S L U Ž B E N E N O V I N E GRADA PAZINA I OPĆINA CEROVLJE, GRAČIŠĆE, KAROJBA, LUPOGLAV, MOTOVUN I SVETI PETAR U ŠUMI ISSN PAZIN, 22. rujna

Транскрипт

1 S L U Ž B E N E N O V I N E GRADA PAZINA I OPĆINA CEROVLJE, GRAČIŠĆE, KAROJBA, LUPOGLAV, MOTOVUN I SVETI PETAR U ŠUMI ISSN PAZIN, 22. rujna GODINA: XLIII CIJENA: 30,00 KN BROJ: 34 IZDAVAČ: GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA UREDNIŠTVO: DRUŽBE SV. ĆIRILA I METODA PAZIN, TEL. (052) ODGOVORNI UREDNIK: ZORAN SLOKOVIĆ IZLAZI: DVOMJESEČNO I PO POTREBI NAKLADA: 60 PRIMJERAKA WEB ADRESA: S A D R Ž A J GRAD PAZIN GRADSKO VIJEĆE 343. Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje godine Plan gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje godine

2 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1488 Broj 34 G R A D P A Z I N 343 Na temelju članka 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom ( Narodne novine broj 94/13. i 73/17.) i članka 22. Statuta Grada Pazina ( Službene novine Grada Pazina broj 17/09., 4/13. i 23/14.), Gradsko vijeće Grada Pazina na sjednici održanoj 19. rujna godine, donosi O D L U K U o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje godine Članak 1. Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada Pazina za razdoblje godine (u daljnjem tekstu: Plan). Članak 2. Tekst Plana nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon dana objave u Službenim novinama Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi. KLASA: /16-01/22 URBROJ: 2163/ Pazin, 19. rujna GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA Predsjednik Gradskog vijeća Davor Sloković, v.r.

3 Strana 1489 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA PAZINA za razdoblje godine Boškovićev uspon 16, Pula ekoadria@ekoadria.hr tel.052/

4 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1490 Broj 34 NAZIV DOKUMENTA: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA PAZINA za razdoblje godine NARUČITELJ: Grad Pazin Družbe Sv. Ćirila i Metoda Pazin, HR Tel: +385 (0) IZRAĐIVAČ: Eko.-Adria d.o.o., Boškovićev uspon 16, Pula Tel/fax: / ekoadria@ekoadria.hr VODITELJ: Mr.sci. Koviljka Aškić, dipl.ing.kem.teh. IZRAĐIVAČI: Neven Iveša, dipl. ing. bio. Aleksandar Lazić, mag. oecol. et prot. nat Leana Šibić, mag. oecol. DIREKTORICA: Mr.sci. Koviljka Aškić, dipl.ing.kem.teh. DATUM: Pazin, lipanj 2017.

5 Strana 1491 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna SADRŽAJ 1. UVOD ZAKONODAVSTVO RH ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITE OKOLIŠA ZAKONODAVSTVO EU ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA OPĆI PODACI O GRADU STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada Ukupne količine otpada Postojeći sustav gospodarenje otpadom na području Grada Lokacije onečišćene otpadom OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA Gospodarenje komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom Gospodarenje građevnim otpadom Gospodarenje ostalim posebnim kategorijama otpada PODATCI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I POSTROJENJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Postojeće stanje Planirane građevine ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM MJERE ZA PROVEDBU PLANA Mjere: Cilj smanjenja ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada Mjere: Cilj odvojenog prikupljanja biootpada Mjere: Cilj odvojenog prikupljanja biootpada Mjere: Cilj smanjenja odlaganja komunalnog otpada Mjere: Cilj unaprjeđenja sustava gospodarenja građevnim otpadom Mjere: Cilj unaprjeđenja sustava gospodarenja ostalim kategorijama otpada Mjere: Cilj sanacije lokacija onečišćenih nepropisno odbačenim otpadom u okoliš Mjere: Cilj kontinuiranog provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti Mjere: Cilj unaprjeđenja nadzora nad gospodarenjem otpadom Mjere: Cilj ispunjavanje obveza Grada određene ZOGO-om PROJEKTI VAŽNI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Postojeće stanje na sprječavanju nastanka otpada, ciljevi i prioriteti Mjere: Cilj sprječavanja nastanka otpada FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA ZAKLJUČAK PRILOZI Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati Mjere, nositelji i rokovi za postizanje zadanih ciljeva

6 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1492 Broj 34 KRATICE CGO - centar za gospodarenje otpadom CS - Civilni sektor EE - Električni i elektronički uređaji i oprema FZOEU - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HAOP - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu HV - Hrvatske vode JLS - Jedinica lokalne samouprave JRS - Jedinica regionalne samouprave MKO Miješani komunalni otpad MBO - Mehaničko-biološka obrada MZOE - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike PGO RH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje PKO - Posebne kategorije otpada PU - Privatna ulaganja RH - Republika Hrvatska ROO - Registar onečišćavanja okoliša ZOGO - Zakon o održivom gospodarenju otpadom

7 Strana 1493 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna UVOD Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od do godine određuje niz ciljeva i mjera koji omogućavaju da Hrvatska postane resursno učinkovito društvo u skladu s Direktivama EU, najnovijim smjernicama Europske komisije vezanim za gospodarenje otpadom i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Plan gospodarenja otpadom RH (PGO RH) naglasak stavlja na ispunjenje ciljeva u hijerarhiji otpada, odnosno na sprječavanju nastanka otpada i recikliranju otpada. Svrha donošenja ovog Plana gospodarenja otpadom u daljnjem tekstu Plan, je definiranje ciljeva, mjera, aktivnosti i rokova za provođenje istih, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava za provođenje mjera iz Plana. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom - u daljnjem tekstu Zakon, u članku 21. navedeno je da su jedinice lokalne samouprave - u daljnjem tekstu JLS, pa tako i Grad Pazin - u daljnjem tekstu Grad, dužne izraditi Plan te za prijedlog Plana ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Plan se donosi za razdoblje od 6 godina, a njegove izmjene prema potrebi. Planom gospodarenja otpadom se određuje i usmjerava gospodarenje otpadom, analizira postojeće stanje te daju smjernice za njegovo unaprjeđenje. Plan prema Zakonu (čl. 21.) obuhvaća: 1. analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području JLS, uključujući ostvarivanje ciljeva, 2. podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva, 3. podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom, 4. podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, 5. mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, 6. opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, 7. mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, 8. mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, 9. popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana, 10. organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom, 11. rokove i nositelje izvršenja Plana. Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša koja se uređuju pravnom stečevinom Europske unije, zakonskom regulativom RH i Planom gospodarenja

8 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1494 Broj 34 otpadom RH koji je u potpunosti usklađen s EU direktivama i smjernicama Europske komisije, a sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. drugi postupci oporabe, npr. energetska oporaba, 5. zbrinjavanje otpada. Načela u gospodarenju otpadom su sljedeća: 1. "načelo onečišćivač plaća" proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad 2. "načelo blizine" obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš 3. "načelo samodostatnosti" gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada 4. "načelo sljedivosti" utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom. Gospodarenje otpadom se provodi na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: 1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, 2. pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom, 3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa, 4. nastajanje eksplozije ili požara. Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije. Ključni pojmovi u gospodarenju otpadom su:»biootpad«je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;»biorazgradivi komunalni otpad«je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;

9 Strana 1495 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna 2017.»biološki razgradivi otpad«je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;»centar za gospodarenje otpadom (CGO)«je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada; Može se sastojati od: centra za ponovnu uporabu reciklažnog dvorišta reciklažnog dvorišta za građevinski otpad postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada, postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada, postrojenja za mehaničko biološku obradu miješanog komunalnog otpada, odlagališne plohe za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest i odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada.»građevina za gospodarenje otpadom«je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;»građevni otpad«je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;»inertni otpad«je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama;»krupni (glomazni) komunalni otpad«je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);»komunalni otpad«je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva;»miješani komunalni otpad«je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao ;»neopasni otpad«je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona održivom gospodarenju otpada (NN 94/13);»odlagalište otpada«je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište);»odvojeno sakupljanje«je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada;»opasni otpad«je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13);

10 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1496 Broj 34»otpad«je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;»postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)«je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog komunalnog otpada;»postupci gospodarenja otpadom«su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada;»problematični otpad«je opasni otpad iz podgrupe Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada;»proizvodni otpad«je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;»proizvođač otpada«je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;»reciklažni centar«je sklop građevina i uređaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada. Reciklažni centar se može sastojati od: centra za ponovnu uporabu reciklažnog dvorišta reciklažnog dvorišta za građevni otpad postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada.»reciklažno dvorište«je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;»mobilno reciklažno dvorište«je mobilna jedinica, pokretna tehnička jedinica koja nije građevina ili dio građevine, a služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada;»reciklažno dvorište za građevni otpad«je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada;»recikliranje«je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;»sakupljanje otpada«je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;

11 Strana 1497 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna 2017.»skladištenje otpada«je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;»sprječavanje nastanka otpada«su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima;»vlasnik otpada«je osoba koja je nositelj materijalnih i drugih prava i obveza u vezi otpada. 2. ZAKONODAVSTVO RH ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITE OKOLIŠA STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje do godine (NN 03/17) OPĆI PROPISI ZA PODRUČJE OTPAD Zakon o potvrđivanju Baselske Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN MU 3/94) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09) Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14) Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15) Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15) PROPISI ZA POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13)

12 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1498 Broj 34 Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 125/15, 90/16) Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 117/14) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14) Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) OSTALI PROPISI VAŽNI ZA GOSPODARENJE OTPADOM Zaštita okoliša: Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00) Komunalno gospodarstvo: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 147/14) Naputak o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (NN 129/11, NN 137/11) Prijevoz opasnih tvari: Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) Ostalo: Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (NN 125/14)

