PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA PLOČA ZA RAZDOBLJE GODINE Naručitelj: Grad Ploče Trg kralja Tomislava Ploče Izradila: Matea Pirje

Транскрипт

1 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA PLOČA ZA RAZDOBLJE GODINE Naručitelj: Grad Ploče Trg kralja Tomislava Ploče Izradila: Matea Pirjevac, mag.oecol. Komunalno održavanje doo Trg kralja Tomislava Ploče U Pločama, studeni 2017.

2 Sadržaj: POPIS KRATICA...5 KLJUČNI POJMOVI UVOD ZAKONSKI OKVIRI GOSPODARENJA OTPADOM GOSPODARENJE OTPADOM NA LOKALNOJ RAZINI OBAVEZE GRADA PLOČA ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA PLOČA, UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA OSNOVNI PODACI O GRADU PLOČAMA Položaj Stanovništvo Gospodarstvo grada ploča PODACI O DAVATELJU USLUGE KOMUNALNOM ODRŽAVANJU D.O.O NAČIN SAKUPLJANJA I OBRADE OTPADA NA PODRUČJU GRADA PLOČA Sakupljanje i prijevoz miješanog komunalnog otpada (MKO) Sakupljanje glomaznog otpada (GO) Zbrinjavanje otpada na odlagalištu Lovornik Prikupljanje i obrada korisnog otpada (papir,plastika,staklo) Zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest PROVEDBA IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI OCJENA STANJA I POTREBA OSTVARIVANJE CILJEVA PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA SASTAV MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA OBRADA I ODLAGANJE OTPADA Odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada Obrada korisnog otpada OSTVARIVANJE CILJEVA

3 4. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENOG ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM, OPREMI I KOMUNALNIM VOZILIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM POSTOJEĆE GRAĐEVINE Odlagalište Lovornik Kazeta za zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest Privremeno skladište korisnog otpada Plobest PODACI O PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Reciklažno dvorište Ploče Sortirnica otpada Ploče Kompostana Lovornik Reciklažno dvorište za građevinski otpad ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM OPREMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Posude na terenu Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada Komunalna vozila i ostala vozila PODACI O LOKACIJAMA ONEČIŠĆENIM OTPADOM I NJIHOVOM UKLANJANJU Lokacije divljih odlagališta na području Grada Ploča Uspostava evidencije i kontrole lokacija onečišćenih otpadom MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA Mjere sprječavanja nastanka otpada Mjere za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada za 5 % u odnosu na ukupno proizvedenu količinu komunalnog otpada u godini Mjere definirane Planom sprječavanja nastanka otpada RH Mjere za ostvarenje cilja 5. Provođenje edukativno-informativnih aktivnosti: Akcije prikupljanja otpada OPĆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM, OPASNIM OTPADOM I POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA Mjere za ostvarenje cilja 1.4. Odložiti na odlagalištu manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada Naknada za odlaganje komunalnog otpada Mjere za ostvarenje cilja 4. Sanirati lokacije onečišćene otpadom Mjere za ostvarenje cilja 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom Mjere za ostvarenje cilja 2.1. Odvojeno prikupiti 75 % građevnog otpada Naknada za odlaganje građevnog otpada

4 6.5. Mjere za ostvarenje cilja 2.2. Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalažom Mjere za ostvarenje Cilja 2.3. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom Mjere za ostvarenje Cilja 2.4. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada Otpad koji sadrži azbest Ostale posebne kategorije otpada Mjere za ostvarenje cilja 3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA Mjere potrebne za pružanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada Mjere potrebne za ostvarenje cilja odvojenog prikupljanja 40 % biootpada iz komunalnog otpada Poticajna naknada za smanjenje količine MKO MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA I PLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA Mjere potrebne za ostvarenje cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60 % komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad, glomazni otpad...) POPIS PROJEKATA VAŽNIH ZA PROVEDBU PLANA ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA VAŽNIH ZA PROVEDBU PLANA Organizacijski aspekti Izvori i visina financijskih sredstava važnih za provedbu Plana ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJA PLANA ZAKLJUČAK

5 POPIS KRATICA BO Biorazgradivi otpad CGO Centri za gospodarenje otpadom CS Civilni sektor DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija EE Električni i elektronički uređaji i oprema EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GO Glomazni otpad HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu JLS Jedinice lokalne samouprave JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave KBO Ključni broj otpada KO Komunalni otpad MBO Mehaničko-biološka obrada MKO Miješani komunalni otpad MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike NN Narodne novine OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija PGORH Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ( ) PKO Posebne kategorije otpada PU Privatna ulaganja RH Republika Hrvatska RD Reciklažno dvorište ROO Registar onečišćivača okoliša ZOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom KLJUČNI POJMOVI AMBALAŽNI OTPAD otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke; BIOLOŠKI RAZGRADIVI OTPAD - otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom BIOOTPAD biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda; BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad; 5

6 CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada; DIVLJE ODLAGALIŠTE je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. DJELATNOST SAKUPLJANJA OTPADA uključuje postupke sakupljanja otpada i interventnog sakupljanja otpada i postupak sakupljanja otpada u reciklažno dvorište; DJELATNOST ZBRINJAVANJA OTPADA uključuje postupke obrade ili odlaganja otpada; GLOMAZNI (KRUPNI) KOMUNALNI OTPAD predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada; GOSPODARENJE OTPADOM djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik; GRAĐEVNI OTPAD otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao; GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada. INERTNI OTPAD otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama; KAKVOĆA OKOLIŠA stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima; KOMUNALNI OTPAD otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva; MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) NEOPASNI OTPAD otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava OBRADA OTPADA postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja; 6

7 ODLAGALIŠTE OTPADA građevina namijenjena odlaganja otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje; odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine); iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada; ODRŽIVI RAZVOJ podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe; ODVOJENO SAKUPLJANJE sakupljanje otpada tako da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada; OKOLIŠ prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; ONEČIŠĆAVANJE OKOLIŠA promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš; ONEČIŠĆIVAČ svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša; OPASNI OTPAD otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava (eksplozivno, oksidirajuće, jako zapaljivo, nadražujuće, opasno, toksično, kancerogeno, nagrizajuće, zarazno, itd.) OPORABA OTPADA svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu npr. korištenje otpada kao goriva ili drugog načina dobivanja energije, recikliranje, ponovna prerada otpadnih ulja; OTPAD svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su skupljanje prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa; PONOVNA UPOTREBA svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni; POSTUPCI GOSPODARENJA OTPADOM sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada; PRIMARNA RECIKLAŽA odvojeno sakupljanje na mjestu nastanka otpada 7

8 PRIPREMA ZA PONOVNU UPOTREBU postupci oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade; PROBLEMATIČNI OTPAD je opasni otpad iz podgrupe Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada; RECIKLAŽNO DVORIŠTE nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada; RECIKLIRANJE svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje; SAKUPLJANJE OTPADA prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu; SAKUPLJAČ OTPADA pravna ili fizička osoba koja sakuplja, razvrstava ili prevozi otpad. SKLADIŠTENJE OTPADA privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana; SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA - mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima; ŠTETNA TVAR tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva; ŠTETA U OKOLIŠU oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja; UPRAVNO TIJELO upravno tijelo jedinice lokalne samouprave općine, grada i upravo tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave županije nadležno za poslove zaštite okoliša; ZAHVAT U OKOLIŠU svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno djelovati na okoliš; 8

