Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku"

Транскрипт

1 Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama - STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA Podaktivnost , radionica br. 3/7 (RIJEKA): Radionica za službenike na nacionalnoj i lokalnoj razini te za zainteresiranu javnost o utjecaju klimatskih promjena i o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama Izvještaj s radionice Pripremio: Zoran Bogunović, Eptisa Adria d.o.o., Stručnjak na projektu za edukaciju, treninge i osvješćivanje javnosti Rijeka, 16. veljače Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

2 Sadržaj Uvod... 2 Uvodna prezentacija... 2 Klimatske promjene i klimatsko modeliranje... 3 Hidrologija, vodni i morski resursi... 4 Ribarstvo... 4 Turizam... 5 Prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem... 5 Ekonomija i veza s prilagodbom klimatskim promjenama... 6 Rasprava... 7 PRILOG 1. DNEVNI RED RADIONICE... 8 PRILOG 2. EVALUACIJA RADIONICE... 9 Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

3 Uvod Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) provodi projekt Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama (Projekt) koji se financira sredstvima iz Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći EU, a traje od svibnja do studenoga godine. Projekt u korist MZOIE provodi tvrtka Eptisa Adria d.o.o. Provedba aktivnosti se vrši kroz dvije komponente: ciljevi prve komponente usmjereni su na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe (adaptacije) na klimatske promjene, dok je druga komponenta usredotočena na klimatsko modeliranje i izradu nacrta Strategije prilagodbe ranjivih sektora u RH na klimatske promjene i Akcijskog plana. Radionica za službenike na nacionalnoj i lokalnoj razini te za zainteresiranu javnost o utjecaju klimatskih promjena i o mjerama prilagodbe klimatskim promjenama održana u Rijeci, 16. veljače godine, fokusirala se na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama i utjecaju klimatskih promjena te posebice na ranjivost pojedinih sektora i mogućnosti prilagodbe (adaptacije) na klimatske promjene vezano ponajviše uz zemljopisno područje Primorsko-goranske i Istarske županije. Provedene aktivnosti na radionici uključile su predavanja i prateću raspravu s ciljem edukacije, osvješćivanja i ciljanog jačanja kapaciteta djelatnika javne uprave i nadležnih službi, sektorskih stručnjaka te zainteresirane javnosti, medija i nevladinih udruga za razumijevanje osnova klimatskih scenarija i odgovarajućih modeliranja te procjene ranjivosti i mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Na samom početku sudionike radionice pozdravile su, u ime Primorsko-goranske županije doc.dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, a ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uvodnu riječ održala je gđa Žana Počuča, te je potom uvodno predstavljanje ciljeva i aktivnosti projekta održao i dr. Vladimir Kalinski, voditelj projektne skupine iz tvrtke Eptisa Adria d.o.o. Na kraju radionice održan je i radni dio u kojem su sudionici iznijeli svoja viđenja i iskustva u vezi opaženih lokalnih utjecaja klimatskih promjena ili varijacija, iznijeli moguće prijedloge mjera, nositelje mjera te očekivane barijere u provođenju mjera. U nastavku je dan sažetak održanih predavanja. Uvodna prezentacija Dr.sc. Vladimir Kalinski Razine koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi nužno dovode do klimatskih promjena (bez obzira da li su emisije antropogenog ili prirodnog porijekla), a one utječu na ranjivost pojedinih sektora gospodarstva i društva. Promjene temperatura, režima oborina i razina svjetskih mora će u konačnici utjecati i na ranjivost u lokalnim uvjetima. Promjena klime na globalnoj razini opaža se i topljenjem višetisućljetnih ledenih i snježnih pokrova od Arktičkog mora do snjegova planine Kilimandžaro u Africi. Snijeg i led koji je tu bio prisutan više desetaka tisuća godina nepovratno se topi u, geološki gledano, vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a topljenje se odražava i na nivoima svjetskih mora i na samoj promjeni temperaturnih parametara atmosfere i oceana. Društvo na novonastale promjene može odgovoriti na dva načina: ublažavanjem (smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili povećanjem apsorpcije ugljika pošumljavanjem, umjetnim pohranjivanjem ugljika) ili prilagođavanjem klimatskim promjenama. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

4 Prilagodbom se ne utječe na sam izvor problema već je to odgovor na ranjivost i posljedice. Prilagodbe hrvatskog društva i ranjivih sektora klimatskim promjenama je upravo tema ovog projekta i Strategije. Projekt se sastoji od dvije komponente, prva je usmjerena na edukaciju, osvješćivanje javnosti i jačanje kapaciteta stručnjaka, a druga se komponenta posvećuje samoj izradi nacrta Strategije prilagodbe i Akcijskog plana, i to u nekoliko koraka: klimatsko modeliranje projekcija klime do i godinu kroz dva RCP scenarija (4.5 i 8.5) u suradnji s DHMZ-om, pregleda utjecaja klimatskih promjena po sektorima, procjena opcija prilagodbe i mjere po sektorima te analizu troškova i učinkovitosti troškova prilagodbe za predložene mjere te rangiranje istih po određenim kriterijima. Nakon izrade radne verzije Strategije (tzv. Zelena knjiga) ista će biti iskomunicirana sa stručnom i znanstvenom zajednicom te u završnom obliku prikazana kao tzv. Bijela knjiga Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za RH do i s pogledom na godinu i nacrt Akcijskog plana. Klimatske promjene i klimatsko modeliranje Dr.sc. Čedomir Branković Ovim predavanjem se izložio značaj klimatskog modeliranja kao jedinog alata koji može dati očekivane projekcije klime u budućnosti na osnovi tzv. scenarija emisija plinova staklenika. Prvo su prikazane historijske vrijednosti prosječnih temperatura zraka u ljetnim mjesecima u periodu na osnovu čega su na području Hrvatske sva ljeta u tom periodu, osim ljeta godine, bila vrlo topla i ekstremno topla. Ljeto je uglavnom bilo toplo i vrlo toplo, dok je bilo i dijelova Hrvatske gdje je temperatura bila normalna. Klimatska varijabilnost je objašnjena na osnovu godišnje anomalije temperature na sjevernoj hemisferi u odnosu na razdoblje Naglašeno je da postojanje klimatske varijabilnosti ne znači nužno da je došlo do klimatske promjene, ali unutar duljeg perioda u kojem se bilježe klimatske promjene uvijek dolazi do klimatskih varijabilnosti. Iz tog je razloga detekcija klimatske promjene u kraćem razdoblju otežana. Klimatski ekstremi podrazumijevaju da se povećala učestalost nekog događaja, primjerice povišene temperature. Kroz prikaz ključnog dijela - Klimatskih modela i modeliranje klime, sudionicima radionice približeno je što su to klimatski modeli, kakvi mogu biti i kako se izračunavaju. Prezentiran je regionalni klimatski model (RegCM) i njegovo korištenje za modeliranje na VELEbit-u. Naglašeni su nedostatci i prednosti klimatskih modela, kao jedinih alata koji imamo na raspolaganju za predviđanje budućih klimatskih kretanja. Također, rečeno je da se neizvjesnost u klimatskom modeliranju donekle može ublažiti višestrukim ponavljanjem simulacija (više modela, više scenarija i više različitih početnih uvjeta), tj. upotrebom tzv. ansambla modela. Prezentirani su i neki od rezultata klimatskog modeliranja, npr. projicirani porast temperature zraka do 2070.g. za veći dio Hrvatske iznosi oko 2-3ºC. Projekcije ukazuju da bi u proljeće došlo do smanjenje broja dana sa oborinom, ali bi u budućoj klimi ukupna količina oborine bila nešto povećana u odnosu na sadašnju klimu. Prema švedskom globalnom modelu SMHI za rubne uvjete RegCM regionalnog modela, broj dana s ekstremno visokom temperaturom (većom od 30 C) bi se sredinom i prema koncu ovog stoljeća značajno povećao. Primjerice, u Slavoniji bi to povećanje oko sredine stoljeća bilo između 15 i 20 dana, a koncem stoljeća od dana. U odnosu na sadašnji broj dana s temperaturom većom od 30ºC u, primjerice, Osijeku (23), ovo bi povećanje u budućoj klimi donijelo dvostruko veći broj ljetnih vrlo vrućih dana. Dodatno su u odnosu na prethodne sektorske radionice prikazane predviđene vrijednosti temperature i oborina za lokaciju Zagreb iz četiri individualne realizacije RegCM modelom na temelju uzimanja rubnih uvjeta različitih globalnih modela. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 3