13 Strana 1499 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (NN 44/08) Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15, 75/15) 3. ZAKONODAVSTVO EU ZA PODRUČJE GOSPODARENJA OTPADOM I ZAŠTITU OKOLIŠA A. Učinkovitost resursa Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima (COM(2011)0571) dio je vodeće inicijative za učinkovitost resursa u strategiji Europa U njemu se podržava prelazak na održivi rast putem gospodarstva koje učinkovito koristi resurse i s niskim emisijama ugljičnog dioksida. Plan uzima u obzir napredak postignut u Tematskoj strategiji o održivoj uporabi prirodnih resursa (COM(2005)0670) i strategiji EU-a o održivom razvoju te određuje okvir za uređenje i provedbu budućih aktivnosti. Također definira strukturne i tehnološke promjene koje su potrebne do 2050., kao i ključne ciljeve koji se moraju postići do U njemu se predlažu načini na koje se može povećati produktivnost resursa i odvojiti gospodarski rast od korištenja resursa i utjecaja tog korištenja na okoliš. Povećanje učinkovitosti resursa ima ključnu ulogu u osiguranju rasta i zapošljavanja u Europi. Tehnološkim inovacijama stvara velike gospodarske mogućnosti, povećava produktivnost, smanjuje troškove i povećava konkurentnost. Očekuje se da će povećati zapošljavanje u sektoru zelene tehnologije koji se sve brže razvija te otvoriti nova izvozna tržišta. B. Gospodarenje otpadom i sprječavanje nastajanja otpada 1. Trenutna Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) nastavlja se na Tematsku strategiju o sprječavanju nastajanja i recikliranju otpada (COM(2005)0666), stavljajući izvan snage prethodnu Okvirnu direktivu o otpadu (75/442/EEZ kodificirana Direktivom 2006/12/EZ), Direktivu o opasnom otpadu (91/689/EEZ) i Direktivu o odlaganju otpadnih ulja (75/439/EEZ). Njezin je cilj reformirati i pojednostavniti europsku politiku gospodarenja otpadom uvođenjem novog okvira i novih ciljeva s naglaskom na sprječavanju nastajanja otpada. Njome se određuju osnovni koncepti i definiciji u području upravljanja otpadom, uključujući i definicije otpada, recikliranja i oporabe, a od država članica se zahtijeva da do pokrenu nacionalne programe za sprječavanje nastajanja otpada te predviđa hijerarhiju u gospodarenju otpadom. 2. U Uredbi o pošiljkama otpada ((EZ) br. 1013/2006) određena su pravila o prijevozu otpada unutar EU-a te između EU-a i država izvan EU-a, s posebnim ciljem poboljšanja zaštite okoliša. Njome je pokriven cestovni, željeznički, morski i zračni prijevoz gotovo svih vrsta otpada (osim radioaktivnih tvari). Osobito se zabranjuje izvoz opasnog otpada u države koje nisu dijelom OECD-a te izvoz otpada za odlaganje izvan država EU-a/ Europskog udruženja slobodne trgovine. Međutim, nezakonit prijevoz otpada ostaje i dalje ozbiljan problem, a cilj prijedloga koji je Parlament usvojio 14. travnja o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 jest pomoći kako bi se zajamčila ujednačenija provedba Uredbe o pošiljkama

14 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1500 Broj 34 otpada. Novom uredbom učvrstit će se odredbe o inspekcijama u postojećem zakonodavstvu te će se više inzistirati na nacionalnim pregledima i planiranju. C. Zakon o proizvodnji i posebnim tokovima otpada 1. Otpadna vozila: Cilj Direktive 2000/53/EZ je smanjenje stvaranja otpada od otpadnih vozila i njihovih dijelova, na primjer povećanjem stope ponovne upotrebe i oporabe na 95% do te stope ponovne upotrebe i recikliranja na barem 85%. Njome se također potiče proizvođače i uvoznike vozila na ograničavanje uporabe opasnih tvari u vozilima te na korištenje recikliranim materijalima. Izvješće o provedbi (COM(2009)0635) pokazuje da je stupanje na snagu Direktive o otpadnim vozilima u mnogim državama članicama problematično zbog velike razlike u broju odjavljenih automobila i otpadnih vozila te nezakonitog izvoza u države u razvoju. 2. Uredba EU-a o recikliranju brodova ((EU) br. 1257/2013) stupila je na snagu 30. prosinca Njezin je glavni cilj spriječiti, smanjiti i isključiti nesreće, povrede i druge negativne posljedice po ljudsko zdravlje i okoliš koje proizlaze iz recikliranja i postupanja s brodovima EU-a, posebno kako bi se zajamčilo da opasan otpad nastao recikliranjem takvih brodova podliježe ekološki prihvatljivom gospodarenju otpadom. Uredbom se određuje niz uvjeta za europske brodove, europske brodovlasnike, objekte za reciklažu koji žele reciklirati europske brodove te relevantna nadležna tijela ili uprave. Kako bi se zajamčila pravna jasnoća te izbjegao administrativni teret, brodovi obuhvaćeni u novom zakonodavstvu neće biti uključeni u područje primjene Uredbe o pošiljkama otpada (EZ) 1013/ Cilj Direktive 2002/96/EZ, izmijenjene Direktivom 2008/34/EZ, jest boljim i smanjenim odlaganjem otpada električne i elektroničke opreme (OEEO) zaštititi tlo, vodu i zrak. Direktiva 2002/95/EZ o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi usvojena je usporedno s Direktivom o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, a cilj joj je zaštititi okoliš i ljudsko zdravlje ograničenjem uporabe olova, žive, kadmija, kroma i bromiranih usporivača gorenja u takvoj opremi. Provedba Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi te Direktive o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi u državama članicama pokazala se otežanom, s obzirom na to da je prikupljena i propisno obrađena samo trećina ukupnog električnog i elektroničkog otpada. Jednako tako, preinačene verzije Direktive o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (2012/19/EU) te Direktive o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (2012/18/EU) usvojene su nakon podugačkog zakonodavnog postupka. Cilj je bio poboljšati njihovu provedbu, smanjiti administrativni teret koji iz tog proizlazi te pojasniti odnos između dviju direktiva. Novim se direktivama od država članica zahtijeva da povećaju razinu prikupljanja električnog otpada te da omoguće potrošačima vraćanje uređaja u bilo koju prodavaonicu malih električnih uređaja bez obveze kupovanja nove robe. Teret dokazivanja kada je riječ o prijevozu električnog otpada odsada snosi izvoznik, čime se sprječava ilegalan prijevoz otpada u države izvan EU-a gdje se odlaže u uvjetima štetnim za okoliš.

15 Strana 1501 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Odlaganje istrošenih baterija i akumulatora: Cilj Direktive 2006/66/EZ o baterijama, akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima jest poboljšati gospodarenje otpadom te ekološki učinak baterija i akumulatora određivanjem pravila za njihovo prikupljanje, recikliranje, obradu i odlaganje. Direktiva također utvrđuje granične vrijednosti za određene opasne tvari (osobito za živu i kadmij) u baterijama i akumulatorima. U izmjeni Direktive 2013/56/EZ uklonjeno je izuzeće za dugmaste ćelije s masenim udjelom žive od najviše 2%. Kad god je moguće, zahtjevi za registraciju proizvođača i formati moraju biti usklađeni s registracijskim pravilima i formatima utvrđenima u Direktivi o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi. 5. Radioaktivni otpad i radioaktivne tvari: U skladu s Direktivom 96/29/Euratom, svaka država članica mora uvesti obvezu izvještavanja o djelatnostima koje uključuju opasnost od ionizirajućeg zračenja. Ako se uzmu u obzir moguće opasnosti, za te je djelatnosti u određenim slučajevima potrebno prethodno odobrenje o kojem odlučuje svaka država članica pojedinačno. Prijevoz radioaktivnog otpada reguliran je Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1493/93 i Direktivom Vijeća 2006/117/Euratom. 6. Ambalaža i ambalažni otpad: Direktivom 94/62/EZ pokrivene su sve vrste ambalaže na tržištu EU-a i sav ambalažni otpad koji upotrebljavaju ili proizvode industrije, trgovine, uredi, prodavaonice, uslužne djelatnosti, kućanstva ili drugi subjekti. Njome se zahtijeva od država članica da poduzmu mjere za sprječavanje stvaranja ambalažnog otpada te razvoj sustava ponovne uporabe ambalaže. U izmjeni Direktive 2004/12/EZ utvrđeni su kriteriji te pojašnjena definicija ambalaže. U studenom Komisija je predstavila prijedlog direktive za smanjenje korištenja laganih plastičnih vrećica u EU-u. Parlament je 16. travnja usvojio stajalište u prvom čitanju, a o odredbama će se raspravljati tijekom osmog parlamentarnog saziva. 7. Otpad iz industrije za preradu mineralnih sirovina: Direktiva o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (Direktiva o otpadu iz rudarstva 2006/21/EZ) nastoji riješiti značajne ekološke i zdravstvene rizike povezane s količinom i mogućnošću zagađenja novog i starog otpada iz rudarstva. D. Obrada i odlaganje otpada 1. Uporaba kanalizacijskog taloga u poljoprivredi: Postupnom provedbom Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ) u svim državama članicama povećava se količina kanalizacijskog taloga koji zahtijeva zbrinjavanje. Direktivom Vijeća 86/278/EEZ regulira se uporaba kanalizacijskog taloga u poljoprivredi radi zaštite okoliša (osobito tla) i ljudskog zdravlja od teških metala i drugih zagađivača. 2. Poliklorirani bifenili (PCB-i) i poliklorirani terfenili (PCT-i): Direktivom 96/59/EZ usklađuju se zakoni država članica o nadziranom odlaganju PCB-a i PCT-a, dekontaminaciji ili odlaganju opreme koja sadrži poliklorirane bifenile i/ili odlaganju iskorištenih polikloriranih bifenila radi njihova potpunog uklanjanja. Također, Uredbom (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima obuhvaćeni su i PCB-i.