9 1. UVOD Provođenje kvalitetnog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša, ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je također jedno od najproblematičnijih područja koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu EU. Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik. Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: 1. rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, 2. pojava neugode uzrokovane bukom i/ili mirisom, 3. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih vrijednosti koje su od posebnog interesa, 4. nastajanje eksplozije i požara Gospodarenjem se mora osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, organizirano skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv način. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja otpadom'' koji se izrađuje s obzirom na područja primjene (država, županija, grad/općina) te isti moraju biti hijerarhijski usklađeni. U siječnju godine, donesen je novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 3/17) (u nastavku: PGORH), što je temeljni dokument po kojem je usklađen Plan gospodarenja otpadom Grada Ploča (u nastavku Plan) za razdoblje , a donesen je na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Kako bi se uspostavio kvalitetan i održiv cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na razini države, koji poštuje sva načela zaštite okoliša i cirkularne ekonomije te ispunili ciljevi zadani PGORH, sustav se treba uspostaviti na lokalnoj razini. Svaki grad ili općina su individualne jedinice s posebnim uvjetima koji određuju uspostavu sustava i načina gospodarenja otpadom na njihovom području. Da bi sustav funkcionirao na lokalnoj razini, potrebna je izrazita suradnja vodstva jedinice lokalne samouprave i županije s komunalnim poduzećima, stručnjacima iz interesnog područja, i najbitnije, lokalnog stanovništva. Područje primjene ovog Plana je grad Ploče u svojim administrativnim granicama. Plan Grada Ploča ima odgovarajuću ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Grada, a u skladu s obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih 9

10 direktiva, te donesenih državnih i lokalnih planskih dokumenata. Plan se donosi za razdoblje godine ZAKONSKI OKVIRI GOSPODARENJA OTPADOM Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) pravna je osnova za donošenje Plana gospodarenja otpadom Grada Ploča i on propisuje sljedeće: Plan gospodarenja otpadom donosi Predstavničko tijelo JLS, u ovom slučaju Gradsko vijeće za razdoblje od 6 godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi, i o tome izvještava HAOP Grad Ploče dužno je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša Plan gospodarenja otpadom Grada Ploča objavljuje se u službenom glasilu Grada Ploča Nacrt plana gospodarenja otpadom Grada Ploča objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti Osim ZOGO-om, ovaj Plan definiran je i usklađen s ostalim zakonodavnim i planskim dokumentima važnim za područje gospodarenja otpadom: STRATEŠKO PLANSKI DOKUMENTI: Nacionalna strategija zaštite okoliša ( Narodne novine, 46/02) Nacionalni plan djelovanja za okoliš ( Narodne novine, 46/02) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 130/05) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske ( Narodne novine, 30/09) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje godine ( Narodne novine, br. 3/17) Odluka o implementaciji Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje OPĆI PROPISI ZA PODRUČJE OTPADA: Zakon o održivom gospodarenju otpadom ( Narodne novine, broj 94/13, 73/17) Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom ( Narodne novine, broj 50/17) Pravilnik o katalogu otpada ( Narodne novine 90/15) Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN23/14, 51/14, 121/15 132/15) Pravilnik o termičkoj obradi otpada (NN 75/16) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15 ) 10

11 Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, NN 109/12 ) Naputak o glomaznom otpadu (NN 79/15) PROPISI ZA POSEBNE KATEGORIJE OTPADA: Odluka o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima (NN 97/15) Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži ( NN 88/15 ) Pravilnik o izmjeni Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 78/16) Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) Odluka o područjima sakupljanja neopasne otpadne ambalaže (NN 88/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11, 86/13, 113/2016) Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe (NN 64/06, 36/07 ) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15 ) Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ( NN 125/15,NN 90/16 ) Uredba o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 112/15) Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15) Pravilnik građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08) Odluka o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera radi unapređenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11) Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15) Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom ( NN 42/14, 48/14, NN 107/14, NN 139/14) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje Titan-dioksida (NN 117/14) Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 103/14) Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom (NN 99/15) Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) 11

12 OSTALI PROPISI VAŽNI ZA GOSPODARENJE OTPADOM: Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, NN 78/15 ) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 71/04) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04) Zakon o kemikalijama (NN 18/13 ) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00) Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN 119/15) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 3/16) Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (NN 125/14) Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (NN 44/08) KOMUNALNO GOSPODARSTVO: Zakon o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine, broj 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09) Naputak o načinu izračuna naknade gospodarenja komunalnim otpadom ( Narodne novine, broj 129/11, 137/11) OSTALO: - Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ( Narodne novine, broj 107/03) - Zakon o prostornom uređenju ( Narodne novine, broj 153/13) 12

13 1.2. GOSPODARENJE OTPADOM NA LOKALNOJ RAZINI OBAVEZE GRADA PLOČA JAVNA USLUGA PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA JLS dužna je osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom transparentnost rada. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada (u nastavku: Odluka) (čl. 30. st. 7. ZOGO) koja sadrži: - kriterij obračuna količine otpada, - standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, - najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, - obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu, - područje pružanja javne usluge, - odredbe propisane uredbom o načinu gospodarenja komunalnim otpadom, - opće uvjete ugovora s korisnicima. Osim ovih odredbi, Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/2017) propisano je da Odluka mora sadržavati sljedeće: - popis adresa reciklažnih dvorišta i naselja na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište kad je Zakonom propisana obveza uspostave reciklažnog dvorišta - odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom - odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.) - odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada - odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge - odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge - odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge - način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima - način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima - odredbe o ugovornoj kazni. Odluka može sadržavati: - kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu - odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada - odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge 13

14 - odredbe o količini krupnog (glomaznog) otpada (u daljnjem tekstu: glomazni otpad) koji se preuzima u okviru javne usluge - način obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom. PROGRAM GRADNJE GRAĐEVINA Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u obvezi je donijeti program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, a koji je sastavni dio programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se donosi sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13 i 153/13). Program gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom dostavlja se Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP), a sadrži osobito: - opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekata gradnje građevina za gospodarenje otpadom, - iskaz financijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora financiranja. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o izvršenju navedenoga programa podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka, tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga u HAOP. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA, PLASTIKE I TEKSTILA TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA Sukladno ZOGO-u, JLS obvezna je izvršavati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog otpada tako da osigura: - funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području, - postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini, - obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i - uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge. U pogledu obveze osiguravanja odvojenog prikupljanja otpada, ZOGO utvrđuje obvezu da se otpad koji se smatra posebnom kategorijom mora odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu s propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. 14

15 SPRJEČAVANJE ODBACIVANJA OTPADA NA NAČIN SUPROTAN ZOGO-u TE UKLANJANJE TAKO ODBAČENOG OTPADA Jedinica lokalne samouprave mora osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ZOGO te uklanjanje tako odbačenog otpada. Sukladno članku 36. ZOGO-a mjere za provedbu uključuju: - uspostavljanje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu, - uspostavljanje sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada, - provođenje redovnog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada. PROVEDBA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH PGORH predstavlja strateški planski dokument najviše razine koji određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom određuje mjere za unaprjeđivanje postupaka gospodarenja otpadom u svrhu ispunjenja ciljeva određenih u samom planu. Po donošenju PGORH, JLS su dužne, u okvirima svojih ovlasti, organizirati provedbu mjera propisanih PGORH. O provedenim mjerama, JLS dostavlja godišnje izvješće JP(R)S do 31. ožujka, tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, te ga objavljuje u svom službenom glasilu. U tom kontekstu, ciljevi Plana koji se moraju dostići do godine, a koje je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati/sudjelovati, navedeni su u nastavku: 15

16 Tablica 1. Ciljevi za gospodarenje otpadom, koje je potrebno postići do godine u odnosu na godinu (izvor: PGORH ) RH je usvojila PGO u siječnju 2017., a u svibnju iste godine donosi Odluku o implementaciji Plana gospodarenja RH za razdoblje Odlukom se gospodarenje otpadom sukladno Zakonu stavlja kao prioritet od nacionalnog interesa, te se dodatno razrađuju potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih Planom. Tako će se osigurati lakša i brža provedba i praćenje Plana kako na regionalnoj i nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te omogućiti bolja iskorištenost EU sredstava osiguranih za provođenje mjera gospodarenja otpadom. U tablici 2. izdvojene su mjere čiji su nositelj ili su-nositelj JLS. Tablica 2. Mjere implementacije PGORH namijenjene JLS-e BR. mjere Mjera Nositelj Uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove gospodarenja otpadom JLS-a Razmjena znanja o sprječavanju nastanka otpada Razmjena znanja o zelenoj i održivoj gradnji 16 Sunositelj Izvor financiranja Rok provedbe (kvartal/god ina) JLS JP(R)S JLS 4/2018. MZOE JLS/CS 4/2019. MZOE JLS/CS 4/2019.

