogli razmotriti, tijelu koje izdaje odobrenje moraju biti na raspolaganju informacije o takvim predloženim razvojima. Relevantni izvori mogu uključivati postojeće prijave za dozvole, informacije o planiranim projektima iz planova upravljanja rizicima od poplava ili sektorskih razvojnih planova (npr. za razvoj hidroenergije ili poljoprivredno navodnjavanje). 66 Vidjeti i Radionicu o Okvirnoj direktivi o vodama i upravljanju rizicima od poplava, Manchester (UK), 2008.: b3047f1cb8d2/key%20conclusions%20workshop%20wfd%20%26%20flood%20risk%20management%20-%20manchester%20- %20February% pdf 67 Ključni zaključci Radionice o Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergiji, Bruxelles 2011.: 4f17-9e cd541f3/Issue%20Paper_final.pdf

44 Kao rezultat toga, tijelima koja izdaju odobrenja može se omogućiti donošenje informiranijih odluka kad je riječ o potrebi za ispitivanjem na temelju članka 4. stavka 7. za pojedinačne projekte koji, kumulativno, mogu uzrokovati pogoršanje ili utjecati na mogućnost postizanja cilja dobrog stanja/potencijala vodnog tijela. Treba napomenuti da potpuno iskorištavanje planova upravljanja riječnim slivovima kao alata planiranja uvođenjem potencijalnih slučajeva na temelju članka 4. stavka 7. može pružiti tijelima mogućnost da uzmu u obzir ne samo informacije o već postojećim pritiscima nego i o posebnim kumulativnim učincima potencijalnih budućih razvoja te da provedu procjenu potencijalnih kumulativnih učinaka takvih razvoja koji su planirani u sklopu odgovarajućeg područja riječnog sliva na određeno vodno tijelo (vidjeti poglavlje 5.5.1). U tom kontekstu može biti važna i primjena informacija iz postupka SPUO-a. Studija slučaja 2: Kumulativan učinak akumulacija na vodeni okoliš. Zajednička znanstvena procjena Država: Francuska Izgradnjom nove infrastrukture za skladištenje vode postavlja se niz pitanja u vezi sa zaštitom okoliša, uključujući utjecaj akumulacija na vodeni okoliš, osobito u područjima u kojima već postoje brojne akumulacije i u kojima je velika potražnja za vodnim resursima. Prema zakonu, za izgradnju nove akumulacije potreban je zahtjev za planiranje ili odobrenje vlasti, za što je potrebno ispitivanje o procjeni učinaka na okoliš. Takvim ispitivanjima moraju se procijeniti kumulativne posljedice projekta zajedno s drugim sličnim poznatim projektima. Kumulativan aspekt infrastrukture za skladištenje vode na jedno slivno područje često je nedovoljno poznat zbog nedostatka odgovarajućeg znanja o metodama procjene. Stoga se savjetnici i državne službe suočavaju s nedostatkom operativnih alata za obradu novih zahtjeva za akumulacije, zbog čega dolazi do drugih problema u vezi s planiranjem gospodarenja vodama i nadzorom razvoja novih akumulacija. U tom je kontekstu francusko Ministarstvo zaštite okoliša, energetike i mora uz potporu ONEMA-e od instituta Irstea zatražilo da u partnerstvu s istraživačkim institutom IINRA izradi zajedničku znanstvenu procjenu kumulativnog utjecaja akumulacija na vodeni okoliš. Procjenu je izradilo otprilike petnaest stručnjaka iz različitih disciplina i istraživačkih organizacija i temelji se na analizi otprilike tisuću međunarodnih znanstvenih članaka i izvješća. Znanstvenom procjenom otkriven je nedostatak znanja o kumulativnim posljedicama akumulacija na okoliš. Akumulacijama se mijenjanju sve funkcionalne karakteristike slivnog područja, stoga njihova izgradnja može predstavljati problem ako se odvija na ionako osjetljivoj rijeci. Međutim, u vrlo malom broju ispitivanja obuhvaćene su kumulativne posljedice akumulacija na sve različite funkcionalne karakteristike koje su ispitivane u procjeni, iako među njima postoje snažne interakcije. Stoga je za procjenu važnosti posljedica na određeni sliv potrebno utvrditi probleme za sliv i opisati njegovo stanje u odnosu na te probleme. Za opisivanje cjelokupnog slivnog područja može se upotrijebiti dvosmjeran pristup na način da se prije početka utvrde najosjetljiviji podslivovi i povezana pitanja kako bi se procijenile kumulativne posljedice novih projekata na te podslivove. Na temelju analize kumulativnih posljedica akumulacija, uključenih postupaka i utjecajnih čimbenika u procjeni su utvrđene glavne interakcije između funkcionalnih karakteristika i potrebe za njihovim razmatranjem pri procjeni kumulativnih posljedica. Zbog raznolikosti konteksta prisutnog u znanstvenoj literaturi i uočenog nedostatka podataka i znanja ograničeni su broj relevantnih pokazatelja i valjanih metoda za neposredno opisivanje utjecaja niza akumulacija na slivno područje; time se dodatno otežava predviđanje posljedica izgradnje jedne akumulacije ili više njih. U kontekstu Francuske, potrebno je i dalje stjecati znanje i redove veličine. Provedena analiza može se upotrijebiti za izradu metodološkog okvira kojim bi se obuhvatilo pitanje kumulativnih učinaka akumulacija na određeno slivno područje. To predstavlja središte operativne faze koja će slijediti nakon ove znanstvene procjene Upravljanje nesigurnošću Nesigurnost je neizbježna značajka planiranja općenito i njome se jednako tako mora upravljati u kontekstu članka 4. stavka 7. Nesigurnost može predstavljati problem, posebno kad se razmatra o tome može li predloženi projekt uzrokovati pogoršanje ili utjecati na mogućnost vodnog tijela da postigne dobro stanje/potencijal stoga jer je tu procjenu potrebno poduzeti ex-ante (prije provedbe promjene). Kad je riječ o učincima, također su važne mjere ublažavanja koje bi trebale biti sastavni dio (izrade)

45 novog projekta te kad je riječ o tome u kojoj se mjeri zbog primjene tih mjera ublažavanja pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala može izbjeći Mogu se poduzeti određene posebne mjere kako bi se smanjila nesigurnost, uključujući na primjer: uspostavom čvrste referentne točke za trenutačno stanje / potencijal (što je ključno za procjenu učinaka) primjenom osjetljivih metoda i dizajna praćenja, ali i osjetljivim sustavom klasifikacije (vidjeti odgovarajuće Smjernice Zajedničke provedbene strategije o praćenju i stanju procjene za tijela površinskih i podzemnih voda 68 ). U slučaju da je vrijednost jednog elementa kvalitete tek nešto viša od granične vrijednosti na temelju koje se razlikuju dva razreda stanja, pogoršanje zbog predloženog projekta moći će se jednostavnije i/ili teže utvrditi; dodatno praćenje poboljšanja referentne točke u pogledu trenutačnog stanja / potencijala vodnog tijela. To može osobito biti problem za vodna tijela čija se procjena temeljila na grupiranju ili za koja nedostaju pouzdane informacije o određenim elementima kvalitete; provođenje posebnih ispitivanja ili modeliranje očekivanih učinaka predloženog projekta (npr. posebna ispitivanja kojima se procjenjuju očekivani učinci na biologiju vode, primjena modela podzemnih voda za procjenu očekivanih učinaka na kvantitativno stanje podzemnih voda itd.); iskustva na temelju odnosa između pritiska i utjecaja pri postojećim promjenama (podaci dobiveni praćenjem na već postojećim sličnim promjenama) Razmjeran pristup temeljen na riziku, kojim se razlikuju jasno određeni slučajevi (npr. velike akumulacije) od predloženih projekata u kojima pogoršanje može biti manje izvjesno, može pomoći u uspostavi ravnoteže između smanjenja nesigurnosti i ulaganja resursa za procjenu (npr. pitanje koja su dodatna ispitivanja ili modeliranja potrebna i u kojoj mjeri u tom kontekstu vidjeti i poglavlje 4.1) Može se razmotriti i prilagodljivi pristup, ako je primjenjiv u odgovarajućem kontekstu planirane aktivnosti, npr. izdavanjem vremenski ograničenih dozvola za koje se procjenjuje da neće uzrokovati pogoršanje. Sve takve ograničene dozvole treba potkrijepiti procjenom primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i mjerama za nadzor, praćenje i procjenu učinaka vremenski ograničene modifikacije ili promjene na stanje / potencijal vodnog tijela. Nadalje, rezultati naknadnog praćenja (npr. u okviru projekta i redovnog praćenja na temelju Okvirne direktive o vodama) mogu se upotrijebiti kako bi se nakon provedbe projekta provjerili učinci stanja / potencijala vodnog tijela Konačno, primjena predostrožnog pristupa (uključujući razmatranja o najgorem scenariju) može pomoći da se izbjegnu situacije u kojima se na temelju ex-post ocjenjivanja pružaju dokazi da je do pogoršanja zaista došlo bez primjene ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Takve situacije treba izbjeći na način da se ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. primjenjuju i u slučajevima kada se ne može provesti razumna procjena rizika, unatoč naporima da se smanji nesigurnost, te stoga i dalje postoji znatna nesigurnost u pogledu učinaka planirane aktivnosti. To za takve slučajeve može biti važno i u pogledu transparentnosti i dokumentiranja dokaza kojima se potkrjepljuju odluke nadležnih tijela o potrebi provođenja ispitivanja na temelju članka 4. stavka

46 PROCJENA PRIMJENJIVOSTI NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 7. I USKLAĐIVANJE S DRUGIM DIREKTIVAMA Kako je prethodno navedeno, tijekom postupka odobrenja za novu modifikaciju, promjenu ili novu ljudsku aktivnost u području održivog razvoja potrebno je prije odobrenja utvrditi može li predloženi projekt uzrokovati pogoršanje ili utjecati na mogućnost vodnog tijela da postigne dobro stanje / potencijal. Taj se postupak u ovom kontekstu naziva procjena primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i važan je korak u određivanju potrebe za ispitivanjem na temelju članka 4. stavka 7. tijekom faze odobrenja projekta U Okvirnoj direktivi o vodama ne propisuju se konkretni koraci o načinu provedbe takve procjene. Međutim, u nedostatku takve procjene nameće se pitanje na koji način nadležna tijela mogu donijeti odluku o tome treba li provesti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. te može li se kao posljedica toga izdati odobrenje za projekt. Nadalje, nedostatak procjene primjenjivosti povlači sa sobom rizik od kršenja zahtjeva Okvirne direktive o vodama jer projekt može biti odobren, što dovodi to pogoršanja / nepostizanja dobrog stanja / potencijala, a da nisu zadovoljeni zahtjevi iz članka 4. stavka Iz toga proizlazi da bi procjena primjenjivosti trebala biti sastavni element faze odobrenja novog projekta. Trebala bi biti jednostavna i jasna u najvećoj mogućoj mjeri, no istovremeno i što detaljnija i sveobuhvatnija kako bi se postigli zadovoljavajući rezultati. U oba slučaja potrebno je dobro dokumentirati ishod, u slučaju zaključka da je potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. tijekom faze odobrenja, ali jednako tako u slučaju kad se ne očekuje pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala te je stoga potrebno provesti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Tome je osobito razlog da se osigura transparentnost postupka donošenja odluka, pokaže usklađenost i izbjegnu potencijalni problemi s dionicima i drugim nadležnim tijelima (npr. tijekom revizije ili provjere usklađenosti sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama) Ispitivanja provedena tijekom faze procjene primjenjivosti pružaju mogućnost za iskorištavanje sinergija s procjenama koje se mogu zahtijevati na temelju drugog zakonodavstva EU-a za zaštitu okoliša, osobito Direktive o PUO-u i Direktive o staništima. Treba napomenuti da u tom kontekstu mogu biti važne i odredbe Aarhuške konvencije te povezanih Direktiva EU-a Pristup za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. Cilj je procjene primjenjivosti u odnosu na članak 4. stavak 7. utvrditi može li predloženi projekt uzrokovati pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala (vidjeti poglavlje 3.4) te time zahtijevati ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti 5. poglavlje) tijekom faze odobrenja. Procjenom primjenjivosti odgovara se na sljedeća pitanja: Može li projekt imati učinke na stanje / potencijal vodnog tijela? Očekuje li se da će projekt uzrokovati pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala) Je li potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. tijekom faze odobrenja? Kako bi se predvidjeli učinci na stanje / potencijal, dostupnost pouzdanog skupa podataka, osobito u pogledu podataka o praćenju stanja vodnog tijela, kao i informacija o predloženom projektu, preduvjet je za učinkovitu provedbu procjene. Podaci povezani s projektom trebaju uključivati i informacije o 69 Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija); Vidjeti:

47 mjerama ublažavanja za pojedinačan projekt koje su sastavni dio projekta te koje je tijekom procjene potrebno uzeti u obzir jer su usmjerene na smanjenje negativnih učinaka Error! Reference source not found. u nastavku opisuje postupan pristup za procjenu primjenjivosti u pogledu članka 4. stavka 7. koji se potom podrobnije opisuje. Ako je došlo do izmjene predloženog projekta (npr. ako je tijekom ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. zaključeno da nisu poduzeti svi praktični koraci za ublažavanje štetnih učinaka vidjeti petlju povratnih informacija o međusobnoj povezanosti tijekom projekta, Error! Reference source not found.), relevantni koraci procjene primjenjivosti mogu se ponoviti kako bi se dobilo pouzdano ispitivanje očekivanih učinaka predloženog projekta. Na temelju mogućih informacija iz strateškog prethodnog planiranja (npr. za posebne sektorske razvojne planove i njihove utjecaje) i povezanih postupaka SPUO-a mogu se dobiti informacije za procjenu Slika 4: Pregled postupnog pristupa za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Za podzemne vode primjenjuju se različiti kriteriji kako bi se utvrdilo stanje tijela podzemnih voda (vidjeti poglavlje 3.4.2) 1. korak: Provjera potencijalnih učinaka Ovaj je korak provjera kako bi se utvrdilo postoji li mehanizam za bilo koje relevantne izravne i/ili neizravne učinke na različite elemente kvalitete kojima se utvrđuje stanje/potencijal predmetnog vodnog tijela ili više njih (vidjeti poglavlje 3.3). Svrha je ovog koraka općenito izdvojiti i isključiti projekte za koje je očito da neće utjecati na stanje / potencijal vodnog tijela te utvrditi elemente kvalitete na koje je u drugom koraku potrebno više usmjeriti pozornost u pogledu podrobnijeg ispitivanja.naglasak je na utvrđivanju elemenata koji su potencijalno izloženi utjecaju i pratećih elemenata kako bi se pomoglo osigurati razmjernost narednih procjena. Odgovarajuće potrebe u pogledu podataka za korak provjere mogu obuhvaćati, na primjer, sljedeće: dovoljno detaljne informacije o planu projekta (uključujući sve postojeće informacije o razmatranju alternativnih rješenja) i mjerama ublažavanja koje se primjenjuju;