5 Hidrologija, vodni i morski resursi Dr.sc. Josip Rubinić / Dr.sc.Igor Ljubenkov Prikaz problematike iz domene hidrologije te upravljanja vodnim i morskim resursima na Sjevernojadranskom području, uključujući i Karlovačku županiju, u kontekstu projekta prilagodbe klimatskim promjenama dano je u pet cjelina. Uvodno su prikazane neke osnovne značajke i manifestacije ekstremnih klimatskih prilika na sjevernojadranskom području (zabilježene suše posebno naglašene 2003., , te 2015., kao i poplave i 2015.), te dan prikaz utjecaja očekivanih klimatskih promjena na smanjenje raspoloživosti voda i pojave ekstremnih vodnih prilika. Pri tome je dio prikazanih rezultata dobiven u sklopu recentnih modeliranja strojem VELEBIT u okviru predmetnog projekta za šire područje Rijeke, a dio se odnosio na rezultate iz nekoliko prethodnih EU projekata slične tematike u okviru kojih su prikazane očekivane promjene dotoka u ustav Vranskog jezera na otoku Cresu (iz projekta CCWaterS), kao i na krškim izvorima vodoopskrbe Istarskog vodovoda u slivu rijeke Mirne (iz projekta DRINK-ADRIA). Uz to, prikazani su i rezultati analize trendova hoda karakterističnih godišnjih protoka, temperatura voda i razine mora koji pokazuju zabrinjavajuće gradijente, kao i rezultata iz više domaćih projekata vezanih uz problematiku prodora mora u dijelove priobalnih krških vodonosnika (izvora Bubić jame koju koristi TE Plomin, bunara na području Pule, izvorišta Novljanske Žrnovice. U drugom dijelu predavanja dane su relevantne ocjene o očekivanim porastima razine mora na jadranskom području, utjecajima takvih promjena na ranjive segmente sektora, posebno problematiku zaštite od štetnog djelovanja voda te obalna područja gdje se javlja problem sve izraženije ranjivosti obala (prikazan primjer otoka Raba), te moguće mjere prilagodbe. Istaknuti su pozitivni primjeri regulacija maksimalnih otjecanja novijim pristupima integralnog gospodarenja oborinskim vodama na urbanom području (primjer retencija na rotoru u Škurinjama u Rijeci). Istaknut je i za sada nedovoljno respektiran problem smanjenja kapaciteta sustava odvodnje u uvjetima porasta razine mora uslijed djelovanja uspora mora. Na kraju, dani su i prijedlozi najvažnijih mjera prilagodbe za sve ranjive komponente sektore. Ribarstvo Dr.sc. Božidar Kurtović Dr.sc. Božidar Kurtović je na početku svojeg izlaganja istaknuo značaj ribarstva za Istarsku i Primorskogoransku županiju uz naglasak na najznačajnije skupine organizama u ulovu i uzgoju. Prikazano je gdje se ove dvije županije nalaze u odnosu na ostale županije s obzirom na ukupnu količinu ulovljene i uzgojene ribe te s obzirom na veličinu ribolovne flote. U drugom dijelu je prikazano kako klimatske promjene utječu na akvatičke organizme i navedeni su primjeri posljedica porasta temperature mora i porasta razine CO 2 u moru. Pobliže je opisan mehanizam nastanka migracija riba zbog klimatskih promjena i dani su primjeri skupina organizama koji se mogu očekivati u Jadranskom moru u budućnosti. U trećem dijelu je pojašnjen pojam ranjivosti na klimatske promjene i uspoređena je ranjivost pojedinih segmenata ribolova i akvakulture. Pritom su kao osobito ranjivi istaknuti priobalni ribolov i uzgoj školjkaša kao posljedica velike osjetljivosti na klimatske promjene i ograničene sposobnosti prilagodbe. U posljednjem dijelu su predložene moguće mjere prilagodbe na klimatske promjene zasebno za ribolov i akvakulturu. Istaknuto je da većina mjera ima za cilj očuvanje ekonomske održivosti kroz smanjenje troškova ili povećanje profita. Naglašeno je da su potrebna opsežnija znanstvena istraživanja kako bi se moglo sa što većom vjerojatnošću predvidjeti utjecaj budućih klimatskih promjena na sektor a time i planirati odgovarajuće mjere prilagodbe. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 4