17 Provedba projekata ponovne uporabe Uspostava centara za ponovnu uporabu Razvijanje sustava kućnog kompostiranja Priprema projektne dokumentacije za postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira, kartona, metala, stakla, plastike i dr. (sortirnica) Izmjene i dopune prostornih planova Unaprjeđenje sustava odvojenog prikupljanja suhih reciklata u Dubrovačkoneretvanskoj županiji Priprema projektne dokumentacije za reciklažna dvorišta Izgradnja reciklažnih dvorišta Primjena naplate prikupljanja i obrade miješanog i biorazgradivog otpada po količini Priprema projekata za postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada Izmjene i dopune prostornih planova JLS/CS/PU JLS/CS/PU JLS JLS MZOE/M GPO MZOE/M GPO FZOEU JP(R)S JLS/CS/EU/P U JLS/CS/EU/P U JLS/FZOEU/E U JLS/FZOEU/E U/PU 4/ / / /2019. JP(R)S JLS JP(R)S 4/2018. JLS JP(R)S/MZ OE JLS/FZOEU/E U/PU 4/2019. JLS JLS/EU 4/2018. JLS JLS/EU 4/2019. JLS 4/2017. JP(R)S/JLS JLS/MZOE JLS/EU 4/2019. JP(R)S JLS JP(R)S 4./ Izgradnja postrojenja i nabavka opreme i vozila za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada JLS JP(R)S/MZ OE JLS/FZOEU/E U 4/ Praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu Izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad JLS JP(R)S/JLS/ PU Upravitelj odlagališt a JLS 4/2022. JP(R)S/JLS/P U 4/

18 Izgradnja građevina i uređaja za obradu mulja M Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog dijela sustava gospodarenja otpadom u RH M Izrada Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama M Izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest Izrada Plana zatvaranja odlagališta neopasnog otpada M 4.2 Sanacija odlagališta neopasnog otpada M 4.3. Identifikacija novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom Sanacija lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš M 5.1. Izrada Programa izobraznoinformativnih aktivnosti Izrada Plana izobrazbe svih sudionika uključenih u nadzor gospodarenja otpadom JLS/Isporu čitelj vodnih usluga/hv MZOE/M MMPI/MP JLS/JP(R)S JLS JP(R)S MZOE/M POLJ HAOP JP(R)S JLS/MZOE /HAOP JLS (isporučitelj vodne usluge MZOE/JP(R)S /JLS/EU HAOP/FZOEU /EU JP(R)S / FZOEU MZOE/FZOE U/EU 4/ / / / /2017. JLS 4/2022. JLS JLS/FZOEU/E U JLS JLS 4/2020. JLS JLS 2/2020. MZOE JP(R)S/JLS MZOE 4/

19 Jedini način ostvarivanja ciljeva koji su navedeni u PGORH, je da JLS-e ispune svoje zakonske obaveze i provedu sve potrebne mjere koje su prilagođene njihovim potrebama i uvjetima na njihovom području. PROVOĐENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI NA SVOM PODRUČJU JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnju provedbu izobraznoinformativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio. OSIGURATI MOGUĆNOST PROVEDBE AKCIJA PRIKUPLJANJA OTPADA Pravna i fizička osoba obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadržaja ako je ishodila suglasnost nadležnog upravnog odjela JLS. Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti Izvješće o provedenim akcijama na svojem području u HAOP do 31. ožujka, tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. 19

20 2. ANALIZA I OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU GRADA PLOČA, UKLJUČUJUĆI OSTVARIVANJE CILJEVA 2.1. OSNOVNI PODACI O GRADU PLOČAMA Položaj Grad Ploče je smješten na 43 02' N i 17 26' E u Republici Hrvatskoj, u njenoj najjužnijoj, Dubrovačko - neretvanskoj županiji. To je prostor nekoliko kilometara zapadno od ušća rijeke Neretve, na dodiru ravnica njene delte i brdovitim krškim predjelima. Najvažnija karakteristika položaja Ploča jest, da se nalaze na ishodištu višestoljetnog prirodnog puta dolinom rijeke Neretve, koja povezuje središnje prostore susjedne Republike Bosne i Hercegovine s Jadranskim morem, kao i to da su smještene na približno polovici udaljenosti između Splita i Dubrovnika na važnom prometnom putu duž jadranske obale. Slika 1. Prostorni smještaj Grada Ploča u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Područjem grada Ploča prolaze trase autoceste A1, i državnih cesta D8, D413 i D513 od kojih se odvajaju županijske ceste Ž6208, Ž6209, Ž6216 i Ž6217 te lokalne ceste koje povezuju pojedina naselja. Tu je i magistralna pomoćna željeznička pruga Sarajevo-Ploče te luka "Ploče" kao najvažniji prometni i gospodarski sadržaj na području Grada. Relativno ujednačena rasprostranjenost stanovništva te dobra međusobna povezanost naselja, kao i prirodno pogodan smještaj Grada Ploča, prostorno su vrlo značajni za uravnotežen razvoj i oživljavanje ovog prostora. Područje Grada Ploča graniči i dobro je povezano s Gradom Opuzenom te općinama Pojezerje i Kula Norinska na kopnu, kao i s općinama Trpanj i Orebić na moru. S općinama Slivno i Janjina ima samo dodirnu točku na moru. Područje Grada Ploča također graniči i dobro je povezano i s Gradom Vrgorcem te Općinom Gradac koji su u sastavu Splitsko- dalmatinske županije. Značaj Grada Ploča daleko nadmašuje županijske granice svojim položajem i razvitkom južno-dalmatinske luke te poljoprivrednom proizvodnjom u dolini Neretve. Posebnost Grada naglašava prirodni krajobraz Neretvanske doline, Baćinskih jezera i krškog zaleđa. 20

21 Stanovništvo U sastavu Grada Ploča je sljedećih 9 naselja: Baćina, Banja, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Staševica i Šarić Struga. Grad Ploče ima površinu 128,94 km² odnosno 7,23% površine Županije. To je površina kopna, a površina mora Grada Ploča iznosi 57,20 km 2 (0,61% površine mora cijele Županije). Gradu Ploče pripada 1,67% ukupne površine Dubrovačkoneretvanske županije. Prema popisu godine u Gradu je obitavalo stanovnika, odnosno 700 stanovnika manje nego godine stanovnika godine živjelo je u 3381 kućanstvu, što znači da je veličina prosječnog kućanstva iznosila 3 člana. Od toga su 2624 kućanstva bila obiteljska, a 757 neobiteljska. Od obiteljskih kućanstava najviše je bilo dvočlanih (786). Za organizaciju sustava sakupljanja otpada na kućnom pragu najbitniji su podaci o kućanstvima. U tablicama i 5. prikazani su podaci vezani za kućanstva Grada Ploča iz Popisa stanovništva Tablica 3. Broj stanovnika i kućanstava po naseljima* Naselje Broj stanovnika Broj kućanstava Prosječan broj članova u kućanstvu Baćina ,67 Banja ,79 Komin ,02 P. Blato ,24 Rogotin ,71 Š. Struga ,09 Staševica ,73 Plina Jezero ,14 Ploče ,00 Ukupno ,02 KUĆANSTVA PLOČE Tablica 4. Kućanstva Ploče Stanovi ukupno 4309 Stanovi za stalno stanovanje 4119 Nastanjeni 3256 Privremeno nenastanjeni 700 Napušteni 163 Tablica 5. Prikaz kućanstava s obzirom na broj članova Ukupno privatnih kućanstava član člana člana člana članova članova članova 58 8 članova 19 9 članova članova 5 11 i više 4 21