48 utvrđivanje vodnih tijela koja su potencijalno izložena utjecaju, uključujući uzvodna i nizvodna vodna tijela, kao i obližnja vodna tijela (npr. obližnje tijelo podzemnih voda pored tijela površinskih voda ili obrnuto). veličinu svakog vodnog tijela; postojeće pritiske, trenutačno stanje / potencijal odgovarajućih tijela površinskih i podzemnih voda i povezanih elemenata kvalitete, kao i nezadovoljavajućih elemenata i informacija o udaljenosti omjera ekološke kvalitete od graničnih vrijednosti na temelju kojih se razlikuju dva razreda stanja, kopneni ekosustavi koji izravno ovise o podzemnim vodama itd.; cilj Okvirne direktive o vodama za vodno tijelo / planirane mjere ublažavanja / mjere u okviru Programa mjera plana upravljanja riječnim slivovima; druge projekte koji mogu uzrokovati kumulativne učinke; drugo zakonodavstvo na koje se to može odnositi (npr. Direktiva o PUO-u, Direktiva o staništima ili Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) Za male projekte koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive o PUO-u (2011/92/EU) može se razmotriti općenitiji pristup kako bi se smanjio teret procjene 70. U slučajevima malih modifikacija ili promjena, npr. koje se pojedinačno nadziru putem registracije na temelju općih obvezujućih pravila ili sličnih (npr. samolicencirajućih) inicijativa, potrebno je razmotriti mogućnost kombiniranih učinaka na stanje ili potencijal vodnog tijela. Time može doći do problema u slučaju kada kombinacija učinaka novih modifikacija (kasnijih primjena) može utjecati na stanje. Kada se u određenom vodnom tijelu očekuje veći broj novih modifikacija ili promjena, nadležno tijelo ili odgovarajući regulator na temelju Okvirne direktive o vodama trebali bi razmotriti vjerojatnost i važnost kombiniranih učinaka.u slučaju kada takvi učinci mogu štetno utjecati na stanje / potencijal vodnog tijela, to se može primijeniti kako bi se, po potrebi, revidiralo budući postupak odobrenja ili na drugi način uzeti u obzir pri preispitivanju općeg pravila kako bi se osigurala učinkovita procjena primjenjivosti na temelju članka 4. stavka Rezultat 1. koraka jest zaključak o mogućem utjecaju predloženog projekta na stanje/potencijal predmetnih vodnih tijela (tj. postoji li potencijalan mehanizam uzorka i posljedice?). Unaprijed određeni standardi (npr. za hidromorfološke promjene i njihove učinke na biološke elemente kvalitete) ili alati za provjeru, razrađeni na čvrstoj znanstvenoj osnovi, mogu pomoći procijeniti može li projekt imati relevantne učinke Ako je odgovor negativan, dokaze koji idu u prilog tom zaključku potrebno je dokumentirati u okviru postupka odobrenja te daljnje procjene nisu potrebne; Ako je odgovor pozitivan ili postoji određena neizvjesnost, prelazi se na 2. korak korak: Razmatranje daljnjih ispitivanja Drugi je korak razmatranja kako bi se utvrdile daljnje potrebe u pogledu podataka i odredile nužne procjene potrebne za utvrđivanje važnosti učinaka na elementa kvalitete. To je priprema za 3. korak prikupljanje podataka i procjena čiji je cilj odgovoriti na pitanje očekuje li se da će predloženi projekt uzrokovati pogoršanje ili ugroziti poboljšanje dobrog stanja / potencijala Drugi korak usmjeren je na potrebna ispitivanja za elemente kvalitete koji su potencijalno izloženi utjecaju i prateće elemente (npr. različiti biološki i hidromorfološki elementi kvalitete, kemijski i fizičko- 70 Vidjeti Smjernice br. 20 Zajedničke provedbene strategije 71 Kao praktičan primjer, u Nizozemskoj se upotrebljava registar kumulacija za dozvoljene i nedozvoljene modifikacije kako bi se vodila evidencija o kumulativnim učincima. Tim se registrom potom koristi nadležno tijelo pri procjeni novih projekata kako bi se provjerilo postoje li pogoršanja

49 kemijski elementi kvalitete, kriteriji kojima se utvrđuje kvantitativno stanje podzemnih voda itd.). Drugim korakom ujedno se omogućuje utvrđivanje postojećih nedostataka u pogledu podataka (npr. podaci o praćenju koji nedostaju za određen element kvalitete) za koje je potrebno dodatno (ad-hoc) prikupljanje i analiziranje podataka za dovršetak skupa podataka Kad je riječ o elementima kvalitete u kojima su utvrđeni potencijalni uzročni mehanizmi, drugi korak omogućuje prvu razliku između očekivanih privremenih ili lokalnih učinaka u kontekstu vodnog tijela i dugoročnih učinaka ili učinaka na razini vodnog tijela. Nisu potrebne daljnje procjene za elemente kvalitete za koje u prvom koraku nije utvrđena moguća uzročna veza. U slučaju nesigurnosti (npr. uzročna veza ili privremeni/lokalni učinci) za predmetni element treba poduzeti sljedeći korak Tada treba utvrditi potencijal za usklađivanje prikupljanja i procjena podataka koji se mogu zahtijevati na temelju drugog zakonodavstva u području zaštite okoliša (npr. provedba postupka PUO-a ili potrebnih procjena na temelju Direktive o staništima), pri čemu se pruža mogućnost ostvarivanja koristi od sinergija (vidjeti poglavlje 4.2) korak: Prikupljanje podataka i procjena U trećem koraku provodi se potrebno prikupljanje i procjena podataka, kako je definirano u drugom koraku. Svrha je ovog koraka utvrditi očekivani učinak projekta (uključujući njegove mjere ublažavanja) na stanje ili potencijal predmetnih vodnih tijela na razini elementa kvalitete (tj. uzrokovanje pogoršanja ili ugrožavanje očekivanog poboljšanja). Kako bi se utvrdili učinci elemenata kvalitete za donošenje zaključka mogu, na primjer, biti potrebna ispitivanja stručnjaka i/ili modeliranje. Potencijal za sinergije za zajedničko/koordinirano prikupljanje i procjenu podataka s drugim zakonodavstvom u području zaštite okoliša (npr. Direktivom o PUO-u ili Direktivom o staništima) primjenjuje se u trećem koraku U ispitivanjima važnosti učinaka ne bi trebalo uzeti u obzir samo trenutačno stanje / potencijal nego i planirana poboljšanja zbog provedbe mjera iz planiranja upravljanja riječnim slivovima (npr. mjere obnove) radi postizanja dobrog stanja / potencijala. Stoga će možda trebati uzeti u obzir kumulativne učinke drugih intervencija (vidjeti poglavlje 3.6). Procjenom treba donijeti i zaključak o vremenskom rasponu učinaka (vidjeti poglavlje 3.3.1) Ako se kao rezultat trećeg koraka pokaže da se za predloženi projekt ne očekuje da će uzrokovati pogoršanje vodnog tijela na razini elementa kvalitete ili ugroziti poboljšanje ili ako se očekuje da će učinci biti samo privremeni, dokaze koji idu u prilog tom zaključku potrebno je dokumentirati u okviru postupka odobrenja, nije potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. i odobrenje se može dodijeliti u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Ako se očekuje da će projekt uzrokovati pogoršanje vodnog tijela na razini elementa kvalitete ili ugroziti poboljšanje, prelazi se na četvrti korak korak: Ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Ako se očekuje da će projekt uzrokovati pogoršanje / ugroziti postizanje dobrog stanja / potencijala, potrebno je dokumentirati dokaze i pokrenuti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Projekt se može odobriti samo ako su zadovoljeni uvjeti navedeni u članku 4. stavku 7. točkama od (a) do (d) te time i ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Slijedi da ako nisu zadovoljeni uvjeti i ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7., projekt se ne može odobriti na temelju Okvirne direktive o vodama. Uvjeti i zahtjevi za ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. navedeni su u poglavlju

50 Studija slučaja 3: Alat za provjeru procjene usklađenosti na temelju Okvirne direktive o vodama razvijen za JASPERS Država: EU28 JASPERS (Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama predstavlja partnerstvo Europske komisije i Europske investicijske banke kojim se nastoji poboljšati kvaliteta ulaganja uz potporu fondova ESI (Europski fond za regionalni razvoj, EFRR, i Kohezijski fond te sredstva Instrumenta pretpristupne pomoći). Njime se javnim tijelima i korisnicima pruža širok spektar usluga koji obuhvaća savjetodavnu pomoć, pomoć u izgradnji kapaciteta i pomoć za preispitivanje kvalitete projekta. JASPERS pruža i savjetodavnu pomoć Instrumentu za povezivanje Europe. Kako bi se utvrdilo je li potrebno primijeniti ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7., razvijena je provjera u kojoj se primjenjuje pristup od četiri koraka kako bi se utvrdila usklađenost s Okvirnom direktivom o vodama na razini projekta: 1. Razumijevanje konteksta i koraka provjere na razini elementa: Postoji li potencijalan uzročni mehanizam za učinak na stanje / potencijal vodnog tijela? Ako je odgovor negativan, sačuvajte evidenciju radi revizije, no nije potrebna daljnja procjena. Ako je odgovor pozitivan, idite na drugi korak. 2. Utvrđivanje područja primjene: Razmotrite jesu li učinci privremeni ili nisu znatni na razini vodnog tijela te mogu li se isključiti kombinirani učinci. Procjena na temelju Okvirne direktive o vodama zahtijeva se samo za elemente koji mogu biti izloženi utjecaju. 3. ispitivanja: prikupljanje i ocjenjivanje podataka. Razmislite o mjerama ublažavanja. Postoji li rezidualan učinak na stanje u skladu s Okvirnom direktivom o vodama? Ako je odgovor pozitivan, idite na četvrti korak. 4. Primijenite ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. (kako je razrađeno u Smjernicama br. 35 Zajedničke provedbene strategije). Ranija verzija alata za provjeru upotrebljavana je za projekte u Poljskoj (za zaštitu od poplava) i u Latviji (za razvoj luka koje je uključivao jaružanje). JASPERS trenutačno radi na daljnjoj razradi i ispitivanju alata za provjeru na konkretnim slučajevima u cilju proširenja primjene na pomoć pri pripremi projekta i buduće aktivnosti osposobljavanja s kolegama. Taj će rad početkom biti dostupan u odjeljku knjižnice webmjesta JASPERS-ova Centra znanja i učenja. Za više informacija obratite se na jaspersnetwork@eib.org. Poveznice: Studija slučaja 4: Program izgradnje željezničkog kolosijeka High Speed 2 1. faza (od Londona do West Midlandsa) Država: Ujedinjena Kraljevina (UK) Projekt HS2 program je nacionalne vlade vrijedan više milijuna funti kojim će se omogućiti brza željeznička linija od Londona i južnog dijela Englesko do njezina sjevernog dijela. Prva faza obuhvaća četiri vodna područja (rijeke Temze, Severn i Humber te rijeka Istočne Anglije) i može imati utjecaj na 61 tijelo površinskih voda te 15 tijela podzemnih voda. Od 61 tijela površinskih voda za koja je prvotno provedena procjena, ni za jedan element programa nije procijenjeno da će sigurno dovesti do neusklađenosti s ciljem za vodna tijela. Međutim, u konačnici je za pet elemenata utvrđen rizik od pogoršanja ili sprečavanja postizanja dobrog ekološkog stanja / dobrog ekološkog potencijala zbog prve faze izgradnje projekta HS2. Od 15 tijela podzemnih voda za koja je prvotno provedena procjena, u konačnici je za njih četiri utvrđen rizik od pogoršanja ili sprečavanja postizanja dobrog ekološkog stanja zbog prve faze izgradnje projekta HS2. Preostala su tijela površinskih ili podzemnih voda klasificirana su kao da za njih ne postoji rizik ili zbog uključivanja mjera ublažavanja ili drugih mjera koje proizlaze na temelju dodatnih odredbi. U ožujku objavljen je dokument Pregled procjene usklađenosti s Okvirnom direktivom o vodama u kojem se za pojedinačna vodna tijela navodi više pojedinosti o tome zašto može doći do pogoršanja, zajedno s općenitim mjerama ublažavanja, te se pružaju informacije o tome kako uspješno proći četiri ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Procjena slijedi predostrožan pristup temeljen na riziku, a Agencija za zaštitu okoliša zahtijevala je da se zajamči da će se izvijestiti i pružiti pojedinosti o svim potencijalnim štetnim

51 učincima, čak i ako postoji vrlo mala vjerojatnost njihove pojave ili je opseg tog učinka ograničen; bilo je glavno osigurati da se učinci Okvirne direktive o vodama i dalje razmatraju i rješavaju u razvoju plana te u fazi odobrenja. Poveznice: - MS United Kingdom Case Study.pdf Studija slučaja 5: Ocjena utjecaja mjera plana upravljanja poplavnim rizicima radi procjene članka 4. stavka 7. Država: Italija Područje studije slučaja nalazi se u području sjevernih Apenina, točnije na području Toskane (otprilike km2, 60 % površine područja). Cilj je procijeniti utjecaje strukturne mjere Plana upravljanje poplavnim rizicima na vodno stanje / potencijal. Postupak je primijenjen na sva tijela površinskih voda područja, od malih rijeka površine otprilike 10 km 2 do glavnim riječnih kanala poput rijeke Arno (nizvodni dio), slivno područje površine otprilike 8000 km 2. Strukturne mjere Plana upravljanja poplavnim rizicima mogu uzrokovati fizičku promjenu vodnog tijela jer mogu obuhvaćati promjenu na uzdužnom ili poprečnom dijelu rijeke, uključujući obnovu nasipa, podizanje brana, preusmjeravanje prelijevanja, područja za proširenje s povezanim dovodnim / odvodnim kanalima, obnavljanje obale rijeke. Kako bi se unaprijed procijenila mogućnost primjene članka 4. stavka 7., u drugom ciklusu Plana upravljanja riječnim slivovima vodnog područja sjevernih Apenina uključena je detaljna analiza strukturnih mjera Plana upravljanja poplavnim rizicima. Sve intervencije temeljene na fizičkoj promjeni rijeke ili jezera georeferencirane su i povezane s jednim vodnim tijelom ili više njih. Popis intervencija obrane od poplava naveden je u posebnom dijelu izvještajnog obrasca vodnog tijela u izvršnom informacijskom sustavu Plana upravljanja riječnim slivovima (vidjeti u nastavku)

52 Izvadak iz izvršnog informacijskog sustava za Plan upravljanja riječnim slivovima područja sjevernih Apenina Gornji dio obrasca vodnog tijela. Budući da su povezane intervencije uglavnom planirane mjere koje je potrebno definirati u smislu hidrauličnim rješenja i strukturnih pojedinosti, cilj je predloženog popisa, koji se odnosi na svako vodno tijelo, usmjeriti pozornost na buduću potencijalnu primjenu članka 4. stavka 7. za zainteresirana vodna tijela. Time su obuhvaćeni sljedeći analitički koraci: Prikupljanje detaljnih podataka projekta koji se odnose na strukturne karakteristike: o geometrijske dimenzije intervencije: duljina površina obujam o veličinu dijela vodnog tijela na kojem je došlo do utjecaja i usporedbu s ukupnom duljinom / površinom vodnog tijela o geomorfološke indekse (tj. IQM) ex ante + ex post ocjenjivanje Usporedba s graničnim vrijednostima (definiranima na razini područja) Stvarni učinak u smisli fizičke promjene biti će ispitan u razvoju planiranih aktivnosti, primjenom zajedničkih kriterija za ocjenjivanje morfološke promjene i prihvatljivosti na temelju članka 4. stavka 7. Opisanim postupkom ostvarene su opće koristi za učinkovitu i koordiniranu analizu povezanosti Plana upravljanja riječnim slivovima i Plana upravljanja poplavnim rizicima. Izvješćivanjem o svim strukturnim intervencijama kojima se potencijalnu mijenjaju fizičke karakteristike vodnih tijela na službenom informativnom obrascu omogućuje se da javni i privatni dionici postanu svjesni potencijalne primjene članka 4. stavka 7. Rasprava o stvarnom utjecaju mjera zaštite od poplava može se primijeniti već u fazi idejnog projekta radi provedbe uključivijeg postupka u pogledu odabira tehničkih rješenja te upoznatosti s izuzećima od postizanja ciljeva u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Gledajući s kritičkog aspekta, pitanja koja se odnose na financijska sredstva mogu promijeniti ili poništiti tehničku analizu zbog čega može doći do nepotpunih ili samo djelomično korisnih projektnih odabira. Poveznice: Usklađivanje procjena s PUO-om i Direktivom o staništima Za predloženi projekt možda neće biti potrebne samo procjene u kontekstu članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama, nego, ovisno o veličini, naravi i lokaciji projekta, i postupak PUO-a u skladu s Direktivom o PUO-u ili procjene prihvatljivosti u skladu s Direktivom o staništima u odnosu na područja obuhvaćena mrežom Natura 2000 u kojima je došlo do utjecaja (vidjeti poglavlje 2.8). Potrebno je osigurati i usklađenost s drugim odgovarajućim zakonodavstvom (vidjeti i članak 4. stavak 7. točku (c) Okvirne direktive o vodama). Kao takvo, grupiranje procjena i usklađivanje mogu biti učinkoviti (npr. u pogledu prikupljanja podataka i sudjelovanja javnosti) 72, čime se pruža mogućnost za iskorištavanje 72 Na primjer, vidjeti Smjernice o usklađivanju postupaka procjene utjecaja na okoliš za projekte energetske infrastrukture od zajedničkog interesa, Smjernice Komisije za racionalizaciju procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju članka 2. stavka 3. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš

53 sinergija i smanjenje opsega posla u procjenama koje su potrebne za projekt predložen na temelju različitih zakonodavstava Iako je takvo usklađivanje obvezno prema potrebi u pogledu postupka PUO-a i procjene prihvatljivosti na temelju Direktive o staništima, pojedinačne države članice odlučuju hoće li ga primijeniti na Direktivu o PUO-u i Okvirnu direktivu o vodama Pozivajući se na pristup i različite korake za procjenu primjenjivosti u odnosu na članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama kako je opisano u prethodnom poglavlju, potrebni su istovjetni koraci na temelju Direktive o PUO-u i Direktive o staništima (kada se primjenjuju) koji bi se mogli poduzimati zajedno s koracima na temelju Okvirne direktive o vodama. To se osobito odnosi na provjeru, utvrđivanje opsega i prikupljanje potrebnih podataka. Takav usklađeni postupak može dovesti do znatne uštede troškova i vremena, osobito u odnosu na fazu prikupljanja podataka koja se može zajednički provesti nakon što se u prethodnim koracima razjasne zahtjevi u pogledu podataka na temelju pojedinačne Direktive Međutim, treba imati na umu da je u svakoj direktivi stavljen drukčiji naglasak na različita ispitivanja, stoga bi se različiti koraci postupka trebali provesti u skladu sa zahtjevima za pojedinu direktivu 74. Ako su ispunjeni uvjeti jedne direktive, ali ne i druge, nadležna tijela ne mogu odobriti projekt jer u takvu slučaju projekt ipak krši zakonske odredbe EU-a. Umjesto toga, treba razmotriti može li se projekt izmijeniti na način da zadovoljava zahtjeve svih relevantnih direktiva Error! Reference source not found. navodi korake za procjenu primjenjivosti u odnosu na članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama te istovjetne korake na temelju Direktive o PUO-u i Direktive o staništima. U nastavku su podrobnije opisani zahtjevi na temelju Direktive o PUO-u i Direktive o staništima te odnos i povezanost s člankom 4. stavkom 7. Daljnje informacije mogu se pronaći i u poglavljima (PUO), (Direktiva o staništima) i Prilogu A (tablica usporednog pregleda). 73 Vidjeti Smjernice Komisije za racionalizaciju procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju članka 2. stavka 3. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš 74 Sinergije se ipak mogu upotrijebiti, tamo gdje je moguće, na primjer u pogledu pronalaženja alternativnih rješenja ili mjera ublažavanja

