Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, Trgovina ZRAČNI PROMET I PUTNIČKA MALOPRODAJA U HRVATSKIM ZR

Транскрипт

1 Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, Trgovina ZRAČNI PROMET I PUTNIČKA MALOPRODAJA U HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA Diplomski rad Adriana Bebek Zagreb, rujan 2018.

2 Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina ZRAČNI PROMET I PUTNIČKA MALOPRODAJA U HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA AIR TRAFFIC AND TRAVEL RETAIL IN CROATIAN AIRPORTS Diplomski rad Adriana Bebek JMBAG: Mentor: Doc. dr. sc. Dora Naletina Kolegij: Transport i osiguranje Zagreb, rujan 2018.

3

4 SAŽETAK Zračni promet kao najmlađa prometna grana ima značajnu ulogu u prijevozu putnika i tereta. Zračni promet omogućava savladavanje velikih udaljenosti u kratkom ili kraćem vremenskom periodu te su zahvaljujući njegovom razvoju svi dijelovi svijeta postali znatno dostupniji što se je pozitivno odrazilo na razvoj turizma, ali i svjetskog gospodarstva. U sklopu zračnog prometa, uz avione, zračne luke su te koje osiguravaju potrebnu infrastrukturu za protok putnika i tereta, a iste su omogućile razvoj putničke maloprodaje kao posebne vrste maloprodaje namjenjene odlazećim putnicima. Razvoj putničke maloprodaje prati razvoj duty free prodavaonica koje se prema lokaciji, ponudi proizvoda te cijenama znatno razlikuju od klasičnih maloprodajnih oblika. Cilj ovog rada je analizirati stanje zračnog prometa na hrvatskim aerodromima, utvrditi razvijenost putničke maloprodaje u hrvatskim zračnim lukama te putem anketnog upitnika istražiti kolika je upoznatost studentske populacije sa duty free prodavaonicama u zračnim lukama kako bi se utvrdila važnost njihovog daljnjeg razvoja za razvoj putničke maloprodaje i turizma u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: zračni promet, zračna luka, putnička maloprodaja, duty free prodavaonica SUMMARY Air traffic as the youngest traffic sector has a significant role in carriage of passingers and cargo. Air traffic allows overcoming a long distances in short/shorter time period and thanks to its development, all parts of the world became significantly more accessible and had a positive impact on the development of tourism and world economy. Within air traffic, with airplanes, airports are providing the necessary infrastructure for passengers and cargo transport and enabled the development of travel retail as a special kind of retail sale intended for outgoing passengers. The development of travel retail follows the development of a duty free stores that, according to location, product offer and prices, are significantly different from the classic retail forms. The aim of this paper is to analyze the condition of air traffic at Croatian airports, to determine the development of travel retail in Croatia and to explore how familiar is student population with the term of duty free shops in airports in order to determine the importance of their further development for the development of travel retail and tourism in the Republic of Croatia. Key words: air traffic, airport, travel retail, duty free shop

5 SADRŽAJ 1. UVOD Predmet i cilj rada Izvori podataka i metode prikupljanja podataka Sadržaj i struktura rada POJAM I ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ Pojmovno određenje zračnog prometa Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj Međunarodne organizacije u zračnom prometu Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika Međunarodno udruženje civilnog zrakoplovstva Zračne luke u Republici Hrvatskoj PRIJEVOZ PUTNIKA I TERETA U ZRAČNOM PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJ Dokumenti u zračnom prijevozu Zračni teretni list Robni manifest Metode određivanja te načini plaćanja vozarina u zračnom prijevozu Analiza zračnog kargo prometa u Republici Hrvatskoj Analiza zračnog putničkog prometa u Republici Hrvatskoj PUTNIČKA MALOPRODAJA Pojmovno određenje putničke maloprodaje Duty free prodavaonice u hrvatskim zračnim lukama ISTRAŽIVANJE O UPOZNATOSTI STUDENTSKE POPULACIJE SA DUTY FREE PRODAVAONICAMA U ZRAČNIM LUKAMA Pregled postojećih istraživanja Metodologija istraživanja Rezultati istraživanja Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja ZAKLJUČAK POPIS LITERATURE POPIS SLIKA POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA... 50

6 PRILOZI Prilog 1. Popratno pismo uz anketni upitnik Prilog 2. Anketni upitnik ŽIVOTOPIS... 56

7 1. UVOD 1.1. Predmet i cilj rada U ovom diplomskom radu obrađena je tema zračnog prometa i putničke maloprodaje u hrvatskim zračnim lukama. Definiranjem zračnog prometa te analizom prijevoza putnika i tereta u hrvatskim zračnim lukama utvrđuje se značajnost zračnog prometa za prijevoz putnika i tereta u Republici Hrvatskoj. Zračne luke čine ključnu infrastrukturu potrebnu za nesmetano i organizirano odvijanje zračnog transporta, a njihova razvijenost reflektira se i kroz prisutnost duty free prodavaonica koje čine poseban maloprodajni format namjenjen odlazećim putnicima. Uz analizu povijesnog razvoja hrvatskih zračnih luka te ključnih organizacija i dokumenata u zračnom transportu, cilj ovog rada je analizirati stanje zračnog prometa na hrvatskim aerodromima, utvrditi razvijenost putničke maloprodaje u hrvatskim zračnim lukama te putem anketnog upitnika istražiti kolika je upoznatost studentske populacije sa duty free prodavaonicama u zračnim lukama kako bi se utvrdila važnost njihovog daljnjeg razvoja za razvoj putničke maloprodaje i turizma u Republici Hrvatskoj Izvori podataka i metode prikupljanja podataka Prilikom izrade rada korištene su različite metode prikupljanja podataka pri čemu je proučena relevantna domaća i inozemna literatura te relevantni internetski izvori. U svrhu ostvarivanja ciljeva rada, korišteni su razni sekundarni izvori podataka poput knjiga, publikacija Državnog zavoda za statistiku, statističkih podataka hrvatskih zračnih luka te domaći i inozemni članci dostupni putem interneta. Također je provedeno i primarno istraživanje, u kojem je kao instrument istraživanja korišten anketni upitnik, a svrha je bila utvrditi upoznatost studentske populacije sa duty free prodavaonicama u zračnim lukama. U izradi ovog rada korišten je veći broj znanstvenih metoda. Tako je statistička metoda korištena je kao glavna metoda prilikom prikaza rezultata provedenog istraživanja, a metoda analize korištena je prilikom raščlanjivanja različitih knjiga i publikacija na njihove manje, elementarne dijelove. Suprotno tome, metoda sinteze korištena je kako bi se upravo ti probrani pojedinačni dijelovi povezali u jednu cjelinu koju čini ovaj diplomski rad. Metode deskripcije, konkretizacije i generalizacije korištene su u cijelom radu u svrhu opisivanja i donošenja vlastitih opisa i zaključaka. 1

8 1.3. Sadržaj i struktura rada Ovaj diplomski rad strukturiran je u šest poglavlja. Prvo poglavlje predstavlja uvodni dio koji se odnosi na definiranje predmeta rada te definiranje ciljeva rada. U uvodu se također objašnjavaju izvori podataka, kao i korištene znanstvene metode. Drugo poglavlje odnosi se na obradu pojma i definicije zračnog prometa. Potom slijedi prikaz povijesnog razvoja zračnog prometa u Republici Hrvatskoj te analiza hrvatskih zračnih luka. Dan je i prikaz temeljnih organizacija ključnih za ujednačenje zračnog prometa u svim zemljama svijeta. Prijevoz putnika i tereta u zračnom prometu u Republici Hrvatskoj analizira se u trećem poglavlju. Prvotno se obrađuju dokumenti u zračnom prijevozu, a potom i metode određivanja te načini plaćanja vozarina. Poglavlje se zaključuje analizom zračnog putničkog i kargo prometa u hrvatskim zračnim lukama. U četvrtom poglavlju obrađuje se pojam putničke maloprodaje i duty free prodavaonica. Također se promatra i zastupljenost takvog maloprodajnog formata u hrvatskim zračnim lukama. Pregled postojećih istraživanja vezanih za putničku maloprodaju u zračnim lukama te duty free prodavaonicama obrađuje se u petom poglavlju. Objašnjava se i metodologija provedenog primarnog istraživanja. Iznose se rezultati, kao i ograničenja i prepreke za buduća istraživanja. U posljednjem poglavlju navedene su zaključne spoznaje o zračnom prometu i putničkoj maloprodaji u Republici Hrvatskoj te se zaokružuje navedena tematika, a na samom kraju rada nalazi se popis korištene literature te popis slika, tablica i grafikona prikazanih u radu. 2

9 2. POJAM I ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2.1. Pojmovno određenje zračnog prometa Zračni promet, iako najmlađa grana prometa, iznimno je značajan za svakodnevni prijevoz putnika i tereta. Kao dio prometnog sustava, zbog čvrstoće njegovih međusobnih veza, zračni promet moguće je i ispravno definirati kao složen sustav jer se u ovoj prometnoj grani indentificira međusobna povezanost i usklađenost tehnike, tehnologije, organizacije i ekonomije u sva tri temeljna oblika njegova djelovanja tj. u djelatnosti prijevoza, u djelatnosti prihvata i otpreme te u djelatnosti kontrole letenja (Radačić i Suić, 1992: 1). Pojam obuhvaća prijevoz robe i putnika zrakoplovima (letjelicama), po zrakoplovnim rutama, te sve operacije i komunikacije u zračnom prijevozu, a dijeli se na civilni i vojni zračni promet (Zelenika, 2001: 45). Vojni zračni promet odnosi se na promet u kojem sudjeluju domaći i inozemni vojni zrakoplovi koji prometuju isključivo u vojne svrhe, a civilni zračni promet čini sav zračni promet osim vojnog zračnog prometa. U kratkom razdoblju od sto godina znatno je povećana brzina, kao i nadmorska visina i mogućnosti raspona čime je nebo prestalo biti granica (Wensveen, 2011: 4). Za razliku od ostalih prometnih grana, za zračni promet nije potrebno graditi infrastrukturu na prijevoznim pravcima, već samo na početno-završnim točkama. U tim točkama grade se zračne luke koje predstavljaju prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ih određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom namijenjenom za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte (Zakon o zračnom prometu, NN 127/13, 92/14). Današnje zrakoplovne luke raspolažu prostranim platformama, opremljenim svim uređajima i opremom koji osiguravaju brzo usluživanje zrakoplova uz njihovo što kraće zadržavanje na zemlji. Iako je infrastruktura zračnog prometa općenito pratila razvoj tehnike zrakoplova, brzo prerastanje zračnog prometa u sustav masovnog putničkog prijevoza postavlja svaki dan nove zahtjeve zrakoplovnim lukama, koje se zbog toga nalaze u permanentnoj rekonstrukciji i dogradnji (Radačić i Suić, 1992: 8). Zračni promet pridonosi razvoju svjetskog gospodarstva, trgovine, turizma i međunarodnih ulaganja (Prebežac, Barišić i Kovačić, 2012: 45). Ostvaruje kontinuiran rast i značajne prometne rezultate, čak i u razdobljima ekonomske krize. Iako je pod utjecajem raznih čimbenika poput gospodarskih i političkih te pod utjecajem klimatskih promjena i prirodnog 3