22 Gospodarstvo grada Ploča Gospodarstvo i proizvodni otpad su ključan dio uspostave sustava održivog gospodarenja otpadom. Da bi se procijenio udio proizvodnog otpada u nastavku je napravljena analiza stanja gospodarstva na području Grada Ploča. Na području Grada Ploča djeluje više poslovnih subjekata, od kojih svaki na svoj način doprinosi razvoju gospodarstva. Osim poslovnih subjekata koji su registrirani u Gradu Pločama, prisutni su i drugi poslovni subjekti koji nemaju sjedište na ovom području. Socioekonomska struktura stanovništva (struktura prema zaposlenosti) za godinu ukazala je kako je u Gradu Pločama najviše zaposlenih u djelatnostima tercijarnog ili uslužnog (48,14 %) i kvartarnog sektora (33,64 %). Prema broju zaposlenih slijede djelatnosti sekundarnog (15,67 %) i primarnog sektora (2,55 %). Prema NKD klasifikaciji djelatnosti iz godine na području Grada Ploča najviše su koncentracije u trgovini na veliko i na malo te popravku motornih vozila i motocikala (32 trgovačka društva godine) i prijevozu i skladištenju (25 trgovačkih društava). Ostali sektori uključuju poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (9), prerađivačku industriju (13), opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (2), opskrbu vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2), građevinarstvo (16), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9), informacije i komunikacije (3), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1), poslovanje nekretninama (2), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (3), Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (1), obrazovanje (1), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2) te ostale uslužne djelatnosti (3). Tablica 6. Tablica zastupljenih djelatnosti prema NKD klasifikaciji na području Grada Ploča Prosječan broj Djelatnost Broj poduzetnika zaposlenih na bazi sati rada Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 7 Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 2 0 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 9 16 Informacije i komunikacije 3 10 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 9 Poslovanje nekretninama 2 0 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3 40 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

23 Obrazovanje 1 1 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 2 7 Ostale uslužne djelatnosti 3 4 Prema podacima na dan 12. rujna godine napravljena je analiza obrtništva na području Grada Ploča prema NKD klasifikaciji djelatnosti iz godine. Utvrđeno je da je od 166 obrta najveći broj njih kao pretežitu djelatnost registrirao djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (35) od čega se najveći dio obrta odnosi na djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (34). Prema području djelatnosti drugo mjesto po brojnosti obrta zauzimaju oni obrti koji su registrirani za djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala (28). Najveći broj obrtnika u ovoj kategoriji kao pretežitu djelatnost registrirao je Trgovinu na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (23). Osim trgovine i ugostiteljstva prema kategoriji djelatnosti obrta analiziranog područja potrebno je izdvojiti i poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo s 20 registriranih obrta te građevinarstvo s 20 obrta. Ostale djelatnosti odnose se na prerađivačku industriju (15), ostale uslužne djelatnosti (14), prijevoz i skladištenje (12), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (9), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (7), informacije i komunikacije (4), poslovanje nekretninama (1) i umjetnost, zabavu i rekreaciju (1). Područje Grada Ploča ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju u 1000 PG-ova. Uz voćarstvo, velik dio zauzimaju i vinogradi te oranice na kojima se uzgajaju razne povrtne kulture. U poljoprivrednoj proizvodnji ključno je voćarstvo, prvenstveno uzgoj citrusa (pretežito mandarina), smokava i maslina. Turizam na području Ploča tek je u razvitku i još uvijek ne predstavlja neku značajniju granu gospodarstva. Osim jednog hotela u naselju Ploče kapaciteta 80 ležaja, na predmetnom području nema značajnih turističkih objekata i boravak turista se u najvećoj mjeri odvija u privatnom smještaju. Prema podacima Turističke zajednice Grada Ploča u godini na području Grada Ploča bilo je ukupno noćenja, od čega je broj posjetitelja smještenih u hotelima bio 2563, dok je za godinu evidentirano ukupno noćenja turista, od čega je 1793 smješteno u hotelima. Glavnina noćenja odnosi se na boravak u privatnom smještaju s dominantnim udjelom gostiju u nekomercijalnom turističkom prometu koji čine cca 50 % ukupnog broja noćenja. U Tablici 7. Prikazane su vrste objekata i broj smještajnih jedinica u Gradu Pločama, što je isto važan podatak za djelatnost sakupljanja otpada. Tablica 7. Vrsta objekata i broj smještajnih jedinica na području Grada Ploča Vrsta objekta g g g. O SJ KR O SJ KR O SJ KR Hoteli Domaćinstvo Ostalo i kampovi Ukupno O broj objekata, SJ broj smještajnih jedinica, KR broj kreveta Izvor: Turistička zajednica Grada Ploča 23

24 Budući da se do sada od gospodarskih subjekata na području Grada Ploča, odvozio samo miješani komunalni otpad, ne postoje podaci o vrstama i količinama proizvodnog otpada u Pločama. Slika 3. prikazuje udjele pojedinih sektora u proizvodnji otpada na temelju podataka na nacionalnoj razini. Najviše otpada nastaje u kućanstvima, a građevinarstvo je drugi najveći proizvođač otpada. Taj otpad je najviše zemlja i kamenje od iskopa, zatim mineralni građevni otpad, te željezni i neželjezni metali. U Pločama postoji 16 građevinskih tvrtki, a trenutno ne postoji rješenje za zbrinjavanje građevnog otpada. Građevni otpad je često odložen na divljim odlagalištima, koja se uredno saniraju na području Grada. Idući najveći proizvođač otpada je uslužni sektor. Uslužni sektor čini skoro 50 % gospodarstva Grada Ploča, što znači da je najviše proizvodnog otpada na području Grada upravo iz ovog sektora. Vrste otpada koje možemo naći u ovom sektoru su biootpad, papir i karton, mineralni građevni otad, otpadne gume, staklo i plastika te posebne kategorije otpada (ambalažni, otpadna ulja, baterije), kao i medicinski otpad. Prerađivačkom industrijom, na području Ploča bavi se 13 subjekata, a taj sektor proizvodi otprilike 13 % otpada. Količina otpada koji nastaje iz poljoprivrede je zanemariva, jer se najveći dio tog otpada kao biomasa odlaže u šumi ili na poljima, a dio se koristi u poljoprivredi kao gnojivo ili za prehranu stoke. Slika 2. Udjeli pojedinih sektora u ukupno proizvedenom otpadu u godini (izvor: AZO) 24