6 Turizam Doc.dr.sc. Zvonimira Šverko Grdić Problematika iz domene turizma u kontekstu Projekta prilagodbe klimatskim promjenama prikazana je kroz četiri cjeline i to: Povezanost turizma i klime; Očekivane promjene koje će djelovati na turizam; Ranjivost turizma na klimatske promjene, te Moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama. U prvom dijelu prikazana je povezanost i važnost klime za turistička kretnja u Republici Hrvatskoj. Osim toga prikazan je doprinos turizma u ukupno ostvarenim ekonomskim rezultatima Republike Hrvatske za razdoblje do U dijelu prezentacije Očekivane promjene koje će djelovati na turizam naglašeno je da bi neke od najpoznatijih turističkih destinacija mogle izgubiti svoju atraktivnost, dok bi neke druge mogle postati interesantne turistima. Prilikom planiranja turističkog razvoja u budućnosti veoma je važno uzeti u obzir posljedice koje će turizmu uzrokovati klimatske promjene. Prikazane su očekivane promjene važnijih klimatskih elemenata do te do godine i to: temperatura, količina zračenja, brzina vjetra, vlažnost zraka te količina oborina. U dijelu prezentacije koji se odnosio na Ranjivost turizma na klimatske promjene iskazane su konkretne posljedice koje bi klimatske promjene mogle donijeti turizmu poput: promjene sezonalnosti, uništavanje obalne infrastrukture uslijed podizanja razine mora i pojave ekstremnih vremenskih događaja, gubljenje prirodnih atrakcija, itd. Objašnjeni su trenutačni turistički tijekovi te je dana projekcija kretanja budućih turističkih tijekova pod utjecajem mogućih klimatskih promjena. Isto tako, navedeni su oblici turizma koji bi mogli biti ranjivi u Primorsko goranskoj županiji, Istarskoj i Karlovačkoj županiji. Na kraju prezentacije naglašeno je da u cilju ublažavanja negativnih efekata koje će donijeti klimatske promjene i poticanja onih pozitivnih potrebno je poduzeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Mjere se mogu podijeliti na set organizacijskih mjera vezanih uz širenje/razvijanje i opće jačanje otpornosti turističke ponude koja slijedi i u suglasju je s klimatskim trendovima i projekcijama te set strukturnih mjera usmjerenih na prilagodbu turističke infrastrukture koja slijedi i odgovor je ne klimatske projekcije. Poduzimanjem ovih mjera mogu se ublažiti negativni efekti i potaknuti pozitivne promjene koje će klimatske promjene donijeti. Prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem Mr.sc. Gojko Berlengi Prezentacijom su obrađena dva najvažnija klimatska pritiska iz perspektive prostornog planiranja i upravljanja obalnim područjima - ekstremne razine mora koje uzrokuju obalne poplave i ekstremne vremenske prilike u naseljima u smislu toplinskih udara i intenzivnih oborina (problem relevantan za brojna veća naselja na cijelom prostoru Hrvatske). Prikazana je primjena DIVA modela na hrvatskoj obali izvršena kroz Projekt "Integracija klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o IUOP-u na Mediteranu" (PAP/RAC-MAP-UNEP, MZOIP, ). Radi se o sveobuhvatnoj procjeni ranjivosti od podizanja razine mora za hrvatsku obalu uključujući procjene šteta za različite klimatske i socioekonomske scenarije koja je važna i kao međunarodna verifikacija važnosti i opsega utjecaja klimatskih promjena na hrvatsku obalu izvršena od strane renomiranog međunarodnog tima stručnjaka. Dani su i tabelarni prikazi najranjivijih dijelova obale i njihovih poplavnih područja (delta Neretve kao najveće poplavno područje te Split, Zadar, Rijeka i Pula). Prikazane su i procjene rizika i obuhvata poplava mora izrađene u okviru izrade nacionalnog Plana upravljanja vodnim područjima , koje ne uključuju dugoročne socioekonomske scenarije ali su neposredno vrlo korisna stručna podloga za prostorno planiranje. Kao primjer važne mjere prilagodbe na poplave mora kod planiranja novih građevinskih područja u zonama poplavnog rizika obrađen je obalni odmak (pojas od obalne crte u kojem nije dozvoljena gradnja zgrada). Prikazan je koncept obalnog odmaka prema Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem (IUOP) Sredozemlja, kao višestruko korisni instrument i dobra primjer win- Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 5

7 win (neupitne) mjere. Druga tema prezentacije se odnosila na opći prikaz utjecaja klimatskih promjena u naseljima i to prije svega toplinske udare te ekstremne oborine i poplave vezane za izvanredne vremenske prilike. Radi se o fenomenima čiji negativni utjecaji u znatnoj mjeri mogu biti posljedica loših odluka u prostornim (urbanističkim) planovima ali čiji utjecaj isto tako može biti značajno umanjen kao rezultat primjene mjera prilagodbe koje su primarno u nadležnosti prostornog planiranja. Prikazana je pojava toplinskih otoka koji se javljaju u pravilu u gušće izgrađenim dijelovima naselja odnosno onim dijelovima sa niskim udjelom zelenih i prirodnih (upojnih) površina. Kao jedno od rješenja ovih problema naglašena je važnost zelene infrastrukture u naseljima odnosno svih onih u pravilu zelenih, doprirodnih površina s visokom ili niskom vegetacijom koje smanjuju zagrijavanje i zadržavaju (retencijske i detencijske površine) i upijaju oborinske vode i time rasterećuju sustave odvodnje. U zaključnom dijelu je naglašeno da je integracija mjera prilagodbe u prostorne planove podijeljena odgovornost brojnih struka koja se realizira direktno, kroz planska rješenja koja su primarna odgovornost prostornih planera, i indirektno, kroz inpute sektora koji su sagledali utjecaje i ugradili ih u svoje sektorske dokumente i stručne podloge. Ekonomija i veza s prilagodbom klimatskim promjenama Mr.sc. Ana Pavičić Kaselj Sudionicima radionice su prezentirane mogućnosti financiranja mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama iz Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF). Prikazani su i objašnjeni pojedinačni europski fondovi i programi koji čine ESIF i u sklopu kojih je osigurana podrška klimatskim aktivnostima u razdoblju Prezentirana je usporedba udjela korištenja sredstava kroz pojedinačne fondove u 27 zemalja članica EU i Republici Hrvatskoj, sa svrhom poticanja ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama. U kontekstu ESIF-a, Hrvatska bi mogla u narednom razdoblju do 2020 godine, izravno ili neizravno, za financiranje klimatskih aktivnosti izdvojiti 44,7% sredstava kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), 20,4% kroz Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), 18,2% kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) te 15,6% sredstava kroz Kohezijski fond (KF), od čega se veći dio odnosi na mjere ublažavanja klimatskim promjenama, a manji dio na prilagodbu. Ukoliko te iznose usporedimo sa iznosima koje izdvajaju ostale zemlje članice EU, nalazimo se u donjem dijelu ljestvice, sa 20,4% (europski prosjek 25,1%), dok zemlje poput Irske i Austrije izdvajaju čak 60% ukupnog iznosa za klimatske aktivnosti. U nastavku prezentacije je dan detaljan pregled mogućnosti financiranja mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na području Republike Hrvatske kroz 3 operativna programa: OP Konkurentnosti kohezija koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Programa ruralnog razvoja koji se financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i OP Pomorstvo i ribarstvo koji se financira iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Također su prezentirane mjere prilagodbe klimatskim promjenama za koje je Republika Hrvatska već osigurala sredstva u sklopu OP Kohezija i konkurentnost u razdoblju , to su mjere za podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene u sklopu Tematskog cilja 5a za koje su osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 30 milijuna eura te mjere za promicanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama u sklopu Tematskog cilja 5b za koje su osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 215 milijuna eura. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 6