16 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1502 Broj Odlagališta: Cilj Direktive o odlagalištima (1999/31/EZ) jest spriječiti ili smanjiti nepovoljne učinke odlagališta otpada na okoliš, posebno na površinske vode, podzemne vode, tlo i zrak, kao i na ljudsko zdravlje. Direktivom se uspostavlja sustav dozvola za rad. Države članice moraju svake tri godine izvijestiti Komisiju o provedbi Direktive. Provedba ostaje nedostatna jer sve odredbe nisu provedene u svim državama članicama te još uvijek postoji velik broj nezakonitih odlagališta otpada. 4. Spaljivanje otpada: Cilj Direktive 2000/76/EZ o spaljivanju otpada jest u što većoj mjeri spriječiti ili smanjiti onečišćenje zraka, vode i tla koje je uzrokovano spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada. U studenom ta je Direktiva stavljena izvan snage Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama i odgovarajućim direktivama. 4. OPĆI PODACI O GRADU Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) određeno je područje Grada. Slika 1. Lokacija Grada u Istarskoj županiji Položaj Grada u Istarskoj županiji ustrojen je u središnjem dijelu županije okružen Gradom Buzetom i Općinama Tinjan, Karojba, Motovun, Cerovlje, Sveti Petar u Šumi, Gračišće i Žminj. Grad je smješten na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov. Zbog zemljopisnog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom

17 Strana 1503 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre cestovno povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje s Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica. Grad, smješten u središtu istarskog poluotoka, svojim klimatskim i vegetacijskim karakteristikama spada u tzv. zelenu Istru te nudi razna prirodna bogatstava iskoristiva za rekreaciju, razonodu, sport. Unatoč nedostatku morske obale, okružje Grada predstavlja privlačno područje za različite (sportske) aktivnosti koje su dijelom i zimskih mjeseci, čime pazinski ritam nije vezan, kao u većine gradova na obali, isključivo uz ljeto i ljetni turizam. Površina Grada obuhvaća 137,23 km 2. Grad obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka. Prema popisu stanovništva iz godine na području Grada obitavalo je ukupno stanovnika u kućanstava. Tablica 1. Broj stanovnika u Gradu prema podacima popisa stanovništva iz Godine Naselje Broj stanovnika Izvor: dzs.hr Beram 234 Bertoši 325 Brajkovići 353 Butoniga 74 Grdoselo 119 Heki 469 Ježenj 141 Kašćerga 256 Kršikla 48 Lindar 402 Lovrin 364 Pazin Trviž 409 Vela Traba 227 Zabrežani 426 Zamask 58 Zamaski Dol 51 Zarečje 296 Ukupno 8.638

18 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1504 Broj 34 U Gradu, broj stanova i kuća za stalno stanovanje zastupljen je najvećim udjelom u ukupnom broju stanova i kuća što je vidljivo i iz sljedećih podataka: Tablica 2. Stanovi i kuće prema načinu korištenja Stanovi, kuće i prostori prema načinu korištenja Broj % od ukupnog broja Stanovi i kuće za stalno stanovanje % Stanovi i kuće koji se koriste povremeno (stanovi za odmor) 88 2% Stanovi i kuće u kojima se samo obavlja djelatnost 33 1% Izvor: dzs.hr UKUPNO % Turizam je također sve značajnija gospodarska grana na području Grada s raznim prirodnim i kulturnim znamenitostima i manifestacijama koje posjećuju turisti. Prema podacima Turističke zajednice središnje Istre za period godine broj noćenja na području Grada prikazan je u Tablici 3.: Tablica 3. Broj noćenja na području Grada u vremenskom periodu Godine Godina Broj noćenja Izvor: TZ središnje Istre

19 Strana 1505 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna STANJE GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU GRADA 5.1. Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada Na području Grada porijeklo otpada je iz domaćinstava stanovnika Grada, turističke proizvodnje otpada i gospodarskih djelatnosti. Na prostoru Grada najviše prevladavaju gospodarske djelatnosti koje se odnose djelatnost trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila, kao i djelatnost prerađivačke industrije. Popis gospodarskih djelatnosti na području grada prikazan je u nastavku. Tablica 4. Gospodarske djelatnosti na području Grada Djelatnost TRGOVAČKA DRUŠTVA OBRTI A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B Rudarstvo i vađenje 1 1 C Prerađivačka industrija D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1 0 E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom 3 0 F Građevinarstvo G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala H Prijevoz i skladištenje 8 38 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 1 L Poslovanje nekretninama 4 3 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O Javna uprava I obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 0 P Obrazovanje 1 2 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2 0 R Umjetnost, zabava i rekreacija 2 1 S Ostale uslužne djelatnosti 7 34 N Nepoznato 1 0 UKUPNO Izvor: Grad

20 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1506 Broj 34 Od godine nadalje u ukupne količine komunalnog otpada ubrajaju se i količine koje potječu iz uslužnog sektora, a koji se smatraju komunalnim otpadom (otpadni papir i karton, ambalažni otpad itd.). Prema europskoj klasifikaciji uslužne djelatnosti su primjerice: trgovina i popravci (automobila, strojeva i sl.) hoteli i restorani prijevoz putnika i komunikacija obrazovanje zdravstvo i socijalna skrb aktivnosti vezane za rekreaciju, kulturu i sport transport i skladištenje Osim miješanog komunalnog otpada (KB ) na području Grada se putem zelenih otoka odvojeno prikuplja papir i karton (KB ), staklo (KB ), plastika (KB ) i metali (KB ). Također, komunalna tvrtka prikuplja i sljedeće kategorije otpada: otpad s tržnica (KB ), ostaci od čišćenja ulica (KB ), biorazgradivi otpad (KB ), bionerazgradivi otpad (KB ), ali i istrošene gume (KB ) te električni i elektronički (EE) otpad (KB ). Otpadni tekstil s područja Grada prikuplja se pomoću 10-ak namjenskih spremnika za otpadni tekstil koji preuzima tvrtka TEKSTIL VLAKNO d.o.o. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj u godini (Izvor: HAOP) prikazan je tablicom u nastavku. Tablica 5. Procijenjeni sastav MKO u RH u godini Komunalna tvrtka koja vrši javnu uslugu prikupljanja MKO na području Grada također upravlja i odlagalištem otpada na koji se odlaže spomenuti MKO. Sastav otpada na odlagalištu otpada prije početka odvajanja ambalaže bio je slijedeći: 30 % organskog otpada 21 % papira, kartona i kartonske ambalaže

21 Strana 1507 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna % plastike 6 % stakla 3,5 % metala 3,5 % sintetičkog otpada 1,5 % drvenog otpada 1,5 % opasnog otpada 20 % ostalog sitnog otpada 5.2. Ukupne količine otpada S prostora Grada komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin prikuplja kategorije otpada spomenute u prethodnom poglavlju. Kretanje ukupnih godišnjih količina proizvedenog i prikupljenog otpada s područja Grada prikazano je tablicom u nastavku. Tablica 6. Ukupne godišnje količine otpada prikupljene s područja Grada Godina Ukupne godišnje količine otpada (t) , , , , ,11 Grafički prikaz kretanja godišnjih količina proizvedenog otpada prikazan je slikom u nastavku. Slika 2. Ukupne godišnje količine proizvedenog i prikupljenog otpada s područja Grada Prema podacima iz gornje tablice vidljiv je značajan pad proizvodnje otpada nakon i godine. U godini zabilježene su najviše količine svih kategorija otpada u

22 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1508 Broj 34 posljednjih 5 godina koje se prikupljaju na području Grada (osim odvojeno prikupljenih vrsta otpada) te su se u evidenciji vodile i dodatne kategorije otpada (željezo i čelik) što je utjecalo na izraženi vrhunac proizvodnje komunalnog otpada u godini. U godini zabilježen je značajan pad proizvodnje MKO što je značajno utjecalo na prosječne godišnje količine proizvedenog otpada s područja Grada u posljednjih 5 godina. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Navedeni otpad nastaje u kućanstvima, uslužnim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo i dr.), institucijama (kao što su škole, objekti koje koriste jedinice lokalne samouprave i državne službe i sl.) i na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina. Ukupne godišnje količine prikupljenog komunalnog otpada s područja Grada odnose se na kategorije otpada pod brojem 20 - komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i trgovinskih i proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene sastojke komunalnog otpada. Ukupne godišnje količine prikupljenog otpada s područja Grada od strane komunalne tvrtke se gotovo u potpunosti odnose na komunalni otpad. U godini je s područja Grada prikupljen komunalni otpad prema vrstama i količinama prikazanim tablicom u nastavku. Tablica 7. Količine i vrste sakupljenog otpada s područja Grada u godini Ključni broj otpada Naziv otpada Količina/t Postotak od ukupne količine, % Papir i karton 84,58 2, Staklo 27,44 0, Tekstili 13,39 0, Odbačena EE oprema 2,13 0, Plastika 25,72 0, Metali 1,416 0, Biorazgradivi otpad 97,63 2, Bionerazgradivi otpad 81,40 1, MKO 3.439,12 83, Otpad s tržnica 178,68 4, Ostaci od čišćenja ulica 167,60 4,07 UKUPNO 4.119,11 100,00 Prema navedenim podacima, na prostoru Grada se odvojeno od MKO prikuplja oko 16 % od ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada. Na odvojeno prikupljeni otpad putem zelenih otoka i spremnika za prikupljanje tekstila te mobilnog reciklažnog dvorišta odnosi se manje od 4 % od ukupnih količina komunalnog otpada.

23 Strana 1509 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Uzme li se podatak o specifičnoj količini otpada po turističkom noćenju od prosječno 1,4 kg/noćenju (izvor: Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP) te podatke iz Tablice 3. o broju noćenja na području Grada mogu se odvojiti proizvedene količine otpada od strane stanovnika Grada i od strane turista te se može procijeniti količina proizvedenog otpada po stanovniku Grada. Tablica 8. Godišnja količina otpada sa i bez turističkih noćenja GODINA KOMUNALNI OTPAD t/god. BROJ NOĆENJA , KOLIČINA OTPADA PO NOĆENJU (kg) Procijenjeni proizvedeni otpad - stanovnici Grada (t) Procijenjeni proizvedeni otpad - turistički (t) Postotak turističkog otpada 5.330,88 30,88 0, , ,20 34,11 0, , , ,91 41,03 0, , ,00 39,75 0, , ,38 52,73 1,28 Prema podacima HAOP-a ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u godini na razini RH iznosila je 386 kilograma po stanovniku, odnosno 1,05 kg dnevno, dok je za Istarsku županiju ta količina viša i iznosi 667 kilograma po stanovniku, odnosno 1,82 kg dnevno, najviše uslijed intenzivne turističke posjećenosti. Također, na razini RH prosječna količina komunalnog otpada iz turizma iznosi oko 6% od ukupnih količina komunalnog otpada. Prema podacima iz Tablice 8. i podacima o broju stanovnika na području Grada (8.638 stanovnika) mogu se matematički izračunati procijenjene prosječne količine proizvedenog otpada po stanovniku Grada u zadnjih 5 godina u iznosu od 1,53 kg dnevno što je za oko 32 % više u odnosu na prosjek RH iz godine i oko 16 % manje od prosjeka Istarske županije (prema podacima HAOP-a). Turistički proizvedeni otpad na području Grada prosječno iznosi manje od 1% što je značajno manje od prosjeka RH od 6 %. Prema prikazanim podacima može se zaključiti kako turistički otpad nije značajna stavka u ukupnim količinama komunalnog otpada. Cilj gospodarenja otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se ukupnih količina komunalnog otpada dan je u nastavku: Prema PGO RH, jedan od ciljeva u gospodarenju otpadom koje je potrebno postići do godine u odnosu na godinu je smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5%. To bi značilo da bi se do godine ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada na području Grada trebale smanjiti na razinu od 4.737,51 t. Bitno je napomenuti kako su navedene procjene rađene na temelju trenutnog stanja i trenutnih podataka o ukupnim količinama