25 2.2. PODACI O DAVATELJU USLUGE KOMUNALNOM ODRŽAVANJU D.O.O. Komunalno održavanje je društvo s ograničenom odgovornošću za komunalne djelatnosti, OIB: , sa sjedištem na adresi Trg kralja Tomislava 7 u Pločama. Društvo je osnovano s registracijskim brojem , u Trgovačkom sudu u Splitu. Glavna djelatnost društva, prema NKD klasifikaciji je Sakupljanje neopasnog otpada. Društvo je u potpunosti u vlasništvu Grada Ploča. Tvrtka trenutno u svojoj strukturi ima 62 zaposlenih, a osnovne djelatnosti tvrtke su prikupljanje i odlaganje otpada s područja Grada Ploča i Općine Gradac, održavanje javnih i zelenih površina, održavanje i izgradnja javne rasvjete i održavanje gradskih groblja. Radna jedinica Sakupljanje i odlaganje otpada upravlja sustavom sakupljanja i gospodarenja komunalnim otpadom, te odlagalištem Lovornik. U ovom trenutku radna jedinica raspolaže adekvatnim sustavom transportnih jedinica za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagališta, a koji je prilagođen uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih spremnika i kontejnera na javnim površinama. Isti omogućava da se sakupljeni otpad transportira na siguran način do odlagališta Lovornik. Radna jedinica obavlja poslove sakupljanja i odlaganja miješanog komunalnog i glomaznog otpada s područja Grada Ploča i Općine Gradac, odlaganja miješanog komunalnog otpada s područja Općine Slivno, sakupljanja, sortiranja i skladištenja odvojeno prikupljenog otpada (papir, staklo, plastika) s područja Grada Ploča i Općine Gradac i odlaganja građevnog otpada koji sadrži azbest na posebno izgrađenu kazetu za azbestni otpad koji se dovozi s područja cijele Hrvatske. Ove poslove obavlja 18 radnika, od kojih je 1 voditelj, 1 viša samostalna referentica za gospodarenje otpadom, 1 radnik na gradskom deponiju, 7 vozača te 8 radnika na utovaru za otpad. Komunalno održavanje je upisano u Očevidnik prijevoznika otpada pod brojem PRV-327. Glavna građevina kojom upravlja Komunalno održavanje je odlagalište Lovornik, čija se sanacija, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zaustavila zbog nemogućnosti ishođenja potvrde na glavni projekt sanacije. Budući da je sanacija stopirana, odlagalište nije imalo uvjete za ishođenje okolišne dozvole, a samim tim ni dozvole za gospodarenje otpadom. Imovinsko-pravni odnosi su riješeni u listopadu i izvršena je uknjižba zemljišta te se hitno pokrenuo ponovno postupak sanacije. Jedno od glavnih ciljeva Plana je žurno ishođenje potrebnih dozvola. 25

26 2.3. NAČIN SAKUPLJANJA I OBRADE OTPADA NA PODRUČJU GRADA PLOČA Na području Grada Ploča organizirano se prikuplja miješani komunalni otpad (MKO), putem spremnika od 1100 L i 5 m 3 postavljenih na javnim površinama, glomazni otpad (GO), koji se prikuplja po zahtjevu korisnika ili putem spremnika na javnim površinama, i papir, staklo i plastika iz komunalnog otpada putem zelenih otoka. Također se prikuplja proizvodni otpad sličan komunalnom otpadu od gospodarskih subjekata na području Grada. Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na području Grada Ploča, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o tehničkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva Komunalno održavanje d.o.o. koji se bavi prikupljanjem, odvozom i zbrinjavanjem otpada na području Grada, te o kapacitetima građevine za zbrinjavanje otpada odlagališta otpada Lovornik. U sustavu postoji i privremeno skladište otpada, koje se koristi za skladištenje neznatnih količina izdvojenog otpada. Odvozom otpada obuhvaćena su sva naselja Grada Ploča. Postotak kućanstava obuhvaćenih organiziranim odvozom otpada prikazan je u tablici 8. Uključenost u sustav gospodarenja otpadom obavezna je za sva kućanstva prema ZOGO. Iz tablice 8. je vidljivo da na području Grada Ploča još uvijek ima oko 10 % kućanstava koja nisu obuhvaćena naplatom javne usluge prikupljanja otpada. Tablica 8. Uključenost domaćinstava u sustav gospodarenja otpadom Naselje Broj kućanstava prema popisu stanovništva Broj kućanstava u sustavu gospodarenja otpadom* Postotak uključenih kućanstava (%) Baćina ,38 Banja ,26 Komin ,20 P. Blato ,88 Rogotin ,14 Š. Struga ,21 Staševica ,64 Plina Jezero ,29 Ploče ,30 Ukupno ,89 *kućanstva u sustavu naplate Otpad se u Gradu Pločama trenutno prikuplja putem spremnika većeg volumena postavljenih na javnim površinama, što omogućava korisnicima da se neodgovorno ponašaju prema otpadu i da izbjegavaju naplatu odvoza i odlaganja otpada, a gotovo sav prikupljeni otpad se odlaže. Naplata se vrši po članu kućanstva ili po kvadraturi za gospodarske subjekte. Prilikom utovara otpada u vozila sprječava se raznošenje otpada u okoliš. Skupljanje i prijevoz otpada vrši se pomoću specijaliziranih vozila koja su opremljena s opremom koja onemogućava rasipanje, prolijevanje, odnosno ispuštanje otpada te širenje prašine i neugodnih mirisa. 26

27 Sakupljanje i prijevoz miješanog komunalnog otpada (MKO) Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.). Miješani komunalni otpad se prikuplja u spremnicima od 1100 L i 5 m³ postavljenih na javnim površinama. Prikuplja se s 3 komunalna vozila, marke MAN, Iveco i Piaggio. Specijalizirano vozilo za odvoz i pražnjenje spremnika za miješani komunalni otpad od 5 m³ je: MAN 15250, god. proizvodnje Komunalno vozilo s kojim se sakuplja miješani komunalni otpad iz spremnika od 1100 L: IVECO C , zapremnine 16 m 3, godina proizvodnje Na određenim uskim grlima gdje ne može proći veliko vozilo, postavljeni su spremnici od 80 L, 120 L, 240 L koji se prikupljaju Piaggio Porterom zapremnine 4 m 3. Te su lokacije: Vukovarska ulica u Pločama, dio naselja Rogotin, Ulica Tina Ujevića i Ulica bana Josipa Jelačića u Kominu. Dinamika odvoza MKO prikazana je u tablici 9. Tablica 9. Dinamika odvoza MKO s područja Grada Ploča Gospodarski subjekti na području Grada koriste vlastite ili iznajmljene spremnike od 1100 l ili 5 m 3, a odvoz miješanog komunalnog otpada vrši se po pozivu ili po unaprijed dogovorenom rasporedu odvoza. 27

28 Sakupljanje glomaznog otpada (GO) Glomaznim odnosno krupnim otpadom smatra se predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Glomazni otpad prikuplja se putem spremnika od 5 m 3, postavljenih na javnim površinama ili se takav spremnik doveze korisniku na zahtjev. Odvozi se po zahtjevu korisnika, a svaki korisnik ima pravo 1 godišnje na besplatni odvoz glomaznog otpada. Vozila kojima se odvozi glomazni otpad su: MAN 15250, godina proizvodnje TAM 130 T11, godina proizvodnje Zbog toga što su na javnim površinama i dalje postavljeni kontejneri od 5 m 3, posebno na grobljima na području Grada Ploča, glomazni otpad se nepropisno odlaže u te spremnike (slika 3). Slika 3. Prikaz nepropisno odloženog glomaznog otpada na Groblju Spilice Zbrinjavanje otpada na odlagalištu Lovornik Sav prikupljeni glomazni i miješani komunalni otpad odvozi se svakodnevno na odlagalište Lovornik gdje se trajno odlaže. Na odlagalištu je organizirana čuvarska služba koja radi 24 sata. Zaposleno je 5 radnika od kojih je jedan obučen za rad s građevinskim strojevima, budući da se zbijanje otpada vrši strojem NEW HOLLAND D180, koji je stalno lociran na odlagalištu i radi dnevno 28