8 Rasprava Sudionici radionice sudjelovali su u raspravi i komentirali interaktivno tijekom prezentacija držanih od stručnjaka iz projektne skupine i kasnije u diskusiji. Između ostalih komentara i pitanja izdvajamo pitanja grupe projektnih stručnjaka s projekta LIFE SEC Adapt iz Istre koje je interesirao način na koji se na projektu došlo do utvrđivanja ranjivih sektora te kojom metodom se utvrđivala ranjivost u svakom od tih sektora. Zanimljive i korisne komentare uputili su i g. Vjeran Piršić i dr.sc. Zoran Skala. Komentari dr. Skale odnosili su u najvećoj mjeri na činjenicu da za sudionike radionice koji nisu usko stručni već su dio tzv. zainteresirane javnosti, možda nije dovoljno naglašena kritičnost utjecaja čovjeka na klimatske promjene, a onda I utjecaj klimatskih promjena na naš opstanak i da bi u tom smislu građane trebalo energičnije upozoravati i kontinuirano educirati o opasnostima od klimatskih promjena te potrebi uspješnog prilagođavanja, kao i smanjivanja negativnog utjecaja čovjeka na okoliš i poduzimanja mjera u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Sličnog stava je i g. Piršić koji je također napomenuo kako smatra da kad je riječ o turizmu i utjecaju klimatskih promjena na turizam, uopće nije ni potrebno provoditi klimatsko modeliranje, jer turizmu i minimalne promjene (klimatskih parametara) mogu fundamentalno naštetiti. Nadalje, g. Piršić je istaknuo kako smatra da se (u RH) dosta kasni s provedbom mjera prilagodbe te da bi mjere koje su na radionici spomenute i koje će se predložiti u okviru Stategije, već morale biti primjenjene u praksi te da se u tom smislu već i previše kasni. Stručnjacima iz projektne skupine zahvalio je na odličnom znastveno-stručnom radu koji je uložen na izradi strategije, ali je i zamjerio da su preblagi na izričajima kojima upozoravaju na utjecaj klimatskih promjena te da bi morali biti znatno oštriji u komunikaciji kako bi upozorenja uspjela doprijeti do svijesti građana i šire javnosti pa tako i odgovornih institucija. Dao je primjer sve učestalijih i izraženjjih pojava invazivnih vrsta koje ugrožavaju sektor ribarstva. U osvrtu na spominjanje mogućnosti iskorištavanja sredstava iz EU fondova u svrhu financiranja pojedinih mjera, g. Piršić je napomenuo da je potrebno pojasniti kako mjere koje se predlažu strategijom, kao ni sama strategija, nisu predložene u svrhu boljeg iskorištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova, već radi uspješnije prilagodbe RH klimatskim promjenama te posljedično zaštite stanovništva i gospodarstva od utjecaja klimatskih promjena. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 7

9 PRILOG 1. DNEVNI RED RADIONICE Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 8

10 PRILOG 2. EVALUACIJA RADIONICE Zoran Bogunović, mag.oec. Istraživanje je provedeno evaluacijskim upitnikom koji je sadržavao 5 pitanja. Za svako pitanje ispitanicima je ponuđeno više opcija za odgovor, uz postupno gradiran raspon ponuđenih odgovora koji su ispitanicima omogućili iskazivanje osobnog mišljenja od izrazito pozitivnih do izrazito negativnih mišljenja. Evaluacijski upitnik je podijeljen svim sudionicima skupa. Ukupno se istraživanju ispunjenim evaluacijskim upitnicima odazvalo 23 od 53 sudionika skupa (43,39%), a zaključci koji proizlaze iz odgovora ispitanika su sljedeći: Radionici su u najvećem broju nazočili zaposlenici(ce) regionalne i lokalne samouprave (47,82%), stručnjaci(kinje) u znanstvenom sektoru (21,73%), predstavnici(ce) udruga (13,04%) te potom zaposlenici(ce) državnih ili lokalnih javnih tvrtki (8,69%) i zaposlenici(ce) javne uprave na nacionalnoj razini (državna uprava) (4,34%), dok 4,34% sudionika nije odabralo niti jednu od ponuđenih opcija, već su se odlučili za opciju ostalo. Svi su ispitanici(ce) sadržaje radionice ocijenili pozitivno, odnosno 45,45% ispitanika(ca) smatra da su sadržaji bili dosta korisni, dok 27,27% ispitanika(ca) smatra da su sadržaji bili izuzetno korisni, a isti postotak 27,27% ispitanika(ca) smatra da su sadržaji bili korisni, ali nedovoljno konkretno prezentirani. Negativnih ocjena nema. Kao područje od svog interesa sudionici(ce) radionice u najvećem su broju naveli(e) prirodne ekosustave i bioraznolikost (17,18%), upravljanje obalnim područjem (14,06%) i energetiku (12,50%), potom prostorno planiranje (10,93%), turizam (10,93%), zdravstvo / zdravlje (9,37%), poljoprivredu (6,25%) i hidrologiju (6,25%), a u manjoj mjeri upravljanje rizicima od katastrofa / zaštitu i spašavanje (4,68%), ribarstvo (3,12%), šumarstvo (1,56%), vodno gospodarstvo (1,56%) i ekonomske aspekte zaštite okoliša (1,56%). Kao ključni očekivani učinak klimatskih promjena, ispitanici su istaknuli veću učestalost ekstremnih klimatskih pojava (suše, poplave, oluje) (4 napomene), porast temperature zraka i mora (3 napomene), podizanje razine mora (3 napomene), utjecaje na turizam i poljoprivredu (2 napomene), nedostatak pitke vode i vode za navodnjavanje (2 napomene), poremećaje u ekosustavima i bioraznolikosti (2 napomene), utjecaj na opskrbu pitkom vodom i bioraznolikost, povećanje potrošnje energenata, osjetljivost obale, potrošnju primarnih energenata, smanjivanje dostupnosti hrane, kolaps mnogih centraliziranih sustava, manju količina oborina u ljetnim mjesecima i dulja sušna razdoblja, pojavu prirodnih katastrofa i promjenu uzgojnih tehnologija (sve po 1 napomena). Kao prioritetnu mjeru prilagodbe klimatskim promjenama ispitanici su u najvećoj mjeri naveli kontrolu i smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida (3 prijedloga), realizaciju projekata energetske učinkovitosti (2 prijedloga), osvješćivanje i edukaciju javnosti o klimatskim promjenama (2 prijedloga), akumulaciju vode na lokalnoj razini (2 prijedloga), izgradnju retencija u toku rijeke (2 prijedloga), nove izvori energije, integraciju mjera u prostorno planiranje, prostorne planove za gradnju u višim područjima, razvoj drugih oblika privređivanja, utjecaj na zelenu gradnju, potrošnju fosilnih goriva, komunicirati da se utjecaj na klimu ne može promijeniti uz težnje za stalnim rastom BDP-a, edukaciju stanovništva u racionalnijem korištenju vode, izgradnju bolje vodovodne mreže, mjere za kontrolu i racionalno korištenje vode, ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda, korištenje obnovljivih izvora energije, poticanje načela održivih zajednica, razvoj planova zaštite i spašavanja u kriznim situacijama, izgradnja boljih sustava odvodnje za prihvat većih količina vode, razvoj lokanih akcijskih planova, prilagodba monitoringa u cilju efikasnije detekcije patogena, praćenje stanja i promjena u bioraznolikosti, razvoj samoodrživih sustava proizvodnje hrane, primjenu novih tehnologija i rekonstrukciju obalnog pojasa (sve po 1 prijedlog). Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije. 9