24 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1510 Broj 34 proizvedenog komunalnog otpada te bi se ciljne vrijednosti smanjenja trebale uzeti kao okvirne vrijednosti. a) Miješani komunalni otpad - MKO U ZOGO-om miješani komunalni otpad se definira kao otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao Količine sakupljenog MKO s područja Grada u zadnjih 5 godina prikazane su Tablicom Tablica 9. Količine prikupljenog MKO s područja Grada u posljednjih 5 godina Godina Miješani komunalni otpad, t/god , , , , ,120 Grafički prikaz kretanja godišnjih količina sakupljenog MKO s područja Grada dan je u nastavku. Slika 3. Kretanje godišnjih količina sakupljenog MKO tijekom godina Pregledom danih podataka može se zaključiti kako su količine proizvedenog i sakupljenog MKO u zadnji 5 godine u trendu opadanja s izraženim padom godišnje proizvodnje MKO u godini. Uzme li se u obzir procijenjeni sastav MKO u RH u godini od strane HAOP-a (Tablica 5.) te godišnje količine komunalnog otpada sakupljenog na području Grada mogu se

25 Strana 1511 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna procijeniti godišnje količine pojedinih sastavnica MKO sakupljenih na području Grada u sklopu prikupljenog MKO. Tablica 10. Procijenjeni sastav MKO Grada Sastavnica Udio (%) Procijenjena godišnja količina pojedinih sastavnica miješanog komunalnog otpada u godini (t) Vrsta materijala % 4.119,11 Metal 2,1 86,50 Drvo 1,0 41,19 Tekstil/odjeća 3,7 152,41 Papir i karton 23,2 955,63 Staklo 3,7 152,41 Plastika 22,9 943,28 Guma 0,2 8,24 Koža/kosti 0,5 20,60 Kuhinjski otpad 30, ,80 Vrtni otpad 5,7 234,79 Ostali otpad (pelene, zemlja, prašina, pijesak, nedefinirano) 6,3 259,50 Važno je napomenuti kako gornja tablica predstavlja procijenjeni sastav MKO Grada na temelju ukupnih godišnjih količina proizvedenog komunalnog otpada te ne prikazuje egzaktne informacije o godišnjoj količini sakupljenih sastavnica MKO. Cilj gospodarenja otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se odloženog miješanog komunalnog otpada dan je u nastavku U odnosu na godinu potrebno je do godine odložiti na odlagališta otpada manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada. To bi značilo da bi u usporedbi s 2015 godinom bilo moguće odložiti na odlagalište otpada samo tona miješanog komunalnog otpada. Nakon 31. prosinca godine zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađena odlagalištu u Republici Hrvatskoj sukladno PGO RH. b) Biorazgradivi komunalni otpad Biorazgradivi komunalni otpad obuhvaća biološki razgradive vrste otpada podrijetlom iz kućanstva i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, kao npr.: otpadni

26 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1512 Broj 34 papir, biorazgradivi tekstil, zeleni otpad, otpad iz kuhinja ostaci hrane, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. U godini proizvodnja biorazgradivog komunalnog otpada na razini RH iznosila je 250 kg/stanovniku godišnje, što iznosi 0,68 kg/stanovniku dnevno. Uzimajući u obzir podatak da biorazgradivi udio u miješanom komunalnom otpadu iznosi 65%, (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog, odnosno, miješanog komunalnog otpada, HAOP), proizvedena količina biorazgradivog komunalnog otpada u Gradu iznosi: Tablica 11. Procijenjene količine biorazgradivog otpada na području Grada Godina Komunalni otpad t/god. Postotak biorazgradivog otpada Procijenjena količina biorazgradivog komunalnog otpada t/god ,11 65% 2.677,42 Kako je cilj Grada povećanje udjela odvojenog sakupljanja posebnih kategorija otpada potrebno je uzeti u obzir i slijedeće: biorazgradivi komunalni otpad sadrži tvari i predmete koji se kategoriziraju sljedećim vrstama otpada propisanim posebnim propisom koje uređuje Katalog otpada: ambalaža od papira i kartona, ambalaža od drveta, papir i karton, biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina, jestiva ulja i masti, drvo koje nije navedeno pod i biorazgradivi otpad. Na području Grada odvojeno se prikuplja kategorija otpada papir i karton (KB ), koja spada pod biorazgradivi otpad, i biorazgradivi otpad (KB ) porijeklom iz vrtova, parkova i groblja čije su količine uračunate u procijenjene količine biorazgradivog komunalnog otpada iz Tablice 11. Također, kategorija otpada ambalaža od papira i kartona (KB ) ne prikuplja se odvojeno od MKO, ali se određene količine takve ambalaže nalaze unutar kategorije otpada papir i karton (KB ). Uzimajući u obzir procijenjeni sastav MKO na području Grada (Tablica 10.) te koeficijent biorazgradivosti pojedinih sastavnica MKO možemo procijeniti količine biorazgradivog komunalnog otpada.

27 Strana 1513 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Tablica 12. Udio biorazgradive komponente MKO Grada u godini Sastavnica Udio biorazgradive komponente u MKO (%) Drvo 0,50 Ukupna količina otpada u god. (t) Procijenjeni udio biorazgradive komponente u MKO (t) 20,60 Tekstil/odjeća 1,85 76,20 Papir i karton 23,20 955,63 Koža/kosti 0,50 20,60 Kuhinjski 4.119,11 30, ,80 otpad Vrtni otpad 5,70 234,79 Problematični otpad - pelene 1,99 81,97 UKUPNO 64, ,59 Biorazgradivi otpad iz domaćinstava se na području Grada ne sakuplja u vidu posebnih spremnika već se stanovnici Grada potiču na vlastito kompostiranje biorazgradivog otpada u kućanstvu podjelom spremnika kompostera. Biorazgradivi otpad iz domaćinstava se s područja Grada sakuplja u sklopu MKO. Biorazgradivi otpad porijeklom iz vrtova, parkova (uključujući otpad s groblja) prikuplja se odvojeno od MKO na području Grada. Ciljevi gospodarenja koji se planiraju postići na području biorazgradivog komunalnog otpada određeni su zakonskim obvezama iz članka 24. Zakona, koje se tiču ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada. Određeno je kako je najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u godini: %, odnosno tona do 31. prosinca %, odnosno tona do 31. prosinca %, odnosno tona do 31. prosinca c) Posebne kategorije otpada ZOGO-om su propisane slijedeće posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili.

28 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1514 Broj 34 Biootpad Prema Zakonu biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Biootpad iz kućanstva se na području Grada ne prikuplja odvojeno putem namjenskih spremnika za biootpad. Uzimajući u obzir podatak da udio biootpada u miješanom komunalnom otpadu iznosi 37% (izvor: HAOP) može se izračunati kako je u godini na području Grada proizvedeno 1.524,07 t biootpada. GODINA KOMUNALNI OTPAD t/god. POSTOTAK BIORAZGRADIVOG OTPADA PROCIJENJENA KOLIČINA BIOOTPADA t/god ,11 37% 1.524,07 Uzmemo li u obzir biorazgradivi otpad ( ) i otpad s tržnica ( ) koji se odvojeno prikupljaju na području Grada, a spadaju pod definiciju biootpada, možemo zaključiti da je u godini odvojeno prikupljeno 276,31 t biootpada. Cilj u gospodarenju otpadom koji je potrebno postići prema PGO RH, a tiče se biootpada je: do godine u odnosu na godinu je odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada. To bi značilo da bi, u usporedbi s godinom, bilo potrebno odvojeno prikupiti 738,05 t biootpada. Ambalažni otpad Ambalažni otpad čini velikim dijelom ambalažni otpad od papira i kartona i višeslojna otpadna ambalaža s pretežno papirnom komponentom, zatim staklena ambalaža, ambalaža od plastike, a manji dio, ambalaža od metala i drveta. Sakupljanje ambalažnog otpada uglavnom je zadovoljavajuće na nivou RH, ali postoje problemi u iskazivanju količina odvojeno prikupljene ambalaže jer JLS raspolažu samo sa podacima o odvojeno prikupljenom otpadu koje im dostave komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu. Podatke ostalih sakupljača ambalaže na tržištu nemaju. Neke JLS, odnosno komunalne tvrtke u njihovom vlasništvu, posjeduju koncesiju za sakupljanje ambalaže obuhvaćene povratnom naknadom i te količine odvojeno prikupljene ambalaže JLS iskazuju kao odvojeno prikupljene količine posebnih kategorija otpada. Velika većina komunalnih tvrtki nema koncesiju za sakupljanje tih vrsta otpada i samim time JLS te podatke ne iskazuju, odnosno, imaju ukupno znatno manje količine odvojeno prikupljenog otpada. Prema podacima komunalne tvrtke s područja Grada je u godini prikupljeno 84,58 t papira i kartona (KB ), 27,44 t stakla (KB ), 1,416 t metala ( ) i 25,72 t plastike (KB ) putem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. U