54 1314 Slika 5: Usklađivanje procjene u na temelju Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima i Direktive o PUO-u

55 Projekti koji podliježu postupku PUO-a Direktivom o PUO-u nastoji se prije odobrenja projekata koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš osigurati njihova odgovarajuća procjena. Prije donošenja bilo koje odluke kojom bi se omogućio nastavak projekta, potrebno je utvrditi i procijeniti moguće učinke na okoliš (s aspekta izgradnje, rada ili rušenja) Procjena je obvezna za projekte navedene u Prilogu I. Direktivi za koje se smatra da imaju značajne učinke na okoliš (na primjer: brane i ostala postrojenja za zadržavanje ili trajno skladištenje vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane vode veća od 10 milijuna kubičnih metara) (str. 15., Prilog I.) Drugi projekti navedeni u Prilogu II. Direktivi (na primjer unutarnji plovni putovi, projekti koji nisu obuhvaćeni Prilogom I., gradnja kanala i radovi za obranu od poplava; projekti urbanističkog razvoja) ne podliježu automatski postupku PUO-a. Države članice imaju diskrecijsku slobodu odlučiti na temelju pojedinačnog slučaja ili u skladu s graničnim vrijednostima ili određenim kriterijima (npr. veličina), lokacijom (osobito područja osjetljivog okoliša) i potencijalnim utjecajem (površina na kojoj je došlo do utjecaja, trajanje) mogu li ti projekti imati značajne učinke na okoliš i trebaju li podlijegati postupku PUOa. Postupak utvrđivanja mogu li projekti na temelju Priloga II. imati značajne učinke na okoliš te trebaju li stoga podlijegati procjeni naziva se provjera na temelju Direktive o PUO-u. Utvrđivanje opsega nije obvezno, već prihvaćeno kao dobra praksa U okviru prava EU-a ponekad se zahtijeva nekoliko procjena utjecaja na okoliš za jedan projekt. Svaka je od tih procjena osmišljena tako da se njome maksimalno unaprijedi zaštita okoliša određene vrste. Međutim, budući da je potrebno ispuniti višestruke zakonske zahtjeve i provesti višestruke usporedne procjene, u primjeni tih zahtjeva i provedbi procjena može doći do kašnjenja, odstupanja i administrativnih nesigurnosti. Direktivom o PUO-u predviđaju se poboljšani postupci procjene, što dovodi do djelotvornijeg i učinkovitijeg ishoda (članak 2. stavak 3. Direktive o PUO-u, kako je izmijenjeno) Utvrđeni su sljedeći potencijali za sinergije i usklađivanje procjena koje se zahtijevaju na temelju Direktive o PUO-u i članka 4. stavka 7.: Procjena može li projekt dovesti do pogoršanja stanja / potencijala vodnog tijela ili odgovarajućeg elementa kvalitete (članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama). Ta procjena može biti dio procjene čimbenika vode (članak 3. Direktive o PUO-u). Zajedničko/koordinirano prikupljanje podataka za odgovarajuće procjene; Definiranje mjera ublažavanja za smanjenje štetnih učinaka; Procjena komponente procjene boljih ekoloških opcija specifične za pojedinačan projekt u skladu s člankom 4. stavkom 7. točkom (d) Okvirne direktive o vodama i člankom 5. stavkom 1. točkom (d) Direktive o PUO-u; Sinergije u smislu savjetovanja prije odobrenja projekta primjenom postupka PUO-a za javno savjetovanje u slučaju da projekt treba odobriti unutar ciklusa upravljanja riječnim slivovima U tom je kontekstu važno napomenuti da količina pojedinosti u izvješću o okolišu koja se zahtijeva na temelju Direktive o PUO-u može biti manja od onog što bi se zahtijevalo za procjene u odnosu na 75 Vidjeti stranice 11. i 12. Smjernica Zajedničke provedbene strategije:

56 članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama. U okviru Direktive o PUO-u ne zahtijeva se (ali se ni ne sprječava) procjena na razini elementa kvalitete, već procjena mogućeg značajnog utjecaja projekta na vodu (članak 3. Direktive o PUO-u) 76. To se može objasniti činjenicom da se postupkom PUO-a procjenjuju utjecaji projekta na okoliš, dok se procjenom na temelju članka 4. stavka 7. obuhvaćaju utjecaji na vodno tijelo. Drugim riječima, provedba postupka PUO-a ne jamči ispunjavanje uvjeta iz članka 4. stavka 7., ali mogla bi tome pridonijeti ako su procjene usklađene U slučajevima kada projekt podliježe postupku PUO-a, taj se postupak na temelju dobre prakse može provesti u bliskoj koordinaciji s procjenom primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. tijekom faze prikupljanja i procjene podataka 77. Države članice mogu pritom na nacionalnoj razini uspostaviti postupak PUO-a / pristup kojim se ispituju svi zahtjevi članka 4. stavka 7. na temelju kojih će se procijeniti svi projekti kojima se potencijalno pogoršava voda ili sprečava postizanje okolišnih ciljeva za vodu. To se može učiniti i ako projekti nisu obuhvaćeni područjem primjene Priloga I. i II 78. Njihovom integracijom pruža se mogućnost donošenja novog pristupa optimiziranju uzajamnih sinergija i najvećem mogućem smanjenju sukoba među njima. Studija slučaja 6: Razvoj okvira procjene na temelju članka 4. stavka 7. i poveznica s postupkom PUOa Država: Hrvatska (HR) Procjena na temelju članka 4. stavka 7. u Republici Hrvatskoj povezana je s postupkom PUO-a kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i pojednostavnili postupci za novi razvoj. Jasno je da postupak PUO-a i procjena na temelju članka 4. stavka 7. imaju elemente koji se preklapaju, kao što su postupci prikupljanja podataka i sudjelovanja javnosti. U integriranom postupku nadležna tijela mogu donijeti jedinstvenu odluku na temelju dogovorenog skupa podataka i razmatranja svih aspekata zaštite okoliša (ne samo postizanja ciljeva u smislu Okvirne direktive o vodama). Dostupnost potpunih informacije od iznimne je važnosti, osobito u slučaju većih projekata koji imaju značajne utjecaje i za koje je potrebno navesti obrazloženje potrebno za primjenu članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama. Autor studije o utjecaju na okoliš u sklopu studije mora analizirati utjecaje projekta na vodna tijela (u smislu postizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama), čime se utvrđuje opseg i važnost takvih utjecaja. Prema potrebi, prikuplja podatke i obrazlaže primjenu odredbi članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama. Treba napomenuti da ako se ne zahtijeva postupak PUO-a, kao dio postupka odobrenja u pogledu vode Zakonom o vodama predviđa se usporediv postupak za procjenu na temelju članka 4. stavka 7. Treba napomenuti da se isti postupak primjenjuje za Planove i Programe koji podliježu postupku SPUO-a. Cjelokupni postupak koji se odnosi na utvrđivanje utjecaja projekta na stanje voda u smislu ciljeva Okvirne direktive o vodama temelji se na podacima i informacijama sadržanima u trenutačnom Planu upravljanja riječnim slivovima u kojem je u skladu s odredbama Zakona o vodama sadržan Plan upravljanja poplavnim rizicima koji je donijela hrvatska vlada. Na taj su način stanje vodnog tijela koje je utvrđeno i program mjera predviđen trenutačnim Planom upravljanja riječnim slivovima poslužili kao početna točka za utvrđivanje potencijalnih utjecaja budućih aktivnosti i projekata u slivu. Time su ujedno omogućeni kontinuirano priopćavanje i razmjena informacija između Plana upravljanje riječnim slivovima i (planiranih) razvoja u slivu, a autori su dobili bolji uvid i pouzdane prateće podatke za ažuriranje plana upravljanja riječnim slivovima. Uvidom u cjelokupan postupak dolazi se do sljedećih ključnih zaključaka: 76 U članku 3. Direktive o PUO-u navodi se: U procjeni utjecaja na okoliš utvrđuje se, opisuje i procjenjuje na odgovarajući način, u svjetlu svakog pojedinog slučaja, izravni i neizravni značajni utjecaji projekta (...). 77 Za detaljnije informacije o takvim pristupima vidjeti npr. Smjernice o usklađivanju postupaka procjene utjecaja na okoliš za projekte energetske infrastrukture od zajedničkog interesa, Smjernice Komisije za racionalizaciju procjena utjecaja na okoliš koje se provode na temelju članka 2. stavka 3. Direktive o PUO-u 78 To je u skladu s uvodnom izjavom (3) Direktive o PUO-u na temelju koje države članice mogu donositi stroža pravila za zaštitu okoliša

57 Podaci o vodnim tijelima koji se prikupljaju za potrebe Plana upravljanja vodnim slivovima predstavljaju dragocjen izvor za postupak PUO-a i za procjenu na temelju članka 4. stavka 7. te postoji značajna potreba za takvim podacima. Usporedna procjena na temelju članka 4. stavka 7. i postupak PUO-a te određeni zajednički elementi postupka smatraju se praktičnima. Poveznice: Plan upravljanja riječnim slivovima (kao i Plan upravljanja poplavnim rizicima) te prateći dokumenti objavljeni su na Projekti relevantni za područja obuhvaćena mrežom Natura Cilj je direktiva o pticama i staništima pridonijeti postizanju bioraznolikosti očuvanjem prirodnih staništa i divljeg biljnog i životinjskog svijeta. Ključni alat za to jest uspostava područja u sklopu mreže Natura i razumno upravljanje njima. U članku 6. Direktive o staništima utvrđuje se zahtjev za upravljanjem i zaštitom područja obuhvaćenim mrežom Natura koja se smatraju područjima od značaja za Zajednicu (države članice naknadno su ih označile kao posebna područja očuvanja na temelju Direktive o staništima i područja posebne zaštite na temelju Direktive 2009/147/EZ o pticama Okvirnom direktivom o vodama i Direktivom o staništima omogućuje se primjena izuzeća, iako postoje određene razlike u postupcima i okolnostima. Člankom 6 stavcima 3. i 4. Direktive o staništima utvrđuje se postupak za procjenu i odobravanje planova i projekata koji mogu utjecati na područja mreže Natura Cilj je članka 6. stavka 3. izbjeći štetne učinke planova i projekata na područjima obuhvaćenima mrežom Natura i time zadržati integritet tih područja te cjelovitost mreže i njezinih značajki. Stoga je potrebno provesti procjenu prihvatljivosti svih planova ili projekata koji mogu imati učinak na područje u svjetlu ciljeva očuvanja područja Korak iz procesa na temelju članka 6. stavka 3. u kojem se utvrđuje je li vjerojatno da će projekt ili plan prouzročiti znatne posljedice na područje mreže Natura 2000, samostalno ili u kombinaciji s drugim planovima i projektima, odgovara onome što se uobičajeno naziva postupak provjere. Ako nakon provjere nije moguće isključiti da će plan ili program imati značajne posljedice na područje, potrebna je procjena prihvatljivosti Slično, iako nije izričito navedeno, utvrđivanje opsega prihvaćeno je kao dobra praksa čiji je cilj precizno odrediti potencijalna pitanja koja bi trebala biti obuhvaćena procjenom prihvatljivosti te odgovarajuće informacije koje je potrebno prikupiti. Naglasak procjene prihvatljivosti stavljen je na ciljeve očuvanja područja. Sve moguće mjere ublažavanja (npr. u vezi s lokacijom projekta, rasporedom, načinom izgradnje) moguće je razmotriti u kontekstu procjene prihvatljivosti kako bi se izbjegle štetne posljedice na cjelovitost područja U slučaju donošenja negativnog zaključka procjene prihvatljivosti, i dalje se mogu primijeniti odredbe članka 6. stavka 4., ako su zadovoljeni relevantni uvjeti (nedostatak alternativnih rješenja, postojanje imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, provedba kompenzacijskih mjera). Daljnje detaljne informacije nalaze se u dijagramu toka o posebnom postupku na temelju članka 6. stavaka 3. i 4. u skladu s Direktivom o staništima koji je naveden u Prilogu B Vidjeti odgovarajuće smjernice, dokumentaciju i sudsku praksu o primjeni članka 6. stavaka 3. i 4. na

58 ISPITIVANJE NA TEMELJU ČLANKA 4. STAVKA 7. I POVEZANOST S PLANOVIMA UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA Ako se na temelju procjene primjenjivosti u vezi s člankom 4. stavkom 7. (vidjeti poglavlje 4) očekuje da će nova modifikacija, promjena ili ljudska aktivnost u području održivog razvoja uzrokovati pogoršanje ili ugroziti mogućnost vodnog tijela (ili više njih) da postigne cilj dobrog stanja/potencijala, potrebno je tijekom postupka odobrenja provesti ispitivanje na temelju članka 4. stavka Provedbom ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. utvrđuje se može li se izdati odobrenje za projekt unatoč činjenici da projekt može uzrokovati pogoršanje / ugroziti postizanje dobrog stanja / potencijala. To je slučaj kada su zadovoljeni relevantni uvjeti navedeni u Okvirnoj direktivi u vodama koji su detaljnije opisani u sljedećim poglavljima. Ako nisu zadovoljeni uvjeti, projekt se ne može odobriti Postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. Za ispitivanje na temelju članka 4 stavka 7. potrebno je provesti određeni broj procjena koje bi trebale biti što jednostavnije i jasnije, no istovremeno i što detaljnije i sveobuhvatnije kako bi se postigli zadovoljavajući rezultati. Prikazuje ih Error! Reference source not found. u stupnjevitom pristupu. Ovaj dijagram toka trebao bi predstavljati praktičan alat kojim se prikazuju različiti koraci i odnosi procjena kada se za vodno tijelo na koje dolazi do utjecaja (ili više njih) razmatra primjena ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7.Primjenjuje se osnovna logika prethodnog dijagrama toka koji je razrađen za Smjernice br. 20 Zajedničke provedbene strategije 80 i dalje razvijen. Detaljnije su navedeni različiti koraci ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. i naznačena je iterativna povezanost s procjenom primjenjivosti u odnosu na članak 4. stavak 7. primjenjujući osnovu logiku da promjene u projektu mogu dovesti do promjena u pogledu učinaka koje mogu uzrokovati na stanje/potencijal vodnog tijela (ili više njih) zbog čega se može zahtijevati ponovno ocjenjivanje na temelju procjene primjenjivosti. Izmijenjeni ili preoblikovani projekt u specifičnim okolnostima možda čak neće uzrokovati pogoršanje ili ugroziti postizanje dobrog stanje / potencijala te time ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. postaje suvišno. Redoslijed različitih koraka koji predstavljaju različite zahtjeve na temelju Okvirne direktive o vodama ne prati strogo redoslijed teksta u Okvirnoj direktivi o vodama. To je učinjeno iz različitih razloga. Na primjer, razmatranja u skladu s prvim korakom (ublažavanje) i drugim korakom (bolja ekološka opcija), ali potencijalno i trećim korakom (postupak ponderiranja), mogu za posljedicu imati prilagodbe projekta. U takvu će slučaju možda biti potrebna iterativna ponovna procjena relevantnih elemenata, također i u okviru procjene primjenjivosti. To nije nužno slučaj za naredne korake u postupku. Kao što je slučaj sa svim izuzećima na temelju Okvirne direktive o vodama, tako se ni članak 4. stavak 7. ne može primjenjivati ako nisu ispunjene odredbe članka 4. stavaka 8. i 9. Drugim riječima, primjena izuzeća dozvoljena je samo kada se njima jamči barem jednaka razina zaštite kao i postojećim zakonodavstvom EU-a i pod uvjetom da se u drugim vodnim tijelima unutar istog vodnog područja trajno ne isključi ili ugrozi postizanje širih ciljeva Okvirne direktive o vodama. Zahtjevi za usklađivanje s tim odredbama dodatno su navedeni u 4. i 5. koraku. Projekt koji uzrokuje učinke na druga vodna tijela može se odobriti samo ako se izuzeća mogu obrazložiti i za ta druga vodna tijela na koja dolazi do utjecaja. U takvu slučaju razumno je unutar istog postupka primijeniti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. za vodna tijela na koja dolazi do utjecaja (vidjeti i poglavlje 3.5). Informacije o rezultatima relevantnih procjena i/ili postupaka odobrenja na temelju drugog zakonodavstva EU-a, prema potrebi, omogućuju provedbu četvrtog koraka ispitivanja na temelju 80 Vidjeti sliku 4. Smjernica br. 20 Zajedničke provedbene strategije