10 okruženja kojem se ova industrija mora prilagođavati, zračni promet olakšava tijekove svjetske trgovine otvaranjem međunarodnih tržišta čime pomaže državama da sudjeluju u globalnoj ekonomiji. Zbog toga je zračni promet desetljećima, kako u Europi tako i u svijetu, bio isključivo predmetom državnog interesa. Države su bile jedini vlasnici zračnih prijevoznika te zračnih luka, a uz to je i poslovanje bilo strogo regulirano, tj. ograničeno. Pravo obavljanja zračnog prijevoza iz/u određene države pripadalo je isključivo zračnim prijevoznicima država između kojih se prijevoz obavlja. Tek je u posljednjih dvadeset godina, stvaranjem jedinstvenog tržišta, zračni prijevoz unutar Europske unije potpuno liberaliziran (Kapetanović, 2016: 287). S obzirom na slabljenje utjecaja i pomoći državnih i lokalnih vlasti te prepuštenost općim tržišnim zakonitostima, zračne luke sada su prisiljene voditi više računa o profitabilnosti svoga poslovanja (Mikulić, 2007: 24). Turizam je u današnjem svijetu najveći generator prometne potražnje u zračnom prijevozu. Glavninu prometne potražnje u zračnom prijevozu i na hrvatskom obalnom području i otocima generira upravo turizam (Pavlin, 2000: 144). S obzirom na to da je u Strategiji razvoja hrvatskog turizma Hrvatska deklarirana kao turistički orijentirana država u kojoj je turizam jedna od stožernih gospodarskih grana, zračni promet pronalazi svoje mjesto kao čimbenik koji utječe na turističke tijekove u Hrvatskoj (Gašparović, 2011: 155). Za razvoj turizma na određenoj destinaciji prometna dostupnost nužan je preduvjet, a kvalitetan prometni sustav osigurava kvalitetnu prometnu uslugu. S obzirom da zračni promet u odnosu na ostale prometne grane omogućava savladavanje velikih udaljenosti u kratkom ili kraćem vremenskom periodu te čini brojne lokacije znatno dostupnijima, njegov kontinuirani razvoj ključan je preduvjet za razvoj turizma i svjetskog gospodarstva Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj Eduard Slavoljub Penkala bio je hrvatski inžinjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla koji je godine konstruirao zrakoplov te izgradio spremište za zrakoplove (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu. To vojno vježbalište smatra se prvim aerodromom u Hrvatskoj jer je iste godine Dragutin Karlo Novak, prvi hrvatski pilot, s njega izveo prvi let u Penkalinom zrakoplovu. Prema podacima Hrvatske eniklopedije Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, iste godine ostvaren je i prvi javni let zrakoplovom u Hrvatskoj, a izveo ga je slovenski konstruktor Eduard Rusijan, koji je sa svojim bratom Joškom na poziv M. Merćepa došao u Zagreb gdje su braća uz njegovu 4

11 novčanu potporu izgradila zrakoplov. Joško je nakon bratove pogibije u Beogradu (prva zrakoplovna žrtva na ovim prostorima, 34. u svijetu) nastavio graditi zrakoplove uz pomoć D. Novaka, koji je ujedino njima i pilotirao te su zajedno izgradili ukupno pet zrakoplova. Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale Izvor: (pristupljeno: ) Prva zračna luka bila je izgrađena na Borongaju te se prva zračna linija otvorila godine između Zagreba i Beograda. Prije I. svjetskog rata zrakoplovi su se prvenstveno koristili u vojne svrhe, a uporaba za civilne potrebe započela je u periodu između dva rata. U prometovanju su postojala brojna ograničenja, zrakoplovi su bili manjih dimenzija i prometovalo se isključivo danju, a aerodromi su bili uglavnom travnati. U Hrvatskoj se nalazilo pet travnatih aerodroma: Zagreb, Split (Sinj), Rijeka (Sušak), Dubrovnik i Vukovar (Borovo) (Pavlin, 2006: 2). Nakon II. svjetskog rata zračni promet vrlo je brzo rastao te je godine bilo prevezeno oko 31 milijun putnika, a već oko 106 milijuna putnika na redovitim linijama u svijetu. Zbog blizine i brzog razvoja grada Zagreba, aerodrom je preseljen na lokaciju Lučko. Taj travnati aerodrom korišten je do kad se u promet uvodi avion tipa Convair 440 koji nije mogao slijetati na travnatu stazu. Grad Zagreb, da ne bude isključen iz zračnog prometa, otkupljuje vojni aerodrom Pleso s betonskom uzletno-sletnom stazom i stazama za vožnju te osniva poduzeće za aerodromske usluge Zračna luka Zagreb (Pavlin, 2006: 2). Šezdesetih 5

12 godina grade se nove zračne luke u blizini Splita i Dubrovnika, a vojni aerodromi u Zadru i Puli se dograđuju u zračne luke. Zračna luka Rijeka otvara se 1970., a zračna luka Osijek godine. Od 0,4 milijuna putnika godišnje u 1965.na tri zračne luke, promet je u dva desetljeća više nego udesetorostručen. Najveći promet putnika osam hrvatskih zračnih luka je ostvarilo u godini i to 5,4 milijuna putnika. U toj brojci, oko dvije trećine su bili turisti, prvenstveno strani. Promet iza stagnira, a koncem godine tadašnji savezni organi zatvaraju zračni prostor zapadnog dijela bivše Jugoslavije i time hrvatske zračne luke za promet. Republika Hrvatska otvara zračni prostor i zračne luke u proljeće godine (Pavlin, Roguljić i Sikora, 2005: 2). Od sredine 1980-ih godina započinje proces liberalizacije zračnog prometa u Europi uvođenjem tri paketa mjera 1987., i godine. Treći skup mjera, uveden godine, obuhvatio je mjere harmonizacije postupka dobivanja dozvola za obavljanje prijevoza, liberalizacije tarifa, slobodan pristup tržištu i sporazum o "otvorenom nebu". Za Hrvatsku je posebno značajan sporazum o "otvorenom nebu". Prema toj odredbi države Europske unije ne bi smjele sklapati bilateralne sporazume o zračnom prometu s državama nečlanicama. Potpuna liberalizacija stupila je na snagu 1. srpnja godine uvođenjem jedinstvenog tržišta zračnog prometa odnosno uvođenjem osme pravne slobode poznate i kao sloboda kabotaže (Gašparović. Jakovčić i Vrbanc, 2012: 94) Međunarodne organizacije u zračnom prometu Od samog početka zrakoplovstva postoji potreba za regulacijom zračnog prometa koji se po mnogočemu razlikuje od pomorskog i cestovnog prometa te je strukturno najsličniji telekomunikacijama. Baš kao što gotovo svaka država ima vlastitog pružatelja telekomunikacijskih usluga, slično je i s pružanjem usluga u zračnom prometu (Braithwaite i Drahos, 2002: 454). Zbog toga je od početka prepoznata potreba za regulacijom i osiguranjem sigurnosti na tim područjima. Održiv pristup sigurnosti svodi se na smanjenje rizika kroz uočavanje opasnosti i procjenu rizika, u početku izravnim nadzorom, a kasnije i učenjem na temelju iskustva. Ovakav je pristup primjenjivan od samih početaka zrakoplovstva, dok se prvi počeci sustavnog prikupljanja iskustava na globalnoj razini bilježe već godine. Te godine održana je Međunarodna zrakoplovna konvencija u Versaillesu kada je osnovana i 6

13 prva međunarodna zrakoplovna organizacija pod nazivom Međunarodna komisija za zračnu navigaciju (eng. International Comission for Air Navigation ICAN) (Braithwaite i Drahos, 2002: 454). Zanimljivo je da Konvencija sadrži samo četiri cilja od kojih su prva dva prikupljati izviješća iz zemalja članica i prosljeđivati prikupljene informacije zemljama članicama. Suvremeni zračni promet ne bi bio moguć bez odgovarajuće regulacije i organizacije na međunarodnom planu. Zračni promet odvija se između više država i kontinenata što nameće potrebu za međunarodnim i regionalnim udruživanjem država radi ujednačenja ekonomskih, pravnih, tehničkih i drugih pitanja. Međunarodne organizacije stoga predstavljaju institucionalni okvir te se zasnivaju na temelju ugovora između zainteresiranih država ili drugih pravnih subjekata radi postizanja zajedničkih ciljeva i ostvarivanja zajedničkih interesa. Međunarodne organizacije, koje se u svojoj užoj specijalnosti bave pojedinim pitanjima civilnog zrakoplovstva i zračnog prometa, formiraju se kao vladine organizacije (one u kojima sjede predstavnici tijela izvršne vlasti države članice te organizacije) i kao one nevladine (one koje brane privatne interese, a u kojima sjede stručnjaci, predstavnici zračnih prijevoznika i sl.) (Radinov i sur., 2011: 350). I jedne i druge mogu biti općenite ili regionalne prirode, ovisno o tomu da li im je konačni cilj obuhvatiti sve države ili samo ograničeni broj međusobno povezanih država. Danas, na svjetskoj razini postoje dvije najznačanije organizacije u području zračnog prometa, a to su: Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (International Air Transport Association IATA) i Međunarodno udruženje civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization ICAO) Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika, odnosno zračnog transporta, osnovano je u travnju godine u Havani kao sljednik uduženja pod nazivom International Air Traffic Association (IATA) koje je osnovano još godine u Hague-u. Glavni zadatak osnivanja Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika bio je pomoći u rješavanju problema koji se pojavili zbog naglog povećanja civilnog zračnog prometa nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ova udruga međunarodnih zrakoplovnih tvrtki osigurala je bilateralni regulatorni režim (Doganis, 2006: 27). IATA okuplja zrakoplovne kompanije registrirane za obavljanje redovnog zračnog prometa te predstavlja dobrovoljnu, demokratsku, neisključivu i nepolitičku organizaciju. U nastojanju očuvanja naslijeđenih visokih standarda i diferenciranja od nove 7