29 Strana 1515 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna navedenim kategorijama otpada nalazi se određena količina otpadne ambalaže, no točne količine ambalaže nisu odredive. Tablicom u nastavku prikazano je godišnje kretanje količina prikupljenih kategorija otpada u čijem se sastavu nalazi otpadna ambalaža. Tablica 13. Količine kategorija otpada koje sadrže otpadnu ambalažu prikupljene na području Grada Kategorija otpada Papir i karton ( ) Staklo ( ) Plastika ( ) Metali ( ) Godina ,88 34,93 61,29 92,23 84,58 7,13 7,65 16,75 14,24 27,44 2,27 2,66 2,40 13,74 25,72 3,00 3, ,416 Otpadni tekstil Otpadnog tekstila je u godini prikupljeno 13,39 t putem spremnika na javnim površinama namijenjenim prikupljanju otpadne odjeće i obuće. Otpadni tekstil s područja Grada prikuplja tvrtka TEKSTIL VLAKNO d.o.o. iz Podstrane pomoću 10 namjenskih spremnika za otpadni tekstil. Ostale posebne kategorije otpada U godini je s područja Grada prikupljeno 2,13 t otpadne EE opreme. Navedena kategorije otpada prikupljena je pomoću otvorenih javnih spremnika volumena 5m 3, akcijama prikupljanja otpada te po pozivu korisnika usluge. Za prikupljanje ostalih posebnih kategorija otpada potrebno je ustrojiti funkcioniranje reciklažnog dvorišta na području Grada te educirati stanovnike o mogućnostima predaje takvog otpada u reciklažnom dvorištu ili na mjestu kupnje proizvoda od koje nastaje posebna kategorija otpada. d) Odvojeno prikupljene kategorije otpada Kategorije otpada prikupljene odvojeno od MKO na području Grada odnose se na: otpad s tržnica ( ), ostatke od čišćenja ulica ( ), biorazgradivi otpad ( ), bionerazgradivi otpad ( ), papir i karton ( ), staklo ( ), plastiku ( ), metale ( ), otpadni tekstil ( ), otpadne gume ( ) i odbačenu EE opremu ( ). Prikupljene godišnje količine navedenih kategorija otpada prikazane su tablicom u nastavku.

30 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1516 Broj 34 Tablica 14. Godišnje količine odvojeno sakupljenog otpada s područja Grada Godina Ključni broj otpada Naziv otpada Količina (t) UKUPNO (t) Otpad s tržnica 194, Ostaci od čišćenja ulica 184, Biorazgradivi 228, Bionerazgradivi 145, Papir i karton 34, Staklo 7, Plastika 2, Metali 3, Tekstili 5, Otpadne gume 3, Otpad s tržnica 184, Ostaci od čišćenja ulica 143, Biorazgradivi 175, Bionerazgradivi 144, Papir i karton 34, Staklo 7, Plastika 2, Metali 3, Tekstili 5, Otpadne gume 0, Otpad s tržnica 176, Ostaci od čišćenja ulica 122, Biorazgradivi 126, Bionerazgradivi 107, Papir i karton 61, Staklo 16, Plastika 2, Tekstili 12, Otpad s tržnica 174, Ostaci od čišćenja ulica 142, Biorazgradivi 139,50 808,86 702,66 624,74 711,35

31 Strana 1517 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Bionerazgradivi 114, Papir i karton 92, Staklo 14, Plastika 13, Tekstili Otpadne gume 4, Odbačena EE oprema 1, Otpad s tržnica 178, Ostaci od čišćenja ulica 167, Biorazgradivi 97, Bionerazgradivi 81, Papir i karton 84, Staklo 27, Plastika 25, Metali 1, Tekstili 13, Odbačena EE oprema 2,13 679,98 Metalna ambalaža, koja se prikuplja pomoću spremnika za prikupljanje plastične i metalne ambalaže, u i godini bila je zastupljena u vrlo malom postotku pa se njene količine nisu odvojeno prijavljivale, odnosno prijavljene su u sklopu otpadne plastične ambalaže. Razlog ovakve evidencije podataka je u tome što ne postoji sortirnica otpada na području Grad kojom bi se metalna i plastična ambalaža odvajale. U vidu prikupljanja otpada izvan MKO može se, prema podacima navedenim u gornjoj tablici, odrediti kako je prosječni ukupni postotak odvojenog prikupljanja otpada na području Grada oko 16 %. Ukoliko se analiza radi za kategorije otpada koje se prikupljaju odvojeno od MKO putem namjenskih spremnika (papir i karton, staklo, plastika, metal, tekstil, EE otpad), onda se prosječni postotak odvojenog prikupljanja otpada smanjuje na manje od 4 % od ukupnih količina komunalnog otpada. Grafički prikaz kretanja godišnjih količina odvojeno prikupljenog papira i kartona, stakla, plastike, metala, tekstila i EE otpada vidljiv je sa sljedeće slike.

32 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1518 Broj 34 Slika 4. Količine odvojenog prikupljanja otpada na području Grada Vidljivo je kako su godišnje količine odvojeno prikupljenog otpada u trendu rasta, no još uvijek se najveća količina otpada s područja Grada odnosi na MKO te na otpad koji se odlaže na odlagalištu otpada. Usporede li se podaci procijenjenih količina pojedinih sastavnica MKO na području Grada sa stvarnim podatcima o količinama odvojeno prikupljenih vrsta otpada, dobiju se sljedeći podaci. Tablica 15. Procijenjene sastavnice MKO i odvojeno prikupljene vrste komunalnog otpada na području Grada u godini Godina Naziv otpada Prikupljeno (t) * prema podacima HAOP-a Procijenjeno (t)* Procijenjeno (t)** Papir i karton 84,58 955,63 865,01 Staklo 27,44 152,41 247,15 Plastika 25,72 943,28 535,48 Metal 1,416 86,5 144,17 Tekstil 13,39 152,41 144,17 ** prema analizi sastava otpada na odlagalištu otpada prije početka odvojenog prikupljanja otpada S obzirom na podatke prikazane u gornjoj tablici može se procijeniti kako se još uvijek značajne količine otpada, koje se mogu odvojeno prikupiti, odlažu na odlagalište otpada u sklopu MKO. Usporedimo li podatke o ukupnim količinama komunalnog otpada, miješanog komunalnog otpada i odvojeno prikupljenog otpada dobivamo podatke prikazane sljedećom slikom.

33 Strana 1519 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Slika 5. Grafički prikaz ukupnih količina komunalnog otpada, MKO i odvojeno prikupljenog otpada na području Grada Vidljivo je kako su povećane količine odvojeno prikupljenog otpada na području Grada u godini utjecale na minimalno smanjenje količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu otpada. U godini zabilježen je značajan pad proizvodnje MKO što je vidljivo utjecalo na ukupne godišnje količine komunalnog otpada. Cilj u gospodarenju otpadom kojeg je potrebno postići sukladno PGO RH, a tiče se odvojeno prikupljenog otpada je: do godine u odnosu na godinu odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.). Ciljna vrijednost odvojenog prikupljanja otpada do godine iznosila bi 2.992,11 t Postojeći sustav gospodarenje otpadom na području Grada Komunalna tvrtka zadužena za sakupljanje otpada s područja Grada je komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin iz Pazina. Korisnici usluga komunalne tvrtke Usluga d.o.o. Pazin su, osim Grada, Općine Cerovlje, Gračišće, Lupoglav, Motovun Karojba, Sveti Petar u Šumi, Tinjan i Karojba.

34 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1520 Broj 34 3,18% 1,23% 2,25% 2,26% 1,21% 2,25% Grad Pazin Općina Cerovlje Općina Gračišće Općina Lupoglav 87,62% Općina Motovun - Karojba Općina Sveti Petar u Šumi Slika 6. Vlasnička struktura komunalne tvrtke Usluga d.o.o. Pazin Osnovni podaci o komunalnoj tvrtki: Usluga d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti Šime Kurelića 22, Pazin OIB: MBS: Tel: (0) Fax: (0) usluga2@pu.t-com.hr Predsjednik uprave: Dragan Šipraka Predmet poslovanja tvrtke sastoji se u obavljanju komunalnih djelatnosti: prikupljanje, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada, održavanje i izgradnja, pogrebne usluge, ostale djelatnosti. Komunalna tvrtka zapošljava oko 70 stalno zaposlenih osoba, a područje koje opslužuje broji više od korisnika usluge iz kućanstva te više od 500 tvrtki korisnika usluga. Prema podacima komunalne tvrtke, Usluga d.o.o. Pazin na području Grada pruža javnu uslugu prikupljanja MKO za domaćinstava, odnosno članova domaćinstava. Broj stambenih zgrada na području Grada iznosi 219 zgrada. Na području Grada evidentirano je 436 objekata u kategoriji poslovnih prostora te 74 objekata u kategoriji kuća za odmor. Komunalna tvrtka Usluga d.o.o. iz Pazina posjeduje važeću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom te je upisana u Očevidnik prijevoznika otpada pod brojem upisa PRV-813 za prijevoz neopasnog i komunalnog otpada kao i u Očevidnik reciklažnih dvorišta za JLS Grad Pazin pod brojem upisa REC-47. Komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin raspolaže slijedećim specijalnim vozilima za sakupljanje otpada:

35 Strana 1521 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna kamiona od 16 m 3 1 kamion od 14 m 3 sa sustavom za pranje kontejnera 2 kamiona samo-podizača 1 kamion od 4m 3 1 kamion od 7 m 3 za prikupljanje odvojenih kategorija otpada Za sakupljanje MKO s područja Grada komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin raspolaže sljedećim spremnicima: 398 spremnika od L 28 spremnika od 900 L 206 spremnika od 770 L 241 spremnik od 240 L 20 spremnika od 120 L Postojeći cjenik odvoza MKO za domaćinstva baziran je na broju članova domaćinstva. Cijena za jednog člana domaćinstva iznosi 21,92 kn bez PDV-a, dok se za svakog sljedećeg člana kućanstva cijena uvećava za 7,46 kn. Također, jedan član domaćinstva plaća namjenski dodatak u iznosu od 5 kn s uvećanjem od 1 kn za svakog sljedećeg člana domaćinstva.. Za studente koji se školuju izvan mjesta prebivališta predviđen je popust od 50%, jednako kao i za vlasnike građevine koji građevinu koriste povremeno. Kućanstva u kojima su sve osobe starije od 65 godina ostvaruju popust od 40%. Cjenik odvoza MKO za gospodarstva baziran je na litri predanog otpada te iznosi 0,093 kn po litri bez PDV-a uz plaćanje namjenske naknade od dodatnih 8% cijene. Odvojeno prikupljanje otpada po principu od vrata do vrata za ostale korisne kategorije otpada se ne vrši, već se otpad odvojeno prikuplja s lokacija zelenih otoka. Odvojene kategorije otpada koje se prikupljaju s područja Grada odnose se na papir i karton te staklenu, plastičnu i metalnu ambalažu. Prema uputama o odvojenom prikupljanju otpada objavljenim na internet stranicama komunalne tvrtke Usluga d.o.o. Pazin na području Grada postoje: zeleni spremnik za staklo: staklene boce i staklenke svih boja (vino, sokovi, alkoholna pića, voće, povrće, marmelada, dječja hrana i sl.) staklene čaše žuti spremnik za plastiku i metalnu ambalažu: ambalaža deterdženata i šampona, ambalaža prehrambenih proizvoda (boce, posudice i sl.), limenke, konzerve, metalni poklopci, navojni i krunski zatvarači, poklopci plavi spremnik za papir i karton: novinski i uredski papir, časopisi, katalozi, prospekti, bilježnice, papirnata i kartonska ambalaža Na području Grada komunalna tvrtka za odvojeno prikupljanje otpada koristi spremnike na zelenim otocima zapremine 240 i l. Lokacije i brojnost zelenih otoka dani su tablicom u nastavku.