59 članka 4. stavka 7. (npr. relevantne procjene na temelju Direktive o PUO-u ili procjena prihvatljivosti na temelju Direktive o staništima vidjeti poglavlje 4.2). Konačno, ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. može se zaključiti i projekt odobriti u slučaju da su zadovoljeni uvjeti, kao i zahtjev da nadležno tijelo u planu upravljanja riječnim slivovima posebno navede i objasni razloge za te modifikacije ili promjene te da se alternativni ciljevi za vodno tijelo (ili više njih) revidiraju svakih šest godina. Treba napomenuti da se mehanizmima strateškog prethodnog planiranja (npr. za posebne sektorske razvojne planove) mogu omogućiti informacije za razradu odabira projekata, procjene u vezi s Okvirnom direktivom o vodama i cjelokupan postupak donošenja odluka, kao i različite korake ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. Nadalje, nije potrebno strogo slijediti različite korake kako navodi Error! Reference source not found., a najprikladniji redoslijed može ovisiti o pristupu i razini planiranja. Na primjer, za neke projekte može biti prihvatljivije provesti drugi korak (bolja ekološka opcija) prije prvog koraka (mjere ublažavanja), npr. u slučaju kada postoje mehanizmi strateškog prethodnog planiranja. Međutim, potrebno je osigurati da su ispunjeni različiti zahtjevi članka 4. stavka 7. Slika 6: Primjer za postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. i iterativnu povezanost s procjenom primjenjivosti na temelju članka 4. stavka U narednim su poglavljima detaljnije objašnjeni različiti koraci i razmatranja ispitivanja na temelju članka 4. stavka

60 Poduzimanje svih praktičnih koraka za ublažavanje negativnih utjecaja Jedan od uvjeta za dodjelu izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. jest da su poduzeti su svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela (članak 4. stavak 7. točka (a)). Drugim riječima, ovim uvjetom zahtjeva se poduzimanje svih praktičnih mjera koje dovode do manje količine pogoršanja uvjeta u vodnom tijelu na koje dolazi do utjecaja ili smanjenja učinaka kojima se ugrožava postizanje dobrog stanja / potencijala Okvirnom direktivom o vodama ne određuje se niti se ograničava definicija mjera ublažavanja 81. Praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja na stanje vodnog tijela koji su potrebni na temelju članka 4. stavka 7. stoga mogu obuhvaćati širok raspon mjera. Ono što je važno jest da je cilj tih mjera izbjeći ili smanjiti utvrđeni potencijalni učinak na stanje elementa kvalitete Okvirne direktive o vodama. Drugim riječima, mjerom će se smanjiti ili čak spriječiti rizik od pogoršanja ili ugrožavanja poboljšanja stanja koje se inače očekuje Najprikladnija vrsta mjere za ublažavanje negativnog učinka razlikovat će se ovisno o posebnim lokalnim okolnostima. Za one koji nisu upoznati sa zahtjevima direktiva EU-a o staništima i PUO-u, važno je razjasniti sljedeće važne točke: Mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere na temelju Direktive o staništima Iako mjere ublažavanja nisu izričito navedene u tekstu Direktive o staništima, one su dio uobičajene prakse i razmatraju se u kontekstu postupka procjene prihvatljivosti na temelju članka 6. stavka 3. Direktive. Tim se mjerama nastoje ukloniti, spriječiti ili smanjiti potencijalni utjecaji na predmetna područja obuhvaćena mrežom Natura Kao završni dio ispitivanja na temelju članka 6. stavka 4., Direktivom o staništima zahtijeva se osiguravanje kompenzacijskih mjera kako bi se nadoknadili negativni učinci plana ili projekta radi održavanja cjelokupne ekološke povezanosti mreže Natura U kontekstu Direktive o staništima, to najčešće znači obnavljanje ili ponovno stvaranje staništa na novom ili proširenom području koje je naknadno uvršteno u mrežu Natura 2000 kao nadoknada za utjecaje na postojeće područje koje je uzrokovao projekt odobren na temelju izuzeća u skladu s člankom 6. stavkom 4. Stoga mjere ublažavanja na temelju Direktive o staništima ne bi trebalo miješati s kompenzacijskim mjerama Ne postoji istovjetan zahtjev za takve kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama. Umjesto toga, Okvirnom direktivom o vodama dopušta se postojanje rezidualnih štetnih učinaka na stanje predmetnog vodnog tijela ako se može dokazati da su ispunjeni zahtjevi članka 4. stavka Mjere ublažavanja u kontekstu Direktive o PUO-u Mjere ublažavanja osobito su važne pri ocjenjivanju alternativnih rješenja na temelju Direktive o PUO- u, kako u pogledu jačanja izvedivosti projekata, tako i u pogledu bolje izrade projekta. U Direktivi o PUO- 81 Razlika između mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera istaknuta je u Smjernicama br. 20 Zajedničke provedbene strategije u kojima se navodi da se mjerama ublažavanja nastoji smanjiti ili čak zaustaviti negativan utjecaj na stanje vodnog tijela, dok se kompenzacijskim mjerama u drugom vodnom tijelu nastoje nadoknaditi neto negativni učinci projekta i njegove povezane mjere ublažavanja. 82 Tu je razliku potvrdio Sud vidjeti predmet C-521/12, točke

61 u ne definiraju se mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere niti se izričito naznačuju njihove razlike 83. Mjere predviđene za izbjegavanje, sprječavanje, smanjenje ili, po mogućnosti, nadoknadu bilo kojih utvrđenih značajnih štetnih učinaka na okoliš uobičajeno se nazivaju mjere ublažavanja, osim posljednje mjere, nadoknade, koja se može smatrati kompenzacijskom mjerom. Unatoč tome, kada se razmatraju različite vrste mjera ublažavanja na temelju Direktive o PUO-u, u dobroj praksi koja se razvija koju u Direktivi o PUO-u potkrjepljuju različita upućivanja na mjere predviđene radi izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja te, ako je to moguće, neutraliziranja izglednih značajnih štetnih utjecaja na okoliš prednost se daje mjerama koje se poduzimaju na izvoru (na terenu) u odnosu na one koje se poduzimaju izvan terena te se promiče primjena takozvane hijerarhije ublažavanja Kada je utvrđen potencijalan štetan utjecaj na okoliš, ovom se hijerarhijom,a temelju redoslijeda prioriteta, ističe potreba za: mjerama izbjegavanja izbjegavanje štetnih utjecaja, na primjer promjenom lokacije, načina ili vremenskog rasporeda aktivnosti ili primjenom drugih preventivnih mjera na izvoru; 2. mjerama smanjivanja primjenjuju se mjere na izvoru ili što je više moguće bliže izvoru učinka, čime se štetne utjecaje nastoji smanjiti na najmanju moguću mjeru ili na zanemarivu, nisku ili na drugi način prihvatljivu razinu; 3. mjerama neutraliziranja u slučaju rezidualnih štetnih učinaka (tj. utjecaja koji se ne mogu izbjeći ili se ne mogu više smanjiti na terenu), kako bi se ti učinci otklonili, neutralizirali ili na drugi način nadoknadili primjenom mjera na drugom mjestu, čime bi se pomoglo smanjiti neto štetan utjecaj na zanemarivu, nisku ili na drugi način prihvatljivu razinu Mjere ublažavanja u članku 4. stavku 7. točki (a) Okvirne direktive o vodama Iako ne postoji poseban zahtjev za primjenu hijerarhije ublažavanja pri razmatranju praktičnih koraka za ublažavanje štetnog utjecaja na stanje vodnog tijela u kontekstu Okvirne direktive o vodama, ipak se preporučuje primjena dobre prakse te provedba svih praktičnih mjera izbjegavanja ili smanjivanja učinaka na izvoru prije drugih mjera izvan terena Pojmom koraci, kako je navedeno u članku 4. stavku 7. točki (a), obuhvaćen je potencijalno širok niz mjera u svim fazama razvoja, uključujući uvjete dizajniranja, održavanja i rada postrojenja, obnovu i stvaranje staništa Tekst svi praktični koraci, analogno s pojmom praktični koji se primjenjuje u drugom zakonodavstvu, ukazuje na to da bi te mjere ublažavanja trebale biti tehnički izvedive, bez nerazmjernih troškova i biti kompatibilne s novom modifikacijom, promjenom ili ljudskom aktivnošću u području održivog razvoja. Zahtjevi u pogledu mjera ublažavanja za različite vrste promjena mogu se utvrditi u smjernicama (npr. smjernicama za pomagala za migraciju riba) ili posebnim referentnim dokumentima (npr. najbolja praksa u području okoliša, najbolje dostupne tehnike). Mjerama ublažavanja nastoji se štetne učinke na stanje vodnog tijela svesti na najmanju moguć mjeru ili ih zaustaviti i trebaju biti sastavni dio projekta. Te se mjere kao takve mogu poduzimati u i drugim vodnim tijelima sve dok do njihovih učinaka dolazi u vodnom tijelu za koje se primjenjuje članak 4. stavak 7. Ovisno o njihovu opsegu, na temelju određenih mjera ublažavanja u nekim slučajevima može doći do poboljšanja stanja. Ako nisu poduzete sve praktične mjere ublažavanja koje se mogu poduzeti, ne može se dodijeliti izuzeće na temelju članka Na primjer, u Direktivi 2014/52/EU na različitim mjestima upućuje se na predviđene mjere sprečavanja, smanjenja i, ako je to moguće, neutraliziranja značajnih štetnih učinaka i navodi se da bi države članice trebale osigurati da se provode mjere ublažavanja i kompenzacije

62 stavka 7. Ako se procijeni da bi se provedbom svih praktičnih mjera ublažavanja izbjeglo pogoršanje ili nepostizanje dobrog stanja / potencijala, nije potrebno kao rezultat procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. primijeniti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. (vidjeti iterativnu petlju povratnih informacija, Error! Reference source not found.) Primjer za mjere ublažavanja jest slučaj nove hidroelektrane čije važne mjere ublažavanja najčešće uključuju izgradnju funkcionalnih pomagala za migraciju riba za odgovarajuće vrste riba i/ili uspostavu ekoloških tokova. Primjeri za povezane vrste mjera ublažavanja obuhvaćeni su okvirom Zajedničke provedbene strategije (npr. djelovanje u pogledu dobrog ekološkog potencijala skladištenje vode 84 ). U slučaju novog crpljenja podzemnih voda, osim ograničenja količine podzemne voda koja se smije crpiti, mjere ublažavanja mogu uključivati mjere za prirodno zadržavanje vode radi dodatne obnove podzemnih voda čime se podupire održavanje ravnoteže između crpljenja i obnove podzemnih voda Mjere ublažavanja ne moraju nužnu biti samo hidromorfološke prirode. U nekim slučajevima, npr. kad je riječ o projektima koji uključuju crpljenje vode, mjere ublažavanja mogu uključivati i smanjenje onečišćenja iz točkastih ili raspršenih izvora kako bi se riješilo pitanje smanjenog kapaciteta razrjeđenja vodnog tijela zbog crpljenja i time izbjegle povećane koncentracije onečišćujućih tvari Imajući na umu širok raspon mogućih projekata, utjecaja i vrsta ublažavanja, razmatranjem svih različitih vrsta mjera ublažavanja koje je potrebno uzeti u obzir na temelju članka 4. stavka 7. točke (a) prekoračio bi se opseg ovih smjernica. Stoga je ovaj dio smjernica usmjeren na to na koji je način i kada u postupku procjene na temelju članka 4. stavka 7. i postupka odobrenja novih projekata potrebno razmotriti, utvrditi i pratiti sve praktične mjere ublažavanja. Razmatranje ublažavanja tijekom faze izrade projekta Mjere ublažavanja potrebno je razmotriti u početnoj procjeni primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. kako bi se utvrdilo može li projekt uzrokovati pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijal i time potaknuti primjenu ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7., kao i u samom ispitivanju na temelju članka 4. stavka 7. kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. Mjere ublažavanja za smanjenje štetnih učinaka mogu se zahtijevati kao uvjeti za odobrenje (dozvolu/licenciju) novog projekta te ujedno i kao zahtjevi za održavanje i praćenje učinkovitosti mjera ublažavanja (na primjer za osiguranje funkcioniranja pomagala za migraciju riba) te za potencijalne potrebe za promjenama Prikladno je sve praktične korake za ublažavanje štetnih utjecaja razmotriti već u ranoj fazi izrade projekta iz sljedećih razloga: kako bi se smanjili ili čak uklonili utjecaji na vodna tijela; radi razmatranja u početnoj procjeni primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. ako se može izbjeći pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala, neće biti potrebno ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. te time ni izuzeće na temelju članka 4. stavka 7.; ako se pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala ne može izbjeći za samo ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. jer je poduzimanje svih praktičnih koraka za 84 Zajedničko razumijevanje primjene mjera ublažavanja za postizanje dobrog ekološkog potencijala za znatno promijenjena vodna tijela 1. dio: Utjecaj skladištenja vode:

63 ublažavanje štetnih utjecaja sastavni dio zahtjeva kako bi se omogućilo izuzeće na temelju članka 4. stavka 7.; radi izbjegavanja dugotrajnih rasprava i nesigurnosti u pogledu projekta kojima bi se moglo nepotrebno odgoditi odobrenje; i na kraju, budući da je integracija mjera ublažavanja najčešće jeftinija i jednostavnija u ranoj fazi izrade projekta u odnosu na istraživanje mogućnosti ublažavanja nakon što je izrada dovršena, to može imati nekoliko prednosti, tj. u pogledu uštede troškova, ali i u pogledu povećanja učinkovitosti za administrativne postupke tijekom faze odobrenja projekta Nadležna tijela trebat će tijekom ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. ocijeniti jesu li svi praktični koraci za ublažavanje štetnih utjecaja uključeni kao dio predloženog projekta ili hoće li biti potrebne dodatne praktične mjere ublažavanja (osim onih koje je predložio vlasnik projekta) kako bi se smanjili utjecaji. Time može doći do promjena u početnoj izradi projekta i stoga može utjecati na rezultate procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. Stoga, uzimanje u obzir razumnih mjera ublažavanja može biti iterativan postupak koji može dovesti do ažurirane ocjene učinaka koje projekt zbog migracije može imati na stanje / potencijal vodnog tijela Za definiranje posebnih mjera ublažavanja sinergije s mogu postići postupkom PUO-a za projekte na temelju njezinog područje primjene, ali važno je napomenuti da je ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. potrebno provesti zasebno Znanje stečeno na temelju rezultata praćenja učinaka mjera ublažavanja koje su provedene kao dio programa mjera u prethodnim ciklusima planiranja može biti korisno za odabir odgovarajućih i učinkovitih mjera ublažavanja. Mogući zahtjevi za ublažavanje najčešće su navedeni u smjernicama koje se primjenjuju u postupcima odobrenja ili katalozima mjera razrađenima na nacionalnoj razini u kojima se navode i opisuju najnovije mjere i tehnologija / najbolja dostupna tehnologija / obvezni minimalni zahtjevi za različite vrste promjena. Potonji (katalozi mjera) ujedno su važni i za druge korake u provedbi Okvirne direktive o vodama kao što su postupak proglašavanja znatno promijenjenog vodnog tijela i razmatranje mjera ublažavanja pri definiranju ekološkog potencijala Mjere ublažavanja koje su navedene za postupak definiranja dobrog ekološkog potencijala ujedno su važne i za definiciju praktičnih mjera ublažavanja na temelju članka 4. stavka 7. točke (a). Treba ih smatrati polaznom točkom, ali u usporedbi s mjerama ublažavanja za definiciju dobrog ekološkog potencijala postojećeg znatno promijenjenom vodnog tijela raspon mjera ublažavanja na temelju članka 4. stavka 7. potencijalno je širi. Tomu je razlog to što je jednostavnije mjere ublažavanja integrirati već u fazi izrade projekta nego provesti mjere na postojećoj infrastrukturi. Još jedan važan razlog zašto mjere ublažavanja za dobar ekološki potencijal čine samo podskup onih mjera koje se mogu primijeniti u slučaju članka 4. stavka 7. jest taj što se načini izgradnje mogu izmijeniti kako bi se smanjili utjecaji, a ne postoji faza izgradnje za radove i aktivnosti u tijeku Kada postoje praktične mjere ublažavanja, no za neke od njih postoje nesigurnosti u pogledu veličine ili vremena njihovih učinaka na stanje, mogu se primijeniti načela prilagodljivog upravljanja Idejom prilagodljivog upravljanja omogućuje se potencijalno korisno rješenje u slučaju rezidualnih nesigurnosti. Stoga se na temelju ishoda dogovorenog programa praćenja mogu pružiti informacije za odluke o provedbi mjera za upravljanje učincima modifikacije ili promjene. Ideja prilagodljivog upravljanja važna je u sljedećim slučajevima:

64 dogovorena je vrsta mjera ublažavanja, ali nije u potpunosti jasno kada će i gdje one morati provesti; provodi se neispitana mjera ublažavanja i potreban je rezervni plan u slučaju da se novom mjerom ne ostvari željeni ishod; postoji razumna razina znanja o vjerojatnim implikacijama modifikacije ili promjene te velika sigurnost u pogledu učinkovitosti mjere kojom se podupire obnova, ali zbog velikog troška mjera će se provesti samo ako se praćenjem pokaže potreba za istom kako bi se izbjeglo pogoršanje ili ugrožavanje postizanja dobrog stanja / potencijala (vidjeti petlju povratnih informacija, Error! Reference source not found.) Konkretan primjer prilagodljivog upravljanja može uključivati situaciju u kojoj će aktivnosti jaružanja stvoriti nakupinu suspendiranog sedimenta i u kojoj postoji osobito osjetljiv ekološki resurs u kontekstu vodnog tijela unutar 2 km od aktivnosti jaružanja (na primjer, to može biti jedino dno s morskim travama ili područje uzgajališta riba u vodnom tijelu). Modeliranje koje je provedeno u sklopu procjene pokazalo je da je rizik od pogoršanja ekološkog resursa ograničen na određene kombinacije vremena i morskih mijena te je stoga, umjesto sprječavanja nastavka aktivnosti jaružanja, preporučeno praćenje razina suspendiranog sedimenta u stvarnom vremenu. Ako se praćenjem utvrdi da je nakupina nastala jaružanjem prešla crvenu liniju, jaružanje se privremeno obustavlja dok se uvjeti ne vrate u uobičajeno stanje.međutim, ako nakupina sedimenta redovito prelazi crvenu liniju, tada prilagodljiv odgovor može biti izmijeniti način jaružanja tako da se upotrijebe tehnike kojima se stvara manja količina suspendiranog sedimenta (ali koja je ujedno i manje produktivna). Studija slučaja 7: Razvoj i ublažavanje vodoopskrbe grada Država: Finska Novim zahvaćanjem podzemne vode crpljenjem planiralo se osigurati opskrbu vodom za piće velikoga grada koji ovisi o jednom izvoru vode, obližnjoj rijeci. Od označenih vodnih tijela na predloženom području procijenjeno je da za nekolicinu malih jezera i manji broj rijeka postoji rizik zbog zahvaćanja vode. Na tom području nalaze se i izvori i potoci koji nisu označeni kao vodna tijela. A. Vodovodno poduzeće prvotno je podnijelo zahtjev za izdavanje dozvole za crpljenje m 3 /dan. Zahtjev je odbijen zbog utjecaja na područja zaštićena Direktivom o staništima. Proces je ponovno započeo istraživanjem alternativnih rješenja za druga područja opskrbe vodom u krugu od 80 do 100 km od središta grada. B. Na temelju utvrđenih opcija provedena je interaktivna analiza donošenja odluke na temelju većeg broja kriterija. Cilj nije bio samo pronaći ekonomski, tehnički, društveno i ekološki održivu opciju, nego i poduprijeti otvorenu raspravu sudionika. Projektna je skupina u konačnici preporučila dvije alternativne opcije; jedna od njih bilo je izvorno područje, ali uz znatno manju količinu crpljenja vode. Kao glavni nedostaci alternativne opcije uočeni su nejasnoća u vezi s količinom i kvalitetom podzemne vode te znatno dulje vremensko razdoblje potrebno za provedbu projekta. C. Kao sredstvo ublažavanja na izvornom području odlučeno je premjestiti područja crpljenja vode, smanjiti njihov broj i smanjiti crpljenje na dnevnoj razini za dvije trećine, na m 3 /dan, što bi bilo najmanje moguće crpljenje potrebno da se razina sigurnosti za grad poveća od niske do srednje. Ujedno se odustalo i od regulacije razine vode na jezeru. Modeliranjem tijeka podzemne vode uočeno je da bi unatoč tim mjerama u nekim jezerima i potocima došlo do promjena u kvaliteti vode, osobito tijekom razdoblja niskog protoka. Stoga su predloženi dodatni načini smanjenja utjecaja: usmjeravanje vode iz određenih crpnih stanica do vodospremnika i smanjenje crpljenja određenih stanica tijekom niskog protoka. Predloženo je i blokiranje šumskih odvodnih kanala na određenim područjima. D. Kako bi se nadoknadio gubitak za izvore na području utjecaja, bit će obnovljen veliki broj izvora izvan tog područja. E. Izvješće o procjeni utjecaja mreže Natura za obnovljeni projekt i izvješća o ispitivanju terena i modeliranja zajedno s zahtjevima za odobrenje proslijeđeni su tijelu nadležnom za odobrenje. Tijekom postupka odobrenja nadležno će tijelo procijeniti jesu li načini i rezultati pouzdani te jesu li mjere

65 ublažavanja i kompenzacijske mjere dostatne u odnosu, npr., na zakon o očuvanju prirode, zakon o vodama i članak 4. stavak 7. Poveznice: Izvedivost ublažavanja Kako je prethodno navedeno, praktične mjere ublažavanja trebaju biti tehnički izvedive, ne smiju voditi do nerazmjernih troškova i trebaju biti kompatibilne s novom modifikacijom, promjenom ili novom ljudskom aktivnošću u području održivog razvoja Procjena praktičnih mjera ublažavanja može se provesti na temelju načela dobre prakse koja će se primijeniti na sve projekte određenog tipa. Međutim, pri odabiru praktičnih mjera ublažavanja postoji i komponenta specifična za pojedini slučaj. Određene mjere ublažavanja možda neće biti tehnički izvedive na specifičnoj lokaciji ili možda neće biti opravdane zbog specifičnih prirodnih uvjeta. Na primjer, osiguranje ekološkog toka i postavljanje pomagala za migraciju riba u slučaju hidroelektrana najčešće se zahtijevaju kao mjere ublažavanja za vodna tijela u područjima s ribama. Postavljanje pomagala za migraciju riba možda neće biti opravdano u vodnim tijelima izvan takvih područja na kojima nisu postojala prirodna staništa riba, međutim, možda će biti potrebno razmotriti kontinuitet sedimenta. Treba napomenuti da se staništa riba mogu obnoviti ako dođe do njihova gubitka zbog postojećeg pritiska Procjenjivanje znatno boljih ekoloških opcija Na temelju članka 4. stavka 7. točke (d) korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu se iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju. Stoga je nužno procijeniti alternativna sredstva za predložene nove modifikacije, promjene ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja U Smjernicama br. 20 u tom je kontekstu već navedeno da ta sredstva ili alternativna rješenja mogu uključivati alternativne lokacije, različite skale ili dizajne razvoja ili alternativne procese. Alternativna rješenja potrebno je procijeniti u ranim fazama razvoja te na odgovarajućoj geografskoj razini (npr. na razini EU-a, nacionalnoj razini, razini područja riječnog sliva), u odnosu na jasan pogled na korisne ciljeve koji su pruženi u okviru promjene. Za projekte unutar područja njezine primjene upotreba zahtjeva Direktive o PUO-u može pomoći procijeniti različite moguće alternative, no možda neće uvijek biti dovoljna Tehnička neizvedivost opravdana je ako ne postoji nijedno tehničko rješenje. Kad je riječ o nerazmjernim troškovima, razmjernost je procjena koja ima političku, tehničku i socijalnu dimenziju i koja se donosi na temelju gospodarskih informacija i analize troškova i koristi Opseg alternativnih sredstava može uključivati dvije dimenzije stratešku razinu i razinu specifičnu za pojedini projekt, a procjene na strateškoj razini mogu se iskoristiti za donošenje odluke u procjeni specifičnoj za pojedini projekt. 85 Za više detalja vidjeti Smjernice br. 1. Gospodarstvo i okoliš Zajedničke provedbene strategije: 8f19-4e39-a79e-20322bf607e1/Guidance%20No%201%20-%20Economics%20-%20WATECO%20(WG%202.6).pdf

66 Strateška razina Za ocjenjivanje znatno boljih ekoloških opcija potrebno je razmotriti strateške komponente koje nadilaze lokalnu razinu. Primjeri drugih sredstava za korisne ciljeve kojima služe te promjene mogu uključivati na primjer: druge oblike proizvodnje obnovljive energije, mjere za povećanje energetske učinkovitosti ili alternativne lokacije za proizvodnju hidroenergije, druge oblike za uspostavu ravnoteže između opskrbe energijom i njezine potražnje; procjenu kapacitete i mogućnosti za druge oblike prijevoza, npr. prijevoz željeznicom i/ili cestom za navigaciju; mogućnosti i učinke mjera za zadržavanje vode u pogledu zaštite od poplava; potencijale za mjere štednje vode za projekte opskrbe vodom za piće ili navodnjavanja; itd Ovisno o prirodi nove modifikacije, promjene ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja, razmatranje relevantnih sektorskih politika ključno je u tom kontekstu, uključujući na primjer akcijske planove obnovljive energije, Program TEN-T, planove upravljanje poplavnim rizicima, programe ruralnog razvoja itd. (vidjeti poglavlje 2). Drugim riječima, procjena na strateškoj razini kojom se uzimaju u obzir moguće opcije potrebna je radi donošenja informirane odluke o tome može li se opravdati pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala. Razmatranje životnog ciklusa (kao što je potražnja za energijom) isto tako može imati ulogu u postupku donošenja odluke 86. Razmatranje strateške komponente ujedno može pomoći u poboljšanju usklađenosti politika. U tom kontekstu mogu biti važni rezultati postupka SPUO-a u skladu sa Direktivom o SPUO-u koja se primjenjuje na planove i programe, no ne moraju uvijek biti dovoljni Naposljetku, potrebno je razmotriti potencijalne kumulativne učinke promjena (vidjeti Poglavlje 3.6). Budući d je važno razmotriti prostorni opseg utjecaja, strateška razina može poslužiti kao odgovarajuća razina za povezane procjene. Studija slučaja 8: Načela Međunarodne komisije za zaštitu Dunava (ICPDR) o održivom razvoju hidroenergije Država: Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (riječni sliv Dunava, uključujući devet država članica: (Austrija, Bugarska, Češka Republika, Njemačka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) i pet država nečlanica EU-a (Bosna i Hercegovina, Moldova, Crna Gora, Srbija i Ukrajina) Države u riječnom slivu Dunava planiraju izgradnju nove hidroelektrane kako bi se povećao udio energije iz obnovljivih izvora. Predmetne zemlje istodobno su posvećene postizanju ciljeva zaštite okoliša, uključujući iz Okvirne direktive o vodama. Priznajući izazove u pogledu razvoja održive hidroenergije u okviru postojećeg pravnog okvira i okvira politike, ICPDR je izradio Načela o održivom razvoju hidroenergije. U tom dokumentu preporučuje se primjena strateškog pristupa, uključujući stratešku (nacionalnu/regionalnu) razinu i razinu specifičnu za projekt. U dokumentu su uključeni kriteriji za obje razine. To je učinjeno također zbog činjenice da su procjena i dobivanje podataka izvedivi jedino na odgovarajućim razinama. Stoga se predlaže procjena na dvjema razinama za pristup strateškom planiranju kako je prikazano u nastavku. 86 Vidjeti Kraljevska komisija za onečišćenje okoliša (1988.): Dvanaesto izvješće: Najbolja praktična ekološka opcija

67 Načela koja je izradio interdisciplinarni tim, uključujući predstavnike tijela (energetika i okoliš), sektor hidroenergie i NVO-ovi, dovršena su i donesena u lipnju te je ICPDR preporučio njihovu primjenu na nacionalnoj razini. Poveznice: Razina projekta Na razini projekta potrebno je procijeniti alternative u odnosu na kriterije mogu li druga sredstva imati istu svrhu dok su istodobno znatno bolja ekološka opcija. To uključuje, na primjer, različite oblike projekta koji su tehnički izvedivi, ali nisu nerazmjerno skupi. Nadalje, u skladu s drugim zakonodavstvom (npr. Direktiva o PUO-u ili Direktiva o staništima) može biti potrebna procjena alternativnih sredstava Potencijalne sinergije moguće je postići procjenama u skladu s Direktivom o PUO-u (ako je primjenjivo) za utvrđivanje ekoloških utjecaja planiranog projekta, propisivanje opisa razumnih alternativa koje je proučio nositelj projekta, koje su relevantne za projekt i njegove posebne karakteristike te navođenje glavnih razloga za odabranu opciju, uzimajući u obzir učinke projekta na okoliš 88. U ovom kontekstu potrebno je pojasniti da postupci PUO-a (kao ni postupci SPUO-a) niti propisuju oblikovanje projekta niti preporučuju njegovo poboljšanje ili promjenu Ponderiranje interesa: prevladavajući javni interes / koristi u odnosu na utjecaje Dodatni uvjet koji mora biti zadovoljen jest: razlozi tih modifikacija i promjena od prevladavajućeg su javnog interesa i/ili su koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka 1. manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena (članak 4. stavak 7. točka (c)). Kako bi se postigla usklađenost s tim ispitivanjem, najmanje jedan od dvaju kriterija iz članka 4. stavka 7. točke (c) mora biti ispunjen (prevladavajući javni interes ili ispitivanje 87 Vidjeti, na primjer, predmet C-239/04 Područje posebne zaštite Castro Verde nedostatak alternativnih rješenja: 88 Vidjeti članak 5. stavak 1. točku (d) Direktive o PUO-u

68 ponderiranjem) novom modifikacijom, promjenom ili novom ljudskom aktivnošću u području održivog razvoja ili svime navedenim Prevladavajući javni interes U zakonodavstvu EU-a javni ili opći interes može biti osnova za obrazlaganje odstupanja. Unutar EU-a te na nacionalnoj razini postoji niz javnih interesa društvene, ekonomske ili ekološke prirode. Budući da se ne mogu svi javni interesi automatski proglasiti prevladavajućima, važno je razlikovati javni interes i prevladavajući javni interes o kojem je riječ u članku 4. stavku 7. točki (c) 90. Pojam prevladavajući znači da drugi interes prevladava pri postizanju ciljeva iz Okvirne direktive o vodama. Državama članicama potrebno je omogućiti određenu razinu diskrecije za utvrđivanje je li pojedini projekt od takva interesa 91. Sudjelovanje javnosti može znatno pridonijeti utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa Sljedeći izvori informacija mogu pomoći pri pružanju daljnjih stajališta o pitanju što je potrebno smatrati javnim interesom ili prevladavajućim javnim interesom 92 : U Smjernicama br. 1. (WATECO) 93 naveden je niz ključnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir (npr. kako bi se zadovoljio javni interes, ne mogu se primijeniti svi javni interesi, cilj je zaštititi temelje vrijednosti za živote građana i društvo (npr. zdravlje, sigurnost) unutar okvira temeljnih politika za državu i društvo). Sud EU-a pojasnio je 94 da navodnjavanje i opskrba pitkom vodom mogu 95 predstavljati prevladavajući javni interes koji može opravdati skretanje vode u odsutnosti alternativnih rješenja (za razmatranja koja se odnose na ljudsko zdravlje ili povoljne posljedice od primarne važnosti za okoliš). Također je istaknuo 96 da izgradnja hidroelektrane može u biti predstavljati prevladavajući javni interes. U pogledu projekata izgradnje hidroelektrane u okviru procesa Zajedničke provedbene strategije, zaključeno je da aktivnost hidroelektrane ne predstavlja automatski prevladavajući javni interes samo zato što će stvarati obnovljivu energiju 97. Na nacionalnoj razini dodatna pitanja povezana s primjenom članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama također može imati ulogu kao što je vojna sigurnost (npr. uzrokovanje slučajeva iz članka 4. stavka 7. na obalnim područjima) Vidjeti i Odluku Austrijskog nacionalnog visokog upravnog suda (VwGH , Ro 2014/07/0101), u kojoj je presuđeno da je dovoljno ispunjavanje jednog kriterija iz članka 4. stavka 7. točke (c), odnosno prevladavajući javni interes ili ispitivanje ponedriranjem, ili oboje. 90 Napomena: pojam prevladavajući javni interes primjenjuje se jedino na prvi dio članka 4. stavka 7. točke (c), a ne na drugi dio. 91 Vidjeti predmet C-346/14 Komisija/Austrija: &cid= Napomena: pružena upućivanja ne podrazumijevaju potpunost jer se mogu pojaviti nove odluke %20WATECO%20(WG%202.6).pdf 94 axqmbn4pah4te0?text=&docid=126642&pageindex=0&doclang=en&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=55628 ; qmbn4pah4te0?text=&docid=111201&pageindex=0&doclang=en&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid= Napomena: navedeno je da takve aktivnosti mogu biti od prevladavajućeg javnog interesa, što je važno u kontekstu cjelokupne odluke te, prema analogiji, u kontekstu članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama &cid= Vidjeti članak 42. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji

69 Dodatna stajališta mogu ponuditi i postojeće prakse u pogledu sličnog koncepta u okviru Direktive EUa o staništima (područja mreže Natura 2000 koja također mogu biti pogođena novom promjenom). Člankom 6. stavkom 4. prvim podstavkom utvrđuje se da imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa uključuju razloge socijalne ili gospodarske prirode, dok su u drugom podstavku navedeni zdravlje ljudi, javna sigurnost i korisne posljedice od primarnog značaja za okoliš kao primjeri tih imperativnih razloga prevladavajućih javnih interesa 99. Postoji sudska praksa Suda Europske unije o primjeni tog koncepta 100. Nadalje, Smjernice o odredbama članka 6. Direktive o staništima 92/43/EEZ Europske komisije 101 i smjernice specifične za sektor 102 mogu pružiti dodatna objašnjenja. Razumno je uzeti u obzir činjenicu da se imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa odnose na situacije u kojima su predviđeni planovi ili projekti dokazano neophodni u okviru: mjera ili politika čiji je cilj zaštita temeljnih vrijednosti života građana (zdravlje, sigurnost, okoliš), temeljnih politika za državu i društvo i provedbe aktivnosti gospodarske ili socijalne prirode, ispunjavanje posebnih obveza u pogledu javnih usluga Na temelju prethodno navedenih izvora, u kojima su sažeti pristupi razlikovanju javnih interesa i i prevladavajućih javnih interesa, moguće je razumno uzeti u obzir činjenicu da jednostavno proglašenje bez dodatnih dobro utemeljenih procjena nije dovoljno za proglašenje nove modifikacije ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja prevladavajućim javnim interesom. Opsežan i transparentan proces rasprave u kojem su poduprte te procjene uz sudjelovanje relevantnih tijela i dionika može pomoći u tom pogledu, uključujući transparentan i zabilježen proces donošenja odluka za svaki slučaj. Smjernice o različitim razinama sudjelovanja javnosti i načinu organiziranja sudjelovanja javnosti nalaze se u Smjernicama br. 8. Sudjelovanje javnosti u pogledu Okvirne direktive o vodama Rezultati postupka SPUO-a u pogledu relevantnih planova i programa također mogu biti od pomoći u tom smislu, uz proces sudjelovanja javnosti obvezan u skladu s člankom 14. Okvirne direktive o vodama, koji može pružiti potporu raspravi kako bi se utvrdili prevladavajući javni interesi. Međutim, potrebno je napomenuti da će u većini slučajeva biti potreban kontekst konkretnog projekta s obzirom na činjenicu da slučajevi iz članka 4 stavka 7. mogu imati različiti razmjer, vremenski rok i različite skupine dionike, što može biti potrebno u usporedbi s procesom konzultacija u planovima upravljanja riječnim slivovima. 99 Napomena: u Okvirnoj direktivi o vodama ne upotrebljava se pojam imperativni na način na koji se upotrebljava u članku 6. stavku 4. Direktive o staništima, što je važno uzeti u obzir za usporedbu. U pogledu pojma ostali imperativni razlozi prevladavajućeg interesa socijalne ili gospodarske prirode iz teksta je jasno da jedino javni interesi, neovisno o tome promiču li ih javna ili privatna tijela, mogu biti u ravnoteži u odnosu na ciljeve očuvanja iz Direktive. Projekte koje razvijaju privatna tijela stoga je moguće uzeti u obzir jedino kada su ti javni ciljevi predstavljeni i dokazani. 100 Vidjeti dokument: Članak 6. Direktive o staništima presude Suda Europske unije na adresi: Vidjeti Smjernice o članku 6. stavku 4. i Metodološke smjernice o procjeni planova i projekata koji znatno utječu na područja mreže Natura 2000 dostupne na adresi: ; vidjeti poglavlje Vidjeti: Vidjeti: %20Public%20participation%20%28WG%202.9%29.pdf

70 Ponderiranje koristi promjene u odnosu na propuštene koristi i prilike Drugi dio članka 4. stavka 7. točke (c) odnosi se na pitanje jesu li...koristi za okoliš i društvo od postizanja ciljeva iz stavka 1. manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj, koje proizlaze iz tih modifikacija i promjena Analiza troškova i koristi projekta prilagođenog potrebama Direktive potrebna je kako bi se prosudilo jesu li koristi za okoliš i društvo sprečavanja pogoršanja stanja ili obnova dobrog statusa vodnog tijela manje od koristi novih modifikacija ili promjena za ljudsko zdravlje, sigurnost ili održivi razvoj. Koristi od postizanja okolišnih ciljeva iz članka 4. uključuju 104 : u slučaju pogoršanja stanja, te koristi i prilike koje su propuštene kao posljedica pogoršanja stanja (npr. gubitak bioraznolikosti, gubitak usluga ekosustava); i u slučaju nepostizanja dobrog stanja ili potencijala, koristi koje bi bile omogućene u slučaju da postizanje dobrog stanja ili dobrog ekološkog stanja nije bilo spriječeno (npr. opskrba pitkom vodom više nije moguća 105 ili propuštene koristi zbog potrebnog povećanja razine pročišćavanja; ako se vodno tijelo može pogoršati s razine umjerenog stanja na loše stanje, jaz između dobrog i lošeg stanja) Troškovi povezani s vodom (tj. preostali negativni učinci projekta) moraju biti uravnoteženi u odnosu na potencijalne koristi i druge troškove (povećana upotreba drugog prirodnog resursa, uključujući globalne učinke) novih modifikacija i promjena na ljudsko zdravlje, sigurnost i održivi razvoj 106. Stoga će biti potrebno razmotriti ostale kategorije mogućih koristi i troškova te, ako je moguće, izračunati uzimajući u obzir element kvalitete za koji se očekuje pogoršanje ili čije je poboljšanje ugroženo Nadalje, u Smjernicama br navedeni su sljedeći koraci: Istraživanje pitanja sličnih pitanjima razmotrenima u analizi stanja održivosti novih aktivnosti. Ta pitanja uključuju: poboljšanje ljudskog zdravlja, poboljšanje sigurnosti (npr. u slučaju projekata zaštite od poplava), poboljšanje gospodarske aktivnosti ili proizvodnje. 2. Procjena propuštenih koristi koje su rezultat nepostizanja okolišnih ciljeva Direktive, na temelju ocjene ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi povezanih s vodom. U oba slučaja potrebno je nastojati kvantificirati i izraziti koristi ili propuštene koristi u monetarnom smislu kako bi oba dijela analize bila usporediva. Međutim, u mnogim slučajevima bit će teško izraziti i kvantificirati sve koristi ili propuštene koristi u monetarnom smislu. Stoga je potrebno predstaviti različite koristi i utjecaje, u monetarnom smislu, kvantificirane ili kvalitativno procijenjene, u višedimnezijskoj tablici Stoga, to ne znači da će biti potrebno monetizirati ili čak kvantificirati sve troškove i koristi kako bi se donijela prosudba jer bi to moglo predstavljati izazov u metodološkom smislu. Odgovarajuća kombinacija kvalitativnih, kvantitativnih i, u nekim slučajevima, monetiziranih informacija trebala bi ovisiti 104 Za prošireni popis vidjeti Prilog I.: Troškovi i koristi Smjernica br. 20 Zajedničke provedbene strategije 105 Napomena: člankom 7. stavkom 3. Okvirne direktive o vodama zahtijeva se da države članice osiguravaju potrebnu zaštitu utvrđenim vodnim tijelima s ciljem izbjegavanja pogoršanja njihove kvalitete kako bi se smanjila razina pročišćavanja potrebnog za dobivanje pitke vode

71 o tome što je potrebno za donošenje prosudbe te što je razmjerno i izvedivo prikupiti 108. U tom kontekstu te zbog različitih stručnih znanja koja bi mogla biti potrebna za takve procjene, dobrom praksom smatra se bliska suradnja relevantnih nadležnih tijela Izazov u pogledu kvantificiranja i monetiziranja ekoloških koristi i gubitaka javlja se u ekonomskoj procjeni. Stoga je moguće provesti analizu na temelju višestrukih kriterija koja može polučiti relevantnije informacije i rezultate od analize troškova i koristi. Ta metoda može omogućiti razmatranje širokog raspona kriterija 109 ne samo uz monetarne pokazatelje već može dovesti i do donošenja informiranijih odluka. U slučaju provedbe dviju zasebnih analiza kako bi se procijenili koristi i gubici za okoliš i učinci na dobrobit, potrebno je imati na umu da će biti potrebno osmisliti metodologiju kako bi se usporedili rezultati obiju analiza i donijela konačna uravnotežena prosudba sveukupnih koristi. Neovisno o metodologiji i alatu za procjenu koji se primjenjuje u svrhu donošenja prosudbe, potrebno je napomenuti da je procjena ekonomske i društvene dobrobiti povezana s ekološkom te da njezino obrazloženja treba biti transparentno i odgovorno Studija slučaja 9: Katalog kriterija za hidroenergiju Država: Austrija (AT) Austrija je utvrdila načela za razvoj hidroenergije u prvom planu upravljanja riječnim slivovima te Katalog kriterija za razvoj nove hidroenergije (njem. Österreichischer Wasserkatalog: Wasser schützen Wasser nutzen. Kriterien zur Beurteilung einer nachhaltigen Wasserkraftnutzung), koji čini sustav za potporu donošenju odluka kao temelj za regionalno planiranje. Glavni su ciljevi kataloga sljedeći: - pomoći vodnim tijelima u ponderiranju različitih javnih interesa - sažeti tehničko znanje o većini relevantnih aspekata (upravljanje energijom, ekologija i ostali relevantni aspekti gospodarenja vodom) - pružiti informacije o kriterijima kako bi se procijenila vrijednost vodnih tijela - osigurati zajedničko shvaćanje i primjenu ispitivanja na temelju članka 4. stavka 7. na razini cijele Austrije - pružiti pomoć pri postizanju transparentnosti - služiti kao alat za potporu, koji ne otežava donošenje odluke tijela za odobravanje - pružati dodatnu potporu procjeni boljih ekoloških opcija - služiti kao osnova za daljnje strateško planiranje za razvoj hidroenergije na regionalnoj razini - pomoći nositeljima projekta razvoja hidroenergije ocijeniti u vrlo ranoj fazi mogućnosti projekta kako bi se odobrenje dobilo prije dovršetka detaljnog planiranja projekta. Kako bi se ovaj pristup primijenio, u prvom koraku uključen je razvoj kataloga kriterija kao mjera programa mjera 1. plana upravljanja riječnim slivom koji će se upotrebljavati za ponderiranje javnih interesa u slučaju pogoršanja stanja (članak 4. stavak 7. Okvirne direktive o vodama) te kao temelj za regionalno planiranje razvoja hidroenergije. Kriteriji su razvijeni kako bi se ocijenili novi projekti razvoja hidroenergije u pogledu njihova pozitivnog učinka na upravljanje energijom te pozitivnih ili negativnih učinaka na ostale aspekte upravljanja vodama (npr. zaštita od poplava, uravnoteženost u pogledu sedimenata, opskrba vodom, kvaliteta vode, turizam itd.). S druge strane, kriteriji su izrađeni kako bi se ocijenile dionice rijeka u pogledu njihove ekološke vrijednosti. Katalog je izdalo Ministarstvo, a ustupljen je regionalnim tijelima kao naredba za primjenu (Erlass). 108 Za procjenu koristi ili njihovu usporedbu moguće je pronaći ideje u Vodiču kroz analizu troškova i koristi investicijskih projekata Alat za ekonomsku procjenu kohezijske politike : %20projekata%20za%20razdoblje% pdf 109 Upotreba rezultata mapiranja i procjene ekosustava i njihovih usluga (proces MAES), ako su dostupni, također može biti korisna u tom kontekstu, vidjeti:

72 Kao primjer drugog koraka (praktična primjena) pružen je regionalni program iz provincijalne vlade Štajerske, u kojem su navedene dionice koje je potrebno očuvati, dionice koje imaju ekološki prioritet i ponderiranje dionica (vidjeti kartu). Poveznice: i Povezanost s planovima upravljanja riječnim slivovima Izuzeća iz članka 4. stavka 7. povezana su s nizom pitanja iz planova upravljanja riječnim slivovima. Glavna su navedena u nastavku Izvješćivanje u planovima upravljanja riječnim slivovima Članak 4. stavak 7. točka (b) sadržava općenitu odredbu: razlozi tih modifikacija i promjena izričito su navedeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivom iz članka 13. te da se ciljevi preispituju svakih šest godina. Nadalje, Prilog VII. A5., A.7 i B.1. Okvirnoj direktivi o vodama odnosi se na izuzeća iz članka 4. stavka 7. i potrebno je o njima izvijestiti u planu upravljanja riječnim slivovima. Glavno obrazloženje navedenih zahtjeva jest pružanje potpore procesu sudjelovanja javnosti i osiguravanje da je upotreba izuzeća transparentna i sljediva te da omogućuje javno ispitivanje. Proces sudjelovanja javnosti može biti koristan i u drugim aspektima, na primjer za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa zbog povratnih informacija predmetnih sudionika i dionika ako su potencijalni slučajevi iz članka 4. stavka 7. uključeni u nacrte planova upravljanja riječnim slivovima

73 U Smjernicama br. 20 u tom je kontekstu navedeno da je riječ o obvezi izvješćivanja i da ne znači da države članice moraju čekati do objave plana upravljanja riječnim slivovima prije nego što odobre novu fizičku promjenu ili novu aktivnost održivog razvoja kako bi nastavile s aktivnostima. U mnogim slučajevima projekti će biti razvijeni u okviru šestogodišnjeg ciklusa upravljanja riječnim slivovima U pogledu modifikacija i promjena u okviru područja primjene Direktive o procjeni učinaka na okoliš, države članice moraju osigurati da predmetna javnost ima mogućnost izraziti mišljenje prije početka projekta Čak i ako je vremenski rok projekta takav da savjetovanje o planovima upravljanja riječnim slivovima neće pružiti mogućnost zainteresiranim stranama da izraze svoje stavove prije donošenja odluka, člankom 14. od država članica zahtijeva se poticanje aktivnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u provedbi Direktive. Preporučuje se da države članice osiguraju da se te mogućnosti 110 pružaju u pogledu projekata koji pripadaju izvan područja primjene Direktive o procjeni učinaka na okoliš, ali za koje postoji vjerojatnost da će dovesti do pogoršanja stanja ili spriječiti postizanje dobrog ekološkog stanja, dobrog ekološkog potencijala ili dobrog stanja podzemnih voda Informacije pružene putem tih savjetovanja pomoći će državama članicama prosuditi jesu li ispunjeni uvjeti u pogledu izuzeća te će smanjiti vjerojatnost da će zainteresirane strane dovesti u pitanje naknadno donošenje odluke. Ako do modifikacije ili promjene dođe na pola puta ciklusa planiranja upravljanja riječnim slivovima, razlog za predmetnu modifikaciju ili promjenu mora biti utvrđen u sljedećim planovima upravljanja riječnim slivovima (odnosno njihovim ažuriranjima) Nadalje, Smjernice o projektima od zajedničkog interesa 111 za projekte energetske infrastrukture od zajedničkog interesa, koje su Komisijine smjernice, sadržavaju dodatne upute, u kojima je navedeno sljedeće: kada je projekt predložen u sredini šestogodišnjeg ciklusa, a nije bio uključen u prethodni plan upravljanja riječnim slivovima zbog strogih i kratkih vremenskih rokova, države članice de facto će mijenjati svoje planove upravljanja riječnim slivovima i to bez javnih savjetovanja.stoga se predlaže da se službeno ažuriraju postojeći planovi upravljanja riječnim slivovima. Drugo rješenje moglo bi biti oslanjanje na ad hoc javno savjetovanje, npr. primjenom procesa procjene učinaka na okoliš ili u obliku nekog drugog prikladnog savjetovanja. (...) U slučaju neodržavanja prikladnog javnog savjetovanja moglo bi doći do rizika da države članice izgube u vidu poveznice između predloženog projekta i ostalih upotreba vode u slivu ili da građanima djelomično bude uskraćeno pravo na savjetovanje u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Stoga se preporučuje da vremenski rokovi za savjetovanja budu dovoljno dugački kako bi se omogućilo da projekt bude razmotre u kontekstu plana upravljanja riječnim slivovima. U slučajevima kada su projekti razvijeni usred ciklusa planiranja na temelju Okvirne direktive o vodama, morat će biti uključeni u sljedeći plan upravljanja riječnim slivovima, koji će u potpunosti podlijegati javnom savjetovanju Nadalje, sljedeće informacije može se smatrati korisnima i uvrstiti ih se u planove upravljanja riječnim slivovima (i nacrte planova upravljanja riječnim slivovima) ili ih je moguće uključiti u priloge koji su dostupni u trenutku objavljivanja planova: 110 Napomena: u tom kontekstu mogle bi biti relevantne odredbe Aarhuške konvencije. 111 Smjernice o usklađivanju postupaka procjene utjecaja na okoliš za projekte energetske infrastrukture od zajedničkog interesa,

