naslov

Транскрипт

1 ULOGA I ZNAČAJ HUP-a UZ POSEBAN OSVRT NA USLUGE ČLANSTVU za studente Ekonomskog fakulteta u Osijeku diplomskog studija Poduzetništvo iz kolegija Konzultanstvo za mala i srednja poduzeća Osijek, 25. ožujka godine Ivan Sarić, dipl.iur.

2 Povijest HUP-a Hrvatska udruga poslodavaca osnovana je godine. od član je Međunarodne udruge poslodavaca (IOE). od sudjeluje u radu Međunarodne organizacije rada (ILO). od je član Europske konfederacije udruga malih i srednjih poduzeća (UEAPME). od u Konfederaciji europske poslovne zajednice (BUSINESSEUROPE).

3 Misija HUP-a Hrvatska udruga poslodavaca je dobrovoljna, neprofitna i nezavisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova, osobito u području radno - socijalnih odnosa. Zastupa članove u odnosima s državnim institucijama te regionalnim i lokalnim vlastima. Promovira poduzetnička prava i interese, potiče zaštitu privatnog vlasništva, razvoj i regulaciju slobodnog tržišta, razvoj konkurentnosti i povoljne poduzetničke klime.

4 Članstvo HUP-a Svaki poslodavac koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, kao i bilo koji strani poslodavac koji ima podružnicu u našoj zemlji ili na drugi način obavlja svoju djelatnost na području Republike Hrvatske sukladno zakonu može postati član HUP-a. Trenutno HUP čini poduzetnika koji zapošljavaju radnika, a njihov udio u BDP-u je 80%. Članice su aktivne kroz trideset granskih udruga. Članarine su temeljni izvor financiranja aktivnosti HUP-a.

5 HUP kao socijalni partner Tripartitni odnos Vlada, sindikati i poslodavci Bipartitni odnos poslodavci i sindikati HUP udruga osnovana sukladno ZOR-u, jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca u Hrvatskoj Član GSV-a na nacionalnoj i lokalnim razinama Kolektivno pregovaranje

6 Socijalni dijalog i uloga socijalnih partnera

7 Odnosi gospodarskih komora i HUP-a Gospodarske komore OSNIVANJE Posebnim zakonom Poboljšanje trgovine i razmjena među članovima Obvezno Lokalna, teritorijalna DJELATNOST ČLANSTVO ORGANIZACIJA Udruga poslodavaca Dobrovoljnom odlukom o osnivanju Stvaranje socijalnog mira i konkurentnog gospodarstva Slobodno, dobrovoljno Regionalna, granske udruge

8 Odnosi gospodarskih komora i HUP-a Gospodarske komore Udruga poslodavaca DJELATNOST Međunarodna trgovina, sajmovi, Bipartitni i tripartitni soc.dijalog obveze određene zakonom odnosi s Vladom i sindikatima, (npr.izdavanje viza, kolektivno pregovaranje, obvezna registracija akata,...) utjecaj na zakonodavni okvir ODNOSI SA: Min.vanjskih poslova, Min.gospodarstva, Min. rada, Min.financija Min.zdravlja SPECIFIČNE TEME Trgovinski propisi, carina, Radno pravo (uvjeti rada), transport, arbitraža, logistika,... socijalna zaštita i sigurnost, politika ulaganja, MSP,...

9 Cilj: Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Produktivnost i konkurentnost Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju. Preporuke: izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata. poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije. dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDPa). smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti.

10 Cilj: Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Reforma javne administracije manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje. Preporuke: mjere koje će Hrvatsku podići na ljestvici Doing Business iznad 40. mjesta. analiza poslovnih procesa radi njihovog pojednostavljenja i povezivanja, te ukidanje nepotrebnih propisa i uklanjanja prepreka poslovanju. reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija. promjena teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike. informatizacija pristupa i obavljanja poslova s javnom administracijom uz afirmaciju univerzalnih identifikatora i e-potpisa, i osobito u poslovima javne nabave.