29 nekoliko sati. Osim otpada koji se prikuplja s područja Grada Ploča na odlagalištu se odlaže i sav otpad prikupljen iz Općine Gradac, te otpad iz Općine Slivno Prikupljanje i obrada korisnog otpada (papir,plastika,staklo) Od na području grada Ploča postavljeno je 19 eko otoka,s po tri spremnika od 1100 l (1 za papir, 1 za staklo, 1 za plastiku i metal). Obično se ovaj otpad prikuplja jednom u 2 tjedna. Osim putem zelenih otoka, korisni otpad prikuplja se još i iz kućanstava koja sudjeluju u pilotprojektu prikupljanja otpada od vrata do vrata. Prikupljeni otpad, koji se skupi u malim količinama, zbog nepostojanja sortirnice, se trenutno ručno sortira u iznajmljenom prostoru, gdje se skladišti do preuzimanja od ovlaštenih sakupljača Pilot projekti prikupljanja od vrata do vrata Komunalno održavanje doo priprema novi sustav prikupljanja otpada, sukladno ZOGO i Uredbi. Kako bi kvalitetno organizirali ovaj sustav na području Grada Ploča, u ožujku započet je pilot projekt prikupljanja od vrata do vrata. Pilot-projekt odvija se na području prigradskog naselja Birina za individualna stanovanja, te na području Ulice kralja Petra Svačića za višestambene zgrade. S ovih područja uklonjeni su spremnici od 1100 l s javnih površina, a domaćinstva i višestambene zgrade su dobili na korištenje spremnike primjerenog volumena s obzirom na broj članova stanovanja. Dodijelile su se 3 vrste spremnika: kanta za miješani komunalni otpad (ostatni otpad), kanta za biorazgradivi otpad i kanta za selektivno prikupljeni otpad (papir, plastiku, staklo i metal). Ovim pilot-projektom ukupno je obuhvaćeno 70 kućanstava i 241 stanovnik na Birini, i 121 kućanstvo i 338 stanovnika u Ulici kralja Petra Svačića. Otpad se prikuplja prema sljedećem rasporedu odvoza: Slika 4. Raspored odvoza različitih vrsta otpada u pilot-projektu Biorazgradivi otpad, prikupljen putem pilot-projekta odlaže se odvojeno na gornjem platou odlagališta Lovornik, jer trenutno ne postoji rješenje za obradu biorazgradivog otpada. Izgradnja kompostane je nužna za Grad Ploče. U kolovozu pilot projekt je uveden i u Ulicama bana Josipa Jelačića i Tina Ujevića u Kominu. Kućanstvima su podijeljene 2 vrste spremnika: kanta za miješani komunalni otpad i kanta za selektivno prikupljeni otpad (papir, plastiku, staklo i metal). Projektom je obuhvaćeno 40 29

30 domaćinstava i ukupno 152 stanovnika. MKO se u ljetnim mjesecima ( ) odvozi 2 puta tjedno, a u zimskim mjesecima ( ) jednom tjedno. Korisni otpad se odvozi 2 puta mjesečno. Pilot-projekti se provode radi stjecanja iskustva i pronalaska najboljeg rješenja u prikupljanju otpada od vrata do vrata na prostorima Grada. Nakon više mjeseci prikupljanje od vrata do vrata se pokazalo iznimno uspješno u područjima gdje su pretežito individualna stanovanja (Komin i Birina), gdje se povećala količina prikupljenog korisnog otpada u odnosu na eko-otoke. No, u višestambenim jedinicama, rezultati su porazni. Većina korisnika odbija sudjelovati u projektu i odlaže otpad u kontejnere od 1100 l u drugim dijelovima grada, a oni koji sudjeluju, veoma loše razdvajaju otpad. Većinom je u svim postavljenim spremnicima i dalje miješani komunalni otpad. Edukacija, informiranje i naposljetku, kazne za neodgovorno ponašanje su iznimno potrebni u ovim slučajevima. Također, potrebno je što prije svim kućanstvima podijeliti spremnike za odvojeno prikupljanje i skloniti velike kontejnere s javnih površina Zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest Sukladno Ugovoru o preuzimanju i zbrinjavanju građevinskog otpada koji sadrži azbest na posebno izgrađenu plohu (kazetu), Klasa: /13-01/59; Ur. broj: / , kojeg je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dana 07. svibnja godine sklopio s Komunalnim održavanjem d.o.o. na azbestnu kazetu na Lovorniku zbrinjava se građevinski otpad koji sadrži azbest preuzet od ovlaštenih sakupljača azbestnog otpada. Otpad se zbrinjava sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada i Uputama o postupanju s građevinskim otpadom koji sadrži azbest radi odlaganja na posebno izgrađene plohe (kazete) na odlagalištima neopasnog otpada PROVEDBA IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI U posljednjih par godina počele su se provoditi izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom. Prilikom postavljanja zelenih otoka, svim građanima podijeljeni su informativni letci kako pravilno razdvajati otpad: Otpad koji odvojiš u sirovinu pretvoriš godine Komunalno održavanje podijelilo je 80 kompostera zainteresiranim građanima. Uz kompostere podijelile su se i upute o kompostiranju te informacije o prednostima kompostiranja. Škole i vrtići na području Grada su dobile po dva kompostera, a prilikom primopredaje održana je prezentacija putem koje su se djeca upoznala s pojmovima biorazgradivog otpada i njegovim štetnim utjecajem na odlagalištu, te prednostima kućnog kompostiranja. 30

31 Slika 5. Dio prezentacije o kompostiranju održane u školama i vrtićima na području Grada Ploče Tijekom provođenja pilot-projekta prikupljanja otpada od vrata do vrata, građanima uključenima u projekt su podijeljeni edukativni materijali o pravilnom razdvajanju korisnog otpada i prednostima istog. Održane su i dvije emisije na Radiu Ploče u kojima se pričalo o uvođenju sustava održivog gospodarenja otpadom OCJENA STANJA I POTREBA Stanje gospodarenja otpadom u Gradu Pločama je sljedeće: Ne provode se mjere sprječavanja nastanka otpada na mjestu nastanka Provodi se odvojeno sakupljanje korisnog otpada (papir, staklo, plastika, metal) putem 19 zelenih otoka u samom gradu, i u nekim dijelovima Grada, koji sudjeluju u pilot-projektu, putem spremnika od 80,120 i 240 l Postavljeni kontejneri na javnim površinama, omogućavaju da se otpad nepropisno odlaže Ne postoji način prikupljanja i zbrinjavanja problematičnog otpada Nisu postavljeni spremnici za tekstil Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada vrši se samo u dijelovima Grada, gdje se provode pilot projekti Nije uvedena naplata po količini Podijeljeno je 80 kućnih kompostera Vode se e-onto obrasci i evidencija odvoza Ne postoji reciklažno dvorište, ali je projekt započet Ne postoji sortirnica Ne postoji kompostana Ne postoji reciklažno dvorište za građevni otpad Sav prikupljeni MKO i GO trajno se odlažu na odlagalištu Lovornik Odlagalište Lovornik je neusklađeno sa zakonskim propisima Nisu ishođene sve potrebne dozvole radi problema u vlasničkim odnosima Korisni otpad se ručno sortira u neadekvatnim uvjetima do preuzimanja od ovlaštenih sakupljača 31