74 potencijalni slučajevi iz članka 4. stavka 7. prije procjene projekta ili ako je procjena u tijeku, npr. mjere zaštite od poplava navedene u planovima upravljanja poplavnim rizicima, ostali projekti infrastrukture (npr. plovidba, hidroenergija, planovi navodnjavanja) koji mogu podlijegati ispitivanju na temelju članka 4. stavka 7. ili drugi projekti za koje je pokrenut postupak odobrenja; ostali projekti koji mogu imati učinke na stanje/potencijal vodnog tijela, ali koji ne mogu pojedinačno pokrenuti ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7.; informacije o potencijalnoj interakciji s postojećim pritiscima i upotrebama u slivu; informacije i poveznice na predmetne prateće dokumente; dodana vrijednost također mogu biti informacije u planu upravljanja riječnim slivovima o projektima za koje ispitivanje na temelju članka 4. stavka 7. nije bilo potrebno (s obzirom na to da je predloženi projekt procijenjen kako ne bi prouzročio pogoršanje / nepostizanje dobrog stanja / potencijala). Te informacije mogu biti relevantne za, među ostalim, ažuriranje pregleda učinka ljudskog djelovanja na okoliš i ekonomskih analiza potrebnih u skladu s člankom 5. i Prilogom III. Ovdje osobito radi utvrđivanja pritisaka, procjene učinaka i rizika od nepostizanja okolišnih ciljeva. Te informacije također mogu biti korisne u svrhu postizanja transparentnosti, tj. ako zainteresirane strane zahtijevaju informacije 112. Studija slučaja 10: Upute direktora Španjolskih voda u odnosu na članak 4. stavak 7. Država: Španjolska (ES) Španjolska je razvila tehničke upute koje se primjenjuju na sva međuregionalna područja riječnih slivova u toj zemlji. U uputama je utvrđen tehnički postupak kojim se analiziraju nove promjene fizičkih karakteristika vodnih tijela, nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja i izmjene razine tijela podzemnih voda koja mogu dovesti do razmatranja izuzeća u skladu s člankom 4. stavkom 7. Za svaki potencijalni slučaj na temelju članka 4. stavka 7. potrebno je ispuniti podatkovnu tablicu. Konačna tablica koja mora biti uvrštena u plan upravljanja riječnim slivovima kao sažetak ocjenjivanja u skladu s člankom 4. stavkom 7. Moguće ju je upotrijebiti kao sažetak (koji je moguće upotrijebiti u procesu sudjelovanja javnosti), ali i kao popis za provjeru za službenike za planiranje voda koji sadržava korake potrebne za provedbu analize. Nadalje, omogućuje sakupljanje svih informacija u obliku strukturiranih podataka u računalnom sustavu. Poveznice: - MS Spain Case Study 1.pdf Članak 4. stavak 7. i imenovanje znatno promijenjenih vodnih tijela Ako se članak 4. stavak 7. primjenjuje za novu promjenu fizičkih karakteristika tijela površinskih voda (hidromorfološke promjene), vodno tijelo može zadovoljavati uvjete da bude proglašeno znatno promijenjenim vodnim tijelom u sljedećem planu upravljanja riječnim slivovima kada je vodno tijelo pogoršano / ne može postići dobro ekološko stanje U Smjernicama br. 20. u tom se kontekstu navodi da nakon što dođe do nove hidromorfološke promjene, može se dogoditi da vodno tijelo zadovoljava uvjete da bude imenovano znatno promijenjenim vodnim tijelom u skladu s člankom 4. stavkom 3. u sljedećem ciklusu planiranja. Nije potrebno čekati s 112 Vidjeti, na primjer, predmet C-75/08, u pogledu Direktive o PUO-u, dostupan na adresi cid=

75 proglašavanjem do objave sljedećeg plana upravljanja riječnim slivovima. Međutim, vodna tijela ne mogu biti imenovana znatno promijenjenim vodnim tijelima prije nego što dođe do nove promjene zbog predviđanja znatne hidromorfološke promjene Nakon primjene članka 4. stavka 7. te u slučaju proglašenja novih znatno promijenjenih vodnih tijela, pristup korak po korak koji je razvijen u okviru smjernica za znatno promijenjena vodna tijela potrebno je primijeniti isključujući korak prijelazna identifikacija Postoje sličnosti između izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja u svrhu proglašavanja znatno promijenjenog vodnog tijela, kojim se rješavaju, na primjer, fizičke promjene ili zahtijevaju mjere ublažavanja. U Smjernicama br. 20 Zajedničke provedbene strategije već se navodi da ispitivanja u svrhu proglašavanja znatno promijenjenih vodnih tijela u skladu s člankom 4. stavkom 3. mogu postati relevantna za novo promijenjena vodna tijela, na primjer, za vodna tijela kojima je bitno promijenjen karakter kao rezultat odstupanja od primjene članka 4. stavka Stoga može biti razumno osigurati usklađenost između obveznih procjena u skladu s člankom 4. stavkom 7. i ispitivanja na temelju članka 4. stavka 3. Istodobno, nova hidromorfološka promjena neće uvijek rezultirati proglašavanjem predmetnog vodnog tijela znatno promijenjenim vodnim tijelom (npr. u slučaju pogoršanja s vrlo dobrog na dobro) Nakon što vodno tijelo bude proglašeno znatno promijenjenim vodnim tijelom slijedom izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4. stavka 3., proglašavanje znatno promijenjenog vodnog tijela potrebno je provjeravati svakih šest godina u sljedećim planovima upravljanja riječnim slivovima kako bi se utvrdilo jesu li zadovoljeni zahtjevi za proglašavanje znatno promijenjenog vodnog tijela i dobrog ekološkog potencijala. To je potrebno kako bi se dokazalo jesu li se pojavili novi pristupi i mogućnosti za ublažavanje učinaka, a koje je potrebno razmotriti U slučaju odobravanja izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. za novu fizičku promjenu postojećeg znatno promijenjenog vodnog tijela (vidjeti poglavlje 0), ekološki potencijal tog vodnog tijela možda će biti potrebno naknadno ponovno definirati na temelju šestogodišnjeg ciklusa planiranja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama kako bi se u obzir uzela dodatna fizička promjena Povezanost između članka 4. stavka 7. i članak 4. stavka 4. i članka 4. stavka 5. U slučaju da su zadovoljeni kriteriji iz članka 4. stavka 7., moguće je primijeniti izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. u prvom dijelu (nove promjene fizičkih karakteristika tijela površinskih voda ili promjene razine tijela podzemnih voda) na vodna tijela koja već podliježu izuzećima u skladu s člankom 4. stavkom 4. ili člankom 4. stavkom To pitanje ne odnosi se na izuzeća iz drugog dijela (nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja ) s obzirom na činjenicu da se primjenjuje jedino na pogoršanje tijela površinskih voda s vrlo dobrog stanja na dobro stanje, za koje ne treba razmatrati primjenu izuzeća na temelju članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka Mogu postojati slučajevi u kojima primjena izuzeća na temelju članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka 5. može biti obrazložena slijedom primjene izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. i promjene vodnog tijela. Na primjer, može se primijeniti izuzeće na temelju članka 4. stavka 7. za novu promjenu koja pogoršava 113 Vidjeti poglavlje Smjernica br. 4 Zajedničke provedbene strategije: Napomena: odredbe članka 4. stavka 8. i članka 4. stavka 9. potrebno je ispuniti radi primjene izuzeća na temelju Okvirne direktive o vodama

76 stanje vode, nakon izuzeća na temelju članka 4. stavka 4. na temelju prirodnih uvjeta s obzirom na činjenicu da je ekosustavu potrebno više vremena da se oporavi unatoč provedbi potrebnih mjera ublažavanja radi postizanja dobrog stanja (u tom kontekstu vidjeti također poglavlje 3.3.1). Slično tomu, u slučaju da se članak 4. stavak 7. primjenjuje na promjenu razine tijela podzemne vode, izuzeća na temelju članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka 5. morat će biti obrazložena u sljedećem planu upravljanja riječnim slivovima u skladu s njihovim različitim uvjetima te preispitivati svakih šest godina. Stoga može biti razumno osigurati usklađenost između obveznih procjena i ispitivanja u skladu s člankom 4. stavkom 7. i obveznih ispitivanja na temelju članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka Potrebno je istaknuti da primjena izuzeća na temelju članka 4. stavka 7. na vodna tijela koja podliježu izuzećima iz članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka 5. ne uklanja potrebu za mjerama za poboljšanje stanja. Pokretači i pritisci koji potkrepljuju primjenu članka 4. stavka 4. ili članka 4. stavka 5. i dalje moraju biti riješeni u pogledu onoga na što nova promjena za koju se primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 7. može ili ne mora imati utjecaj Potrebno je uzeti u obzir međusobne odnose s postojećim pritiscima od drugih upotreba vodnog tijela. Tipičan primjer bilo bi vodno tijelo na koje se primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 7. zbog onečišćenja nutrijenata iz poljoprivrede (za postupnu provedbu mjera koje poduzima onečišćivač, a kojima se otklanja postojeći pritisak) te se istodobno primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 7. za novu promjenu. Općenito gledano, učinci onečišćenja nutrijenata možda neće biti pogođeni, ali u nekim slučajevima te ovisno o vrsti nove promjene, može pogoršati učinke onečišćenja (npr. hidromorfološke promjene koje utječu na kapacitet ekosustava da apsorbira nutrijente). Stoga je potrebno uzeti u obzir način na koji je mjere ublažavanja za novi projekt moguće međusobno kombinirati i kombinirati s drugim mjerama potrebnima za poboljšanje stanja (npr. prijelaz za ribe kombiniran s morfološkim mjerama za ponovnu uspostavu staništa i zahtjevi u pogledu ekološkog toka) Promjene u označavanju vodnih tijela i/ili tipologiji zbog izuzeća iz članka 4. stavka 7. Nakon provedbe projekta možda će biti potrebne promjene u označavanju vodnog tijela (za sljedeće planove upravljanja riječnim slivovima). U skladu sa Smjernicama br. 2. Zajedničke provedbene strategije 115, fizička svojstva (geografska ili hidromorfološka) za koja postoji vjerojatnost da će biti značajna u pogledu ciljeva Direktive potrebno je upotrebljavati za identifikaciju zasebnih elemenata površinske vode. Nadalje, pojašnjava se da je znatno promijenjena vodna tijela potrebno proglasiti jedinstvenim vodnim tijelima. Drugim riječima, ovisno o veličini vodnog tijela, prije primjene članka 4. stavka 7. možda će biti potrebna dodatna podjela vodnih tijela. U pogledu vodnih tijela koja su rezultat podjele, potrebna je ponovna procjena pri kojoj se u obzir uzima ono što je bilo primjenjivo u prethodnom planu upravljanja riječnim slivovima %20Identification%20of%20water%20bodies.pdf

77 1956 Slika 7: Promjena proglašenja vodnog tijela zbog primjene članka 4. stavka U slučaju kada su dodirni elementi površinske vode spojeni u jedinstveno vodno tijelo, ta kombinacija možda više neće biti moguća nakon promjene s obzirom na to da kriteriji za njihovu kombinaciju (dodirni elementi površinske vode unutar iste vrste imaju isto stanje) 116 više neće biti zadovoljeni Potrebno je istaknuti da potreba za ažuriranjem tipologije može proizlaziti i iz mjera za poboljšanje stanja vodnog tijela, na primjer, ponovnim uvođenjem prirodnih procesa (npr. uklanjanje brane, ponovno uvođenje plimnih procesa) koje rezultira promjenom vrste vodnog tijela Članak 4. stavak 7. u prekograničnom kontekstu Prekogranična koordinacija predstavlja ključno pitanje za međunarodne riječne slivove, a riješena je u okviru Okvirne direktive o vodama. U članku 3. stavku 4. navodi se sljedeće: Države članice osiguravaju koordinaciju zahtjeva ove Direktive za postizanjem okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4., a naročito programa mjera, na cijelom vodnom području.u međunarodnim vodnim područjima dotične države članice zajednički osiguravaju koordinaciju, a za tu svrhu mogu koristiti postojeće strukture koje proizlaze iz međunarodnih ugovora. 116 Vidjeti Smjernice br. 2. dostupne na poveznici

78 To je osobito važno u slučajevima kada predloženi projekt zahtijeva procjene na temelju članka 4. stavka 7. za vodna tijela koja čine granicu između dviju zemalja, kada vodno tijelo prelazi granicu ili kada predloženi projekt može prouzročiti prekogranične učinke u više od jednog vodnog tijela. Praktični primjeri mogli bi biti mjere zaštite od poplava, hidroelektrane ili crpljenje vode iz prekograničnih tijela podzemnih voda. U takvim slučajevima dotične države članice moraju koordinirati procjenu primjenjivosti iz članka 4. stavka 7. te ispitivanje iz članka 4. stavka 7., osiguravajući da se upotrebljavaju zajednički/koordinirani postupci, tragovi i metodologije. Bilateralne i multilateralne komisije za riječne slivove mogu djelovati olakšavati tu koordinaciju U tom kontekstu vidjeti i UNECE-ovu Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera i Konvenciju UN-a o vodotocima

79 IZGLEDI I PRAĆENJE Cilj je smjernica dodatno pojasniti različite aspekte u pogledu praktične primjene izuzeća okolišnih ciljeva u skladu s člankom 4. stavkom 7. Okvirne direktive o vodama. Mnoga su pitanja pojašnjena i razjašnjena, ograničenja procesa Zajedničke provedbene strategije također su prepoznata s obzirom na činjenicu da za mnoge aspekte nije moguće razviti jedinstven pristup u okviru Zajedničke provedbene strategije, koja zahtijeva posebnu pozornost, metodologije, alate i prikladne pristupe na razini države članice Stoga bi praktična primjena smjernica imala korist od dodatnih aktivnosti praćenja koje potencijalno obuhvaćaju različite teme. Na primjer, one mogu uključivati sljedeće: razmjenu iskustava s procjenama o tome očekuje li se da će planirani projekt prouzročiti pogoršanje ili ugroziti postizanje ciljeva iz Okvirne direktive o vodama (procjena primjenjivosti, procjene uzročno-posljedične veze između modifikacija/promjena i različitih elemenata kvalitete, razmjenu praktičnih iskustava o aspektima povezanima s ispitivanjem na temelju članka 4. stavka 7., npr. razmjenu mjera ublažavanja za različite promjene, procjenjivanje alternativnih opcija, ponderiranje interesa / prevladavajućeg javnog interesa itd., pristupe strateškom planiranju za različite sektore i povezanost s Okvirnom direktivom o vodama i procjenama na temelju članka 4. stavka 7., uključujući radionice namijenjene konkretnom sektoru, usklađivanje procjena s drugim direktivama, administrativne postavke na razini države članice za odobrenje projekta, izvješćivanje o izuzećima na temelju članka 4. stavka Nadalje, rezultati procjena 2. plana upravljanja riječnim slivovima mogu otkriti dodatna pitanja koja zahtijevaju pozornost. Proces Zajedničke provedbene strategije može pružiti odgovarajući okvir za takve potencijalne aktivnosti praćenja. Stoga određenim pitanjima može biti posvećena posebna pozornost pri razvijanju sljedećeg programa rada Zajedničke provedbene strategije. Međutim, može se istražiti i mogu li drugi mehanizmi koordinacije i alati za potporu pružiti mogućnosti za neprekidnu razmjenu praćenja i izgradnju kapaciteta

80 PRILOG A: Komparativna tablica pregleda Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima, Direktive o PUO-u i Direktive o SPUO-u Zakonodavstvo Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ Direktiva o staništima 92/43/EEZ Direktiva o PUO-u 2011/92/EU Direktiva o SPUO-i 2001/42/EZ Ciljevi postupka Cilj je Direktive održavanje i poboljšanje vodenog okoliša. U skladu s Direktivom, od država članica zahtijeva se provedba mjera sprečavanja pogoršanja stanja i postizanja dobrog stanja za sva vodna tijela. Planiranje novih promjena zahtijeva provedbu procjene učinaka na stanje pogođenih vodnih tijela. Ako postoji mogućnost da će nova promjena prouzročiti pogoršanje ili spriječiti postizanje dobrog statusa, nadležno tijelo mora osigurati da su zadovoljeni uvjeti iz članka 4. stavka 7., ali i članka 4. stavka 8. i članka 4. stavka 9. prije davanja odobrenja za projekt. Cilj je Direktive o staništima pridonijeti postizanju bioraznolikosti putem očuvanja prirodnih staništa i divljeg biljnog i životinjskog svijeta. U skladu s tom Direktivom, od država članica zahtijeva se poduzimanje mjera očuvanja ili obnove staništa i vrsta kako bi se postiglo povoljno stanje očuvanja, uključujući putem uspostave i očuvanja područja (područja od značaja za zajednicu i posebna područja očuvanja) za mrežu Natura Direktiva o pticama 2009/147/EZ sadržava slične odredbe za divlje ptice. Područja posebne zaštite razvrstana u skladu s Direktivom o pticama čine dio mreže Natura Člankom 6. Direktive o staništima utvrđuju se zahtjevi u pogledu upravljanja područjima iz mreže Natura 2000 i njihove zaštite. Člankom 6 stavcima 3. i 4. utvrđuje se postupak za procjenu i odobravanje planova i projekata koji mogu utjecati na područja mreže Natura Cilj je održati cjelovitost područja mreže Natura 2000 i cjelokupnu povezanost mreže. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi uspostavom minimalnih zahtjeva za procjenu učinaka na okoliš projekata. Stoga sve države članice donose mjere potrebne za osiguranje da prije davanja pristanka za razvoj, projekti za koje postoji vjerojatnost da će imati znatne učinke na okoliš zbog, među ostalim, svoje vrste, veličine ili lokacije, podliježu obvezi davanja pristanka za razvoj i procjeni u pogledu učinaka na okoliš (članak 2. stavak 1.). Pružiti visoku razinu zaštite okoliša i pridonijeti integraciji okolišnih razmatranja u pripremu i donošenje planova i programa u cilju promicanja održivog razvoja osiguravanjem da se, u skladu s ovom Direktivom, provodi procjena učinka na okoliš određenih planova i programa koji će vjerojatno imati znatne učinke na okoliš (članak 1.). Vrste obuhvaćenih promjena Svaki projekt i aktivnost koji mogu dovesti do pogoršanja ili na neki drugi način utjecati na stanje/potencijal vodnog tijela. Člankom 4. stavkom 7. omogućuju se određeni uvjeti u pogledu izuzeća za nove promjene fizičkih svojstava tijela površinskih voda, promjene razine podzemnih voda ili nove ljudske aktivnosti u području održivog razvoja Čak i ako određeni projekti nisu obuhvaćeni Direktivom o PUO-u, može se primijeniti članak 4. stavak 7. Čimbenik na temelju kojeg se utvrđuje jest procjena postoji li vjerojatnost da će projekt prouzročiti pogoršanje stanja/potencijala pogođenih vodnih tijela ili spriječiti postizanje dobrog stanja/potencijala. Određene mjere koje se poduzimaju u svrhu poboljšanja stanja mogu spadati u područje primjene Direktive o PUO-u te stoga zahtijevaju procjenu učinaka na okoliš (npr. postrojenja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda). Svaki plan ili projekt koji će vjerojatni imati štetne posljedice na područje mreže Natura Projekti navedeni u Prilogu I. Direktivi o PUO-u. Projekti iz Priloga II. određeni na temelju pojedinačnog slučaja i/ili putem pragova ili kriterija. Svi planovi i programi i njihove promjene: (a) koji se pripremaju za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku, industriju, transport, gospodarenje otpadom, gospodarenje vodama, telekomunikacije, turizam, prostorno planiranje na gradskoj ili državnoj razini ili korištenje zemljišta i koji postavljaju okvir za pristanak za budući razvoj projekata navedenih u prilozima I. i II. te Direktivi o PUO-u i (b) za koje je, u cilju vjerojatnog učinka na područja, utvrđeno da je potrebna provedba procjene u skladu s člankom 6. ili 7. Direktive o staništima. Ostali planovi i programi za upotrebu malih područja na lokalnoj razini ili male promjene planova/programa utvrđene na temelju pojedinačnog slučaja i/ili navođenjem vrsta planova/programa. Provjera Nije propisana posebna provjera; međutim, korak iz procesa na temelju članka 4. stavka 7. u kojem se utvrđuje može li nova modifikacija / promjena / nova ljudska aktivnost u području održivog razvoja Korak iz procesa na temelju članka 6. stavka 3. u kojem se utvrđuje je li vjerojatno da će projekt ili plan prouzročiti znatne posljedice na područje mreže Natura 2000, samostalno ili u kombinaciji s U Prilogu I. Direktivi o PUO-u navode se projekti za koje je obvezan PUO. Za projekte navedene u Prilogu II. Direktivi države članice moraju odrediti je li potrebno provesti PUO, a na temelju Utvrditi je li plan ili program plan ili program kako je definirano u članku 2. točki (a) te je li vjerojatno da će imati značajne učinke na okoliš (članak 3. stavak 4.). Ako je odgovor na

81 Zakonodavstvo Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ Direktiva o staništima 92/43/EEZ Direktiva o PUO-u 2011/92/EU Direktiva o SPUO-i 2001/42/EZ utjecati na stanje/potencijal vodnog tijela. Ako rezultati provjere ukazuju na to da se ne očekuju znatne posljedice, nema potrebe za provedbom dodatnih procjena. drugim planovima i projektima, odgovara onome što se uobičajeno naziva postupak provjere. Ako rezultati provjere ukazuju na to da se ne očekuju znatne posljedice, nema potrebe za provedbom procjene prihvatljivosti. karakteristika projekta na temelju ispitivanja svakog pojedinačnog slučaja i/ili određivanjem pragova ili kriterija7. To je poznato pod nazivom postupak provjere. Provjerom moraju biti uzeti u obzir kriteriji utvrđeni u Prilogu III., to jest karakteristike projekta, njegova lokacija te karakteristike potencijalnog učinka. oba pitanja potvrdan, plan ili program zahtijevat će postupak SPUO-a. Nije propisana posebna provjera; međutim, cilj je utvrđivanja opsega utvrditi koje su procjene potrebne za utvrđivanje učinaka na stanje / potencijal vodnog tijela na razini elementa kvalitete. Iako ti nije izričito navedeno, utvrđivanje opsega prihvaćeno je kao dobra praksa čiji je cilj precizno odrediti pitanja koja bi trebala biti obuhvaćena procjenom prihvatljivosti te odgovarajuće informacije koje je potrebno prikupiti. Utvrđivanje opsega nije obvezno, već prihvaćeno kao dobra praksa. Obvezan zahtjev koji se odnosi na savjetovanje s imenovanim tijelima o utvrđivanju sadržaja i detaljnosti informacija koje je potrebno uključiti u izvješće o okolišu (članak 5. stavak 4.). Opseg i razina detalja informacija o okolišu Potrebne su informacije o stanji elemenata kvalitete koji čine definiciju ekološkog stanja (npr. riba, makrobeskralježnjaci itd.) te o potencijalnom učinku projekta na njih. Radi se o prvoj procjeni koju je potrebno provesti kako bi se procijenilo može li projekt pogoršati stanje ili spriječiti postizanje dobrog stanja. Ako je to slučaj, projekt ne može dobiti odobrenje osim ako su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 7. U članku 4. stavku 7. navedeno je da je potrebno dokazati da se korisni ciljevi kojima služe te promjene stanja vode ne mogu iz tehničkih razloga ili zbog nerazmjernih troškova postići drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekološku opciju. Ta sredstva ili alternativna rješenja mogu uključivati alternativne lokacije, različite skale ili dizajne razvoja ili alternativne procese. Alternativna rješenja potrebno je procijeniti u ranim fazama razvoja te na odgovarajućoj geografskoj razini u odnosu na jasan pogled na korisne ciljeve koji su pruženi u okviru promjene. Za projekte unutar područja njezine primjene upotreba zahtjeva Direktive o PUO-u može pomoći procijeniti različite moguće alternative. Dodatni uvjeti jesu da projekt ima prevladavajući javni interes (slični koncept kao onaj koji se upotrebljava u Direktivi o staništima) ili da koristi projekta nadmašuju učinke nepostizanja ciljeva Okvirne direktive o vodama. Nadalje, sve mjere ublažavanja koje je moguće primijeniti u praksi moraju biti uključene u projekt. Postupci PUO-a mogu pomoći utvrditi prikladne mjere ublažavanja. Važno je razumjeti da se Okvirna direktiva o vodama odnosi jedino na trajne učinke na razini vodnog tijela s obzirom na činjenicu da PUO obuhvaća i trajne učinke na lokalnoj razini. Ako nakon provjere nije moguće isključiti da će plan ili program imati značajne posljedice na područje, potrebna je procjena prihvatljivosti. Procjena prihvatljivosti usredotočena je na ciljeve očuvanja područja, koji se odnose na vrste i stanište za koje je područje imenovano. Napomena: iako se u Direktivi o staništima ne navodi sadržaj odgovarajuće procjene, to je pojašnjeno u relevantnim smjernicama Komisije na temelju odluka suda). Potrebno je procijeniti sve vrste učinaka, uključujući kumulativne. Sve moguće mjere ublažavanja (npr. u vezi s lokacijom projekta, rasporedu operacija, načinu izgradnje) moguće je razmotriti u kontekstu procjene prihvatljivosti kako bi se izbjegle štetne posljedice na cjelovitost područja. U slučaju donošenja negativnog zaključka procjene prihvatljivosti mogu se primijeniti odredbe članka 6. stavka 4., a definiraju ključne elemente koje je potrebno uzeti u obzir (alternativna rješenja, imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa. kompenzacijske mjere). Napomena: ti elementi objašnjeni su u relevantnim smjernicama Komisije o članku 6. Direktive o staništima). Ispitivanje alternativa ne spada u područje primjene članka 6. stavka 3., već u područje primjene članka 6. stavka 4. (predmeti C-441/03, C-241/08). Izvješće o procjeni koje mora podnijeti nositelj projekta trebalo bi uključivati opis razumnih alternativa koje je nositelj projekta proučio, a koje se odnose na taj projekt, uključujući, prema potrebi, vjerojatan razvoj postojećeg stanja okoliša bez provedbe projekta (osnovni scenarij) kao sredstvo poboljšanja kvalitete procesa procjene učinaka na okoliš te omogućivanja uvrštavanja razmatranja o okolišu u ranoj fazi osmišljavanja projekta (članak 5. točka (d), Prilog IV. Direktivi o PUO-u, kako je izmijenjena). Izrađuje se izvješće o okolišu u kojem se utvrđuju, opisuju i ocjenjuju razumna alternativna rješenja, uzimajući u obzir ciljeve i zemljopisno područje primjene plana i programa; država članica treba prijaviti Komisiji sve mjere koje provodi, a tiču se kvalitete izvješća o okolišu (članak 5. stavak 1.)

82 Zakonodavstvo Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ Direktiva o staništima 92/43/EEZ Direktiva o PUO-u 2011/92/EU Direktiva o SPUO-i 2001/42/EZ Sudjelovanje i konzultiranje javnosti Jedan od uvjeta iz članka 4. stavka 7. jest da su razlozi za projekt utvrđeni i objašnjeni u planu upravljanja riječnim slivovima, koji obvezno podliježe šestomjesečnim javnim konzultacijama. U skladu s tom odredbom, omogućuje se konzultiranje o projektu u kontekstu plana, koji omogućuje procjenu djelovanja s drugim novim projektima i postojećem korištenju vode u slivu. Nije obvezno u kontekstu donošenja odluka u skladu s člankom 6. stavkom 3., ali se potiče ( prema potrebi ). Tijela koja će vjerojatno biti povezana s projektom na temelju posebnih ekoloških odgovornosti ili lokalne ili regionalne nadležnosti dobivaju priliku za izražavanje svojeg mišljenja o informacijama koje dostavlja nositelj projekta te na zahtjev za pristanak za razvoj. Javnost se obavještava elektroničkim putem, javnim obavijestima ili drugim prikladnim sredstvima (članak 6. stavci 1. 2.). Dotična javnost dobiva pristup informacijama opisanima u članku 6. stavku 3. točkama (a) (c) unutar razumnih vremenskih rokova. Javnost dobiva pravodobne i učinkovite prilike za sudjelovanje u postupcima donošenja odluka u području okoliša. Nacrt plana ili programa za izvješće o okolišu ustupaju se (i) tijelima koja će zbog određenih ekoloških odgovornosti vjerojatno biti pogođena učincima na okoliš provedbe planova i programa i (ii) javnosti. Tijela i javnost dobivaju pravodobnu i učinkovitu priliku unutar odgovarajućih vremenskih rokova za izražavanje svojeg mišljenja o nacrtu plana ili programa te prateće ekološki izvješće prije usvajanja plana ili programa (članak 6. stavci 1. 2.). Donošenje odluka Okolišni ciljevi obvezujući su za planove i projekte. To znači da su tijela, ako je vjerojatno da će novi projekt prouzročiti pogoršanje stanja ili spriječiti postizanje dobrog stanja u pogođenim vodnim tijelima, obvezna odbiti odobrenje osim ako su ispunjeni ciljevi iz članka 4. stavka 7. Rezultati procjene prihvatljivosti obvezujući su, odnosno, nadležna tijela mogu odobriti plan ili projekt jedino ako je u procjeni prihvatljivosti zaključeno da neće imati štetne učinke na cjelovitost područja mreže Natura Međutim, ako je procjenom prihvatljivosti zaključeno da štetni učinci ne mogu biti isključeni, nadležno tijelo mora biti zadovoljno da su svi uvjeti utvrđeni u članku 6. stavku 4. zadovoljeni (nema alternativnih rješenja, postoje imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa, zaključeno je da kompenzacijske mjere za štetu osiguravaju cjelovitost mreže Natura U tom slučaju Komisija mora biti obaviještena te, u određenim okolnostima, dati mišljenje. Cilj PUO-a jest opisati potencijalne učinke na okoliš projekta, osigurati da su rezultati savjetovanja i informacija prikupljenih tijekom procesa PUO-a uzeti u obzir u procesu donošenja odluka te obavijestiti o konačnoj odluci (članak 8., članak 8. točka (a) i članak 9.). Izvješće o okolišu, iznesena mišljenja i rezultati svih prekograničnih konzultacija uzimaju se u obzir tijekom pripreme plana ili programa te prije njegova usvajanja ili upućivanja u zakonodavni postupak (članak 8.). Kada je plan ili program usvojen, države članice osiguravaju da su tijela koja zbog svojih ekoloških odgovornosti, javnost i svaka država članica koja je konzultirana u prekograničnim konzultacijama obaviješteni te da su informacije opisane u članku 9. stavku 1. točkama (a) (c) dostupne. Praćenje Okvirna direktiva o vodama uključuje zahtjeve za utvrđivanje programa praćenja stanja vode kako bi se utvrdio usklađen i sveobuhvatan pregled stanja vode unutar svakog vodnog područja (članak 8. i Prilog V.). Razmotrena dobra praksa. Praćenje mjera ublažavanja ili kompenzacijskih mjera bit će osobito važno kako bi se osigurala učinkovitost u pogledu njihova cilja (odnosno, da nema štetnih učinaka na cjelovitost područja ili održavanje cjelovitosti mreže). Države članice osiguravaju da svojstva projekta i/ili mjere predviđene za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje te, ako je moguće, nastanak štetnih učinaka na okoliš provodi nositelj projekta te određuju postupke u pogledu praćenja značajnih štetnih učinaka na okoliš. Vrsta parametara koje je potrebno pratiti te trajanje razmjerni su vrsti, lokaciji i veličini projekta te značajnosti njegovih učinaka na okoliš. Postojeći mehanizmi praćenja koji su rezultat zakonodavstva Unije koje ne uključuje ovu Direktivu te nacionalnog zakonodavstva mogu se upotrijebiti prema potrebi u cilju izbjegavanja dvostrukog praćenja (članak 8.a stavak 4.). Prema potrebi mjere praćenja uvrštene su u odluku o dodjeli odobrenja za provedbu projekta (članak 8.a stavak 1. točka (b). Države članice prate značajne učinke na okoliš provedbe planova ili programa kako bi se, među ostalim, u ranoj fazi utvrdili nepredviđeni štetni učinci te kako bi mogle poduzeti prikladne mjere otklanjanja (članak 10. stavak 1.). Ekološko izvješće sadržava opis predviđenih mjera praćenja (Prilog I. točka (i)). Praćenje omogućuje stvarne učinke na okoliš provedbe plana ili programa koji će biti ispitan u odnosu na predviđene. Time se pomaže osigurati da svaki problem koji proizađe tijekom provedbe, neovisno o tome je li bio predviđen ili nije, može biti utvrđen, a buduća predviđanja mogu biti preciznija. Budući da praćenje u svrhu osiguravanja dobre prakse može biti sastavni dio osnovnih informacija za buduće planove i programe te pripremi informacija koje će biti potrebne za PUO-ove projekata

83 PRILOG B: Prikupljanje dijagrama toka Načelo odnosa između procjene primjenjivosti na temelju članka 4. stavka 7. i ispitivanja na temelju članka 4 stavka

84 2013 Postupan pristup za procjenu primjenjivosti na temelju članka 4. stavka

85 2015 Usklađivanje procjene na temelju Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima i Direktive o PUO-u

86 2017 Postupan pristup za ispitivanje na temelju članka 4. stavka

87 2020 Postupci iz članka 6. stavka 3. i članka 6. stavka 4. Direktive o staništima

88