11 Cilj: Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Smanjenje opterećenja gospodarstva fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta. Preporuke: smanjenje udjela javnih prihoda opće države u BDP-u za 1 postotni bod. smanjenje broja i financijskog tereta neporeznih nameta poduzetnika na polovicu. postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala, pri čemu se kao prva mjera predlaže podizanje granica poreznih razreda (uključivo neoporezivi dio) i smanjenje stopa poreza na dohodak radi smanjenja porezne progresije. povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava. bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e- konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava.

12 Cilj: Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Reforma u obrazovnog, zdravstvenog, mirovinskog i teritorijalnog sustava zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva. Preporuke: povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta. povećanje atraktivnosti strukovnih zanimanja. bitno povećanje cjeloživotnoga učenja, uz naglasak na praktične vještine poduzetništva i financijsko opismenjavanje. izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju. povećanje odnosa broja zaposlenih i umirovljenika. povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup uz povećanje efikasnosti u tom segmentu mirovinskog sustava. izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu.

13 Cilj: Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Poduzetničke klima promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja. Preporuke: donijeti operativni provedbeni program razvoja poduzetništva. preporuke iz GEM (Global Enterpreneurship Monitor) izvještaja ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava. izraditi i godišnje ažurirati objedinjeni e-registar potpora i pomoći sektoru po svim osnovama i na svim razinama državne vlasti. ugraditi afirmativni odnos prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja.

14 Što zagovara HUP ciljevi i preporuke Ostali ciljevi: reforma pravosuđa, fiskalna konsolidacija. uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera, reforma tržišta rada, efikasnost javnih poduzeća, ponuda kapitala, poticanje investicija.

15 Usluge članstvu pravni savjeti iz područja radnog zakonodavstva (izrada ugovora o radu, odluka o otkazu, pravilnika o radu i sl.), sudska zaštita u radnim sporovima, zaštita u industrijskim akcijama (štrajk), pomoć u kolektivnim pregovorima sa sindikatima. posredovanje u odnosima s državnim institucijama, pomoć u postupcima mirenja, informiranje poduzetnika o svim aktualnostima, organiziranje događanja za članove (okrugli stolovi, konferencije i sl.), poslovno povezivanje poduzetnika, artikulacija interesa i problema sektora, lobiranje, edukativni program PUMA (program usavršavanja managera).

16 Novi Zakon o radu Stupio na snagu godine. Pregovori trajali gotovo dvije godine. Dvije faze pregovaranja 1. faza dogovor sindikata i poslodavca 2. faza pregovori oko interesnih pitanja Faza dogovora uspješno završila izmjenom nekoliko instituta. Faza pregovora izrazito obojana sindikalnim pritiscima te pritiscima političkih stranaka, rezultat čega je činjenica da je Zakon koji je bio upućen u prvo čitanje u Sabor RH predvidio veće izmjene od onog koji je u konačnici donesen.

17 Što su očekivali poslodavci? S obzirom da: je prema analizama stranih agencija rigidnost pravnog uređenja tržišta rada jedan od čimbenika ne konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga koji odvraća investitore od ulaganja u Hrvatsku. postoji izrazita segmentacija hrvatskog tržišta rada. HUP je smatrao da je potrebno: omogućiti lakše kretanje između zaposlenosti i nezaposlenosti. smanjiti razliku između privatnog i javnog sektora. radne odnose pravno urediti jednostavnije i preglednije.

18 Zašto nam je bitna stanka? U većini država EU stanka ne ulazi u radno vrijeme, puno radno vrijeme je ono radno vrijeme koje radnik faktično radi, bez stanke. Kada bi se takvo računanje radnog vremena primijenilo u RH, radno vrijeme iznosilo bi zapravo 37,5 sati tjedno. Znači, otprilike se mjesečno radi 10 sati manje po svakom radniku, što iznosi 120 sati na razini godine. Pri tome treba imati na umu izrazito nisku produktivnost u RH, pogotovo ako se gleda u korelaciji s troškovima rada. Zakonodavac o navedenom nije želio raspravljati.