36 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1522 Broj 34 Tablica 16. Popis lokacija i brojnosti zelenih otoka (izvor: internet stranica Grada) MJESNI ODBOR PAZIN (25) STARI PAZIN (19) HEKI LOKACIJA ul. Dinka Trinajstića ul. 15. siječnja Muntriljska (parkiralište) Stari trg Buraj Vranica (Jakova Volčića) Dršćevka (kod crvene zgrade) Dršćevka (skretanje za bijelu i žutu zgradu) Dršćevka (kod skretanja u Ul. Dinka Vitezića) Ul. Saše Šantela Ul. Bože Milanovića Ul. Jurje Dobrile (neboderi) Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrila Ul. Eugena Kumičića Ul. Vrtlišće (uz zgradu Gradske uprave) Ul. Štefanije Ravnić Rusijani Štranjga Ul. Matka Laginje (kod bivše vojarne) Ul. Kapetana Lazarića Dubravica (kod Arene ) Ul. Camilla de Franceschi Dubravica (kod Loca) Rijavac Žideka Zagrebačka ulica (kod dječjeg igrališta) Foškići Ul. Mate Balote Ul. Josipa Voltića Kuhari Hrestanica Stancija Pataj (kod igrališta i na kraju naselja) Lovrin Rogovići Maršeti Jelenčići Ul. Stjepana Konzula Istrijana Ul. Nikole Žica Ul. Stari Pazin (kod crkve i na parkiralištu kod groblja) Sarčija Mačići Pilati Fakini Belci Žbrlini (kod dječjeg igrališta)

37 Strana 1523 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna (12) Heki (kod škole) Grubiši Munci Veli Ježenj (kod raskrsnice za Mali Ježenj) Mali Ježenj (kod trafostanice) Defari Trošti Guštini (kod skretanja) Dobrili Ružići Boljki ZABREŽANI (8) ZAREČJE (4) KRŠIKLA (4) GRDOSELO (2) BERAM (9) TRVIŽ (6) KAŠĆERGA (5) ZAMASK Zabrežani (kod trgovine) Zgrablići Kašćergani Šaini Gajmovići Drndići Pulići Pariži Zarečje (kod boćališta) Dušani Rimanići Ivoli Šajkovići Glavanovići Bašići (na skretanju) Kršikla (kod stare škole) Grdoselo (kod stare škole) Čerišnjevica Podberam Beram Šipraki Čipri Kirci Cvitani (2) Mala Traba Vela Traba Ruhci Katun Trviški Zovići Buići Škrapi Frankovići Trviž Bravari Basnkovci Kašćerga (kod zgrade MO) Kod skretanja za Jukane i Smoljane Ukotići Petehi

38 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1524 Broj 34 (3) Zamask (kod zgrade MO) Zamaski Dol LINDAR (4) Lindar (3) Drazej Križ Lindarski (2) Katun Lindarski UKUPNO = 101 lokacija Otpadni tekstil s područja Grada prikuplja tvrtka TEKSTIL VLAKNO d.o.o. iz Podstrane pomoću 10-ak namjenskih spremnika za predavanje otpadnog tekstila. Na području Grada je također postavljeno 55 spremnika volumena 770 L za sakupljanje otpadnog papira. U svrhu odvojenog prikupljanja otpada s područja Grada domaćinstvima je podijeljeno oko setova spremnika (35-40 L) za odvojeno prikupljanje papira i kartona te staklene, PET i MET ambalaže. Na internet stranicama komunalne tvrtke i Grada dane su upute o načinu predaje ostalih kategorija otpada: otpadna motorna vozila, otpadne gume, stari akumulatori, staro motorno ulje, zauljena ambalaža i filteri, stari namještaj, drvenarija, prozorska stakla, električna i elektronička oprema, veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike i oprema za telekomunikaciju, oprema široke potrošnje, rasvjetna oprema, električni i elektronički alati, istrošene baterije, metali i metalni dijelovi armature, metalno posuđe i metalne cijevi, stari lijekovi, stari herbicidi i insekticidi, staro jestivo ulje i masti, organski otpad, građevinski otpad i azbestni otpad. S ciljem poticanja kućnog kompostiranja građanima je podijeljeno 300-tinjak kućnih kompostera volumena L. Glomazni otpad prikuplja se na temelju poziva korisnika usluge. Usluga d.o.o. komunalni otpad trenutno zbrinjava na odlagalištu otpada Jelenčići, sve do uspostave CGO Kaštijun kada će se otpad svakodnevno prevoziti u isti. U cilju održivog gospodarenja otpadom na području Grada su postavljeni spremnici za odlaganje papira, dok se na samom odlagalištu nalazi posebno ograđeno mjesto za odlaganje metalnog i opasnog otpada te automobilskih guma. Na području Grada ne postoji reciklažno dvorište, ali je nabavljeno mobilno reciklažno dvorište te je izvršen upis u Očevidnik reciklažnih dvorišta. Građevinski otpad trenutno se odlaže na građevinskoj deponiji Lakota. Za područje Istarske županije u svrhu gospodarenja otpadom izgrađen je CGO Kaštijun. Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun (CGO) projektiran je uzimajući u obzir zahtjeve važećih hrvatskih i EU propisa, vrste i količina otpada koje gravitiraju prema centru te aktivnostima koje se odvijaju na centru prije konačnog odlaganja. Na samom centru će se odvijati sljedeće aktivnosti:

39 Strana 1525 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada; sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati, te sakupljanje i daljnja predaja opasnog otpada sakupljenog iz komunalnog otpada; sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe; energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada; odlaganje obrađenog otpada. Očekuje se kako će navedeni CGO u godini krenuti s potpunim radom Lokacije onečišćene otpadom Lokacija onečišćena otpadom je svaka ona na kojoj se nalazi otpad koji može uzrokovati ili uzrokuje onečišćenje okoliša. Popis lokacija onečišćenih otpadom čine: lokacije crnih točaka koje su u postupku sanacije ili za koje je sanacija u pripremi, lokacije na kojima se nalaze neusklađena odlagališta otpada, određene lokacije na kojima se nalazi odbačeni otpad i lokacije divljih odlagališta. Divlja odlagališta su lokacije na kojima se nalazi manja količina odbačenog otpada koju su tamo odbacili pojedini neodgovorni pojedinci. Na divljim odlagalištima većinom se nalazi odbačeni glomazni otpad i građevni otpad. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom određeno je da su komunalni redari dužni utvrditi vlasnika lokacije onečišćene otpadom i nakon toga izraditi zapisnik i rješenje o uklanjanju takvog otpada, a propisane dužnosti komunalnog redarstva uključuju provedbu redovitog godišnjeg nadzora i vođenje evidencija o lokacijama odbačenog otpada, procijenjenim količinama odbačenog otpada, obveznicima uklanjanja otpada i predaju otpada osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom. Trenutno ne postoji jedinstvena nacionalna baza podataka lokacija odbačenog otpada, ali su pojedine županije i gradovi uspostavile vlastite informacijske sustave evidencije, a nacionalni sustav razvija HAOP. Na području Grada ne postoje evidentirana divlja odlagališta otpada koja se nalaze na lokaciji u vlasništvu Grada.

40 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1526 Broj OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Na nacionalnoj razini obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva ispunjene su za ambalažni otpad gotovo u potpunosti (osim u dijelu recikliranja metala i drva), a u potpunosti za otpadna vozila, EE otpad, baterije i otpadne gume. Predstoji ispunjenje obveza za smanjenje količina odlaganja biorazgradivog otpada, odlaganje otpada, postupanje s komunalnim i građevnim otpadom. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa prikazane su tablicom. Tablica 17. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa Vrsta otpada Godina Cilj Status Smanjenje količine odlaganja biorazgradivog otpada %, odnosno tona do 31. prosinca %, odnosno tona do 31. prosinca Odlaganje otpada Zabrana odlaganja na Komunalni otpad Građevni otpad neusklađena odlagališta JLS osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada 50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada 70% recikliranja / materijalne oporabe građevnog otpada U god odloženo t biorazgradivog otpada, obzirom na nedostatnu obradu i nisku stopu odvojenog sakupljanja nije izgledno da će se cilj postići. - - Odvojeno prikupljanje uspostavljeno u 400 JLS Za godinu stopa iznosi 18% Cilj nije ispunjen, započeta je analiza Poboljšanje toka i kvalitete podataka o građevnom otpadu i otpadu od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u RH. Temeljem ocjene postojećeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH mora postići sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu Planom gospodarenja otpadom RH definiraju se sljedeći ciljevi koji se moraju dostići do godine (Tablica 18.).