14 generacije zrakoplovnih prijevoznika, kao i prijevoznika iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza i trećeg svijeta, IATA sve više djeluje legislativno. Mehanizam prisile ovdje nije legislativni, preko državnih tijela, već komercijalni-ispunjenje normi uvjet je ostanka u članstvu (Radinov i sur., 2011: 351). Kompanije koje obavljaju redovni međunarodni zračni promet aktivne su članice IATA-e, a kompanije koje lete u redovnom domaćem zračnom prometu imaju status pridruženih članica. Danas IATA ima sjedište u Montrealu, ured za Europu u Ženevi, nekoliko regionalnih direkcija u Buenos Airesu, Rio de Janeiru, Nairobiju, Dakaru i Bangoku te komoru za obračun u Londonu (Hrdas, 2017: 1). Prema podacima sa IATA-ine službene stranice, od početnih 57 članica godine, IATA sada broji 290 članica u preko 120 zemalja te uključuje sve vodeće prijevoznike putnika i tereta zrakom čime pokriva 82% ukupnog zračnog prometa u svijetu. Glavni ciljevi IATA-e su (Prebežac, 1998: 57): promoviranje sigurnog, redovnog i ekonomičnog zračnog prometa u korist ljudi cijeloga svijeta, unaprijeđenje zračnog prometa te proučavanje problema vezanih za tu problematiku, utjecaj na razvoj mišljenja o suradnji svih poduzeća koja se direktno ili indirektno bave međunarodnim zračnim prometom, suradnja sa ICAO-om i drugim međunarodnim organizacijama. Glavno tijelo IATA-e je Godišnja glavna skupština na kojoj sudjeluje svaka članica sa jednim glasom u skupštini, a smjernice godišnje politike provode se preko Izvršnog odbora koji je podijeljen na Financijski odbor, Tehnički odbor, Odbor za promet te Odbor za pravna pitanja. Glavna funkcija ove organizacije je donošenje tarifa (cijena) prijevoza koje su obavezne za sve zračne prijevoznike, a kršenje dogovorenih tarifa sankcionirano je vrlo strogim kaznama. Također, ova nevladina organizacija utvrdila je opće uvjete prijevoza i donjela sve transportne dokumente koji prate prijevoz robe u zračnom prijevozu te se stoga može zaključiti kako je upravo ova organizacija glavni regulator međunarodnog zračnog prometa. 8

15 Međunarodno udruženje civilnog zrakoplovstva Međunarodno udruženje civilnog zrakoplovstva (ICAO) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda koja nadgleda i potiče razvoj međunarodnog civilnog zrakoplovstva. To je najveća i najvažnija organizacija uključena u osiguravanje zrakoplovne sigurnosti, a njezini tehnički standardi, pravni propisi i operativni postupci bitni su za razvoj međunarodnog komercijalnog zrakoplovstva (Mackenzie, 2010: 1). ICAO je osnovan godine u Chicagu te danas surađuje sa 192 države članice i industrijskim skupinama Konvencije. Cilj ove suradnje jest postizanje konsenzusa o standardima i preporučenim praksama civilnog zrakoplovstva te ujednačavanje politike koja pruža podršku sigurnom, učinkovitom, gospodarski održivom i ekološki odgovornom civilnom zrakoplovstvu. Takvu politiku provode i koriste sve države članice ICAO-a kako bi osigurale da njihovi lokalni civilni zrakoplovni propisi budu u skladu s globalnim normama čime se omogućava da više od dnevnih letova u globalnoj mreži bude osigurano za sigurnu provedbu u svim regijama svijeta. Od ima status specijalizirane agencije UN-a, sa sjedištem u Montrealu. Njezin ustroj čine dva glavna tijela Skupština i Vijeće te Tajništvo na čelu s glavnim tajnikom. Ciljevi i zadaće ICAO-a su razvijanje načela i tehnike međunarodne zračne plovidbe i poticanje planiranja i razvoja međunarodnog prometa (International Civil Aviation Organization, ): osiguranjem pravilnog i sigurnog rasta međunarodnog civilnog zrakoplovstva u svijetu, omogućavanjem narodima svijeta provedbu sigurnog, redovnog, učinkovitog i ekonomičnog zračnog prometa, poticanjem razvoja zračnih puteva, zračnih luka i zrakoplova za međunarodno civilno zrakoplovstvo, poticanjem gradnje i uporabe zrakoplova u miroljubive svrhe, izbjegavanjem diskriminacije među državama članicama, pomaganjem općeg razvoja svih vidova međunarodnog civilnog zrakoplovstva, unaprijeđivanjem sigurnosti letenja, spriječavanjem gospodarskih gubitaka uzrokovanih pretjeranom konkurencijom, osiguravanjem potpunog poštivanja prava svake države ugovnornice, 9

16 osiguravanjem primjerenih mogućnosti sudjelovanja zrakoplovnih tvrtki svake države ugovornice u međunarodnom zračnom prometu. Skupštinu ove organizacije čine sve države članice te svaka država ima jedan glas u skupštini. Među najznačajnijim zadacima skupštine važno je spomenuti donošenje dokumenata koji imaju određenu pravnu, stručnu i moralnu snagu, što se odnosi na donošenje međunarodnih konvencija i protokola kojima se uređuju različita pitanja civilnog zrakoplovstva. Također, skupština ima zadatak i donijeti rezolucije i druge dokumente koji nemaju obvezujući karakter, ali države članice i takve dokumente poštuju i primjenjuju u praksi. ICAO stoga ima veoma snažnu ulogu u neekonomskoj regulaciji zračnog prometa koja obuhvaća mnoštvo tehničkih standarda i propisa koji osiguravaju visok stupanj sigurnosti u zračnom prometu zrakoplovnih kompanija. Kako propisi ipak mogu varirati od zemlje do zemlje, oni se generalno zasnivaju na Međunarodnim standardima i postupcima koji se preporučuju za primjenu u praksi (Prebežac, 1998: 56) Zračne luke u Republici Hrvatskoj Zračna luka odgovorna je za provedbu zadataka i osiguravanja sigurnog odvijanja zračnog prometa uz što veću točnost i kvalitetu pruženih usluga. U fokusu treba biti sigurnost i zadovoljstvo korisnika. Korisnici usluga zračne luke nisu samo putnici, već su to i pružatelji ugostiteljskih, raznih trgovačkih i komercijalnih usluga, najmoprimci poslovnih i komercijalnih prostora, kao što su predstavništva zračnih prijevoznika, uredi prodaje zrakoplovnih karata, rent-a-car službe, špediteri, i brojni drugi korisnici koji svoju temeljnu djelatnost povezuju s uslugama u zračnom prometu (Drljača, Štimac i Vince, 2014: 1). Za putnike i turiste koji putuju zračnim prijevozom, zračne luke u pravilu predstavljaju mjesto na kojem se stvara njihova prva i posljednja impresija o destinaciji. Stoga zračne luke nisu samo važan element turističke infrastrukture koja omogućuje turističke tokove, nego i značajan element turističkog doživljaja koji pridonosi stvaranju zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva turista (Prebežac, Mikulić i Jurković, 2010: 161). S obzirom da je Hrvatska u svjetskom turističkom vrhu te se, mjereno po odnosu broja turista i broja stanovnika, svrstava među najturističkije zemlje, razvoj zračnih luka za prijevoz putnika, ali i tereta, od strateškog je značaja za Republiku Hrvatsku. U skladu s takvim promišljanjem, u Hrvatskoj danas postoji 9 civilnih zračnih luka, od kojih njih čak 7 ima 10

17 međunarodni karakter, te 11 sportskih aerodroma, što je doista mnogo za zemlju njezine veličine po površini i po broju stanovnika. Slika 2. Hrvatske zračne luke i sportski aerodromi Izvor: (pristupljeno: ) Zračna luka Bol na Braču izgrađena je godine što ju čini najmlađim aerodromom za komercijalni promet u Hrvatskoj. Prema podacima dostupnim na službenoj stranici zračne luke, aerodrom se prvenstveno gradio za potrebe turističkog gospodarstva, za opskrbu otoka i turista, u sportsko-rekreativne potrebe te za potrebe očuvanja zdravlja i prirodne sredine. Danas je aerodrom opremljen za prihvat i otpremu putničkih zrakoplova do 100 sjedećih mjesta te je u mogućnosti opsluživati zrakoplove i danju i noću. Otvoren je cijele godine, ali se charter promet odvija isključivo za vrijeme ljetnih mjeseci. U sklopu zračne luke dostupne su i druge usluge poput maloprodaje i prodavaonice suvenira što će se detaljnije analizirati u sklopu četvrtog poglavlja. 11

18 Zračna luka Dubrovnik nalazi se 15,5 km od centra grada Dubrovnika u blizini mjesta Ćilipi, a posebna je po tome što se u blizini same zračne luke nalazi prirodna atrakcija Đurovića špilja. Na ovoj lokaciji zračna luka izgrađena je godine, a po ostvarnom prometu je druga zračna luka u Hrvatskoj, odmah nakon zagrebačke te predstavlja značajnu poveznu točku sa samim hrvatskim jugom. Ima najdužu pistu te je jedna od najznačajnih luka sa međunarodnim karakterom koja u svojoj ponudi ima i duty free prodavaonicu. Zahvaljujući svom poslovnom pristupu, Zračna luka Dubrovnik je zadobila povjerenje uglednih partnera s kojima ostavaruje uspješnu suradnju. Pod brojem 3 na slici 2 nalazi se Zračna luka Lošinj. Udaljena je 5.9 km od Malog Lošinja na otoku Lošinju. Registrirana je za domaći i međunarodni promet, a njezin trenutni promet sastoji se uglavnom od malih zrakoplova te je posebna po tome što nudi panoramske letove nad Lošinjom čime upotpunjuje turističku ponudu otoka. Zračna Luka Osijek nalazi se uz regionalnu cestu Osijek Vukovar, a udaljena je 20 km od grada Osijeka. Posjeduje uzletno-sletnu stazu dužine 2500 m i širine 45 m čime omogućava prihvat i otpremu najvećih putničkih i cargo zrakoplova. Putnička zgrada omogućava protok putnika od 150 do 200 tisuća putnika godišnje. U sklopu zgrade nalazi se i duty free prodavaonica namjenjena dolazećim i odlazećim putnicima. Zračna luka Pula nalazi se 6 km od grada Pule u Istri. Opremljena je za prihvat najvećih putničkih zrakoplova, a kroz ljetne mjesece ima izrazito povećane tokove putnika zbog svog položaja u izrazito turističkoj regiji Republike Hrvatske. To su prepoznale i brojne niskobudžetne aviokompanije poput Ryanaira, Yet2.com i mnogih drugih. Kao najvažnije novootvorene linije ove sezone treba istaknuti London Heathrow s britanskom nacionalnom zrakoplovnom kompanijom British Airways, kao i zrakoplovnu liniju prema Frankfurtu s njemačkom nacionalnom zrakoplovnom kompanijom Lufthansa. U sklopu zgrade zračne luke nalazi se duty free prodavaonica koja uz svjetske brendove nudi i istarske autohtone proizvode te suvenire. Na slici 2, pod brojem 6 nalazi se Zračna luka Rijeka u blizini grada Omišlja na otoku Krku, 17 km od željezničke stanice Rijeka. Većina prometa odvija se tijekom ljetnih mjeseci, a ponudu zračne luke obogaćuju i duty free prodavaonica te suvenirnica. Misija Zračne luke Rijeka je ispunjenje značajne društvene uloge u zadovoljenju potrebe zajednice za 12