Slide 1

Slide 1 Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Више

No Slide Title

No Slide Title Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta

Више

Upravljanje rizicima od katastrofa

Upravljanje rizicima od katastrofa Državna uprava za zaštitu i spašavanje Sektor za civilnu zaštitu Upravljanje rizicima od katastrofa Preduvjet održivog razvoja Strategija prilagodbe klimatskim promjenama - Upravljanje rizicima 22. veljače

Више

Slide 1

Slide 1 Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Више

Microsoft PowerPoint - UGD_2019_Medak.ppt [Compatibility Mode]

Microsoft PowerPoint - UGD_2019_Medak.ppt [Compatibility Mode] EU fondovi prilika za geodetsko gospodarstvo i obrazovanje prof. dr. sc. Damir Medak Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet Udruga geodeta Dalmacije Split, 22. veljače 2019. Sadržaj Uvod Kohezijska politika

Више

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen

Више

P1 PCM2

P1 PCM2 Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Dan prozora 2018 Mogućnosti sufinanciranja poduzetničkih projekata sredstvima EU Igor Bobek Sektor za međunarodne poslove i EU Hrvatska gospodarska komora Zagreb, 13.03.2018. Sadržaj prezentacije Alokacije

Више

PowerPointova prezentacija

PowerPointova prezentacija Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Jasenka Nećak, načelnica Sektor za klimatske

Више

- VELIKA TRNOVITICA - Strategija razvoja

- VELIKA TRNOVITICA - Strategija razvoja Strategija razvoja Općine Velika Trnovitica za razdoblje 2019. 2027. Akcijski plan za provođenje projekata Strategije razvoja Općine Velika Trnovitica u 2019. godini FINAL DRAFT ver 1.0 Velika Trnovitica,

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova europske unije Sustav akata strateškoga planiranja SUSTAV AKATA STRATEŠKOG

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom

Више

Slide 1

Slide 1 Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu ocjena stanja infrastrukture mr.sc. Tomislav Jarmić 1 / 20 Infrastruktura Pod infrastrukturom se smatraju sustavi, mreže i objekti čiji prekid djelovanja ili

Више

Croatia Fisheries

Croatia Fisheries Morsko ribarstvo u Republici Hrvatskoj Preliminarni rezultati Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj.

Више

OBRAZAC

OBRAZAC OBRAZAC za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga na Nacrt prijedloga programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu Naziv

Више

Slide 1

Slide 1 - Upravi odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu Aktivnosti - dalmatinske županije na području energetike 1 dr.sc. Zlatko Jankoski, dipl.ing.stroj. Ranko Vujčić, dipl.ing.stroj. SADRŽAJ A LOKALNO PLANIRANJE

Више

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан

Секретаријат за заштиту животне средине града Београда – Прилагођавање климатским променама, Програма заштите животне средине и могућу утицај на урбан Град Београд Прилагођавање климатским променама - Програм заштите животне средине и могућу утицај на урбани развој Београда Др Сњежана Глумац Секретаријат за заштиту животне средине Београд 09.11.2015.

Више

Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o

Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna U sjedištu Vodnogospodarskog o Načelnik Općine Cestica zahvalio Stričaku i Križaniću na projektu izgradnje nasipa vrijednom 26 milijuna kuna 2.4.2019. U sjedištu Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda u Varaždinu

Више

WESTIN_Integrirani pristup teritorijalnom razvoju_ copy.pptx

WESTIN_Integrirani pristup teritorijalnom razvoju_ copy.pptx Integrirani pristup teritorijalnom razvoju! dr. sc. Jakša Puljiz, zamjenik ministra" Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU" Teritorijalni instrumenti u novoj financijskoj perspektivi! Lisabonski

Више

Microsoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti]

Microsoft PowerPoint - Inoviraj_Dan prozora_2016.ppt [Način kompatibilnosti] Projekti i sredstva iz EU fondova (unaprjeđenje proizvodnje i energetski učinkoviti i održivi proizvodi) Zagreb, Hotel Antunović,23.03.2016. Međunarodna konferencija DAN PROZORA 2016 Strateški i programski

Више

Microsoft Word - Sn05.docx

Microsoft Word - Sn05.docx ISSN 1849-2398 Bakar, 11. siječnja 2016. Broj: 01/2016 Godina: 2016. SLUŽBENE NOVINE GRADA BAKRA Izdavač: Grad Bakar Uredništvo: Primorje 39, 51222 Bakar Glavni i odgovorni urednik: Tomislav Klarić Izlazi:

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode 25. studenog 2013. Cilj: dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša kroz razvoj infrastrukture u području gospodarenja otpadom, poboljšanje sustava

Више

BUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE

BUDUĆNOST RIBOLOVA U ISTRI U OKVIRIMA ZAJEDNIČKE RIBOLOVNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE www.savjetodavna.hr 1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva. 2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne

Више

PROGRAM RADA

PROGRAM RADA Broj: 01-2014-62 Donji Miholjac, 15. travnja 2014. Temeljem utvrđenih CILJEVA MIHOLJAČKOG PODUZETNIČKOG CENTRA Lokalne razvojne agencije u 2014. g. 1. Kao relevantna agencija za pružanja konzultantskih

Више

2016 Odluka o izradi izmjena UPU 1

2016 Odluka o izradi izmjena UPU 1 REPUBLIKA HRVATSKA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA VRBNIK Općinsko vijeće Na temelju članka 86. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13) i članka 42. Statuta Općine Vrbnik

Више

PowerPointova prezentacija

PowerPointova prezentacija Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Ulaganje u budućnost Europska unija Varaždin, 22. travnja 2015.

Више

ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I

ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I ROBLEMATIKA RAZVOJA BRDSKO-PLANINSKIH v PODRUCJA U EUROPI Mogućnosti uključivanja u EU programe Naručitelj: GRAD VRBOVSKO Izradio: CENTAR ZA RAZVOJ I MARKETING d.o.o, Lipanj 2013 IMPRESSUM Dokument: Problematika

Више

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA 707/17 Naziv plana: URBANISTIČKI PLANA UREĐENJA DIJELA LUKE SALI IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI Izrađivač: Nositelj izrade: URBOS d.o.o. SPLIT OPĆINA SALI Načelnik: Zoran Morović, ing.el. Pripremili: OPĆINA

Више

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo

AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspo AKCIJSKI PLAN PROVEDBE NACIONALNE STRATEGIJE POTICANJA ČITANJA 2019. Mjera Konkretizacija (opis) aktivnosti Nadležnost Provedba/ nositelj 1. CILJ Uspostaviti učinkoviti društveni okvir za podršku čitanju

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation NEW FINANCE novi mehanizmi financiranja energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene BEM trening - Inovativno financiranje projekata energetske učinkovitosti i alternativni modeli nabave 12. travnja