41 Strana 1527 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Tablica 18. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do godine na području Grada sukladno PGO RH Broj Cilj Podcilj Opis unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada 3. sanirati lokacije onečišćene otpadom Cilj 1.1 Cilj 1.2 Cilj 1.3 Cilj 1.4 Cilj 2.1 Cilj 2.2 Cilj kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti 5. unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5% odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada Nadalje, sukladno ZOGO-u Grad je na svom području dužan ustrojiti stavke prema tablici u nastavku. Tablica 19. Obveze Grada temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom Redni broj JLS je dužna osigurati: javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, 4. provedbu PGO RH 5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave 6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području 7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada 8. postavljanje odgovarajućeg broja spremnika za odvojeno sakupljanje otpada 9. funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta (stalno i mobilno)

42 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1528 Broj obavještavanje kućanstva o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta i spremnika za odvojeno sakupljanje otpada 11. prostorno-planskom dokumentacijom odrediti građevine za gospodarenje otpadom 12. donijeti odluku o načinu pružanja i naplate javne usluge sakupljanja otpada po kriteriju obračuna količine otpada 13. donositi godišnja izvješća o uklanjanju odbačenog otpada i odluke o provedbi mjera za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjera za njegovo uklanjanje

43 Strana 1529 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA Sustav gospodarenja otpadom na području RH određen je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje godine te je ukratko opisan u nastavku. Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati provođenje mjera za sprječavanje nastanka otpada definirane Planom sprječavanja nastanaka otpada. Najvažnije mjere u poglavlju sprječavanja nastanka otpada su uspostava Centara za ponovnu uporabu i osiguranje potrebne opreme za kućno kompostiranje. Nadalje, težište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom će biti na sustavu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i to kroz osiguranje potrebne infrastrukture za odvajanje komunalnog otpada: na mjestu nastanka otpada, putem reciklažnih dvorišta, na javnim površinama te kroz provedbu propisa za posebne kategorije otpada (otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna EE oprema itd.). Odvojeno prikupljeni biootpad će se odvoziti na materijalnu oporabu u postrojenja za biološku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostište ili anaerobna digestija) u cilju proizvodnje komposta ili digestata i bioplina. Odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika će se odvoziti na postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) radi povećanja vrijednosti odnosno kvalitete odvojeno prikupljenog otpada i pripreme otpada za recikliranje. Odvojeno prikupljeni otpad će se nakon sortiranja odvoziti ovlaštenim tvrtkama za recikliranje, odnosno obradu. Miješani komunalni otpad (ostatni otpad) će se prikupljati u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koju pružaju davatelji te usluge, a prikupljeni otpad će se dopremati do CGO-a izravno ili putem pretovarnih stanica Gospodarenje komunalnim otpadom i biorazgradivim komunalnim otpadom Pregled ciljeva u gospodarenju otpadom određenih PGO RH i usporedba s trenutnim stanjem gospodarenja otpadom u Gradu prikazani su u nastavku. Cilj 1.1: Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5% u usporedbi s godinom Uzmemo li podatak kako je u godini na području Grada proizvedena količina komunalnog otpada od 4.986,85 t godišnje možemo procijeniti kako bi ciljna vrijednost smanjenja proizvodnje komunalnog otpada za 5% do godine iznosila 4.737,5 t komunalnog otpada godišnje. Navedene ciljne količine proizvedenog komunalnog otpada potrebno je uzeti kao okvirne vrijednost za smanjenje količina proizvedenog komunalnog otpada iz razloga što su procjene smanjenja dane temeljem postojećih podataka i postojeće količine proizvedenog komunalnog otpada. S obzirom na porast godišnjeg broja turističkih noćenja (oko 15% godišnje u zadnje 4 godine) te pad broja stanovnika između zadnja 2 popisa stanovništva RH (oko 6%) teško je odrediti točnu ciljnu vrijednost smanjenja proizvodnje komunalnog otpada do godine.

44 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1530 Broj 34 Planirani trend smanjenja ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% do godine dan je u nastavku. Slika 7. Planirani trend smanjenja ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada za 5% do godine Cilj 1.2: Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) Uzmemo li podatke o trenutnom postotku odvojeno prikupljenog otpada putem zelenih otoka (< 4 %) te ciljnim vrijednostima prema PGO RH (60%) možemo zaključiti da je potrebno uložiti dodatne napore u ostvarivanje spomenutog cilja odvojenog prikupljanja 60% mase proizvedenog komunalnog otpada. Na području Grada odvojeno se prikuplja papir i karton, staklo, plastika i metali pomoću spremnika namijenjenih odvojenom prikupljanju otpada te ostali otpad putem mobilnog reciklažnog dvorišta. Otpadni tekstil prikuplja ovlaštena tvrtka pomoću spremnika za otpadni tekstil koji se nalaze na području Grad. Napredak u vidu dodatnog postotka odvojenog prikupljanja otpada odnosi se na poboljšanja postojećeg sustava odvojenog prikupljanja otpada. Uspostavom funkcioniranja reciklažnog dvorišta na području Grada stanovnici će moći predavati i ostale vrste otpada (navedene u Prilogu 1) odvojeno od MKO što će značajno utjecati na postotak odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. Kao konačni cilj sustava odvojeno prikupljenog otpada bit će uspostava odvojenog prikupljanja otpada sistemom od vrata do vrata u kojem će stanovnici Grada izdvajati komponente MKO na kućnom pragu, no uspostava ovakvog sustava ne planira se u ovom planskog razdoblja. Također, potrebno je u budućim procjenama količina odvojeno prikupljenog otpada na području Grada uračunati i količine komunalnog otpada (posebice papira i kartona) koje prikupljaju i druge ovlaštene tvrtke. Ciljna vrijednost odvojenog prikupljanja komunalnog otpada do godine u odnosu na godinu iznosi 2.992,11 t. Procijenjena dinamika postizanja cilja 1.2 Odvojeno

45 Strana 1531 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna prikupiti 60% pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir/karton, staklo, plastika, metal) prikazana je slikom. Slika 8. Dinamika postizanja cilja odvojenog prikupljanja 60% sastavnica komunalnog otpada Cilj 1.3: Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada U godini je na području Grada prikupljeno 4.119,11 t komunalnog otpada. Uzimajući u obzir podatak da udio biootpada u miješanom komunalnom otpadu iznosi 37% (prije odvajanja korisnih kategorija otpada) možemo pretpostaviti da je količina biootpada proizvedena na području Grada u godini iznosila 1.845,13 t. Ciljna vrijednost odvojenog prikupljanja biootpada do godine iznosila bi 738,05 t. Posebna evidencija o prikupljenom biootpadu iz kućanstva na području Grada nije se vodila (odvojeno prikupljeno 0% biootpada). Uzmemo li u obzir biorazgradivi otpad ( ) i otpad s tržnica ( ) koji se prikupljaju na području Grada, a spadaju pod definiciju biootpada, može se zaključiti kako se određena količina biootpada ipak odvojeno prikuplja. Usporedi li se godina (276,31 t biootpada) s ciljnim vrijednostima odvojenog prikupljanja 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada, dobije se podatak da se na području Grada 18% mase proizvedenog biootpada odvojeno prikupi. Prema PGO RH projekcija rasta količina odvojeno sakupljenog biootpada dana je u nastavku.

46 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1532 Broj 34 Slika 9. Projekcija rasta količina odvojeno prikupljenog otpada (izvor: PGO RH) Na prostoru Grada nije se do sada odvojeno prikupljao biootpad iz kućanstva odvojeno od MKO. Za dostizanje ciljeva u domeni odvojenog prikupljanja biootpada u MKO potrebno je omogućiti stanovnicima Grada odvojeno odlaganje biootpada u za to namijenjene spremnike, povećati količine biootpada koje će stanovnici kompostirati u svojim vrtovima, motivirati stanovnike cjenikom usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na izdvajanje biootpada i kontinuirano provoditi edukativno-izobrazne aktivnosti o kompostiranju. Tim mjerama i aktivnostima poboljšali bi se sadašnji rezultati i u konačnici, kroz određeno vrijeme, ostvario bi se cilj odvojenog prikupljanja 40% mase ukupno proizvedenog biootpada koji je sastavni dio MKO. Na prostoru Istarske županije uspostavljen je ŽCGO Kaštijun koji koristi MBO tehnologiju obrade komunalnog otpada. Navedenom tehnologijom se iz MKO odvaja biootpad koji se obrađuje i koristi za proizvodnju el. energije putem bioplinskog postrojenja. Sagledavajući MBO tehnologiju koja se koristi u sklopu obrade MKO na Kaštijunu mogu se procijeniti količine biootpada koje ulaze u sustav. Od 100% MKO koji dolazi na obradu u ŽCGO, oko 28% ispari (izgubi vodu), a oko 32% otpada (biootpada) koristi se za proizvodnju bioplina. U ŽCGO Kaštijun neće se odvoziti sav proizvedeni biorazgradivi otpad s područja Grada iz razloga što će se građani intenzivno poticati na kućno kompostiranje u vrtovima ili pomoću kućnih kompostera. Za potrebe procjene udjela biorazgradive komponente unutar MKO s područja Grada potrebno je kontinuirano izrađivati analize sastava MKO. Cilj 1.4: Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada U godini je na području Grada prikupljeno 4.119,11 t komunalnog otpada. Od te ukupne količine komunalnog otpada manje od 4%, odnosno 154 t, je odvojeno prikupljeno putem namjenskih spremnika. Prema tome, procjenjuje se kako je oko 96% proizvedenog komunalnog otpada odloženo na odlagalište otpada.