19 raspolaganjem odgovarajućom infrastrukturom koja omogućava siguran i redovit promet ljudi i roba zračnim putem uz kontinuirano povećanje kvalitete usluge i zadovoljstva korisnika. Zračna luka Split nalazi se na samom izlazu iz grada Kaštela, na udaljenosti 20 km od Splita te 6 km od Trogira. Na trećem je mjestu po broju putnika, odmah nakon zagrebačke i dubrovačke zračne luke. U zračnoj luci nalaze se duty free prodavaonice opremljene proizvodima svjetski priznatih brendova po vrlo atraktivnim cijenama. Najznačajniji je aerodrom na hrvatskoj obali zbog povezanosti sa brojnim lokacijama diljem Europe, ali i svijeta. Zračna luka Zadar jedna je od najznačajnijih zračnih luka Republike Hrvatske te je godine doživjela procvat dolaskom Ryanair-a, niskotarifnog zračnog prijevoznika, koji je upravo ondje otvorio i svoju bazu. Sama zračna luka nalazi se u Zemuniku Donjem, na udaljenosti od 8 km od grada Zadra te opslužuje područje sjeverne Dalmacije i Like. Zbog svog geografskog položaja, idealna je polazišna točka na sredini Jadrana prema brojnim hrvatskim otocima. U sklopu zgrade zračne luke nalazi se i prostor namijenjen putničkoj maloprodaji. U jednom dijelu Duty Free & Travel Value Shopa-a su smješteni isključivo hrvatski te regionalni proizvodi s velikom ponudom maslinovih ulja, vina, sireva, pršuta te ostalih hrvatskih i dalmatinskih delicija, što dodatno obogaćuje turističku ponudu na tom području. Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman, također poznata kao zračna luka Pleso, središnja je i glavna međunarodna zračna luka Republike Hrvatske. Predstavlja i sjedište hrvatske zrakoplovne kompanije Croatia Airlines, a smještena je na samom ulazu u grad Velika Gorica, 10 km od Zagreba. Najprometnija je hrvatska zračna luka s najmodernijom, nedavno adaptiranom, zgradom u sklopu koje se nalazi Aelia duty free prodavaonica koja pruža putnicima jedinstveno iskustvo glamura, zadovoljstva i vrhunske usluge. Aerodrom Čepin nalazi se 3 km od grada Osijeka te je neko vrijeme služio kao vojni aerodrom, a danas se koristi isključivo u sportsko-rekreativne svrhe. Pod brojem 11 na lsici 2 nalazi se Aerodrom Čakovec u kojem trenutno ne postoje terminali za prihvat i otpremu putnika i robe, a spada u kategoriju zračnih pristaništa namijenjenih za povremeni zračni prijevoz, školovanje i sport. Sportski aerodrom Aerokluba Ivanić-grad osnovan je

20 godine kao udruga građana te djeluje pod okriljem Zajednice u svrhu promicanja zrakoplovstva. Na slici 2, pod brojem 13 nalazi se sportski aerodrom Aerokluba Krila Koprivnica pod nazivom aerodrom Danica. Aerodrom Otočac jedino je zračno pristanište u Ličko-senjskoj županiji te se koristi za slijetanje manjih sportskih zrakoplova, a godine korišten je u svrhu zajedničke vježbe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Vatrogasne zajednice Ličkosenjske županije. Aerodrom Grobničko polje nekoć je bio glavni riječki aerodrom udaljen svega 8 km od grada Rijeke. U vlasništvu je MORH-a, a danas služi za sportsko-rekreacijsko letenje i školovanje. Aerodrom Sinj nalazi se u Glavicama, naselju u blizini Sinja, a puni naziv mu je Sportski Aerodrom Piket Sinj. Aerodrom Slavonski Brod (Jelas) namijenjen je za obavljanje sportsko-rekreativnih aktivnosti članova Aerokluba Brod i opsluživanje sportskih zrakoplova u povremenom zračnom letu. Zračno pristanište Jelas nalazi se 2 km zapadno od centra Slavonskog Broda. Aerodrom Varaždin svega je nekoliko km udaljen od Varaždina, a služi za prihvat i otpremu od najmanjih zrakoplova do putničkih mlaznih zrakoplova. Aerodrom Vrsar nalazi se u gradu Vrsar na samoj obali mora te uglavnom služi za obavljanje panoramskih letova iznad istarskog područja. Aerodrom Lučko nalazi se 11 km od centra grada Zagreba te služi u sportsko-rekreativne svrhe, a Aeroklub Zagreb službeni je operator aerodroma još od godine. Analizira li se stanje postojećih aerodroma u Republici Hrvatskoj može se zaključiti kako se posvećuje dovoljno pozornosti razvoju ovog važnog prometnog područja. Postoji potreba za nadogradnjom, rekonstrukcijom, doradom te implementacijom novih tehničko-tehnoloških rješenja u svrhu poboljšanja poslovanja zračnih luka i povećanja njihove profitabilnosti i prometnosti u budućim razdobljima. 14

21 3. PRIJEVOZ PUTNIKA I TERETA U ZRAČNOM PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJ 3.1. Dokumenti u zračnom prijevozu Zračni prijevoz, baš kao i svaki drugi oblik prijevoza, ima propisane dokumente čije je prisutstvo potrebno prilikom prijevoza robe zrakom kako bi taj prijevoz bio regularan i zakonit. Općenito, u zračnom opskrbnom lancu postoji ukupno 14 glavnih dokumenata koji se koriste u otpremanju zračnih pošiljki, a opisani su u Tablici 1. Tablica 1. Opis dokumenata u zračnom prijevozu Deklaracija o sigurnoj pošiljci (Consigment Security Declaration CSD) dokument koji se koristi za uspostavljanje sigurnog stanja tereta omogućuje praćenje sigurnog statusa robe i pošte tijekom kretanja u opskrbnom lancu pošiljatelj i zrakoplovni prijevoznik snose odgovornost bez obzira na sigurnosne kontrole može biti u tiskanom ili elektroničkom obliku Zračni kargo manifest (Air Cargo Manifest) dokument izdaje zrakoplovni operator, a dostupan je u tiskanom ili elektroničkom obliku sadrži podatke o pošiljkama ukrcanim u zrakoplov te daje popis o svim teretnim listovima (AWB) sadrži podatke o prirodi robe, težini te broju komada koji se nalaze u zrakoplovu Zračni teretni list (Air Waybill) pripremljen od strane pošiljatelja robe dokaz o sklopljenom ugovoru između pošiljatelja i zračnog prijevoznika predstavlja ugovor o prijevozu i dokaz o primitku robe obuhvaća prijevoz od zračne luke do zračne luke Potvrda o podrijetlu (Certificate of origin) institucija ili nadležno tijelo ovlašteni za njezino izdavanje služi kao potvrda da roba potječe iz određene države Izvozno carinsko oslobođenje (Customs Release Export - CRE) još se naziva carinska otpremnica dokument kojim Carinska uprava oslobađa tj. daje stranci na raspolaganje robu namjenjenu za izvoz Uvozno carinsko oslobođenje (Customs Release Import CRI) dokument kojim Carinska uprava oslobađa tj. daje stranci na raspolaganje robu namjenjenu za uvoz 15

22 Deklaracija o opasnoj robi (Dangerous Goods Declaration) izdaje ju pošiljatelj potvrđuje da je opasna roba pravilno pakirana, označena i u skladu s međunarodnim standardima i konvencijama Izvozna teretna deklaracija (Export Cargo Declaration) pruža potrebne podatke za carinjenje izvoznog tereta koji se prevozi komercijalnim prijevoznim sredstvima Uvozna teretna deklaracija (Import Cargo Declaration) pruža potrebne podatke za carinjenje uvoznog tereta koji se prevozi komercijalnim prijevoznim sredstvima House Cargo Manifest sadrži iste podatke kao i zračni kargo manifest, kao i dodatne detalje o visini tereta itd. Izvozna carinska deklaracija (Export Goods Declaration) Uvozna carinska deklaracija (Import Goods Declaration) namijenjena za izvozno carinjenje robe namijenjena za uvozno carinjenje robe Dostavnica (Invoice) dokument koji zahtijeva Carinska uprava zemlje uvoznice u kojoj izvoznik navodi prodajnu cijenu ili cijenu identične robe navodi troškove tereta, osiguranja, pakiranja kao i uvjete isporuke i plaćanja u svrhu određivanja carinske vrijednosti robe u zemlju uvoznicu Popis pakiranja (Packing List) dokument koji specificira koja se roba nalazi u svakom pakiranju Izvor: WCO_Moving-Air-Cargo_2016-WEB-EN.pdf#search=air%20document%20cargo (pristupljeno: ) Za članice IATA-e, IATA je utvrdila opće uvjete prijevoza i sve transportne dokumente prema kojima posluju njezine članice, stoga se u nastavku obrađuju dva osnovna dokumenta u zračnom prijevozu: Zračni teretni list te Robni kargo manifest Zračni teretni list Zračni teretni list je legitimacijski papir kojim je imenom navedeni primatelj ovlašten zahtijevati od prijevoznika predaju tereta u odredišnom aerodromu (Bendeković i Aržek, 2008: 315). Prilikom predaje robe na prijevoz, prijevoznik ima pravo tražiti od pošiljatelja da 16

23 sastavi ovu ispravu, ali njezino nepravilno ispunjavanje ili gubitak ne utječu na valjanost ugovora o prijevozu robe. Zračni teretni list ustvari predstavlja ispravu koju popunjava prijevoznik te predstavlja instrument ugovora o prijevozu koji je sklopljen između prijevoznika i pošiljatelja. Ispunjava se u tri primjerka i predaje se zajedno sa robom. Prvi primjerak nosi oznaku za prijevoznika i potpisuje ga pošiljatelj, a drugi primjerak nosi oznaku za primatelja te on prati robu za vrijeme njezinog prijevoza, a potpisuju ga pošiljatelj i prijevoznik prije utovara robe u zrakoplov. Treći primjerak ne nosi nikakvu oznaku, ali potpisuje ga prijevoznik te predaje pošiljatelju nakon što je isporučio robu. Potpis pošiljatelja može biti otisnut i zamijenjen žigom, međutim, potpis prijevoznika mora biti vlastitoručni potpis te ni u kojem slučaju ne smije biti u nekom drugom obliku. Tovarni list sadrži (Bendeković i Aržek, 2008: 315): a) polazište i odredište, b) ako se polazište i odredište nalaze na teritoriju jedne države, a predviđeno je usputno slijetanje na teritoriju druge države, potrebno je uvesti u tovarni list i naznaku jednog od tih slijetanja, c) ako prijevoz ima krajnje odredište ili jedno usputno slijetanje u jednoj zemlji koja nije istovjetna zemlji polazišta, potrebno je navesti napomenu koja ukazuje pošiljateljima da se na prijevoz ima primijeniti konvencija u pogledu odgovornosti zračnog prijevoznika za slučaj gubitka ili oštećenja robe, d) ime i adresu pošiljatelja, e) ime i adresu prvog prijevoznika, f) ime i adresu primatelja, g) vrstu robe, broj, način pakiranja, posebne oznake ili brojeve koleta, masu, količinu, zapreminu ili dimenzije robe, h) vanjski izgled robe i pakiranje, i) cijenu prijevoza, ako je ugovorena, datum i mjesto plaćanja odnosno oznaku osobe koja treba platiti, j) ako je pošiljka poslana uz poduzeće, vrijednost robe i iznos troškova, k) visinu vrijednosti, l) broj primjeraka tovarnog lista, m) popis dokumenata koji prate robu predanih prijevozniku uz tovarni list, rok prijevoza i napomenu o pravcu, ako je određen i konačno, napomenu da će se odnosi iz prijevoza ravnati prema propisima odgovornosti po konvenciji. 17

24 Zapravo je svrha teretnog lista da služi kao dokaz da je ugovor o prijevozu sklopljen te da je roba primljena na prijevoz, a za sadržaj i točnost podataka odgovoran je isključivo pošiljatelj pošto ga on i popunjava. Prema Montrealskom protokolu br. 4 predviđa se da se uz suglasnost pošiljatelja može izdati i neki drugi dokument o prijevozu. Osim zračnog teretnog lista, pri prijevozu tereta upotrebljava se i dokument pod nazivom Robni cargo manifest Robni manifest Robni manifest obavezan je za zrakoplove u međunarodnom transportu pri uzlijetanju i slijetanju na aerodrome otvorene za međunarodni zračni promet. Ovaj dokument sadrži popis cjelokupne robe koja se prevozi u jednom zrakoplovu (Bendeković i Aržek, 2008: 316). Zrakoplovni prijevoznik koji dolazi iz inozemstva ili odlazi u inozemstvo dužan je podnijeti carinarnici manifest koji mora sadržavati: broj prijevozne isprave, podatke o zrakoplovu, aerodromu i državi u kojoj je zrakoplov registriran, mjestu utovara i istovara robe te ključne podatke o teretu koji se prevozi. Kako bi se ustvrdila ispravnost manifesta, vrši se pregled uspoređivanjem podataka iz manifesta sa stvarnim stanjem robe po količini i oznakama koleta. Robni manifest izdaje se u deset ili više kopija za domaće linije te u dvanaest ili više kopija za međunarodne linije (Radačić, Suić i Škurla Babić, 2008: 277). U slučaju prijevoza osjetljive ili opasne robe popunjava se poseban obrazac pod nazivom Obavijest kapetanu tj. NOTOC (eng. Notification To Captain). Opasne tvari klasificirane su prema IATA-i u 9 kategorija: 1. eksplozivi, 2. zapaljivi i nezapaljivi plinovi pod pritiskom, 3. zapaljive tekućine, 4. zapaljive krute tvari, 5. oksidirajući materijali i organski peroksidi, 6. otrovni materijali, 7. radioaktivni materijali, 8. korozivni materijali, 9. različite druge opasne tvari. 18

25 Uz svaku pošiljku koja sadrži opasne materijale, pošiljatelj je dužan priložiti izjavu za opasnu robu, označiti takvu pošiljku odgovarajućim naljepnicama koje moraju biti trajne, čitke i uočljive te o tome putem obrasca obavijestiti kapetana zrakoplova Metode određivanja te načini plaćanja vozarina u zračnom prijevozu U zračnom prijevozu, baš kao i u svakoj drugoj vrsti prijevoza, zrakoplovne kompanije naplaćuju prijevoz tereta, ali i putnika. Kod prijevoza tereta, izraz koji se najčešće upotrebljava je vozarina, dok se izraz prevoznina upotrebljava kod prijevoza putnika. Vozarina je cijena koju plaća naručitelj prijevozniku za izvršeni prijevoz robe (Bendeković i Aržek, 2008: 201). Ugovorom se može odrediti plaćanje vozarine unaprijed ili na odredištu, a ovisno o tome, stvarni obveznik plaćanja vozarine kod prijevoza tereta može biti ili naručitelj prijevoza ili primatelj tereta. U međunarodnom i domaćem prijevozu tereta zrakom, vozarine se određuju na temelju tarifa koje određuje Međunarodna organizacija zračnih prijevoznika IATA, koja je odredila i putne zone, odnosno područja. Prema tome, svijet je podijeljen u tri zone. I. zonu čine Sjeverna i Južna Amerika, II. zonu čine Europa, Afrika i Bliski istok, a III. zona pokriva područje Azije, Australije i Novog Zelanda. Tarife se dijele u tri osnovne grupe (Bendeković i Aržek, 2008: 321): Opća robna tarifa (eng. General Cargo Rates GRC), Specijalne robe (eng. Class Rates CR), Specifične robne tarife (eng. Specific Camaslity Rates SRC). Opća robna tarifa služi kao osnova za izračunavanje svih ostalih tarifa, a primjenjuje se na prijevoz svih vrsta roba. Specijalne robne tarife primjenjuju se za prijevoz samo određenih vrsta roba, a to su: tiskane stvari, vrijednosne pošiljke, žive životinje i dr. Specifične robne tarife imaju prioritet jer su niže od ostalih tarifa, a odnose se na prijevoz određenih vrsta roba koje se prevoze između određenih mjesta. Ovisno o tome tko snosi troškove prijevoza, odnosno tko plaća vozarinu, tri su mogućnosti plaćanja vozarina. Ukoliko troškove prijevoza snosi pošiljatelj robe, govorimo o plaćanju vozarine unaprijed. Troškove vozarine također može snositi i primatelj pri čemu on plaća vozarinu i druge troškove na odredištu prilikom otkupa teretnog lista, a ukoliko primatelj plaća i vozarinu i sve sporedne troškove te cijenu robe, govorimo o plaćanju pouzećem pri 19

26 čemu je maksimalna obaveza na primatelju te robe. Općenito, tarife se obračunavaju na temelju stvarne bruto težine robe, zapremnine ili prema vrijednosti pošiljke. S druge strane, prevoznina predstavlja naknadu koju naručitelj prijevoza plaća prijevozniku radi izvršenog prijevoza osobe, odnosno putnika. Glavni razlog zašto zrakoplovne kompanije imaju mogućnost na jednom tržištu ponuditi svoje usluge prijevoza po različitim cijenama, leži u činjenici da postoje različite razine elastičnosti potražnje za tim uslugama. Putnici koji su vrlo osjetljivi na cijenu zasnivat će svoju odluku o putovanju zrakoplovom isključivo uvažavajući kriterij najniže cijene i bit će spremni suočiti se s različitim ograničenjima, nižom kvalitetom usluge i manje pogodnim vremenima letenja ako je to ustupak koji moraju učiniti da bi dobili nižu cijenu (Prebežac, 1998: 239). Nasuprot njima postoje putnici koji su ograničeni vremenom pri donošenju odluke ili oni koji su vrlo osjetljivi na razinu kvalitete ponuđene usluge te će takvi putnici biti spremni platiti višu cijenu. Tarife po kojima zrakoplovne kompanije danas prodaju svoje usluge, mogu se svrstati u pet osnovnih kategorija (Prebežac, 1998: 242): tarife za korištenje usluga prve klase, tarife za korištenje usluga poslovne klase, tarife za korištenje usluga turističke ili ekonomske klase, povlaštene tarife, promotivne tarife. Raspoloživost usluga zračnog prometa po različitim cijenama i različitoj razini kvalitete, promijenila je način na koji potencijalni putnici donose svoju odluku o uvjetima po kojim će putovati određenom zrakoplovnom kompanijom. S obzirom da se u slučaju putničkog prijevoza prevoznina plaća unaprijed, cijena je ključan faktor pri donošenju odluke o zračnom prijevozu. Također, zrakoplovne kompanije uočile su da strategija određivanja cijena na osnovi različitosti cijena, nudi mogućnost povećanja prihoda kompanije Analiza zračnog kargo prometa u Republici Hrvatskoj Zračni kargo promet značajan je dio zračnog prometa te na globalnoj razini predstavlja odraz gospodarskih kretanja, osobito u području trgovine (Brnjac, Drljača i Pašagić Škrinjar, 2012:29). Nositelj zračnog kargo prometa u Republici Hrvatskoj je Zračna luka Franjo 20

27 Tuđman koja čini preko 85% ukupnog kargo prometa u Republici Hrvatskoj. S obzirom na izrazito visoke cijene goriva te lošu prometnu povezanost zračnih luka sa željeznicom, u kontekstu analize intermodalnog transporta, zračni prijevoz nema značajniji udio u prijevozu tereta. Svakako treba naglasiti da se putem morskih puteva obavlja glavnina svjetske razmjene roba. Pomorski put je prvenstveno slobodan za svakoga, nema troškove održavanja, a količine roba koje se odjednom mogu prevesti goleme su u usporedbi s drugim vrstama transporta (Andrijanić i sur., 2001: 36). Tablica 2. Prevezena roba i promet robe u morskim i zračnim lukama u Republici Hrvatskoj Godina Željeznički prijevoz Prevezena roba ('000 t) Cestovni prijevoz Pomorski i obalni prijevoz Prijevoz na unutarnjim vodenim putovima Zračni prijevoz Promet robe u morskim lukama ('000 t) Promet tereta u zračnim lukama ('000 t) Izvor: Državni zavod za statistiku (2017). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Državni zavod za statistiku, str Analizom podataka iz tablice 2. može se zaključiti kako se prijevoz robe u Republici Hrvatskoj zasniva prvenstveno na cestovnom prijevozu, a potom slijedi pomorski i obalni prijevoz te prijevoz unutarnjim vodenim putevima. Prijevoz robe željeznicom kontinuirano se smanjivao u periodu od do godine, dok količina robe prevezena zrakom stragnira od godine te se kreće oko tona godišnje. Zračni prijevoz tereta zanemariv je u odnosu na ostale vrste prijevoza, a analizom prometa robe u promatranom razdoblju potvrđena je činjenica da morske luke predstavljaju glavne distributivne centre za promet velikih količina roba. Promet tereta u hrvatskim zračnim lukama od do godine 21

28 kreće se oko tona godišnje, što je usporedno sa godinom značajan pad prometa za oko 40%. Tablica 3. Zračni prijevoz tereta u Republici Hrvatskoj (tone) GODINA UKUPNO MEĐUNARODNI PRIJEVOZ Izvor: Državni zavod za statistiku (2017). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Državni zavod za statistiku, str Analizom zračnog prijevoza tereta u hrvatskim zračnim lukama uočava se kako se prijevoz tereta zrakom u razdoblju od do godine kontinuirano smanjuje i u ukupnom i u međunarodnom prijevozu. S druge strane, udio međunarodnog prijevoza u ukupnom zračnom prijevozu tereta u godini iznosi oko 63 % te se tijekom promatranog razdoblja taj udio povećava. Tako u godini udio međunarodnog u ukupnom prijevozu tereta iznosi 78%. Na temelju ovih podataka može se zaključiti da svega oko 20% ukupnog prijevoza tereta zrakom otpada na unutarnji prijevoz te da su zračne luke u Republici Hrvatskoj izrazito međunarodno orijentirane. Tablica 4. Prikaz kargo prometa u Zračnoj luci Zagreb (Franjo Tuđman) Kargo promet ZLZ Kargo promet Udio ZLZ u kargo (t) Hrvatske ZL prometu Hrvatske ,98 % ,32 % ,16 % ,17 % ,17 % ,61 % Izvor: Brnjac, N., Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J. (2012). Analiza prometa tereta u zračnom prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja, Zbornik radova Znanstvenog skupa Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str

29 Kao što je već ranije spomenuto, Zračna luka Franjo Tuđman, poznatija kao Zračna luka Zagreb, glavna je i najveća zračna luka u Republici Hrvatskoj te je kao takva nositelj zračnog kargo prometa na ovom području. Njezin udio u ukupnom kargo prometu svih zračnih luka u Hrvatskoj veći je od 87%, iako je iz tablice 4. vidljivo i da se ukupni kargo promet kontinuirano smanjuje te da se značaj ZL Franjo Tuđman u kargo prometu kontinuirano povećava. Od ukupno devet zračnih luka u Hrvatskoj, samo njih pet sudjeluje u prijevozu robe. Zračne luke u Hrvatskoj većinski su orijentirane na putnički prijevoz te u njima kargo prijevoz nije prisutan. Na isključivo putnički prijevoz orijentirane su ZL Rijeka i ZL Osijek te areodromi Brač i zračno pristanište Mali Lošinj. Uz ZL Franjo Tuđman, ZL Dubrovnik i ZL Split donekle sudjeluju u prijevozu robe zrakom, međutim, u svim ZL osim zagrebačke, kargo prijevoz opada. Republika Hrvatska, s obzirom na svoj geoprometni položaj i dobru razvijenost i razgranatost cestovnih prometnica s naglaskom na autoceste, ima veliki potencijal za iskorištavanje svih prednosti koje zračni prijevoz nudi, a pogotovo njegov kargo dio. Uz daljnja ulaganja u prometnu infrastrukturu, a prvenstveno u obnovu željeznica, Hrvatska bi u kontekstu multimodalnog transporta mogla biti vodeća zemlja u regiji i šire Analiza zračnog putničkog prometa u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj zračni putnički promet daleko je zastupljeniji od zračnog kargo prometa. Mnogobrojne zrakoplovne kompanije posluju na hrvatskom tržištu te omogućavaju zračnu povezanost Hrvatske sa ostatkom Europe, ali i svijeta. Budući da zrakoplovne kompanije ne mogu opsluživati cijelo tržište, moraju procijeniti koji tržišni segment im je najprofitabilniji. Poslovni segment tržišta najunosniji je za zrakoplovne kompanije jer je taj segment najmanje cjenovno osjetljiv. Privatna i turistička putovanja cjenovno su osjetljivija, ali za zrakoplovne kompanije koje posluju na hrvatskom tržištu, upravo takva putovanja generiraju najviše prihoda. Kao posljedica globalizacije i otvaranja tržišta, na zrakoplovnom tržištu Republike Hrvatske dolazi do povećanja low-cost prijevoznika te povećanja konkurencije među zrakoplovnim kompanijama. Ipak, najveći problem stvaraju oscilacije u potražnji i izrazito jaka prisutnost sezonalnosti. 23

30 Zračna luka Franjo Tuđman najprometnija je zračna luka u Republici Hrvatskoj. U tablici 5 dan je prikaz svih zračnih luka u Hrvatskoj prema prometu putnika. Tablica 5. Zračne luke u Republici Hrvatskoj po prometu u Rang Zračna luka Franjo Tuđman Split Dubrovnik Pula Zadar Rijeka Osijek Brač Promet Izvor: DZS, dostupno na: %2014%20promet%20u%20zra%C4%8Dnim%20lukama.xlsx (pristupljeno ) Tablica 6. Promet putnika po mjesecima u tri najveće hrvatske zračne luke ZL Franjo Tuđman ZL Dubrovnik ZL Split Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO Izvor: izrada autora, podaci preuzeti sa: (pristupljeno ) U godini zračne luke ostvarile su promet od preko 9,5 milijuna putnika. U svim zračnim lukama zabilježen je porast broja putnika u odnosu na prethodnu godinu. Zagrebačka zračna 24

31 luka ima udio od 32% u ukupnom prometu zračnih luka RH. Republika Hrvatska pretežito je turistički orjentirana zemlja te shodno tome, analizom zračnog putničkog prometa, uočava se problem sezonalnosti. Hrvatska ima 9 zračnih luka, od kojih dvije rade isključivo tijekom ljetnih mjeseci, a to su zračna pristaništa Mali Lošinj i Bol na Braču. Ostale zračne luke otvorene su tijekom cijele godine, ali tijekom sezone zabilježen je znatno veći promet putnika nego u ostatku godine, kao što je vidljivo u tablici 5. Najveća i najprometnija zračna luka u Republici Hrvatskoj, ZL Franjo Tuđman, u odnosu na druge zračne luke ostvaruje značajan promet putnika tijekom svih dvanaest mjeseci u godini. ZL Dubrovnik i ZL Split najprometnije su zračne luke na jugu Hrvatske te zbog turističkih kretanja, tijekom ljetnih mjeseci bilježe izuzetno veliko povećanje broja putnika u odnosu na ostatak godine. U sve tri zračne luke bilježi se povećanje putničkog prometa u u odnosu na godinu, a podaci dostupni za prvih šest mjeseci godine ukazuju da se rastući trend nastavlja. Daljnji razvoj i povećanje prometa u zračnom prijevozu u Hrvatskoj u velikoj mjeri ovisi o budućnosti hrvatskog turizma te o ulaganjima u razvoj prometne infrastrukture. 25

32 4. PUTNIČKA MALOPRODAJA 4.1. Pojmovno određenje putničke maloprodaje Maloprodaja u zračnim lukama je jedno od najbrže rastućih maloprodajnih tržišta (Thompson, 2007: 203). Pojam putničke maloprodaje (engl. travel retail) obuhvaća prodaju proizvoda u duty free prodavaonicama u kojima su kupci oslobođeni plaćanja određenih lokalnih ili nacionalnih poreza i trošarina, obično uz uvjet da se roba prodaje onim putnicima koji će ju izvesti iz zemlje (Rossi i Tasca, 2012: 5). Stoga se može reći kako je ovaj maloprodajni oblik namijenjen prvenstveno odlazećim putnicima. Obično se odnosi na prodaju u putničkim okruženjima gdje se od kupaca zahtijeva dokaz o putovanju za pristup trgovačkom području. Neke jurisdikcije, poput onih u Australiji, Latinskoj Americi te na Bliskom Istoku, nude mogućnost kupnje robe bez carine putnicima u dolasku na odredišnu luku. Takvi dolasci postali su važan izvor prihoda zračnim lukama na tim područjima. Također, na nekim teritorijima kao što je teritorij Europske unije, putnička maloprodaja označava prodaju proizvoda za koje se plaćaju porezi i pristojbe, iako se radi o putničkom okruženju. Duty free prodavaonice donose prihode zrakoplovnoj, pomorskoj, turističkoj te trgovačkoj industriji. Najviše su zastupljene u međunarodnim zračnim lukama gdje generiraju i najveće prihode, no pojavljuju se i na kruzerima, u gradovima na državnoj granici, u trajektnim lukama, na međunarodnim željezničkim postajama, a u nekim zemljama mogu se nalaziti i u centru grada gdje je za pristup prodavaonici potreban dokaz o putovanju. U prodavaonicama se nudi veliki izbor proizvoda: duhan i alkohol, kozmetika, mirisi, luksuzni proizvodi, čokolade, slastice i drugo. Putnička maloprodaja u zračnim lukama započela je s malim prodavaonicama s darovima za turiste koji se vraćaju kući, a razvila se do te mjere da se danas grade veliki trgovački centri unutar zračnih luka (Thompson, 2007: 204). Svijet svjedoči nevjerojatnom rastu i razvoju duty free tržišta zahvaljujući vanjskim čimbenicima kao što su rast stanovništva, rast gospodarstva te procesi globalizacije i internacionalizacije. Unutar segmenta putničke maloprodaje razvili su se i putnički maloprodajni lanci koji šire svoje poslovanje na zračne luke diljem svijeta. Jedan takav maloprodajni lanac prisutan je i na hrvatskom tržištu. Aelia duty free, osim u Zračnoj luci Franjo Tuđman, posluje i u zračnim lukama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Češkoj, Italiji, Luxemburgu, Poljskoj, Švicarskoj, Saudijskoj Arabiji te u Australiji i Novom Zelandu. Dio je Lagardère grupe koja uspješno posluje na svim 26

33 kontinentima, s naglaskom na Sjevernu Ameriku tj. Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Njezino širenje na hrvatsko tržište od iznimnog je značaja za razvoj putničke maloprodaje u Republici Hrvatskoj. Ipak, putnička maloprodaja u zračnim lukama značajno se razlikuje od tradicionalnih maloprodajnih oblika. Prije svega, namijenjena je prvenstveno odlazećim putnicima, a fiksna struktura odlazaka i dolazaka omogućava duty free prodavaonicama ogromne mogućnosti za ponuditi bolju uslugu kupcima. Prodavaonice u zračnim lukama imaju privilegiju znati kada će se njihov potencijalni kupac pojaviti, odakle dolazi te kamo putuje. Nakon obaveznog check-in-a i sigurnosne kontrole radi koje imaju obavezu doći ranije u zračnu luku, putnici imaju slobodno vrijeme za pregledavanje i kupnju u otvorenim prodavaonicama bez vrata koje čine dio zračne luke. U ovakvim prodavaonicama na percepciju kupaca osobito utječe atmosfera u zračnoj luci. Kako bi privukli kupce i navukli ih na kupnju, duty free poduzeća i zračne luke surađuju kako bi stvorile najbolju atmosferu i iskustvo za putnike (Corvi i Bonera, 2006: 13). Asortiman prodavaonice čine razni luksuzni proizvodi, nacionalni proizvodi vrhunske kvalitete te proizvodi koji nisu niti dostupni u tradicionalnim maloprodajnim prodavaonicama (npr. tartufi), a plaćanje se može vršiti u svim jakim svjetskim valutama, od japanskog jena do američkog dolara. Putnička maloprodaja pruža ogromne mogućnosti trgovcima da promoviraju svoje proizvode, povećaju lojalnost kupaca te da prošire svoje poslovanje na različite zemlje svijeta. Zračne luke postale su područje u kojem pojedine robne marke prisutnošću na pojedinim destinacijama provjeravaju mogući uspjeh na novim tržištima. Mnoge robne marke nude i ekskluzivnu turističku maloprodaju, specijalne proizvode namijenjene putnicima kako bi potaknule putnike da zadovolje svoje želje za ekskluzivnim artiklima. Robne marke uspjele su iskoristiti razlike između tradicionalne i putničke maloprodaje kako bi stvorile vrlo unosno tržište. Putnička maloprodaja u zračnim lukama prisutna je u svim zračnim lukama Republike Hrvatske, a isto će se analizirati u idućem poglavlju Duty free prodavaonice u hrvatskim zračnim lukama Zračna luka Franjo Tuđman, s obzirom da je i najznačanija zračna luka u Hrvatskoj, ima najrazvijeniju putničku maloprodaju u odnosu na ostale hrvatske zračne luke. U prostoru 27

34 zračne luke, uz kiosk Tiska te TisakMedia prodavaonice, može se pronaći nekoliko prodavaonica, a to su: From Designers With Love, Your Fashion Place i Aelia Duty Free. Slika 3. Aelia Duty Free ZL Franjo Tuđman Izvor: Zračna luka Franjo Tuđman, dostupno na: (pristupljeno ) From Designers With Love koncept posebno je namijenjen putničkom terminalu zagrebačke zračne luke te pripovijeda priču o hrvatskom dizajnu. Selekcija proizvoda uključuje niz dizajnerskih proizvoda, od mode, modnih dodataka i nakita do igračaka, suvenira te pribora i proizvoda za kuhinju i blagovanje, kao i manjeg namještaja i rasvjetnih tijela u rasponu od svakodnevnih i pristupačnih predmeta do onih luksuznijih. Svi proizvodi su lokalno dizajnirani i lokalno proizvedeni te predstavljaju Zagreb i Hrvatsku. Your Fashion Place novootvorena je prodavaonica koja omogućava putnicima da zadovolje svoje potrebe za luksuznim proizvodima. U svojoj ponudi sadrži vrhunske svjetske brendove nakita, satova, naočala te modernih torbi kao što su Furla i Armani Jeans. Prodavaonica je namijenjena putnicima dubljeg džepa te u ponudi nema hrvatskih brendova. Aelia Duty Free prodavaonica (slika 3.) dio je Lagardère grupe koja ima svoje maloprodajne objekte u zračnim lukama diljem svijeta. Prodavaonica se proteže na više od 500 m 2 te nudi više od najprestižnijih međunarodnih proizvoda brendova poput Chanela, Diora, Hermèsa itd. U ponudi su i neki od renomiranih hrvatskih brendova poput Kraša, Nature, Stella Mediteranea i Aure. U sklopu 28

35 prodavaonice nalazi se prostor pod nazivom Sence of Place koji putnicima nudi priliku isprobati najpoznatije delikatese koja Hrvatska ima za ponuditi, od vrhunskih vina, nagrađivanih maslinovih ulja do snažnih okusa tartufa i ručno rađenih slatkiša. Ovakav maloprodajni koncept obogaćuje ponudu zagrebačke zračne luke te pruža putnicima jedinstveno iskustvo glamura, zadovoljstva i vrhunske usluge. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, od 01. srpnja godine ukinute su carine za razmjenu dobara između zemalja Europske unije. Također, putnicima unutar Unije omogućena je kupovina većih količina duhanskih proizvoda i alkoholnih pića te sada sa sobom mogu ponijeti maksimalno 4 šteke cigareta, 200 cigara, 1 kg duhana, 10 litara jakog alkoholnog pića te do 60 litara vina. U svim zračnim lukama Hrvatske primjenjuju se ova ograničenja, a cijene proizvoda povoljnije su nego u tradicionalnim prodavaonicama. Iako su cijene izražene u eurima, plaćanje se može izvršiti u svim valutama i svim karticama. Analizom ostalih zračnih luka u Republici Hrvatskoj uočava se prisutnost duty free prodavaonicama u svim zračnim luka, a jedino za ZL Mali Lošinj nisu dostupni podaci. Duty Free & Travel Value prodavaonica prisutna je u splitskoj, dubrovačkoj i zadarskoj zračnoj luci te se tamo mogu pronaći proizvodi svjetski poznatih modnih brendova te najpoznatijih svjetskih proizvođača alkoholnih pića, nakita i drugih artikala. U jednom dijelu Duty Free & Travel Value Shop-a smješteni su isključivo regionalni proizvodi s velikom ponudom maslinovih ulja, vina, sireva, pršuta te ostalih hrvatskih i dalmatinskih delicija. U zračnoj luci Dubrovnik putnička maloprodaja obogaćena je čak dvijema duty free prodavaonicama. Jedna se nalazi na 1. katu, a druga na 2. katu zračne luke. Također, dio svake od prodavaonica namijenjen je poznatim svjetskim brendovima, a dio ponudi najboljih i najkvalitetnijih lokalnih proizvoda. Zračne luke Pula, Brač, Osijek i Rijeka prate nove trendove na tržištu te su također obogaćene ponudom raznih svjetskih i autohtonih hrvatskih proizvoda. Koncept putničke maloprodaje i duty free shopova sve je više zastupljen na hrvatskom tržištu, međutim, iako se prodavaonice nalaze u zračnim terminalima, ne znače uvijek najpovoljniju cijenu za kupce. Štoviše, većina parfema, odjeće i druge robe nerijetko se može kupiti po istim ili povoljnijim cijenama u trgovačkim centrima u gradu. Ipak, u ponudi su pomno probrani proizvodi od kojih se neki niti ne mogu kupiti u tradicionalnim prodavaonicama. Iz svega navedenog možemo zaključiti da putnička maloprodaja u Republici Hrvatskoj 29

36 obogaćuje njezinu turističku ponudu te da će se u budućnosti razvijati u skladu s razvojem putničkog prometa u zračnim lukama. 30

37 5. ISTRAŽIVANJE O UPOZNATOSTI STUDENTSKE POPULACIJE SA DUTY FREE PRODAVAONICAMA U ZRAČNIM LUKAMA 5.1. Pregled postojećih istraživanja Pregledom literature utvrđeno je da na području Republike Hrvatske do sada nije provedeno istraživanje koje se odnosi direktno na kupovinu u duty free prodavaonicama u zračnim lukama, međutim, u sklopu istraživanja razine kvalitete i stupnja zadovoljstva korisnika uslugama Zračne luke Zagreb koje je proveo Ekonomski fakultet u Zagrebu i godine, obuhvaćeno je i ocjenjivanje kvalitete usluge koje pružaju prodavaonice u zračnim lukama. Drljača, Vrbanc i Bernacchi (2007) navode da su predmet istraživanja odlazeći putnici u međunarodnom prometu te da je istraživanje provedeno putem anketnog upitnika na hrvatskom i engleskom jeziku, pri čemu je u obzir uzet i utjecaj sezonalnosti pa se istraživanje vršilo i u srpnju i u studenom. U svakom od navedenih mjeseci ispitano je putnika, dakle putnika godišnje. Opisno istraživanje koristilo je 19 strukturiranih pitanja (zatvorena pitanja) i jedno nestrukturirano (otvoreno pitanje). Izviđajno istraživanje koristilo je tri nestrukturirana pitanja i ordinalne ljestvice za ocjenjivanje mišljenja i stavova s ponderima važnosti usluge od 1 (potpuno nevažno) do 5 (izuzetno važno) te ocjenama od 1 (vrlo loše) do 5 (izvrsno), a prije početka istraživanja provedeno je pilot istraživanje da bi se utvrdila razumljivost i primjenjivost samog instrumenta istraživanja. Također se redovito provodi i istraživanje u sklopu AETRA programa kojim se ispituje najmanje 1400 ljudi godišnje. Pristupanje zračne luke AETRA programu moguće je u bilo koje vrijeme, a implementacija je vrlo jednostavna. Kriteriji ocjenjivanja slični su istraživanju razine kvalitete i stupnja zadovoljstva korisnika uslugama Zračne luke Zagreb. U odnosu na to istraživanje gdje se u obzir uzimaju 23 kriterija, AETRA istraživanje obuhvaća 32 kriterija. AETRA program omogućava zračnim lukama provedbu benchmarkinga, što nije slučaj kod istraživanja razine kvalitete vlastitih usluga i zadovoljstva korisnika kojeg provode same zračne luke. Usporedni pregled karakteristika istraživanja koje je naručivala Zračna luka Zagreb i AETRA programa upućuje na zaključak da unatoč brojnim sličnostima AETRA program ima prihvatljivije istraživanje s obzirom da obuhvaća više parametara, garantira učestalije istraživanje, vrši se na većem uzorku te uz to što je jeftinije, omogućuje i benchmarking. 31

38 Drljača, Štimac i Vince (2014) analiziraju sustav paćenja i ocjenjivanja kvalitete pruženih uslug u funkciji održivog razvoja Zračne luke Zagreb. Navode kako se još uvijek osjećaju posljedice ekonomske krize i kako je borba za svakog korisnika krucijalna za održivost njihovog poslovanja te da je stoga važno ispitivati zadovoljstvo korisnika u odnosu na sve usluge koje se pružaju. Slika 4. Kumulativni prikaz rezultata upitnika provedenog u 31 kategoriji Izvor: Drljača, M., Štimac, I., Vince, D. (2014). Sustav praćenja i ocjenjivanja kvalitete usluga u funkciji održivog razvoja Zračne luke Zagreb. Zbornik radova, 15. Međunarodni simpozij o kvaliteti, str.423 Slika 4. prikazuje rezultate istraživanja od strane ZLZ provedenog 2011./2012. godine (točkasta linija) i rezultate istraživanja provedenog u godini (puna linija). Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da postoji značajan prostor za uvođenje korektivnih mjera s ciljem podizanja razine kvaliteta usluga i podizanja prosječnih ocjena u pojedinim kategorijama među kojima se nalaze i duty free prodavaonice zračne luke. 32

39 Što se tiče istraživanja izvan Republike Hrvatske, Kwan (2008) provodi istraživanje o ponašanju kineskih putnika u kupovini te o njihovom zadovoljstvu uslugama Finniar i Finavia duty free prodavaonicama u zračnoj luci Vantaa u Helsinkiu. Ispitanici su svi kineski putnici koji bivaju anketirani po izlasku iz duty free prodavaonice u zračnoj luci u Helsinkiu. Upitnik je podijeljen na 2 dijela, pri čemu prvi dio predstavlja standardni upitnik kojim su uobičajeno ispitivani švedski, finski i engleski govornici. Drugi dio upitnika namijenjen je isključivo kako bi se dobio detaljniji uvid u preferencije i kupovne navike kineskih putnika. Jednu trećinu ispitanika čine žene, a dvije trećine muškarci. Iako ovo nije uobičajena distribucija kupovine u duty free prodavaonicama, muškarci čine većinu ispitanih s obzirom na odbijanje velike većine kineske ženske populacije da sudjeluju u istraživanju. Najveći dio ispitanika starosne je dobi od 20 do 30 godina, a potom slijede skupine od 30 do 40 te od 40 do 50 godina. Putnici mlađi od 20 te stariji od 50 čine najmanji segment ovog istraživanja. Priroda putovanja je za preko 60% kineskih putnika u poslovne svrhe, a svega 15% njih putuje turistički. Više od 50% ispitanika u prodavaonicama se zadržava dulje od 10 minuta, a parfemi i kozmetika, slatkiši, alkohol te duhanski proizvodi četiri su najzastupljenije kategorije koje kupuju kineski putnici. 50% putnika posjećuje prodavaonice radi zadovoljenja specifičnih potreba, a druga polovica posjećuje prodavaonice rekreativno. Polovica ispitanika u prodavaonici potroši manje od 50 eura, a jedna trećina ispitanika navodi kako ništa ne kupi. Što se tiče cijena proizvoda u duty free prodavaonicama u zračnoj luci Vantaa, oko 40% kineskih ispitanika smatra da su cijene u prodavaonicama veće od očekivanih, a 30% njih smatra da su otprilike jednake kao u drugim prodavaonicama. Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 134 ispitanika. Rossi i Tasca (2012) u svom radu istražuju ponašanje potrošača i marketinške strategije na duty free tržištu. Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika te se 46% od ukupno ispitanih nalazi u dobnom segmentu od godina, a 24% njih u dobnom segmentu od godina. Oko 40% ispitanika kupnju u duty free prodavaonicama u zračnim lukama vrši radi povoljnih cijena, a oko 35% njih radi preferencija vezanih uz određene proizvode. 65% ispitanika smatra da su cijene u duty free prodavaonicama povoljnije u odnosu na prodavaonice u gradovima, a 23% njih smatra da duty free prodavaonice imaju veću i bolju ponudu te da sveukupno pružaju bolju uslugu. Što se tiče atmosfere u prodavaonicama, oko 34% ispitanika smatra prostor duty free prodavaonica veoma kaotičnim, dok 27% njih smatra da su prostorije opuštajuće. Međutim, preko 50% ispitanih slaže se da atmosfera ima značajan utjecaj na akciju kupovine. Veliki postotak putnika (82%) redovno kupuje u duty free 33

40 prodavaonicama u zračnim lukama prilikom putovanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 176 odlazećih putnika iz 32 različite države, a u zaključku istraživanja istaknuto je da je atmosfera veoma važan čimbenik za kupovinu u duty free prodavaonicama te da joj stoga putem suradnje sa zračnom lukom i kreiranjem posebnih događaja i kampanja treba posvetiti posebnu pozornost Metodologija istraživanja Za potrebe pisanja ovog diplomskog rada provedeno je primarno istraživanje, a kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik. Istraživanje se temeljilo na metodi ispitivanja putem Google Obrasca postavljenog u studentske grupe na društvenoj mreži Facebook. Istraživanje je provedeno na ukupno 135 ispitanika iz cijele Hrvatske različitih demografskih karakteristika. Anketni upitnik postavljen je na Facebook sredinom srpnja te je bio dostupan do sredine kolovoza, ukupno mjesec dana. Sastojao se od ukupno 13 glavnih te 6 demografskih pitanja. Jedan dio anketnog upitnika obuhvaćala su pitanja s ponuđenim jednostrukim odgovorima, dok se drugi dio anketnog upitnika sastojao od tvrdnji koje se odnose na putničku maloprodaju u zračnim lukama kojima su ispitanici bili zamoljeni da označe stupanj slaganja sa tvrdnjama pri čemu je 1 = u potpunosti se ne slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem, niti se ne slažem, 4 = slažem se, 5 = u potpunosti se slažem. Demografska pitanja obuhvatila su čimbenike kao što su dob, spol, mjesto stanovanja, završen stupanj obrazovanja, radni status te razinu osobnih mjesečnih primanja. Cilj provedenog istraživanja je analizirati i donijeti zaključke o stanju putničke maloprodaje na aerodromima iz perspektive putnika, utvrditi zastupljenost putničke maloprodaje u zračnim lukama te ispitati kolika je upoznatost studentske populacije sa duty free prodavaonicama u zračnim lukama kako bi se utvrdila važnost njihovog daljnjeg razvoja za razvoj putničke maloprodaje i turizma u Republici Hrvatskoj Rezultati istraživanja U istraživanju je sudjelovalo ukupno 135 ispitanika, ali s obzirom da 18 ispitanika više ne spada u studenstku populaciju, njihove ankete smatraju se nevažećima. Stoga su rezultati formirani na temelju 117 važećih anketa. Od ukupnog broja ispitanika, 77,8% čine žene, a 34

41 22,2% muškarci. Najveći broj ispitanika starosne je dobi od 18 do 25 godina, a 1 ispitanik stariji je od 35 godina. Usporedno sa Kwanovim istraživanjem o ponašanju kineskih putnika u kupovini, uočena je velika razlika u demografskim karakteristikama ispitanika. U njegovom istraživanju značajno je više ispitanih muškaraca s obzirom da su žene masovno odbijale sudjelovati u istraživanju, međutim, ista starosna dob ispitanika prevladava u oba provedena istraživanja. Tablica 7. Sociodemografska obilježja ispitanika SPOL Muško 22,2 % Žensko 77,8 % Manje od 18 godina 0 % Od 18 do 25 godina 71,8 % DOB Od 26 do 35 godina 27,4 % Od 36 do 45 godina 0,9 % Od 46 do 55 godina 0 % Više od 56 godina 0 % Zaposlen/-a, u stalnom radnom odnosu 11,1 % Zaposlen/-a, na određeno vrijeme 7,7 % Honorarni rad 3,4 % RADNI STATUS Rad neprijavljeno 0 % Samozaposlen/-a 0,9 % Nezaposlen/-a 23,9 % Rad preko studentskog servisa 53 % Manje od 1200 kn 12 % Od 1201 do 2000 kn 11,1 % Od 2001 do 3500 kn 29,1 % OSOBNI MJESEČNI Od 3501 do 5500 kn 17,9 % PRIHOD Od 5501 do 7000 kn 5,1 % Od 7001 do 9000 kn 1,7 % Preko 9000 kn 6 % Nemam osobni mjesečni prihod 17,1 % Zagreb i okolica 90,6 % Sjeverna Hrvatska 1,7 % REGIJA STANOVANJA Slavonija 0 % Lika, Kordun i Banovina 0,9 % Istra, Primorje i Gorski kotar 0,9 % Dalmacija 6 % Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka Oko 90% ispitanika stanuje na području grada Zagreba, a preko polovice njih zaposleno je preko student servisa, pri čemu je najviše onih koji privređuju mjesečno od do kn. 35

42 Na pitanje Koliko ste puta putovali avionom? najveći broj ispitanika odgovorio je da je avionom putovao više od 5 puta (32,5%). Njih 29,9% izjasnilo se kako je avionom putovalo 2-5 puta, a 29,1% ispitanika nikada nije putovalo avionom. Također njih 10 izjasnilo se da je avionom putovalo samo jednom (grafikon 1). Grafikon 1. Učestalost putovanja avionom 29% 9% 32% više od 5 puta 2-5 puta samo jednom 30% nikada Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka Na grafikikonu 2 prikazani su odgovori na pitanje Koji je najčešći motiv Vašeg putovanja avionom?. Gotovo 50% ispitanika navodi kako je turističko putovanje glavni motiv njihovog putovanja, a potom slijedi 29,1% ispitanika koji se izjašnjavaju da nikada nisu putovali avionom. Oko 16% njih putuje avionom kako bi posjetili obitelj i prijatelje, a svega 5% ispitanika kao primaran motiv navodi poslovno putovanje. Usporedimo li ove rezultate sa navedenim inozemnim istraživanjima, jasno se može uočiti da inozemni putnici značajno više putuju u poslovne svrhe što je i najčešći motiv njihovog putovanja avionom, dok kod nas prevladava turističko putovanje i posjeta prijateljima i rodbini. U poslovne svrhe putuje svega 5 % hrvatske mladeži. Međutim, u obzir treba uzeti činjenicu da se u ovom istraživanju radi isključivo o studentskoj populaciji, dok su u inozemnim istraživanjima obuhvaćeni i svi oni koji ne studiraju. 36

43 Grafikon 2. Glavni motiv putovanja 29% 5% 16% Posao Posjet obitelji ili prijateljima Turističko putovanje 50% Nikada nisam putovao/-la avionom Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka Na grafikonu 3. dan je prikaz odgovora na pitanje Kako najčešće putujete zračnim prijevozom?. Najveći postotak ispitanika izjasnio se da najčešće putuje u društvu prijatelja (39,3%), a svega 2,6% ispitanika putovanje avionom najčešće provodi uz društvo kolege sa posla. U inozemnim istraživanjima kolega s posla puno je češći suputnik prilikom putovanja s obzirom na veću zastupljenost poslovnih putovanja. Grafikon 3. Suputnik u avionu nitko član obitelji nikada nisam putovao/-la avionom prijatelj kolega s posla 29% 13% 3% 16% 39% Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka Na pitanje Jeste li se ikada susreli s pojmom putnička maloprodaja? 53% ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok preostalih 47% tvrdi da nikada nisu čuli taj pojam. Što se tiče 37