Више

Aktivnosti DOOR-a u školama na teme održivog razvoja

Aktivnosti DOOR-a u školama na teme održivog razvoja Škola za klimu Dr.sc. Maja Božičević Vrhovčak Društvo za oblikovanje održivog razvoja X. gimnazija, 15.5.2018. DOOR - o nama Društvo za oblikovanje održivog razvoja Udruga građana, osnovana 2003. u Zagrebu

Више

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih

Више

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc

Microsoft Word - MUS ispitna pitanja 2015.doc Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski fakultet u Subotici Dr. Agneš Slavić, docent Nemanja Berber, asistent Školska 2014/15 godina MENADŽMENT URBANOM SREDINOM Prvi deo: ispitna pitanja 1. PREDMET IZUČAVANJA

Више

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: /17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/ Korenica, DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBA

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: /17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/ Korenica, DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 350-02/17-01/24 URBROJ: 2125/11-02/01-18-70 Korenica, 29.10.2018. DOPUNA IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI O PRIJEDLOGU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA RASTOVAČA 3 (R/T3) Sukladno

Више

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA G R A D Z A D A R Gradonačelnik KLASA: /19-01/83 URBROJ: 2198/ Zadar, 23.srpnja GRADSKOM V

REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA G R A D Z A D A R Gradonačelnik KLASA: /19-01/83 URBROJ: 2198/ Zadar, 23.srpnja GRADSKOM V REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA G R A D Z A D A R Gradonačelnik KLASA: 350-01/19-01/83 URBROJ: 2198/01-2-19-4 Zadar, 23.srpnja 2019. - GRADSKOM VIJEĆU GRADA ZADRA - PREDMET: NADLEŽNOST ZA DONOŠENJE:

Више

Slide 1

Slide 1 Zaštita potrošača korisnika vodne usluge opskrbe vodom Vesna Trbojević, dipl.ing.građ. Načelnica sektora javne vodoopskrbe i odvodnje Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora 4. Ciklus edukacija namijenjenih

Више

Slide 1

Slide 1 Ovaj projekt financira EUROPSKA UNIJA IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Samovrednovanje u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj

Више

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO GOD

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO GOD MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE NACRT IJEDLOGA STRATEGIJA ILAGODBE KLIMATSKIM OMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. GODINE S POGLEDOM NA 2070. GODINU Zagreb, travanj 2019. POPIS

Више

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske PROGRAMI EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE (ETS) Matilda Copić Zagreb, 11.5.2016. EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA 2014. - 2020. 1. PREKOGRANIČNA SURADNJA 2. TRANSNACIONANA SURADNJA 3. MEĐUREGIONALNA SURADNJA

Више

27-ispravljeno-Plan prijema u službu godine

27-ispravljeno-Plan prijema u službu godine REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Stručna služba Skupštine Pazin, Dršćevka 3, p.p. tel. 052 600-160, fax 622-906 Klasa: 100-01/16-01/01 Ur: 2163/1-01/02-16-11 Pazin, 16. siječnja 2016. ŽUPANU ISTARSKE

Више

09-Pravilnik EU projekti

09-Pravilnik EU projekti REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za međunarodnu suradnju i europske poslove Pula - Pola, Flanatička 29 tel. 052/352-177, fax. 052/352-178 Klasa: 023-01/15-01/10 Urbroj: 2163/1-23/1-15-1

Више

GLOBALNI PORAST RAZINE MORA

GLOBALNI PORAST RAZINE MORA Dalija Namjesnik PMF Geofizika GLOBALNI PORAST RAZINE MORA Mjerenje, modeliranje, procjene za 21. stoljeće 5. Izvješće Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) Prilagodba: Obala Kalifornije Prvi

Више

+224e

+224e REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA POKUPSKO Jedinstveni upravni odjel KLASA:350-01/16-01/09 URBROJ: 238-22-1-17-72 Pokupsko, 30. listopada, 2017. godine Na temelju članka 102. i 104. Zakona

Више

2015_Plan nabave_izmjene i dopune_3_WEB.xls

2015_Plan nabave_izmjene i dopune_3_WEB.xls CENTAR ZA REGIONALNE AKTIVNOSTI PROGRAMA PRIORITETNIH AKCIJA KRAJ SV. IVANA 11, 21000 SPLIT Na temelju članka 20. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/2011; 83/2013; 143/2013; 13/2014) donosim III. IZMJENE I

Више

TREĆI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE dr. sc. Borka Bobovec, dipl. ing. arh. pomoćnica ministrice

TREĆI NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA RAZDOBLJE dr. sc. Borka Bobovec, dipl. ing. arh.  pomoćnica ministrice DUGOROČNA STRATEGIJA ZA POTICANJE ULAGANJA U OBNOVU NACIONALNOG FONDA ZGRADA REPUBLIKE HRVATSKE IVAN OŠTIR dipl. ing. građ. Voditelj odjela u sektoru za energetsku učinkovitost u zgradarstvu 11. svibnja

Више

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE

42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/ IBAN: HR OIB: PRILOZI UZ ZAHTJE 42000 Varaždin, Vladimira Nazora 12 Tel/fax: 042/210-074 E-mail: ecomission@vz.t-com.hr IBAN: HR3424840081106056205 OIB: 98383948072 PRILOZI UZ ZAHTJEV ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE PRIMJENOM OPĆIH OBVEZUJUĆIH

Више

Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 5

Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 5 Conseil UE Vijeće Europske unije Bruxelles, 26. rujna 2016. (OR. en) NAPOMENA Od: Za: Glavno tajništvo Vijeća Delegacije 11559/2/16 REV 2 LIMITE ENV 514 CLIMA 96 AGRI 439 IND 171 PROCIV 55 RELEX 675 MED

Више

PowerPoint-presentation

PowerPoint-presentation U podacima je sve! Koji su podaci potrebni za Referentni inventar emisija? Obećanje Sporazuma gradonačelnika pretvara se u praktična djela osmišljavanjem Akcijskog plana energetski i klimatski održivog

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Energetski neovisna Hrvatska bazirana na visokom udjelu obnovljivih izvora energije te različitih tehnologija brzog odziva - Godišnja radionica RESFLEX projekta, 18.04.2018. - prof.dr.sc. Neven Duić, voditelj

Више

Bilten br. 2 Bilten projekta Stand4INFO (Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvats

Bilten br. 2 Bilten projekta Stand4INFO (Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvats Poštovani čitatelji, predstavljamo vam drugi bilten ESF projekta Stand4INFO - Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog

Више

Slajd 1

Slajd 1 Provedba zakona o učinkovitom korištenju energije Programi za poticanje i praćenje projekata energetske učinkovitosti mr.sc. Željko Kučiš, dipl.ing. v.d. Načelnik Odjela za poticanje racionalnog gospodarenja

Више

PROGRAM

PROGRAM 2019 PROGRAM AKADEMIJA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU 2019. Europska unija Zajedno do fondova EU SADRŽAJ 1. EDUKATIVNE AKTIVNOSTI AKADEMIJE REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU... 4 MODUL 1: Što su fondovi

Више

Microsoft Word - os_preko_susa_2011

Microsoft Word - os_preko_susa_2011 SUŠA 2011.g. UČENICE: Ema Sorić, Doris Blaslov, Mare Vidaković ŠKOLA: OŠ Valentin Klarin Preko MENTOR : Jasminka Dubravica jdubravi@gmail.com 023/492-498 OŠ VALENTIN KLARIN PREKO Istraživačko pitanje/hipoteza:

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Analiza iskorištavanja otpadne topline u centraliziranim toplinskim sustavima korištenjem metode niveliranog troška otpadne topline Borna Doračić, Tomislav Novosel, Tomislav Pukšec, Neven Duić UVOD 50

Више

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ZADARSKA OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV Jedinstveni upravni odjel Klasa: /15-02/03 Urbroj: 2198/ / Sveti

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ZADARSKA OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV Jedinstveni upravni odjel Klasa: /15-02/03 Urbroj: 2198/ / Sveti REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ZADARSKA OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV Jedinstveni upravni odjel Klasa: 350-02/15-02/03 Urbroj: 2198/19-03-03/02-15-17 Sveti Filip i Jakov, 16. rujan 2015. godine IZVJEŠĆE o provedenoj

Више

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf

III-3.43.Plan prijama u drzavnu sluzbu u tijela drzavne uprave, za godinu.pdf (Upozorenje : urednički pročišćeni tekst; Narodne novine broj 36 od 29032008 i broj 75 od 01072008, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu) PLAN PRIJAMA U DRŽAVNU SLUŽBU U TIJELA DRŽAVNE

Више

Županije i fondovi EU.indd

Županije i fondovi EU.indd : - PREGLED I USPOREDBA UGOVORENIH SREDSTAVA - OSVRT NA PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM Uvodno Iznos ugovorenih sredstava fondova EU po županijama Ugovorena sredstva fondova EU po stanovniku po županijama

Више

41-1-Kakvoća vode 2016

41-1-Kakvoća vode 2016 REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za održivi razvoj Flanatička 29, 52100 Pula, p.p. 198 tel. (0)52 352 190; fax. (0)52 352 191 KLASA: 351-02/17-01/05 URBROJ: 2163/1-08/1-17-5 Pula, 13.

Више

OPERATIVNI PROGRAM Konkurentnost i kohezija ii Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije

OPERATIVNI PROGRAM Konkurentnost i kohezija ii Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije OPERATIVNI PROGRAM Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. 6ii Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile

Више

RE_QO

RE_QO Europski parlament 2014-2019 Dokument s plenarne sjednice B8-0165/2016 27.1.2016 PRIJEDLOG REZOLUCIJE podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0106/2016 u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Више

Plan razv programa2016.RTF

Plan razv programa2016.RTF PRILOG BR Str. IZVRŠENJE PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA GRADA KRKA ZA RAZDOBLJE..-.6.6. III. RAZVOJNI PROGRAMI Izvorni plan 6-6.6 Tekući plan 6 UKUPNO RASHODI I IZDACI 8.89.7..76,..Razvoj zelenog gospodarstva..

Више

God_Rasp_2015_ xls

God_Rasp_2015_ xls ФАКУЛТЕТ ТЕХНИЧКИХ НАУКА, НОВИ САД Датум: 14.09.2016, Страна: 1 I I I 1 13 Грађевински материјали и конструкције I 28.01.2016 09.02.2016 31.03.2016 16.06.2016 04.07.2016 01.09.2016 15.09.2016 26.09.2016

Више

Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom,

Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: 06. 03. 2014. Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Trg Ivana Generalića 15, Hlebine Poštovana/Poštovani,

Више

(Microsoft Word - Operativni i strate\232ki ciljevi)

(Microsoft Word - Operativni i strate\232ki ciljevi) OPERATIVNI I STRATEŠKI CILJEVI Za definirane prioritetne skupine: Obitelj Mladi Djeca Stari i nemoćni Palijativna skrb 1 FOKUS GRUPA OBITELJ Uočeni problemi: 1. Nedostatak savjetovališta za obitelj i škole

Више

Presentation name

Presentation name UKLJUČIVANJE MLADIH U NACIONALNE POLITIKE Kristina Kosor, TIM4PIN Mostar, 8. travnja 2016. SADRŽAJ 1. Europa 2020 2. Europske politike za mlade 3. Stanje u Republici Hrvatskoj 4. Stanje u BiH 5. Strukturirani

Више

plan razvojnih programa

plan razvojnih programa PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2021. GODINE CILJ CILJ 1. RAZVOJ ZELENOG GOSPODARSTVA Mjera 1.1. Razvoj poljoprivrede 1.2. Poticanje energetske učinkovitosti 1.3. Razvoj turizma 1.4. Razvoj

Више

konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj buđenje graditeljstva Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstav

konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj buđenje graditeljstva Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstav konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstavljaju: Energetska učinkovitost - kako je zamišljena Planovi i projekti u

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Projekt sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj Predstavljanje prijedloga Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Matija Derk, pomoćnik

Више

Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska

Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska Naručitelj: REPUBLIKA HRVATSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Izrađivač: JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Požeško-slavonske županije Županijska 7, 34 000 Požega, HR tel:(+385)034/290-222;fax:(+385)034/290-220

Више

E PROJEKTI d.o.o. Maksimirska Zagreb t: (01) f: (01) e. [IZMJENE I DOPUNE PROSTOR

E PROJEKTI d.o.o. Maksimirska Zagreb t: (01) f: (01) e.   [IZMJENE I DOPUNE PROSTOR 2016. 3E PROJEKTI d.o.o. Maksimirska 81 10000 Zagreb t: (01) 6387482 f: (01) 6387480 e. info@3eprojekti.hr www.3eprojekti.hr [IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KRŠAN] SAŽETAK ZA JAVNOST

Више

SLUŽBENE NOVINE

SLUŽBENE NOVINE SLUŽBENE NOVINE OPĆINE PIĆAN GOD. XVII BROJ 6 PIĆAN, 16. PROSINCA 2015. LIST IZLAZI POVREMENO S A D R Ž A J AKTI VIJEĆA Stranica 1. Odluka o donošenju Dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan. 2 AKTI

Више

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske

Више

UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za

UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena :21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za UPOZORENJE UDRUGA Sustav zaštite potrošača pred kolapsom Autor: Z. Korda Zadnja izmjena 09.12.2010 18:21 Izvor: T portal Zbog smanjivanja sredstava za zaštitu potrošača i neadekvatne promjene pravnih akata,

Више

I

I DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLAN PREDMETA Naziv predmeta Studijski program Smjer Godina studija Status predmeta Mogućnost izvođenja nastave na engleskom jeziku Mrežna stranica predmeta Bodovna vrijednost

Више

Microsoft PowerPoint - IgorRaguzin_KruznaEkonomija

Microsoft PowerPoint - IgorRaguzin_KruznaEkonomija Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Okrugli stol Kružna ekonomija Razvoj institucionalnog okvira za kružno gospodarstvo Mr. sc. Igor Raguzin Viši savjetnik specijalist Ministarstvo zaštite okoliša

Више

Zagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk

Zagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk Zagreb, 31. svibnja 2019. Klasa: 100-930/19/300 Ur.broj: I52377-650-42-19-1 Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupka javne nabave s ciljem prethodnog istraživanja tržišta

Више

AKTUALNI EU NATJEČAJI

AKTUALNI EU NATJEČAJI AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator

Више

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Temeljem Nacionalnog programa energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje i Odlu

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Temeljem Nacionalnog programa energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje i Odlu REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Temeljem Nacionalnog programa energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2016. i Odluke ministra gospodarstva (KLASA: 402-01/14-01/828,

Више

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2014./15. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2014./2015. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE

Више

EKOLOGIJA Građevinar 3/2019 ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuh

EKOLOGIJA Građevinar 3/2019 ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuh ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE KAO DJELATNOST ELEKTROPROJEKTA Suvremeni svjetski standardi u brizi o okolišu Na temelju sveobuhvatne suradnje sa znanstvenicima i stručnjacima iz različitih područja prirodnih

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Digitalna transformacija Pametna Sela Pametna sela kao nositelj razvoja Infrastruktura (promet, komunalna infrastruktura, javni prostor) - Troškovna učinkovitost - digitalno dostupna - Jednostavnost korištenja

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Planovi i pravila za novo programsko razdoblje 2021. 2027. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Struktura izlaganja Pregled Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. 2027. Kohezijska

Више

Slide 1

Slide 1 REPUBLIKA HRVATSKA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Javni pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje projekata energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete

Више

Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 Назив СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ Шифра 1101 С

Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 Назив СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ Шифра 1101 С Анекс 5 Униформни програми и програмске активности јединица локалне самоуправе ПРОГРАМ 1 СТАНОВАЊЕ, УРБАНИЗАМ И ПРОСТОРНО ПЛАНИРАЊЕ 1101 Урбанизам и просторно планирање Планирање, уређење и коришћење простора

Више

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA 52 100 Pula, Sv. Teodora 2 tel: 222 359 fax: 222 564 Klasa: 023-01/06-01/22 Urbroj: 2163/1-04/11-06-01 Pula, 08. studeni 2006. godine Predsjedniku Poglavarstva Istarske

Више

Naručitelj:

Naručitelj: OPĆINA MUĆ IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MUĆ Knjiga 1. A. TEKSTUALNI DIO B. GRAFIČKI DIO C. OBVEZNI PRILOZI Ovaj elaborat je sastavni dio Odluke o donošenju Izmjena i dopuna prostornog

Више

Microsoft Word - DIO_0a NASLOVNA osnovni dio VI IZMJ.doc

Microsoft Word - DIO_0a NASLOVNA osnovni dio VI IZMJ.doc Nositelj izrade: Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije Stručni izrađivač Plana: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II. OBVEZNI PRILOZI II.1. OBRAZLOŽENJE

Више

KONFERENCIJA O ENERGETSKI UČINKOVITOJ OBNOVI GRAĐEVINA PRIMJERI USPJEHA 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJ

KONFERENCIJA O ENERGETSKI UČINKOVITOJ OBNOVI GRAĐEVINA PRIMJERI USPJEHA 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJ 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJAJU Prva godina provedbe energetski učinkovite obnove zgrada u RH iskustva i uspjesi iz prakse Fondovi EU puna primjena u energetski

Више

GIS vulnerability SKZ_HGD_2017

GIS vulnerability SKZ_HGD_2017 : procjena utjecaja klimatskih promjena na obalno područje Šibensko-kninske županije za potrebe izrade ICZM plana Martina Baučić PAP/RAC savjetnik Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture

Више

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE

Godišnji plan i program rada OŠ Bogumila Tonija školska godina 2015./16. ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJE ŠKOLSKI RAZVOJNI PLAN ŠKOLSKA GODINA 2015./2016. PRIORITETNO PODRUČJE UNAPRJEĐENJA CILJEVI METODE I AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA NUŽNI RESURSI DATUM DO KOJEGA ĆE SE CILJ OSTVARITI OSOBE ODGOVORNE

Више

Slide 1

Slide 1 MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA 29. 9. 2005. Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Profil tvrtke Profil tvrtke i portfolio projekata Listopad 2015. SADRŽAJ A. Opće informacije o poduzeću B. Pregled poslova i aktivnosti poduzeća C. Prikaz projekata nacionalnih i europskih fondova D. Prikaz

Више

Microsoft Word - ZAHTJEVI- FINALE ZA SUGLASNOST

Microsoft Word - ZAHTJEVI- FINALE ZA SUGLASNOST Korčula, lipanj 2010. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA GRADA KORČULA Sagledavajući i analizirajući Nacrt Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara

Више

INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH P

INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH P INDIKATIVNI GODIŠNJI PLAN OBJAVE NATJEČAJA ZA PODUZETNIKE U 2018. GODINI IZ OPERATIVNOG PROGRAMA KONKURENTNOST I KOHEZIJA 1. POVEĆANJE RAZVOJA NOVIH PROIZVODA I USLUGA KOJI PROIZLAZE IZ AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA

Више

općina viškovo republika hrvatska primorsko-goranska županija I. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE VIŠKOVO veljača, 2012. godine urbanistički studio rijeka d.o.o. prostorno i urbanističko

Више

ОДРЖИВО КОРИШЋЕЊЕ ПРИРОДНИХ РЕСУРСА: ОБНОВЉИВИ РЕСУРСИ

ОДРЖИВО КОРИШЋЕЊЕ ПРИРОДНИХ РЕСУРСА: ОБНОВЉИВИ РЕСУРСИ Индекс експлоатације воде - Water Exploitation Index (WEI) Индекс експлоатације воде - Water Exploitation Index (WEI) је индикатор који представља однос укупне годишње количине обновљивих и захваћених

Више

Студијски програм: Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију у 10 h

Студијски програм: Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију у 10 h Географија Година Предмет Први рок (јануарски) Други рок Трећи рок Четврти рок Пети рок Шести рок 1 Увод у географију 13.02. у 10 h 04.04. у 10 h 05.06. у 12 h 26.06. у 12 h 04.09. у 12 h 25. 09. у 12

Више

31-Plan prijema u službu u upravna tijela Istarske županije u godini

31-Plan prijema u službu u upravna tijela Istarske županije u godini REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA Stručna služba Skupštine Pazin, Dršćevka 3, p.p. 40 tel. 052 351-661, fax 351-686 Klasa: 100-01/17-01/01 Ur: 2163/1-01/02-17-11 Pazin, 20. siječnja 2017. ŽUPANU ISTARSKE

Више

RADNA VERZIJA Na osnovu člana 15. i člana 16. stav 1. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona prečišćeni tekst ( Službene novine Zeničko-dobojskog ka

RADNA VERZIJA Na osnovu člana 15. i člana 16. stav 1. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona prečišćeni tekst ( Službene novine Zeničko-dobojskog ka RADNA VERZIJA Na osnovu člana 15. i člana 16. stav 1. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona prečišćeni tekst ( Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj: 7/10) i člana 36. stav (3) alineja prva

Више