47 Strana 1533 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Usporedno s ciljevima gospodarenja otpadom RH potrebno je do godine smanjiti količinu odloženog otpada na području Grada na razinu od 1.246,71 t, odnosno na manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada u godini. Prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje godine zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađena odlagališta nakon 31. prosinca godine. Trend planiranog smanjenja odloženih količina proizvedenog komunalnog otpada dan je u nastavku. Slika 10. Grafički prikaz trenda planiranog smanjenja odloženih količina proizvedenog komunalnog otpada S obzirom na planirano funkcioniranje županijskog CGO Kaštijun u kojem se iz MKO izdvajaju materijali za oporabu, dio vode koja se nalazi u otpadu ispari, dio otpada koristi se za produkciju goriva iz otpada, a dio otpada se koristi za proizvodnja bioplina možemo zaključiti kako će se osim odvojeno prikupljenog otpada na području Grada, MKO dodatno sortirati u CGO. Obradom MKO u CGO Kaštijun procjenjuje se kako se od ukupne ulazne količine MKO trajno odloži tek 15% otpada. Iz tog razloga se u procjenama budućih količina komunalnog otpada s područja Grada koji je trajno odložen na odlagalištu otpada trebaju uzeti u obzir i one količine otpada koje su MBO tehnologijom odvojene od otpada namijenjenog odlaganju na CGO Kaštijun Gospodarenje građevnim otpadom Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog građevnog otpada Građevni otpad ima visoki potencijal za recikliranje i takvim gospodarenjem u cijelosti se čuvaju resursi. To je ujedno i način da se javnim, javno-privatnim i/ili privatnim ulaganjima direktno utječe na zapošljavanje na lokalnoj razini. Prosječna količina građevnog otpada koja se proizvodi po stanovniku je 940 kg/godišnje. Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji Grada, na području odlagališta otpada Jelenčići V i napuštenih eksploatacijskih površina mineralnih sirovina moguće je uređenje odlagališta građevinskog otpada i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, koji će se graditi

48 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1534 Broj 34 prema pravilima struke i u skladu s važećim propisima. Grad će u budućem razdoblju odrediti zonu na kojoj se planira uspostava reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Isto tako, potrebna je i uspostava i suradnja komunalnog redarstva s inspekcijskim službama kako bi se spriječilo nepravilno postupanje s građevnim otpadom od strane poduzetnike koji se bave gradnjom i uređenjem građevina. JLS može djelovati i putem svojih akata kako bi stimulirala/kontrolirala investitore i građevinske tvrtke na pravilno postupanje s građevnim otpadom Gospodarenje ostalim posebnim kategorijama otpada Cilj 2.2 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom Na području Grada prikuplja se papirnata i kartonska, plastična, staklena i metalna ambalaža kao sastavni dio otpadnog papira i kartona, plastike, stakla i metala. Za dostizanje ciljeva potrebno je konstantno vršiti edukacije građana o pravilnom odvajanju otpada, odnosno ambalaže, na zelenim otocima i u reciklažnom dvorištu, ali i vođenju evidencije o količinama otpadne ambalaže prikupljene s područja Grada. Kako bi se zadovoljili nacionalni ciljevi u gospodarenju otpadom potrebno je uložiti dodatne napore za postizanje zadanih postotaka odvojeno sakupljenog otpada iz MKO. Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada Na području Grada prikupljaju se otpadne gume i odbačena EE oprema kao posebne kategorije otpada putem otvorenih javnih spremnika, putem poziva korisnika usluge i putem akcija prikupljanja otpada. Potrebno je nastaviti ovakvu praksu prikupljanja i nakon što se uspostavi funkcionalno reciklažno dvorište kako bi se što više ubrzalo dostizanje ciljeva odvojenog prikupljanja otpada. Tekstilni otpad prikuplja se pomoću namjenskih spremnika za otpadni tekstil. Moguće je postavljanje novih spremnika za ovu vrstu otpada ukoliko se ukaže potreba za time. Otpadni tekstil moguće će biti predavati i u reciklažnom dvorištu nakon što se ono izgradi te u prodajnom prostoru prodavatelja tekstila sukladno zakonskim obvezama. Za navedene posebne kategorije otpada koje su se prikupljale na prostoru Grada (EE otpad, otpadne gume, tekstil) potrebno je izobrazno-informativnim aktivnostima utjecati na povećanje postotka odvojeno prikupljenih kategorija otpada, dok je za ostale posebne kategorije otpada potrebno ustrojiti funkcionalno reciklažno dvorište na kojem bi građani mogli, između ostalog, predavati i ostale posebne kategorije otpada. Za dostizanje ciljeva u gospodarenju otpadom koji se tiču odvojeno prikupljenog posebnih kategorija otpada potrebno je uložiti značajne napore u edukaciju građana.

49 Strana 1535 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna PODATCI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I POSTROJENJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 8.1. Postojeće stanje a.) Reciklažno dvorište Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Tretira se kao građevina za gospodarenje otpadom, te kao takvo mora biti predviđeno u prostornom planu i zahtjeva izradu tehničke dokumentacije za ishođenje potrebnih dozvola sukladno Zakonu o gradnji i drugim važećim propisima. JLS obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da, među ostalim, osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području jedinica lokalne samouprave. Pri odabiru lokacije reciklažnog dvorišta, JLS je dužna osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice. Trenutno komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin nema uspostavljeno funkcionalno reciklažno dvorište. Komunalna tvrtka upravlja mobilnim reciklažnim dvorištem na kojem građani mogu predavati otpad namijenjen predaji u reciklažnom dvorištu. b.) Kompostana i sortirnica Na području Grada ne postoje izgrađene građevine kompostane ni sortirnice otpada. c.) Odlagalište otpada Prikupljeni otpad s područja Grada odlaže se na odlagalištu otpada Jelenčići V kojim upravlja komunalna tvrtka Usluga d.o.o. Pazin. d.) CGO Na području Istarske županije za gospodarenje otpadom predviđen je CGO Kaštijun. Županijski Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun (CGO) projektiran je uzimajući u obzir zahtjeve važećih hrvatskih i EU propisa, vrste i količina otpada koje gravitiraju prema centru te aktivnostima koje se odvijaju na centru prije konačnog odlaganja. Na samom centru će se odvijati sljedeće aktivnosti: prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada; sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati, te sakupljanje i daljnja predaja opasnog otpada sakupljenog iz komunalnog otpada; sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe; energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada; odlaganje obrađenog otpada.

50 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1536 Broj 34 Očekuje se kako će navedeni CGO u godini krenuti s radom u potpunoj funkcionalnosti. Tvrtka Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom osnovana je 31. siječnja godine potpisivanjem Društvenog ugovora o osnivanju trgovačkog Društva. Osnivači Društva su Grad Pula sa učešćem 51% i Istarska županija sa učešćem 49%. Osnovni zadatak društva je izgradnja i upravljanje županijskim centrom za gospodarenje otpadom kao okosnice u uspostavi sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji. CGO Kaštijun sastoji se iz više tehničko tehnoloških cjelina, te se općenito može podijeliti na tri različite cjeline: Ulazno izlaznu zonu Radnu zonu Prostor za odlaganje Slika 11. Zona za odlaganje otpada ŽCGO Kaštijun Otpad će se iz pretovarnih stanica u CGO Kaštijun" dopremati specijalnim kamionima sa zatvorenim kontejnerima. Istovar će se vršiti direktno kroz vrata hale u MBO postrojenje (prihvatnu jamu) čime se onemogućava doticaj otpada s okolinom. Vrata hale se otvaraju i zatvaraju velikom brzinom i na taj se način sprječava eventualni izlazak neugodnih mirisa. Iznad vrata su postavljeni tzv. topovi vodene magle koji dodatno sprečavaju eventualni izlazak neugodnih mirisa, muha i sl. Prihvatna jama ostatnog komunalnog otpada je u podtlaku, odnosno zrak se konstantno odsisava kroz perforirani pod prihvatne jame, tako da su na taj način eventualni neugodni mirisi konstantno pod kontrolom. Zrak koji se odsisava kroz pod prihvatne jame sistemom kanala se upućuje u biofilter - sustav za pročišćavanje zraka. Primljeni otpad se najprije obrađuje u postrojenju za mehaničko biološku obradu. Biološkim procesima se iz otpada izdvaja voda, zatim se mehaničkom obradom odvajaju obnovljive sirovine (metali) koje odlaze na recikliranje. Izdvaja se i goriva frakcija odnosno gorivo iz otpada (GIO) ili Solid Derived Fuel (SRF).

51 Strana 1537 Broj 34 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 22. rujna Slika 12. Shema postrojenja mehaničko biološke obrade u CGO Kaštijun Slika 13. Prikaz koncepta MBO Biološka obrada, odnosno, biosušenje je locirano u istoj hali kao i prostor za prihvat otpada. Ciljevi biosušenja su: stabilizacija i higijenizacija organske tvari uklanjanje vode povećanje ogrjevne vrijednosti otpada. Postrojenje za biosušenje koristi 12 bioreaktora. To je u načelu "kompostiranje" s računalnom kontrolom i pojačanim prozračivanjem. Proces nije zamišljen kao tradicionalni proces kompostiranja u kojem čim veća količina organskog materijala mora biti biološki razgrađena. Cilj je ukloniti što je moguće više vode iz otpada u što kraćem vremenu čemu pridonosi toplina oslobođena aerobnom biorazgradnjom. To znači da biološka toplina proizvedena ovim procesom služi za uklanjanje vlage iz materije koristeći sustav ventilacije u biorektorima. Glavni su razlozi za isušivanje otpada sljedeći:

52 Petak, 22. rujna SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 1538 Broj 34 smanjenje udjela vode u materijalu (sušenje) razgradnja bioloških komponenti za korištenje dobivene energije suhi otpad s minimalnim udjelom organskih tvari biološki je stabilan toplinska vrijednost suhog otpada znatno je veća od one vlažnog otpada samo suhi otpad može biti učinkovito odvojen u različite frakcije recikliranog materijala. Dio otpada (biorazgradiva frakcija) se nakon mehaničko biološke obrade, odlaže na bioreaktorsko odlagalište gdje se prirodnim procesom, uz dovod vode i bez prisustva kisika, razgrađuje i stvara bioplin. Iz dobivenog bioplina proizvodi se električna energija. Slika 14. Shematski prikaz bioreaktorskog odlagališta otpada Za jedno polje bioreaktorskog odlagališta vijek iskorištavanja je od 5 do 7 godina, pri čemu se u kontroliranim uvjetima crpi bioplin kao alternativni izvor energije. Tijekom 5 do 7 godina, a uslijed navedenog anaerobnog procesa, volumen obrađenog otpada u bioreaktorskom odlagalištu dodatno se znatno smanjuje. Nova odlagališta biti će zaštićena propisanim zaštitnim slojevima kako bi se zemlja, podzemne vode i okoliš u potpunosti zaštitili. Mehaničkom biološkom obradom otpada s bioreaktorskim odlagalištem, u završnoj fazi, ostane svega 9% od ukupno proizvedenog otpada koji trajno ostaje na lokaciji odlagališta Planirane građevine Građevine za gospodarenje otpadom na području Grada planirane su prostornoplanskom dokumentacijom Grada te su opisane u nastavku. Prostorno planskom dokumentacijom Grada (PPU Grada SN br. 19/02, 25/02, 26/09, 2/10 pročišćeni tekst, 21/14, 24/15 i 33/15 pročišćeni tekst) člankom 96. uređeno je postupanje s otpadom na području grada: