Doc. dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Diskurs o ustavnoj formulaciji jezika u Hrvatskoj godine u hrvatskom i srpskom novinstvu Ab
|
|
- Jerneja Đurović
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Doc. dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Diskurs o ustavnoj formulaciji jezika u Hrvatskoj godine u hrvatskom i srpskom novinstvu Abstrakt: Rasprava oko promjene ustavne formulacije o jeziku u Hrvatskoj godine dio je šireg konteksta zaoštravanja sukoba izmeċu suprotstavljenih koncepcija preureċenja Jugoslavije. Polemika oko jezika uklapa se u diskurzivne obrasce koji su se oblikovali u hrvatskom i srpskom novinstvu tijekom godine. Integralni je dio sukobljenih argumentacija o položaju Srba u Hrvatskoj koji su se od poĉetka sve više producirali u novinstvu. Ključne riječi: jezik, ustavna formulacija, Hrvatska, hrvatsko i srpsko novinstvo Uvod Jezik i jeziĉna politika predstavlja važnu temu komunistiĉke Jugoslavije, preko koje se mogu, u odreċenim razdobljima, pratiti i glavne odrednice politiĉkih nastojanja i previranja. Novosadski dogovor iz godine promicao je jeziĉni unitarizam prema kojem su hrvatski i srpski jezik dvije varijante jednog jezika, hrvatskosrpskog ili srpskohrvatskog. Stanovita liberalizacija komunistiĉkog poretka u Jugoslaviji u drugoj polovici šezdesetih godina ponovno je otvorila pitanje jezika. U Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1 iz 1967., potpisanoj od stane 18 znanstvenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj, traži se jednakost i ravnopravnost ĉetiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga. U dokumentu se navodi da promoviranje državnog jezika zapravo u praksi znaĉi primjenu srpskog književnog 1 Na web stranici Hrvatski jeziĉni portal dostupni su u cjelovitom obliku svi važniji dokumenti iz povijesti hrvatskog jezika (pripremio Marko Samardžija),
2 jezika zbog dominantnog utjecaja administrativnog središta Jugoslavije. S obzirom na to, hrvatski književni jezik je u neravnopravnom položaju koji se ne može opravdati zajedniĉkom lingvistiĉkom osnovom dvaju jezika. Potpisnici deklaracije traže dosljednu primjenu hrvatskog književnog jezika u javnoj upotrebi u Hrvatskoj, bez obzira otkuda javni djelatnici potjecali. 2 Deklaracija je od komunistiĉkog vodstava ocjenjena kao tendenciozna i štetna, a neposredni autori našli su se pod politiĉkim pritiskom i privremenom marginalizacijom. 3 Nakon gušenja Hrvatskog proljeća i rasprave oko reforme federacije uslijedio je novi Ustav iz godine koji je formalno dao velike ovlasti republikama. Jezik je definiran ĉlankom 138. koji glasi: U Socijalistiĉkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski. 4 Takva definicija bila je u jednom dijelu na tragu Deklaracije iz godine. Upravo će ta definicija biti predmet rasprave tijekom godine. Posljednji važan dokument o hrvatskosrpskom ili srpskohrvatskom jeziku i jeziĉnoj politici su zakljuĉci radnog dogovora predstavnika centralnih komiteta, jeziĉnih struĉnjaka i predstavnika znanstvenih, obrazovnih i kulturnih institucija iz travnja godine. U njemu se izmeċu ostalog upozorava na negativne i neprihvatljive tendencije u jeziku, prije svega na jeziĉni nacionalizam, ali i unitaristiĉke tendencije. Ipak, dokumentom dominira potreba za savladavanjem razlika i većom ujednaĉenosti jezika i jeziĉnih politika na hrvatskosrpskom govornom podruĉju. To ukljuĉuje i ujednaĉavanje ustavnih formulacija u republikama vezanih za naziv i službenu upotrebu jezika na hrvatskosrpskom govornom podruĉju. 5 U sklopu toga, godine raspravljalo se o amandmanu na Ustav SR Hrvatske koji bi promijenio ĉlanak 138. iz godine, a u okviru spomenutog ujednaĉavanja. 2 Hrvatski jeziĉni portal, Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika, pristup ostvaren Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003, str Hrvatski jeziĉni portal, Ustav Socijalistiĉke Republike Hrvatske, pristup ostvaren Hrvatski jeziĉni portal, Problemi jezika i jeziĉne politike, Zakljuĉci radnog dogovora predstavnika centralnih komiteta SK Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije i pokrajinskih komiteta SK Kosova i Vojvodine o aktualnim problemima jezika i jeziĉne politike na srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom, hrvatskom ili srpskom govornom podruĉju, pristup ostvaren
3 U ovom ĉlanku analizirat će se diskurs o jeziku i promjeni ustavne formulacije u Hrvatskoj u srpskom i hrvatskom novinstvu tijekom godine. Koliko je tema uspjela ostati u okvirima struĉne rasprave, odnosno koliko se uklapala u sve izraženiji suprotstavljeni diskurs hrvatskog i srpskog novinstva. Novinstvo u Hrvatskoj i Srbiji krajem osamdesetih godina Već je mnogo puta u literaturi istaknuto da su mediji (ukljuĉujući novinstvo) odigrali vrlo važnu ulogu u pripremi krvavog raspada komunistiĉke Jugoslavije. 6 Produbljivanje krize i podjele meċu republikama u Jugoslaviji odrazile su se i na pisanje i diskurs novinstva. Pošto su uredništva postavljale republiĉke partijske organizacije novine su u najvećoj mjeri odražavale stavove svojih rukovodstava, ĉesto radikalnije i otvorenije od njih samih. Nakon smrti Tita i postupnog gubitka legitimiteta partije, kao rezultata sveobuhvatne krize, dolazi do stanovite liberalizacije. To se znaĉajno odrazilo na novinstvo koje je poĉelo objavljivati i stavove suprotne vladajućoj politici. MeĊutim, kritika se uglavnom odnosila na reformu federacije i bila je usmjerena prema rukovodstvima i politikama drugih republika. Treba reći da su mediji u Jugoslaviji bili slobodniji nego u bilo kojoj drugoj komunistiĉkoj zemlji. Krajem osamdesetih u Jugoslaviji je izlazilo 27 dnevnih listova i 17 znaĉajnih politiĉkih ĉasopisa. Decentralizacijom federacije i novinstvo je postalo uglavnom regionalno opredijeljeno. Pošto je novinstvo na razne naĉine bilo pod nadzorom republiĉkih partijskih organizacija ono je korišteno za legitimiranje politike republiĉkih oligarhija. Sloboda medija znaĉila je da su oni na propisan naĉin dužni davati potporu postojećem sistemu. PredviĊena je 6 O novinskom diskursu za vrijeme politiĉke tranzicije pisao sam u slijedećim radovima: D. Pauković, Predizborna kampanja u Hrvatskoj u svjetlu hrvatskog i srpskog novinstva, u: Časopis za suvremenu povijest, br. 1 (2008), 13-32; Konstrukcija neprijatelja: HDZ u Politikinoj rubrici Odjeci i reagovanja 1989./91., u: Srpsko-hrvatski odnosi u 20. veku, prošlost i perspektive, Novi Sad, 2008, ; Priprema rata: Proslava 600. obljetnice Kosovske bitke kod Knina u srpnju 1989., u : Srpskohrvatski odnosi u XX veku - dvadeset godina od pocetka rata, Novi Sad, 2011, ; Osnovni elementi srpskog i hrvatskog novinskog diskursa o Drugom svjetskom ratu u kontekstu dogaċaja u Hrvatskoj ( ), u: Suočavanje sa prošlošću - put ka budućnosti ; Istorija Jugoslavije u dvadesetom veku, Sremska Kamenica, 2010,
4 kazna zatvora za one koje pozivaju ili potiĉu promjenu socijalistiĉkog samoupravnoga društvenog ureċenja. Uz to, postojala su i druga ograniĉenja, primjerice zaštita osobe i djela Josipa Broza Tita, ozakonjena cenzura kao i dosta raširena autocenzura. Novinarski kodeks Jugoslavije podrazumijevao je svjesno pristajanje na ideje marksizma i lenjinizma i tražio je od novinara sudjelovanje u izgradnji socijalistiĉkog društva. 7 U Srbiji, u kontekstu buċenja nacionalizma, novinstvom poĉinje dominirati, kako kaže Nebojša Popov, diskurs žrtve. Glavni motiv je pokazati kako su Srbi i Srbija ugroženi i eksploatirani u cilju mobilizacije i homogenizacije nacije za predstojeću politiĉku (nažalost pokazalo se ne samo politiĉku) borbu. 8 U takvom diskursu bilo kakva opozicija žestoko se negirala, a iznosile su se samo ĉinjenice koje unaprijed potvrċuju zadanu istinu. Nemiri na Kosovu i kontekst krize omogućili su pobjedu diskursa koji se zasnivao na demagogiji, simbolima, retoriĉkim pitanjima, samosažaljenju, optužbama i sudbini. Medijski model stvoren za kampanju na Kosovu kasnije je upotrijebljen i u Hrvatskoj. Glavno uporište novinske kampanje bila su izdanja Politikine kuće Politika, Politika ekspres i NIN, a njima uz bok bili su Intervju i magazin Duga. Miloševićevo vodstvo dobro je shvatilo moć medijske propagande i zbog toga se odmah po preuzimanju vlasti krenulo na preuzimanje kontrole nad novinstvom. Nakon izdanja Politikine kuće preplavljena su nacionalistiĉkim diskursom. Jednako je i s Večernjim novostima i Dugom. Iskustvo i posljedice Hrvatskog proljeća onemogućilo je Hrvatskoj da dosegne nivo liberalizacije kakav je u osamdesetima ostvaren u Sloveniji i Srbiji. Hrvatska je vodila politiku šutnje što je znaĉilo strogu ideološku privrženost ustavnim rješenjima iz i samoupravljanju. Takvu politiku vjerno su provodili glavni dnevni listovi u Hrvatskoj, Večernji list i Vjesnik. Krajem osamdesetih režim se nalazi u procesu raspadanja, a kao rezultat dolazi i do stanovitog popuštanja kontrole nad novinstvom. U skladu sa svojom politikom hrvatsko rukovodstvo nije se u poĉetku otvoreno suprotstavljalo Miloševićevoj autoritarnoj i populistiĉkoj politici. MeĊu prvima u Hrvatskoj Miloševićevoj politici suprotstavio se zagrebaĉki tjednik Danas. Jedan od 7 M. Thompson, Kovanje rata. Mediji u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 1995., str ; D. Pauković, Hrvatsko i srpsko novinstvo o Srbima u Hrvatskoj (odabrani dogaďaji 1989./1990), neobjavljeni magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2007., str Z. M. Marković, Nacija žrtva i osveta, Srpska strana rata. Trauma i katarza u istorijskom pamćenju, II deo (priredio Nebojša Popov), Beograd, 2002., str. 206.
5 tadašnjih novinara Danasa Danko Plevnik kaže da je tjednik za transformaciju komunistiĉkog društva uĉinio mnogo više nego oni rutinsko beskrajni sastanci hrvatskih komunista od osnovne organizacije pa do Centralnog komiteta. 9 Oprez hrvatskog rukovodstva, a time i većine novinstva prekinut je u trenutku kada se antibirokratska revolucija pokušala proširiti i na Hrvatsku. Od tada se u novinstvu otvorenije kritizira politika Srbije, ali uglavnom u skladu s politikom hrvatskog rukovodstva. O situaciji u medijima u Hrvatskoj izmeċu i prvih izbora 1990., tadašnji reporter informativnog programa Zagrebaĉke televizije (kasnije HTV) Aleksandar Milošević, rekao je da je to bilo razdoblje divne anarhije. Komunisti su bili preslabi da bilo što zaustave, a HDZ još nije bio stupio na pozornicu. 10 Kontekst rasprave Rasprava o jeziku dio je šireg diskursa o položaju Srba u Hrvatskoj koji se otvara poĉetkom godine. Taj diskurs temelji se na isprobanom obrascu antibirokratske revolucije prema kojem su Srbi najveće žrtve socijalistiĉke Jugoslavije, pa je prema tome i njihov položaj u Hrvatskoj u najmanju ruku neravnopravan. Otvaranje pitanja položaja Srba u Hrvatskoj posljedica je jaĉanja srpskog nacionalistiĉkog diskursa koji je imao i preciznu politiĉku funkciju prihvaćanje srbijanskog prijedloga reforme federacije, odnosno centralizaciju i napuštanje konfederalnog koncepta uspostavljenog ustavom iz U tom kontekstu, otvaranje pitanja Srba u Hrvatskoj bio je ujedno pritisak na hrvatsko komunistiĉko vodstvo. S druge strane, rasprava o jeziku dio je i diskursa o politici komunistiĉkog režima prema pitanju nacionalnog identiteta i kulturnih institucija pojedinih naroda. U prvoj polovici osamdesetih raspravljalo se o kulturnim institucijama Srba u Hrvatskoj, a prevladavalo je stajalište da se kultura i Hrvata i Srba treba razvijati kroz zajedniĉke institucije. Takvo rješenje, u kontekstu buċenja nacionalizma, više nije bilo prihvatljivo za dio Srba u Hrvatskoj, a posebno za politiĉko i 9 D. Plevnik, Hrvatski obrat, Zagreb, 1993., str M. Thompson, nav. dj., str. 143.
6 intelektualno vodstvo srpskog nacionalnog pokreta u Srbiji. Konaĉno, ova rasprava u osamdesetima bila je izraz razliĉitih shvaćanja o pitanju Srba u Hrvatskoj, nejasne vizije politiĉke elite u Hrvatskoj prema razvoju nacionalnih odnosa, politiĉkog pragmatizma i sveobuhvatne krize komunistiĉkog poretka. Promjena ustavne formulacije o jeziku Kao što je već spomenuto, sredinom osamdesetih odluĉeno je da se krene u promjenu ustavne formulacije o jeziku iz ustava godine. Cilj je bio da se uspostavi što veća suglasnost u preciziranju ĉinjenice da se radi o jednom jeziku. Zbog toga je Stipe Šuvar, jedan od glavnih ideologa partije u Hrvatskoj i nositelj visokih politiĉkih funkcija (Predsjedništvo CK SKH I CK SKJ), tražio borbu protiv hrvatskih nacionalista da se stvori poseban hrvatski nacionalni jezik. Deset većinskih srpskih općina, Srpska pravoslavna crkva i najveći broj srpskih intelektualca izjasnili su se za hrvatsko-srpski naziv jezika. Šuvar je poĉetkom izrazio stav da se treba boriti protiv toga da Srbi budu prešućivani kao narod i da male grupe treba zaštititi od asimilacije. Dodao je ako ima razloga za zabrinutost to je prije svega na podruĉju jezika i pisma jer je u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću jaĉala jeziĉna netrpeljivost u ime hrvatskog lingvistiĉkog nacionalizma. Nadalje, smatra da postojeće institucije trebaju istraživati zajedniĉku povijest, da se treba više uĉiti ćirilica jer su latinica i ćirilica dva zajedniĉka pisma Hrvata i Srba. S takvim stavovima Šuvara mnogi u Hrvatskoj nisu se slagali, a sve hrvatske kulturne institucije u širokoj javnoj raspravi odbacile su takav prijedlog i tražile zadržavanje odredbe hrvatski književni jezik.na poĉetku javne rasprave krajem godine Ustavna komisija predložila je amandman 41.: U SR Hrvatskoj u službenoj je upotrebi hrvatski ili srpski jezik. Obrazloženje prijedloga bila je potreba da se naziv jezika uskladi s naĉelom ravnopravnosti hrvatskog i srpskog naroda i s ĉinjenicom da se radi o jednom jeziku. U trenutku zapoĉinjanja javne rasprave Ustavni sud Jugoslavije donio je mišljenje o neustavnosti odredbe o jeziku u Ustavu SR Hrvatske. Ta odluka u
7 Hrvatskoj službeno je protumaĉena kao nedopustiv pritisak na republiĉke organe. Velika većina sudionika u javnoj raspravi nije se složila s ponuċenom formulacijom, predlažući drugaĉiju formulaciju ili, u najvećoj mjeri, zadržavanje postojeće formulacije. 11 Komisija za ustavna pitanja je nakon javne rasprave predložila novu formulaciju koja je prema tadašnjem predsjedniku Sabora SR Hrvatske AnĊelku Runjiću trebala pomiriti stavove. Nova formulacija glasila je U SR Hrvatskoj u službenoj upotrebi je hrvatski ili srpski jezik, standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski književni jezik, a koji je i književni jezik Srba u Hrvatskoj. Društvo književnika Hrvatske u otvorenom pismu saborskim delegatima protivi se novoj formulaciji, uz obrazloženje da je javna rasprava plebiscitarno podržala zadržavanje važeće formulacije, a da novi prijedlog smatra neprihvatljivim najviše iz razloga što se ne uvažavaju stavovi javne rasprave. 12 U konaĉnici Sabor SR Hrvatske nije prihvatio amandman 41. za promjenu naziva jezika unatoĉ tome što je Ustavni sud Jugoslavije donio mišljenje da je važeća formulacija protuustavna. Zadržavanje postojeće definicije, uz struĉne argumente, vrlo vjerojatno treba tražiti i u ĉinjenici da je promjena kod hrvatskog rukovodstva oznaĉena kao politiĉki zahtjev/pritisak Beograda. Sve jasnije protivljenje Miloševićevoj politici i zahtjevima srpskog nacionalizma, prije svega u medijima, a onda i od strane hrvatskog partijskog rukovodstva, rezultirat će otvorenim medijskim ratom koji će pogodovat i jaĉanju hrvatskog nacionalizma. 13 Srpsko novinstvo U trenutku otvaranja pitanja ustavne definicije jezika u Hrvatskoj srpski novinski diskurs već je znaĉajno upozoravao na nepovoljan položaj Srba u Hrvatskoj. Ugroženost Srba u Hrvatskoj, prema srpskom novinstvu, oĉituje se kroz zatiranje ćirilice, ukidanje 11 J. Paviĉić, Kraj prve runde, Vjesnik, Panorama subotom, , str. 1, M. Koĉiš, Odbaĉeni tekst amandmana, Vjesnik, Panorama subotom, S. Šuvar, Zajedniĉki su nam historija, jezik, kultura uza sve specifiĉnosti, Vjesnik, , Vjesnikova novinska dokumentacija (VND), Kutija: Nacionalno pitanje u Jugoslaviji.; Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji od zajedništva do razlaza, str ; J. Dragović-Saso, Spasioci nacije - Intelektualna opozicije Srbije i oživljavanje nacionalizma, Beograd, 2004., str ; M. Maloĉa, Hrvatska pravila igre, Danas, , str ; Ograniĉena reforma ustava, Vjesnik, , str 6.
8 srpskih institucija, ali i pozivima da napuste svoju vjeru i preċu na katoliĉanstvo, jednako kao što je to bilo za vrijeme NDH. S obzirom na ovo zadnje, srpsko novinstvo od poĉetka sve više piše o stradanju Srba za vrijeme NDH, pri ĉemu će se evociranje strahota iz razdoblja NDH u kasnijem razdoblju koristiti za usporedbu s njihovim trenutnim položajem u SR Hrvatskoj. U prvoj polovici godine, odnosno prije odluke o zadržavanju ĉlanka 138. o jeziku srpsko novinstvo ovu temu uklapa u tekstove u kojima se govori o lošem položaju Srba u Hrvatskoj, zatiranju njihovog jezika, pisma i institucija, odnosno sve jaĉeg hrvatskog nacionalizma. Magazin Duga u travnju donosi intervju sa Simom Dubajićem, sudionikom prvog kninskog mitinga u veljaĉi godine. On je izmeċu ostalo rekao: Nacionalista sam zato što se osećam liĉno progonjenim. Kad govorim o progonu Srba u Hrvatskoj, ili o asimilaciji, ne govorim o apstraktnom progonu. Progonjen sam ja liĉno i moja porodica! Prognato je moje pismo ćirilica. 14 Nakon neprihvaćanja promjene ustavne formulacije pitanje jezika postaje sastavni dio tekstova o Hrvatskoj i važan argument koji govori u prilog nepovoljnog položaja Srba i jaĉanju hrvatskog nacionalizma. Primjerice, magazin Duga prenosi rijeĉi ĉlana CK SKJ Borislava Mikelića koji tvrdi da izostanak odluke o promjeni naziva može imati dalekosežne posljedice. Smatra da se time hrabre ne samo konfederalistiĉke nego i separatistiĉke snage u Hrvatskoj. U istom tekstu zakljuĉuje se da su time pobijedili nacionalisti i izgubili komunisti, a s njima i Srbi u Hrvatskoj. Društvo književnika Hrvatske bilo je protiv promjene imena jezika, a ĉlan predsjedništva i Srbin iz Hrvatske, Milan Mirić rekao je da se pitanje jezika koristi u politiĉke svrhe. IzmeĊu ostalog izjavio je i slijedeće: Osobno ne osjećam nikakav svoj neravnopravni graċanski položaj koji bi proizlazio iz sadašnje ustavne odredbe, niti vjerujem da će onaj hrvatski graċanin srpske nacionalnosti, koji se danas eventualno osjeća neravnopravnim sutra, sa promijenjenom formulacijom, osjetiti da je preveden u ravnopravnost. Ne radi se ovdje o Srbima u Hrvatskoj, nego o ukupno izroċenim odnosima u jugoslavenskom društvu koje se muĉi u stagnaciji pa ĉak i u regresiji. Pravoslavni svećenici iz Dalmatinske eparhije izjasnili su se za promjenu formulacije jer bi zadržavanje sadašnjeg naziva oznaĉilo diskriminaciju prema srpskom narodu u Hrvatskoj. Autor teksta zakljuĉuje da hrvatski nacionalizam u 14 D. Barjaktarević, Ĉoban tera ovĉice, Duga, broj 395, od 15. do 28. aprila 1989., str
9 posljednje vrijeme djeluje otvoreno na javnoj politiĉkoj sceni i da svoje separatistiĉke tendencije objašnjavaju pluralizmom politike i teorije u jeziku. 15 Srpsko novinstvo naglašavalo je nepravednost i diskriminaciju važeće formulacije o nazivu jezika. Tako Dušan Starević 16 u Dugi piše da je neprihvatljivo da bilo tko poriĉe pravo srpskom narodu u Hrvatskoj da svaki oblik svoga jezika (bilo narodni jezik, bilo standardni jezik) naziva na identiĉan naĉin s ostalim Srbima dakle, srpskohrvatskim (hrvatskosrpskim) jezikom (ukoliko svi polazimo od politiĉke volje za zajedništvom), odnosno srpskim jezikom (ukoliko takva volja izostaje). Dodaje da je neprihvatljivo odvajanje od jezika i kulture ostalih Srba, a smatra da to analogno vrijedi i za Hrvate koji žive izvan Hrvatske. 17 Zdravko Krstanović u istom broju Duge tvrdi da se u Hrvatskoj provodi jeziĉni teror i sakaćenje književnog teksta u ime svetog, preĉistog, pseudonacionalnog jezika i da njega kao srpskog književnika iz Hrvatske takva praksa godinama pogaċa. 18 Zagrebaĉko-ljubljanski mitropolit Jovan u Intervjuu je rekao da nema ništa protiv da Hrvati nazivaju svoj jezik iskljuĉivo svojim imenom, ali da onda treba omogućiti i Srbima u Hrvatskoj korištenje svog srpskog pisma, ćirilice, i njegovanje svoje srpske književnosti u cilju ĉuvanja nacionalnog identiteta i kulture. 19 Pitanje jezika samo je jedan aspekt netolerancije koja vlada u Hrvatskoj i koja nas nužno vraća u prošlost, piše Ilija Rapaić u Dugi. Nastavlja da je u cilju ostvarivanja etniĉki ĉiste Hrvatske srpsko ime svugdje brisano, a uporno izbjegavanje pridjeva srpski u ustavnoj odredbi o jeziku svjedoĉi o duhovnom nasleċu hrvatskih lingvista. 20 I drugi tekstovi uglavnom govore da se Srbima u Hrvatskoj 15 godina nameće hrvatski književni jezik, a zatire ćirilica. Tako neki potiskivanje ćirilice nazivaju duhovnim genocidom jednako kao i za vrijeme NDH. 21 Na pitanju jezika kao i na ostalim temama ĉesto je prisutan motiv povlaĉenja paralele prošlost (NDH) sadašnjost (sve izraženiji hrvatski nacionalizam). Takvo zakljuĉivanje impliciralo je i mraĉnu 15 P. Stanivuković, Kako govore Srbi s Medvešćaka, Duga, od 8. do , str , Ĉlan Odbora JAZU za koordinaciju prouĉavanja povijesti i kulture srpskog naroda u SR Hrvatskoj. 17 D. Starević, Imaš jezik, nemaš jezik, Duga, od do , str Z. Krstanović, Netko je oklevetao Pilipendu, Duga, od do , str Pogledati: Z. Krstanović, Za jeziĉku ravnopravnost, NIN, , str Z. Sekulić, Pepeljuga u Zagrebu?, Intervju, , str I. Rapaić, Raspirivanje bratstva-jedinstva u Hrvatskoj (I), Gospodojući narod i prosjaĉki puk, Duga, , str D. Radević, Sejaĉi straha i mržnje, Politika, , str. 5.; B. Jovanović (Beograd), Ĉinjenice o obespravljenosti Srba, Odjeci i reagovanja, Politika, , str. 11.
10 budućnost Srba u Hrvatskoj. Mjesec dana kasnije, na proslavi obljetnice Kosovske bitke kod Knina poruke Dole podrepaši, hoćemo hrvatskosrpski jezik i Sloboda ćirilici dio su natpisa i parola koje su sastavni dio srpskog diskursa kad se govori o položaju Srba u Hrvatskoj. 22 Hrvatsko novinstvo Pitanje promjene ustavne formulacije o jeziku imalo je ogroman prostor u hrvatskom novinstvu. O ovoj temi oĉitovala se cijela struĉna javnost, brojni politiĉki, kulturni i vjerski dužnosnici, uz brojne prijedloge i varijacije kako bi se toĉno trebalo definirati ustavni ĉlanak o jeziku. U hrvatskom novinstvu u vrijeme javne rasprave odgovaralo se na optužbe iz Srbije o jeziĉnoj netoleranciji, iskljuĉivosti i nacionalizmu. Tako Vjesnik krajem veljaĉe donosi analizu udžbenika u Hrvatskoj kojom se nastoji pokazati ravnopravnost jezika u obrazovnom sustavu, dok se za Srbija donose primjeri koji iskljuĉivo dopuštaju istoĉnu varijantu jezika. 23 Ovaj tekst, kao i brojni drugi, izražavaju vrlo raširen stav u Hrvatskoj tijekom i koji se zasnivao na traženju jednakih prava za Hrvate u Srbiji i za Srbe u Hrvatskoj. Hrvatsko novinstvo uglavnom je pitanje naziva jezika interpretiralo kroz kontekst destabilizacije Hrvatske i njenog rukovodstva. Najavljivano širenje antibirokratske revolucije na Hrvatsku povezivalo se s optužbama za jeziĉnu iskljuĉivost i nacionalizam. 24 Tekstovi su u najvećoj mjeri na liniji hrvatskog rukovodstva koje je smatralo da je pitanje jezika ispolitizirano i da se koristi u svrhu sukoba na relaciji Srbija Hrvatska. Ĉesta je interpretacija da rasprava oko jezika predstavlja jednu od posljedica nacionalnih homogenizacija koje društvo odvlaĉi od pravih problema,. 25 Josip Paviĉić u Vjesniku piše da ne stoji osnovni prigovor da neizmijenjena ustavna odredba dovodi u neravnopravan položaj pripadnike srpske nacionalnosti u Hrvatskoj. Kritiĉari bi imali 22 M. Ćirilović, Stari Liĉanin Petar Štikovac doneo zemlju sa Gazi Mestana, Politika, , str S. Mijović Koĉan, Ima li ćirilice u Hrvatskoj, Vjesnik, Panorama subotom, V. Krsnik, Recept za 'dogoċeni narod' u Hrvatskoj, Vjesnik, , str Pogledati na primjer: M. Maloĉa, Hrvatska pravila igre, Danas, , str ; G. Marinković, Optužbe, oprez i ustupci, Danas, , 7.-9.; M. Jajĉinović, Prošlost nad sadašnjošću, Danas, , str
11 pravo kada bi sadašnja formulacija bila uzrok neravnopravnosti i osnova za asimilaciju Srba u Hrvatskoj, ali ona to nije jer ne ugrožava nikoga i svima jamĉi jeziĉnu slobodu. 26 Hrvatsko novinstvo branilo je odluku Sabora SR Hrvatske od napada i osuda koji su dolazili iz Srbije zbog neprihvaćanja novog amandmana. Na komentar objavljen u beogradskoj Borbi da je neprihvaćanje amandmana najdirektnije dazavuiranje Ustavnog suda Jugoslavije i dolijevanje ulja na vatru razbuktalih nacionalistiĉkih strasti, zagrebaĉki Vjesnik odgovara nije li donošenje mišljenja Ustavnog suda dan prije zasjedanja Sabora SR Hrvatske (oĉitovanje Ustavnog suda Jugoslavije zatraženo je tri godine prije) bilo svojevrsno doljevanje ulja na vatru meċunacionalnih odnosa. Nadalje, autor teksta branio je pravo Hrvatske da suvereno odluĉuje o pitanju jezika, odnosno da Ustavni sud nema nadnacionalne ovlasti. 27 Tjednik Danas, pišući o promjenama ustava, kritiĉki se osvrće na cijeli kontekst u kojem se odvijala javna rasprava oko jeziĉnog amandmana, istiĉući da je cijeli proces od poĉetka bio ispolitiziran u kontekstu jaĉanja nacionalizama. 28 U drugom tekstu u istom tjedniku brani se hrvatsko rukovodstvo od optužbi za nacionalizam, uz obrazloženje da unutar njega postoji ravnoteža razliĉitih frakcija koje zajedno predlažu drugima u federaciji jugoslavensku sintezu. 29 Tu se radi o slabo razraċenom i nejasnom konceptu koji će predstavljati hrvatski prijedlog reforme federacije u drugoj polovici godine. U kontekstu nacionalnih homogenizacija takav nejasan koncept, bez stvarnog sadržaja i konkretnih rješenja, bio je osuċen na neuspjeh. Zakljuĉak Rasprava oko promjene ustavne formulacije o jeziku u Hrvatskoj sastavni je dio suprotstavljenih diskursa hrvatskog i srpskog novinstva tijekom godine. Kao i u drugim temama koje su se povezivale s položajem Srba u Hrvatskoj, tako su i ovdje primijenjeni uobiĉajeni diskurzivni obrasci i strukture argumentacije. 26 J. Paviĉić, Nitko nije oštećen, Vjesnik, , str V. Krsnik, Sukob mišljenja i glasanja, Vjesnik, , str M. Štajduhar, Lingvisti i politiĉari, Danas, , str G. Marinković, Optužbe, oprez i ustupci, Danas, , str. 7-9.
12 Prema tome, u srpskom novinskom diskursu Srbi u Hrvatskoj su žrtve politike koja im je ukinula sve nacionalne institucije, oduzela im jezik i pismo i time ih prepustila asimilaciji i iseljavanju. Antisrpska politika hrvatskog rukovodstva ne oĉituje se samo u navedenom već i u podršci albanskim separatistima, odnosno nepodržavanjem Srbije u nastojanju ostvarivanja kontrole nad cijelim svojim teritorijem. U skladu s tim, hrvatsko rukovodstvo je birokratizirano i nesposobno da riješi nagomilane probleme, a narod ga sve manje podržava. Ovo posljednje je bio osnovni argument Miloševićeve antibirokratske revolucije u traženju svrgavanja rukovodstava. Uz neke druge pokazatelje, neprihvaćanje promjene ustavne formulacije o jeziku znaĉilo je i jaĉanje hrvatskog nacionalizma. Prema dominantnom pisanju hrvatskog novinstva tvrdnje o ugroženosti i diskriminaciji Srba u Hrvatskoj su neosnovane i zlonamjerne, a cilj im je narušiti meċunacionalne odnose i delegitimirati hrvatsko rukovodstvo. Glavni cilj pritisaka na Hrvatsku preko Srba u Hrvatskoj je ostvarenje reformnih planova rukovodstva Srbije prema kojima bi se Jugoslavija centralizirala. Ustavna formulacija jezika u Hrvatskoj ni po ĉemu ne ugrožava Srbe i ne uskraćuje im punu jeziĉnu slobodu. Ovdje prikazana epizoda o jeziku samo je jedna od niza tema koje su punile novinske stupce tijekom i godine u medijskom ratu izmeċu dvije republike. U osnovi, radilo se o dvije politiĉki suprotstavljene koncepcije preureċenja Jugoslavije. Srbijanska koncepcija centralizacije Jugoslavije išla je paralelno sa zahuktalim srpskim nacionalnim pokretom koji je Srbe proglasio najvećom žrtvom socijalistiĉke Jugoslavije, a sve protivnike Miloševićeve politike antisrpskim elementom, separatistima, nacionalistima ili birokratiziranim politiĉkim vodstvom. S druge strane, Hrvatska je branila pozicije iz ustavnog rješenja 1974., odnosno prava republike. Za politiĉko vodstvo to je ujedno znaĉilo i branjenje svojih pozicija pred prijetnjom antibirokratske revolucije. U takvom kontekstu postupno dolazi do jaĉanja i hrvatskog nacionalizma, proporcionalno sa zaoštravanjem sukoba. On je ipak u ovom razdoblju marginalan, dok novinstvom dominira protivljenje koncepciji koju vodi Milošević s pozicije Ustava iz godine. Pitanje jezika takoċer pokazuje raspad ideološkog koncepta komunistiĉkog režima i nemogućnost snalaženja u identitetskim pitanjima u kontekstu jaĉanja nacionalnih homogenizacija i sukoba.
13 Summary The debate over constitutional change of language formulation in Croatia is an integral part of competing discourses between Croatian and Serbian journalism during As many other issues this debate was linked with the position of the Serbs in Croatia. On this topic we can see the usual discursive patterns: In Serbian journalistic discourse Serbs in Croatia are victims of policies that abolished all of their national institutions, took their language and alphabet, thus leaving them to assimilation and emigration; According to the dominant writing in Croatian journalism allegations for threats and discrimination against Serbs in Croatia are unfounded and malicious, and their aim is to undermine interethnic relations and delegitimize Croatian leadership. Key words: language, constitutional formulation, Croatia, Serbian and Croatian journalism
PowerPoint Presentation
RASPAD SFRJ Prvi je zakon povijesti: bojati se reći nešto neistinito a drugi: ne bojati se reći nešto istinito. Ciceron svibanj 1980. umro Josip Broz Tito Grob u Beogradu Iz bolnice u Ljubljani do Beograda
Више/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: / Urbroj: Zagreb, 12. prosinca PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodi
/ 1 HRVATSKI SABOR Klub zastupnika HDZ-a Klasa: 012-02/13-01103 Urbroj: 6532-1-13-01 Zagreb, 12. prosinca 2013. PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA gospodinu Josipu Leki Predmet: Amandmani na Prijedlog nacrta
ВишеMM BG SRB
Kako se informišu građani u Beogradu? Građani u Beogradu se najviše informišu o političkim, ekonomskim i društvenim temama putem tradicionalnih medija (televizija, štampa, radio); 82% građana se informiše
ВишеHRVATSKI SABOR NOVE KNJIGE LIPANJ KNJIŽNICA HRVATSKOGA SABORA
HRVATSKI SABOR NOVE KNJIGE LIPANJ 2019. KNJIŽNICA HRVATSKOGA SABORA D-II-2183 Privora, Milada Kultura ponašanja : priručnik za svakodnevni, građanski, poslovni i diplomatski život : lijepo ponašanje od
ВишеAnaliza sadržaja za potrebe projekta: “Uloga medija u procesu povratka na Kosovo i Metohiju”
UG Epomena Analiza sadržaja za potrebe projekta: Uloga medija u procesu povratka na Kosovo i Metohiju Ovaj projekat sufinansiran je iz budžeta Republije Srbije Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Reupblike
ВишеDavor Pauković, Centar za politološka istraţivanja, Zagreb Priprema rata: Proslava 600. obljetnice Kosovske bitke kod Knina u srpnju Abstrakt: U
Davor Pauković, Centar za politološka istraţivanja, Zagreb Priprema rata: Proslava 600. obljetnice Kosovske bitke kod Knina u srpnju 1989. Abstrakt: U ĉlanku se prikazuje hrvatski i srpski novinski diskurs
ВишеŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima
ŽENA U IZBORNOJ 2010. GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji imaju najmanje dvostruku ulogu u vezi sa učešćem žena
ВишеPredsjednički izbori mart 26 mart FIN[1] - Read-Only
Monitoring medija. mart. mart. Predsjednički izbori Metodologija Monitoring obuhvata kvalitativno i kvantitativno istraživanje ukupan broj medijskih objava kandidata po tipu medija i po kandidatima, zastupljenost
ВишеBosch: Želimo da svijet upozna i prizna Kataloniju
#KATALONSKA VLADA PONOVO OTVORILA PREDSTAVNIŠTVO U ZAGREBU# Katalonska vlada opet je otvorila svoje predstavništvo u Zagrebu i iz hrvatskog će glavnog grada uspostavljati odnose s državama jugoistočne
ВишеStandard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk
Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj
ВишеMicrosoft Word - kornati_ranko_koncar.doc
Prof dr Ranko Končar, Novi Sad Profesor u penziji Prilog istorijskoj periodizaciji srpsko-hrvatskih odnosa u 20 veku Apstrakt: U kratkom prilogu daje se osvrt na istorijsku periodizaciju srpsko-hrvatskih
ВишеДр Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: Рад прихваћен: Миомира
Др Филип Мирић *, приказ Стручни сарадник за наставу Правног факултета, Универзитет у Нишу Рад примљен: 16.09.2015. Рад прихваћен: 06.10.2015. Миомира Костић, Дарко Димовски, Филип Мирић Малолетничка делинквенција
ВишеAM_Ple_LegReport
6.9.2018 A8-0245/170 Amandman 170 Uvodna izjava 3. (3) Zbog brzog tehnološkog razvoja i dalje se mijenja način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja djela i drugih sadržaja. Javljaju se
ВишеMicrosoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske
ВишеОсновна школа Základná škola Браћа Новаков bratov Novakovcov Краља Петра Првог 103 Kráľa Petra I Силбаш Silbaš Тел/факс: 021/
Општи подаци: Назив предмета: Верска настава-православни катихизис Име и презиме катихете/ вероучитеља: Станислава Темеринац Школа и место: ОШ Браћа Новаков Силбаш Разред: IV-34 Образовни профил: мастер
ВишеHRVATSKI SABOR NOVE KNJIGE OŽUJAK KNJIŽNICA HRVATSKOGA SABORA
HRVATSKI SABOR NOVE KNJIGE OŽUJAK 2019. KNJIŽNICA HRVATSKOGA SABORA F-II-10.843 Stier, Davor Ivo Nova hrvatska paradigma : ogled o društvenoj integraciji i razvoju / Davor Ivo Stier. - 2. dopunjeno izd.
ВишеNačelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o
Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna 2.4.2019. U sjedištu Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda u Varaždinu
ВишеJezička politika, jezičko planiranje i standardizacija jezika.
Jezička politika, jezičko planiranje i standardizacija jezika PhDs Ljatif Demir Univerzitet Zagreb Jezička politika kao definicija Tipično sociolingvistički pojam jezička politika u lingvistickoj literaturi
ВишеMicrosoft Word - ZAKON o ratifikaciji sporazuma izmedju SCG i R. Makedonije....doc
ZAKON O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU SRBIJE I CRNE GORE I REPUBLIKE MAKEDONIJE O ZAŠTITI SRPSKE I CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI MAKEDONIJI I MAKEDONSKE NACIONALNE MANJINE U SRBIJI I CRNOJ
ВишеPowerPoint Presentation
KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira
ВишеМАТИЦА СРПСКА ДРУШТВО ЧЛАНОВА У ЦРНОЈ ГОРИ Научни скуп: 11. НОВЕМБАР СТО ГОДИНА ОД ОСЛОБОЂЕЊА И УЈЕДИЊЕЊА ХЕРЦЕГ НОВИ, НОВЕМБАР 2018.
МАТИЦА СРПСКА ДРУШТВО ЧЛАНОВА У ЦРНОЈ ГОРИ Научни скуп: 11. НОВЕМБАР СТО ГОДИНА ОД ОСЛОБОЂЕЊА И УЈЕДИЊЕЊА ХЕРЦЕГ НОВИ, 10-11. НОВЕМБАР 2018. ПРОГРАМ ПЕТАК, 9. НОВЕМБАР: ДОЛАЗАК УЧЕСНИКА У ХОТЕЛ ВОЈВОДИНА
ВишеSlide 1
Sadašnjost i perspektive odnosa domovina i iseljeništvo dr. sc. Marin Sopta Glavni razlozi masovnog iseljavanja Hrvata iz domovine bili su uglavnom političkih i ekonomski (ne)prilika koji su vladali u
ВишеIZAZOVAN POSAO: MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O ORGANIZIRANOM KRIMINALU I KORUPCIJI U BOSNI I HERCEGOVINI, NA KOSOVU I U SRBIJI SUPPORTED BY: PUBLISHED BY:
IZAZOVAN POSAO: MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O ORGANIZIRANOM KRIMINALU I KORUPCIJI U BOSNI I HERCEGOVINI, NA KOSOVU I U SRBIJI SUPPORTED BY: PUBLISHED BY: Uvod Organizirani kriminal i korupcija su među ključnim
ВишеBRUXELLES PROPISUJE, ZAGREB POTPISUJE Vlada reže plaće za 65 tisuća službenika
BRUXELLES PROPISUJE, ZAGREB POTPISUJE VLADA REŽE PLAĆE ZA 65 TISUĆA SLUŽBENIKA Objavljeno 19. prosinca 2017. Stranica: 1 TKO IM JE UKRAO BOŽIĆ BRUXELLES PROPISUJE, ZAGREB POTPISUJE VLADA REŽE PLAĆE ZA
Више________________________________________________________________
УНИВЕРЗИТЕТ ЗА ПОСЛОВНИ ИНЖЕЊЕРИНГ И МЕНАЏМЕНТ БАЊА ЛУКА ПРАВНИ ФАКУЛТЕТ Syllabus - Наставни програм ПРЕДМЕТ: Уставно право СЕМЕСТАР: Први семестар школске 2016/2017. године ФОНД ЧАСОВА: 3 НАСТАВНИК: Проф.
ВишеCOM(2019)199/F1 - HR (annex)
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 29.4.2019. COM(2019) 199 final ANNEXES 1 to 2 PRILOZI Prijedlogu odluke Vijeća o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom Okvirnim
ВишеHRVATSKI SABOR Klasa: /09-01/03 Urbroj: Zagreb, 24. kolovoza ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA PREDSJEDNICAMA I PREDS
HRVATSKI SABOR Klasa: 022-03/09-01/03 Urbroj: 65-08-02 Zagreb, 24. kolovoza 2009. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA PREDSJEDNICAMA I PREDSJEDNICIMA RADNIH TIJELA Na temelju članaka 137. i 153.
ВишеAKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA 2019. Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspostaviti učinkoviti društveni okvir za podršku čitanju
ВишеSarajevo, 15
Na temelju člana 14 Zakona o udrugama i fondacijama Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH,broj 32/01) i Izmjena i dopuna zakona o udrugama i fondacijama Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH,broj
ВишеNegativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019
Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne
ВишеSlajd 1
KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Vidovdanski ustav studeni 1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu 1920. dio zastupnika nezadovoljan radom Skupštine, istupaju
ВишеPutevima EU Program Europa za građane SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA G
Putevima EU Program Europa za građane 2014.-2020. SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA -DANILOVGRAD Koji je cilj projekta?
ВишеКајл Скот: Србија и Косово да се врате преговорима; Наш став остаје непромењен, циљ остаје исти - опсежни споразум о нормализацији
Амбасадор САД у Србији Кајл Скат каже за Н1 да је извештај Европске комисије о Србији правичан, да показује да је учињен напредак, али да у областима попут владавине права и слободе медија, мора да се
ВишеAM_Ple_NonLegReport
8.2.2017 A8-0026/9 Amandman 9 o Bosni i Hercegovini za 2016. Stavak 1. 1. pozdravlja činjenicu da Vijeće razmatra zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u kao i podnošenje upitnika i sa zanimanjem
ВишеMicrosoft Word - zakon o izbeglicama.doc
"Službeni glasnik RS", br. 18/92, "Službeni list SRJ", br. 42/2002, "Službeni glasnik RS", br. 45/2002, Z A K O N O IZBEGLICAMA Član 1. Srbima i građanima drugih nacionalnosti koji su usled pritiska hrvatske
Више23
ПРЕС КЛИПИНГ 15. јул 2016. Погодност или дискриминација за раднике на одређено (стр. 2) Комуналци у страху од отказа (стр. 3) Социјална бомба за Шумадију (стр. 4) 1 2 Комуналци у страху од отказа Аутор:
ВишеCOM(2017)743/F1 - HR
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 11.12.2017. COM(2017) 743 final IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o izvršavanju ovlasti za donošenje delegiranih akata dodijeljene Komisiji na temelju Uredbe
ВишеUPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za
UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena 09.12.2010 18:21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za zaštitu potrošača i neadekvatne promjene pravnih akata,
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA FERIČANCI OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: /19-01/01 URBROJ: 2149/ Feričanci, 18. veljače
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA FERIČANCI OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 021-01/19-01/01 URBROJ: 2149/03-19-01-01 Feričanci, 18. veljače 2019.g. Z A P I S N I K sa 16. sjednice Općinskog vijeća
ВишеMicrosoft Word - 483E FE-0865C4.doc
Zdravstveno potporno udruženje studenata Beograda Svetski dan bez duvanskog dima 31. maj 2008. Rezultati istraživanja o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama na Univerzitetu u Beogradu Istraživanje
ВишеYUCOM, GSA - inicijativa - zlocin iz mrznje-2
INICIJATIVA ZA DOPUNU ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA Član 1. U Krivičnom zakoniku ( Službeni glasnik RS, br. 85/05, 88/05 ispravka, 107/05 ispravka, 72/09 i 111/09), u članu 54. posle
ВишеIzmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči
Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih
Више132
132 Na osnovu člana V tačka 3. d) Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici održanoj 19. novembra 2003. godine, donijelo je ODLUKU O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU
ВишеHRVATSKI ULJUDBENI POKRET Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo ZAGREB Pete poljanice 7 Zagreb, 8. listopada PROJEKTNI VJESNIK Br. 3
HRVATSKI ULJUDBENI POKRET Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo 10000 ZAGREB Pete poljanice 7 Zagreb, 8. listopada 2018. PROJEKTNI VJESNIK Br. 3 2 SADRŽAJ Programska shema internetskog časopisa "Država
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd prosinca o utvrđivanju administrativnih i znanstvenih zahtjeva koji se od
30.12.2017. L 351/55 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2468 оd 20. prosinca 2017. o utvrđivanju administrativnih i znanstvenih zahtjeva koji se odnose na tradicionalnu hranu iz trećih zemalja u skladu
ВишеSVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Etičko povjerenstvo Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Ruđera Boškovića 31, 21000 Split SVEUČILIŠTE U SPLITU Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Mjesto: Datum: TEMELJNI OBRAZAC ZA PRIJAVU ZNANSTVENOG
ВишеСАДРЖАЈ I поглавље Југоисточна Србија у периоду Првог и Другог српског устанка и прве владе кнеза Милоша Обреновића Први српски устанак и ослободилачк
САДРЖАЈ I поглавље Југоисточна Србија у периоду Првог и Другог српског устанка и прве владе кнеза Милоша Обреновића Први српски устанак и ослободилачки покрет у Турској 1804 1813. године... Историјски
ВишеSveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za povijest MATEJ KOKALJ STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE I DOMOVINSKI RAT U ISTRI Diplomski rad
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski fakultet Odsjek za povijest MATEJ KOKALJ STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE I DOMOVINSKI RAT U ISTRI Diplomski rad Pula, 2018. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Filozofski
ВишеPDF: Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео)
19/12/2018 Ђоковић помаже српску цркву у Француској, коју су подигли Руси (видео) Најбољи тенисер света Новак Ђоковић обишао је по први пут Цркву успења пресвете Богородице у Ници. Он ће помоћи Савезу
ВишеГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настав
ГЛОБАЛНИ ПЛАН РАДА НАСТАВНИКА ЗА ШКОЛСКУ 2018/2019. ГОДИНУ Основна школа: Разред и одељење: Наставник: Наставни предмет: СРПСКИ ЈЕЗИК (допунска настава) Годишњи фонд часова: 36 Недељни фонд часова: 1 Тема/подтема
ВишеDNEVNA PRIPREMA ZA OGLEDNI SAT IZ VJERONAUKA
DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT I. OPĆI PODACI O SATU/SUSRETU Škola: OŠ Čakovci, Čakovci Razred: 1. a. Vjeroučitelj: Josip Vuk Nastavna cjelina: Isus susreće ljude Nastavna tema: Isus se brine za sve
ВишеNa Vijeću za nacionalnu sigurnost i o 'aferi SMS'
Vijeće za nacionalnu sigurnost održalo je u ponedjeljak sjednicu i raspravljalo o odnosima Hrvatske i susjednih zemalja vezano uz migracije, odlučeno je o uspostavi suradnje hrvatskih sigurnosnoobavještajnih
ВишеPROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA ŠKOLE PROCES Scenarij radionice Vera Muždeka Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, Školska uprava u Kragujevcu, Srb
PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA ŠKOLE PROCES Scenarij radionice Vera Muždeka Ministarstvo prosvjete Republike Srbije, Školska uprava u Kragujevcu, Srbija mmuzdeka@ptt.rs Mila Todorović Ministarstvo prosvjete
ВишеLEKCIJA 31 - FINANCIJE - 2. DIO
RAZINA 2 LEKCIJA 15 FINANCIJE - 2. DIO Andrew Wommack U prethodnoj sam lekciji objasnio kako je Božja volja Vaše napredovanje. Postoje ključevi kako to funkcionira. U Luki 6:38 piše: "Dajite i dat će vam
ВишеРЕПУБЛИКА СРБИЈА Дана: 18. јула године Државно правобранилаштво Министарство правде Број: ДП 590/2018 Број: / Високи савет судс
РЕПУБЛИКА СРБИЈА Дана: 18. јула 2018. године Државно правобранилаштво Министарство правде Број: ДП 590/2018 Број: 7-00-00233/2018-01 Високи савет судства Врховни касациони суд Број: 021-05-065/2018-01
ВишеSlide 1
Библиотека Матице српске Електронске изложбе у 2013. Библиотека Матице српске Библиотека Матице српске приредила је 178 изложби у витринама. Од јануара 2011. године изложбе се презентују у електронском
ВишеHRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA
HRVATSKI SABOR KLASA: 021-12/17-18/180 URBROJ: 65-17-04 II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja 2017. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA Na temelju članka 143. stavka 2. Poslovnika
ВишеPresentation name
UKLJUČIVANJE MLADIH U NACIONALNE POLITIKE Kristina Kosor, TIM4PIN Mostar, 8. travnja 2016. SADRŽAJ 1. Europa 2020 2. Europske politike za mlade 3. Stanje u Republici Hrvatskoj 4. Stanje u BiH 5. Strukturirani
ВишеБрој: 142/1 Београд, год. ОБАВЕЗЕ УЧЕСНИКА Распоред коришћења соба одредиће руководство кампа и сви учесници кампа су дужни да се придржав
Број: 142/1 Београд, 12.07.2019. год. ОБАВЕЗЕ УЧЕСНИКА Распоред коришћења соба одредиће руководство кампа и сви учесници кампа су дужни да се придржавају истог. Распоред ће бити доступан на рецепцији хотела
ВишеКонкурс за суфинансирање проjеката/програма у области jавног информисања
На основу члана 18. и 19. Закона о јавном информисању и медијима ( Службени гласник РС, бр. 83/14 и 58/15 и 12/16 аутентично тумачење), члана 4-6 Правилника о суфинансирању пројеката за остваривање јавног
ВишеP R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana odrţavanja izbora Sarajevo, travanj
P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana odrţavanja izbora Sarajevo, travanj 2010. godine 1 Temeljem članka 16.18 Izbornog zakona
ВишеZakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
Krajem prošlog mjeseca, odnosno s danom 22. listopada 2010. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom
ВишеP R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010
P R A V I L N I K o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora Sarajevo, april 2010. godine Na osnovu člana 16.18 Izbornog zakona Bosne
ВишеKM_
Demokratske promjene u Republici Hrvatskoj, 1 Opis predmeta 1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Vlatka Vukelić 1.6. Godina studija 2. 1.2. Naziv predmeta Demokratske
ВишеStudij
Studij Naziv kolegija Status kolegija Dvopredmetni preddiplomski sveučilišni studij njemačkog jezika i književnosti Uvod u studij njemačke književnosti Sveučilišni obvezni kolegij (A) Godina Prva (1.)
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ
FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.
ВишеSTAV GRAĐANA SRBIJE PREMA KORUPCIJI
ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNJENJA STANJE DEMOKRATIJE U SRBIJI Izveštaj pripremljen za Nacionalni demokratski institut (NDI) Izveštaj pripremio CeSID, Beograd Maj 2014. godine METODOLOGIJA Istraživanje realizovali
ВишеSlajd 1
OTPOR DIKTATURI I RJEŠAVANJE HRVATSKOG PITANJA Ubojstvo kralja i uspostava namjesništva nakon Velebitskog ustanka ustaše nastavile djelovanje s ciljem razbijanja Jugoslavije i stvaranja neovisne hrvatske
ВишеPowerPoint Presentation
Odgovor građana na klijentelizam u medijima MEDIA CIRCLE PROJEKT Indeks klijentelizma u medijima: Mjerenje stvarnosti Munir Podumljak Zagreb, 15.12.2017 Zahvala Odgovor građana na klijentelizam u medijima,
ВишеRazred: sedmi
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić, Slavonski Brod Učitelji: Marija Matić, prof., Blanka Rajšić, dipl. knjižničar Razred: sedmi Nastavno područje: jezično izražavanje Nastavna tema: Bilješka i natuknica
ВишеDOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR
DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani
ВишеMicrosoft Word - B MSWORD
EUROPSKI PARLAMENT 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice 12.1.2015 B8-0022/2015 PRIJEDLOG REZOLUCIJE podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
ВишеSlide 1
Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica
ВишеNaziv studija Integrirani prediplomski i diplomski učiteljski studij Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz kognitivne psihologije Status kolegija Redov
Naziv studija Integrirani prediplomski i diplomski učiteljski studij Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz kognitivne psihologije Status kolegija Redoviti Godina III. Semestar VI. ECTS bodovi 4 Nastavnik
ВишеP R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE RUMUNIJE O SARADNJI U OBLASTI ODBRANE Član 1. Potvrđuje se Spor
P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE RUMUNIJE O SARADNJI U OBLASTI ODBRANE Član 1. Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije
ВишеProgram INA Razvoj skolstva u opcini KS
PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu
ВишеU Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu,
U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? 16.11.2018. Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, u Varaždinu je u petak, 16. studenog, organizirala
ВишеSTOA RULES
5.1.2. PRAVILNIK O STOA-i ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA OD 15. TRAVNJA 2019. PREDSJEDNIŠTVO EUROPSKOG PARLAMENTA, uzimajući u obzir članak 25. stavak 2. Poslovnika 1, uzimajući u obzir svoju odluku od 1. rujna
ВишеMicrosoft Word - Paukovic rad.doc
Davor Pauković, Centar za politološka istraživanja, Zagreb Politički odnosi Hrvatske i Srbije izmeñu europskih integracija i povijesnog nasljeña Apstrakt: U članku se analiziraju politički odnosi Hrvatske
ВишеKlasa: UP/I / /013 Urbroj: / Zagreb, 9. srpnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 31., člank
Klasa: UP/I 034-03/2015-01/013 Urbroj: 580-10/70-2015-006 Zagreb, 9. srpnja 2015. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 31., članka 38. stavka 5. i članka 58. stavka 1. točke 15. Zakona
ВишеEtički kodeks ETIČKI KODEKS REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE MEĐIMURJE REDEA d.o.o. I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Etičkim načelima sadržanima u ovome Etičkom
ETIČKI KODEKS REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE MEĐIMURJE REDEA d.o.o. I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Etičkim načelima sadržanima u ovome Etičkom kodeksu uređuju se pravila dobrog ponašanja zaposlenika Regionalne
ВишеНа основу одредбе чл. 27 ст. 2 тач. 27 Статута Српског покрета Двери, на седници одржаној дана године, у Чачку, Председништво Српског по
На основу одредбе чл. 27 ст. 2 тач. 27 Статута Српског покрета Двери, на седници одржаној дана 02. 06. 2018. године, у Чачку, Председништво Српског покрета Двери, донело је, измењен и допуњен ПОСЛОВНИК
ВишеRano učenje programiranj
PREGLED ALATA ZA RANO UČENJE PROGRAMIRANJA Ivana Ružić, I. osnovna škola Čakovec Programiranje - nova pismenost Živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo,
ВишеUPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za
UPUTE AUTORIMA Časopis Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli objavljuje radove iz oblasti pravnih i drugih srodnih društvenih disciplina, te ima za cilj unapređenje naučno-istraživačkog rada u navedenim
ВишеKorištenje interneta
Korištenje Interneta prikaz školskog istraživanja INTERNET Privlačan i lako dostupan djeci Dinamičan i kreativan medij Djeca se lako socijaliziraju Na Internetu vrebaju mnoge opasnosti za djecu ELEKTRONIČKO
ВишеOsnivanje Ministarstva za ljudska prava u Vladi Srbije
Osnivanje Ministarstva za ljudska prava u Vladi Srbije Predlog praktične politike UVOD Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uspostavljeno je nakon formiranja vlade Mirka Cvetkovića 2008. godine 1.
ВишеВРХОВНИ СУД
БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА РЕПУБЛИКА СРПСКА ВРХОВНИ СУД РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ Број: 13 0 K 003666 17 Кж 2 Бања Лука, 18.4.2017. године У ИМЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ! Врховни суд Републике Српске у вијећу састављеном од судија
ВишеРЕПУБЛИЧКА РАДИОДИФУЗНА АГЕНЦИЈА Извештај о надзору над радом емитера током предизборне кампање за републичке и локалне изборе године СТАТИСТИКА
РЕПУБЛИЧКА РАДИОДИФУЗНА АГЕНЦИЈА Извештај о надзору над радом емитера током предизборне кампање за републичке и локалне изборе 2014. године СТАТИСТИКА ПРЕДИЗБОРНОГ ПРОГРАМА за период 29.01.2014 20.02.2014.
ВишеINFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI
INFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI SADRŽAJ Šta je međunarodna zaštita?... 5 Kakav je postupak po zahtjevu za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori?... 6 Kako se podnosi zahtjev?...
ВишеPRIJAVA NA JAVNI KONKURS ZA RADNO MJESTO U FONDU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA BRČKO DISTRIKTA BiH UPUTSTVO: Molimo, odgovoriti na svako pitanje jasno i u p
PRIJAVA NA JAVNI KONKURS ZA RADNO MJESTO U FONDU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA BRČKO DISTRIKTA BiH UPUTSTVO: Molimo, odgovoriti na svako pitanje jasno i u potpunosti. Pišite čitko hemijskom olovkom ili otkucajte
Вишеuntitled
* FEDERALNA TELEVIZIJA je javni TV emiter kojim upravlja Radio - televizija Federacije BiH (RTVFBiH). Federalna televizija ima za cilj prenijeti što više informacija, javnosti, gledaocima. Ali, s tim i
ВишеНацрт закона
РЕПУБЛИКА СРПСКА МИНИСТАРСТВО ПРАВДЕ НАЦРТ ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О НАСЉЕЂИВАЊУ Бања Лука, април 2019. године Нацрт ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О НАСЉЕЂИВАЊУ Члан 1. У Закону о насљеђивању ( Службени гласник
ВишеSadržaj Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda
Sadržaj 4 14 21 29 42 52 59 67 72 76 Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda: GEOPOLITIKA ARKTIKA REGIJA KOOPERACIJE ILI KOMPETICIJE
ВишеUz podršku člana 36 Zakona Br. 04/L-046 o Radio Televiziji Kosova kao i člana 29 Statuta Radio Televizije Kosova, Bord RTK-a objavljuje: Javni Poziv (
Uz podršku člana 36 Zakona Br. 04/L-046 o Radio Televiziji Kosova kao i člana 29 Statuta Radio Televizije Kosova, Bord RTK-a objavljuje: Javni Poziv (za odabir pet članova Savetodavne Grupe Publike) Priština
ВишеPowerPoint Presentation
Pregled projekata iz područja socijalnog uključivanja 3. DANI EU FONDOVA godine Ministarstvo socijalne politike i mladih Služba za pristupne i strukturne fondove Europske unije SADRŽAJ Provedeni projekti
ВишеKako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život?
Kreni zdravo! Stranica o zdravim navikama i uravnoteženom životu https://www.krenizdravo.rtl.hr Kako vam life coach može pomoći da promijenite svoj život? Možda ste se zapitali što je uopće life coach
ВишеНа основу чл. 19. Закона о јавном информисању и медијима ( Службени гласник РС, бр.83/14, 58/15 и 12/16 аутентично тумачење), Решења Комисије за контр
На основу чл. 19. Закона о јавном информисању и медијима ( Службени гласник РС, бр.83/14, 58/15 и 12/16 аутентично тумачење), Решења Комисије за контролу државне помоћи број 401-00-00055/2019-01, од 28.
ВишеMicrosoft Word - Kodeks za web.doc
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OPĆINA SREBRENIK - Općinsko vijeće- K O D E K S PONAŠANJA VIJEĆNIKA U OPĆINSKOM VIJEĆU OPĆINE SREBRENIK OBRAĐIVAČ: Komisija za izradu
ВишеPROBLEMI U KONSTITUISANJU VLASTI U BIH ISKUSTVA IZ MANDATA
ISKUSTVA IZ MANDATA 214.-218. UVOD 7.1.218. su održani posljednji opšti izbori u BiH, a 6.11.218. CIK je proglasio zvanične rezultate tih izbora. Čekajući na konstituisanje vlasti, na osnovu ovih izbornih
Више