19 Zašto su nam bitni fleksibilni oblici rada? Zbog kompliciranih i nejasnih odredaba o otkazivanju te neujednačene sudske prakse, poslodavci zapošljavaju na određeno vrijeme (do krize je broj takvih ugovora u postotku padao). Probni rad nema svoju funkciju, oprečan stav sudaca te vodi povećanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Rad putem agencija za povremeno zapošljavanje, za radnika znači ulazak na tržište rada, za poslodavca je to radnik oko kojeg nema administriranja. Ukoliko radnik ode na bolovanje agencija odmah osigura novog radnika, nema procedure otkazivanja. Rad od kuće - ušteda za poslodavca i za radnika. Još uvijek problem evidencije radnog vremena i uvjeta rada, iako je ukinuta obveza obavještavanja inspektora rada. Vaučeri u poljoprivredi izrazito dobra mjera koju je trebalo proširiti, jer je suzbila sivu ekonomiju i poslodavcu omogućila brzi odgovor na poslovnu potrebu

20 Zašto su nam bitni mali i srednji poslodavci? Većina EU direktiva prepoznaje specifičnost malih poslodavaca te dopušta odstupanje u regulaciji određenih instituta u korist malih poslodavaca. HUP se zalagao da se za poslodavce koji zapošljavaju do 10 zaposlenika procedura otkazivanja ugovora o radu olakša na način da se na njih ne odnose odredbe o razlozima za otkaz. Iako je oko navedenog postojalo razumijevanje, čak i sa određenim sindikalnim središnjicama, od navedenog se odustalo. Isto tako, odredbama o nejednakom rasporedu radnog vremena, u diskriminirajući položaj stavljeni su mali poslodavci koji nemaju sindikate, jer oni za razliku od velikih kompanija neće moći nejednako radno vrijeme rasporediti do maksimalnih 60, nego samo do 50 sati tjedno.

21 Što smo propustili? Uvesti veću fleksibilizaciju radnog vremena s mogućnošću tjednog rada do maksimalnih 56 sati bez sindikata. Olakšati malim poslodavcima postupak otkazivanja, što bi sigurno smanjilo strah od zapošljavanja novih radnika. Općenito procedura otkazivanja ugovora o radu nije znatno olakšana, te je ostala podjednako skupa kao i do sada. Stanka je ostala dio radnog vremena. U slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa trudnicama i osobama koje koriste neko pravo vezano za rođenje djeteta, ali je ostala odreda da otkazni rok za vrijeme trudnoće i korištenja prava ne teče, pa je odredba bez učinka. 21

22 Kako su promjene utjecale na prava radnika? Kao i do sada trudnice su apsolutne zaštićene od otkaza, čak i u slučaju teške povrede radne obveze (direktiva zaštitu veže samo uz otkaz zbog trudnoće). Razlozi za otkaz, otkazni rokovi i otpremnina nisu se mijenjali, onemogućena je jedino zlouporaba bolovanja kojom se namjerno produživao otkazni rok. Omogućeno je da radnik radi u nejednakom rasporedu radnog vremena, što znači da doista nekada može raditi i duže ali je onda drugi period slobodan VAŽNO NAGLASITI DA SE U PROSJEKU RADNO VRIJEME NIJE POVEĆALO. Omogućeno je radnicima ako žele da dodatno zarade kod drugog poslodavca, na legalan način do 8 sati tjedno. Radnici koji se ustupaju putem agencija mogu sada kod korisnika raditi do 3 godine ( svega 0,5 % radnika, veća sigurnost za te radnike). 22

23 Zaključno Novi Zakon o radu nije adekvatan odgovor na gospodarsku krizu u kojoj se Hrvatska nalazi već skoro 6 godina. Reforma koja je provedena pozitivna je, ali bez velikog učinka na gospodarstvo i tržište rada. Zbog obveza prema EU sustavno će se pratiti rezultati izmjena Zakona o radu kako bi se vidjelo da li su izmjenama postignuti zadani nam ciljevi dakle, možemo u budućnosti očekivati i nove izmjene. 23

24 HVALA NA POZORNOSTI! KONTAKTI: HUP Regionalni ured Osijek Osijek, Trg Lj. Gaja 6 Tel/fax: 031/ ivan.saric@hup.hr hup-osijek@hup.hr