32 Odvojeno prikupljeni biorazgradivi otpad se odvojeno odlaže na gornjem platou odlagališta Provodi se edukacija, ali ne dovoljno Ne provode se akcije sakupljanja otpada Nije uspostavljen sustav o zaprimanju obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu Nije uspostavljen sustav evidentiranja o lokacijama odbačenog otpada Provodi se godišnji nadzor lokacija nepropisno odbačenog otpada Divlja odlagališta nisu u potpunosti sanirana Nisu ispunjeni ciljevi Iz analize postojećeg stanja vidljivo je da se na području Grada Ploča trenutno ne gospodari otpadom na sustavan i održiv način, te nisu ispoštovane zakonske obaveze. Odlagalište Lovornik je neusklađeno odlagalište, koje radi bez dozvole za gospodarenje otpadom, u vlasništvu Grada Ploča. Sanacija odlagališta u planu je od godine kada je izrađen glavni projekt sanacije, ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa sanacija je stopirana i nisu ishođene dozvole. Problem imovinsko-pravnih odnosa nije bio riješen sve do ove godine, niti se ulagalo u druge infrastrukturne jedinice za gospodarenje otpadom (kompostana, sortirnica, reciklažno dvorište...). Zakonske obaveze JLS kao što su edukacija stanovništva, organiziranje akcija prikupljanja otpadom, i dr. nisu provođene. Loša suradnja i komunikacija između lokalne samouprave i komunalnog poduzeća dovela je do dugogodišnjeg zastoja i neulaganja u sustav gospodarenja otpadom, koji se već duže vrijeme provodi sa zastarjelom opremom, bez ideja i inovativnih rješenja. Rezultat toga je needucirano i neinformirano lokalno stanovništvo koje nije dovoljno upoznato s negativnim utjecajem odlaganja otpada na odlagalištu, svim nedostacima neodrživog odlaganja otpadom, zakonskim obavezama i prednostima smanjenja nastanka otpada, ponovne uporabe, odvajanja, recikliranja i energetske oporabe otpada. Grad Ploče nalazi se pred izazovima usklađivanja s ekološkim standardima Europske unije te standardima zbrinjavanja različitih vrsta otpada propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadu ( NN 94/2013). Zbog toga je prije svega potreban porast osviještenosti i proaktivnosti u lokalnoj zajednici, kako bi postigli uspjeh u zadanim ciljevima, a samim time povećali komunalni standard stanovnika Grada Ploča. Način na koji se trenutno prikuplja otpad nije održiv i ne potiče građane da odvajaju otpad. Postavljeni spremnici od 1100 l i 5 m 3 na javnim površinama pružaju građanima mogućnost da se neodgovorno ponašaju prema otpadu i da odlažu sve vrste otpada u spremnik za MKO, pa čak i problematični. Budući da se primjenjuje naplata po članu domaćinstva, građani nisu motivirani da odvajaju otpad. Djelatnost sakupljanja otpada u Pločama je neznatno napredovala u posljednje 2 godine. Na gradske površine postavljeni su zeleni otoci, kontejneri od 1100 l za papir, staklo i plastiku, ali to se nije pokazalo kao najbolje rješenje za odvojeno prikupljanje. Preko Grada Ploča i FZOEU, nabavljeni su spremnici za miješani komunalni i biorazgradivi otpad i novi kamion. Ove godine provođeni su pilot projekti odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata u dva bloka u Pločama. Uz to je podijeljeno 80 kućnih kompostera i održane su 3 edukacije o održivom gospodarenju otpadom u vrtićima i školama. To su aktivnosti kojima se polako uvodi novi sustav održivog gospodarenja 32

33 otpadom u Pločama. Da bi se sustav u potpunosti proveo, potrebno je skloniti sve spremnike s javnih površina i uvesti prikupljanje otpada od vrata do vrata na području cijelog grada, čime će se građanima približiti spremnici i koristit će se na lokaciji u kojoj stanuju, zbog čega će se puno odgovornije ponašati prema otpadu. Odvojeno prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada te naplata istog po količini, je zakonska obaveza svih jedinica lokalne samouprave. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom stupa na snagu , a rok prilagodbe je 3 mjeseca. U zadanom roku potrebno je uspostaviti odvojeno prikupljanje otpada i naplatu po količini za svakog korisnika. Miješani komunalni otpad i dalje će se zbrinjavati na odlagalištu Lovornik. Odlagalište se mora sanirati kako bi se otpad odlagao prema Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ( Narodne novine, broj 117/07, 111/11, 17/13 i 62/13) i ishodovale potrebne dozvole. Budući da ne postoji građevina za obradu biorazgradivog otpada, hitno je potrebno izgraditi kompostanu na odlagalištu Lovornik, gdje će se prikupljeni biorazgradivi otpad kompostirati. Do izgradnje kompostane, biorazgradivi otpad će se kroz pilotprojekt, koji će dati jasniju sliku o prikupljanim količinama biorazgradivog otpada, odlagati na gornjem platou odlagališta i kompostirati prirodnim putem. Za sada je stopa prikupljenog korisnog otpada na području Grada Ploča izrazito mala. Trenutno se odvojeno prikuplja otpad putem zelenih otoka postavljenih na javnoj površini samo u gradu Pločama (bez okolnih naselja). U godini stopa odvojeno prikupljenog otpada iznosila je 0,75 %. Budući da su rezultati eko otoka nezadovoljavajući, i takvim se načinom prikupljanja neće ispuniti zadani ciljevi, potrebno je svakom kućanstvu ili višestambenoj jedinici dodijeliti spremnik za korisni otpad. Rezultati koje su dali pilot projekti, gdje su takvi spremnici podijeljeni, veoma su zadovoljavajući, posebno za individualna stanovanja. Odvajanje korisnog otpada će se sigurno povećati nakon što se provedu edukativno-informativne aktivnosti o važnosti odvojenog prikupljanja otpada i zaštiti okoliša, uvođenjem odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, te izgradnjom potrebnih građevina za gospodarenje otpadom. Većina reciklabilnog otpada će se odvajati na kućnom pragu i prikupljati sustavom od vrata do vrata i tako odvojeno odvoziti u sortirnicu, koja je trenutno na privremenoj lokaciji u poduzetničkoj zoni Vranjak. Potrebno je izgraditi i opremiti novu sortirnicu. Radi sakupljanja problematičnog otpada i posebnih kategorija otpada u Pločama je potrebno i reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište će pridonijeti najviše odvojenom prikupljanju posebnih kategorija otpada (glomazni otpad, električni i elektronični otpad, gume, problematični otpad...). Za reciklažno dvorište izrađena je tehnička dokumentacija i ishodovane dozvole, a projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva zaštite okoliša i energetike Građenje reciklažnog dvorišta financiran iz Kohezijskog fonda. 33

34 2.5. OSTVARIVANJE CILJEVA Grad Ploče provest će mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva propisanih PGORH i ovim Planom (poglavlja i 9.). Cilj je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom u Pločama koji će poštivati red prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 6), odnosno smanjiti nastanak otpada primjenom mjera sprječavanja nastanka otpada, a nastali otpad tretirati tako da se iz njega izvuče korist za lokalnu zajednicu, čime će se ujedno smanjiti štetni utjecaj na okoliš i uštedjeti na troškovima odlaganja. Slika 6. Red prvenstva gospodarenja otpadom (izvor: Odluka o implementaciji PGORH ) Prema ZOGO-u (NN 94/13, 73/17) u gospodarenju otpadom treba se voditi sljedećim načelima: načelo onečišćivač plaća proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti; 34

35 načelo blizine - obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; načelo samodostatnosti - gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarenje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš; načelo sljedljivosti - utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu Uz navedena načela primjenjuju se i opća načela zaštite okoliše prema Zakonu o zaštiti okoliša ( NN 80/13, 153/13, 78/15): načelo održivog razvitka - prilikom donošenja strategija, planova, programa i propisa te njihovoj provedbi županije, gradovi i općine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati održivi razvitak. načelo predostrožnosti - pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima upravljati te voditi računa o sprječavanju onečišćenja okoliša, mogućem nastanku šteta za okoliš i izbjegavanju stvaranju otpada u najvećoj mogućoj mjeri. načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza - prirodna dobra i krajobraze treba koristiti tako da se očuva na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka te nisu štetni za biljni i životinjski svijet. načelo zamjene i/ili nadomještaja- tvarima koje se mogu ponovno upotrijebiti ili koje su biološki razgradive, treba dati prednost i u slučaju većih troškova. načelo sudjelovanja javnosti i načelo pristupa pravosuđu načelo poticanja - Vlada, županije, gradovi i općine dužni su u skladu sa svojim nadležnostima poticati djelatnosti i aktivnosti, informiranje, naobrazbu i proučavanje javnosti svezi zaštite okoliša. načelo supstitucije - svaki materijal koji proizvodi opasan otpad ako je moguće treba zamijeniti s materijalom koji stvara neopasan otpad i ne doprinosi onečišćenju okoliša. Poštivajući red prvenstva gospodarenja otpadom i navedena načela, ciljevi Plana su: Kontinuirano provoditi mjere kojima se postiže smanjenje nastanka otpada u kućanstvima i gospodarstvu Uspostaviti i kontinuirano provoditi sustav edukacije i informiranja lokalnog stanovništva o štetnim utjecajima otpada na okoliš, posebice odlaganja otpada, s ciljem pomicanja svijesti građana sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom (poticati na smanjenje proizvodnje otpada, ponovnu uporabu, pravilno odvajanje i recikliranje itd.) Povećanje udjela korisnog otpada selektiranjem otpada u domaćinstvima odvajanjem na mjestu nastanka, uspostava sustava sakupljanja otpada od vrata do vrata 35

36 Uklanjanje spremnika od 5 m 3 i 1100 l s javnih površina, prebacivanje na sustav sakupljanja od vrata do vrata Usavršavanje sustava sakupljanja otpada, primjena novih tehnologija Uvesti naplatu sakupljanja i odvoza otpada po volumenu i broju odvozu Digitalizacija - uspostaviti informacijski sustav evidencije pražnjenja spremnika Priprema za ponovnu upotrebu određenih vrsta otpada, posebno glomaznog Iskorištavanje vrijednih osobina otpada (kompostiranje biorazgradivog otpada, priprema za daljnju oporabu reciklata), Poboljšati učinkovitost korištenja resursa na području Grada Uspostaviti sustav zaprimanja problematičnog otpada u reciklažnom dvorištu i njegovu predaju ovlaštenim sakupljačima Smanjiti odlaganje otpada na odlagalištu Lovornik Sanirati odlagalište Lovornik, ishoditi sve dozvole i prenamijeniti ga u odlagalište ostatnog otpada do zapunjenja kapaciteta Ishoditi potrebne dozvole za sve postojeće i planirane građevine Izgraditi potrebne građevine za gospodarenja otpadom na području Grada (kompostana, sortirnica, reciklažno dvorište, reciklažno dvorište za građevinski otpad) Ključni cilj Plana je upravljanje otpadom na način da se doprinese održivom razvoju i to kroz provedbu sustava gospodarenja otpadom koji će pratiti i kontrolirati nastajanje otpada, smanjiti utjecaj proizvodnje otpada na okoliš, poboljšati učinkovitost resursa, omogućiti pravilno odlaganje, stimulirati investiranje i povećati ekonomske mogućnosti koje nastaju iz otpada. Provedbom edukacije, uspostavom novog sustava prikupljanja korisnog otpada na mjestu nastanka, izgradnjom potrebne infrastrukture kojom će se omogućiti obrada otpada, cilj je postignuti povećanje primarne reciklaže odnosno izdvajanje otpada po vrstama na mjestu njegovog nastanka te smanjenje odlaganja otpada, kako bi ostvarili cilj iz PGORH, da se do godine izdvaja 60 % vrijednih sirovina iz otpada. 36

37 3. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJU KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TE OSTVARIVANJU CILJEVA 3.1. SASTAV MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA Budući da ne postoje podaci vezani uz fizikalno-kemijske pokazatelje krutog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Lovornik, isti se daju u okviru predmetne dokumentacije na razini literaturnih podataka, a svojstveni su za pojedine sastavne komponente proizvedenog krutog komunalnog otpada. Niže prikazanim tabelama dati su relevantni fizikalno kemijski pokazatelji za pojedine sastavne komponente komunalnog otpada. Prosječni sastav komunalnog otpada prikazan je u tablici x., a dobiven je analizom sortiranja otpada na području DNŽ u ljetnom periodu (od g. do g.) i zimskom periodu (od g. do g.). Tablica 10. Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada u DNŽ (Izvor: Studija utjecaja na okoliš (sažetak) Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije na lokaciji Lučino Razdolje, IPZ Uniprojekt MCF, prosinac, 2010.g.) 37

38 Na slici 7. prikazan je procijenjeni sastav komunalnog otpada u RH. Slika 7. Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH (izvor: Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, 2015.) 3.2. PODACI O VRSTAMA I KOLIČINAMA PROIZVEDENOG OTPADA Evidencija o vrstama i količinama prikupljenog otpada, nije se vodila, ili se jako loše vodila do godine. Budući da ne postoji vaga na odlagalištu, količine koje se prikupe su odokativna procjena zapunjenosti komunalnog vozila, poznavajući njegovu težinu kada je zapunjen do kraja. U tablici 11. prikazane su vrste i količine prikupljenog otpada na području Grada Ploča u tonama. Tablica 11. Vrste i količine prikupljenog KO GRAD PLOČE MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD ( ) (t) 3308,2 3261,3 3283,0 3021,4 GLOMAZNI OTPAD ( ) (t) 117,5 92,5 97,9 77,9 PAPIR I KARTON ( ) (t) 16,5 STAKLO ( ) (t) 1,7 PLASTIKA ( ) (t) 5,2 SVEUKUPNO 3425,7 3353,8 3380,8 3122,6 38

39 Iz tablice 11. je vidljivo, da se količina miješanog komunalnog otpada smanjila, a to se može pripisati promjeni komunalnog vozila i drugačijim načinom vođenja podataka o otpadu. Isto vrijedi i za glomazni otpad. Osim toga, te je godine počelo prikupljanje, putem zelenih otoka, papira, stakla i plastike. Prema ovim podacima, u Pločama se prosječno godišnje prikupi 3.320,7 t otpada, a svaki stanovnik u prosjeku godišnje proizvede 327,6 kg otpada. Prosječna dnevna količina po stanovniku iznosi 0,9 kg. Postotak odvojeno prikupljenog otpada u iznosio je 0,75 %. Budući da se otpad ne prikuplja odvojeno, ne zna se koliko je otpada proizvedeno po vrstama. Podaci o proizvedenim količinama određenih vrsta otpada prikazani su u tablici 12. Podaci su izračunati na temelju procijenjenog sastava komunalnog otpada u RH. Tablica 12. Procijenjene godišnje količine određenih vrsta proizvedenog KO u Pločama Kuhinjski otpad (t) 1.023, , ,4 934,5 Papir i karton (t) 767,2 756,3 761,3 700,7 Plastika (t) 756,6 745,9 750,8 691,0 Zeleni otpad (t) 187,9 185,2 186,5 171,6 Pelene (t) 131,3 129,5 130,3 119,9 Tekstil (t) 122,7 121,0 121,8 112,1 Staklo (t) 120,7 119,0 119,8 110,3 Metal (t) 68,5 67,5 68,0 62,5 Drvo (t) 32,4 32,0 32,2 29,6 Za uspostavljanje sustava prikupljanja otpada na mjestu nastanka, veoma su bitni rezultati pilotprojekta. U tablici 13. prikazane su količine prikupljenog otpada putem pilot-projekta. U korisni otpad spadaju papir, staklo, plastika i metal. Tablica 13. Otpad prikupljen u pilot projektu od vrata do vrata Korisni otpad (kg) Biorazgradivi otpad (kg) ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan ukupno

40 Prema podacima prikazanima u tablici 13. prikupljanje otpada od vrata do vrata daje puno bolje rezultate od postavljenih eko otoka. Budući da se radi o pilot projektu, nije uvedena naplata po količini ni kazne za neodgovorno ponašanje, a građani nisu bili dovoljno educirani. Zbog toga većina prikupljenog otpada nije pravilno odvojena, pogotovo u višestambenim zgradama. Od 19 ulaza koja su uključena u pilot projekt, u prosjeku 4 propisno odvoje otpad, a ostali bacaju miješani komunalni otpad u sve spremnike za odvojeno prikupljanje. Individualna stanovanja dala su puno bolje rezultate, i izvještaji s terena su takvi da većina kućanstava pravilno razdvaja otpad OBRADA I ODLAGANJE OTPADA Odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada Sav prikupljeni glomazni i miješani komunalni otpad se odlažu bez obrade na odlagalištu Lovornik. Miješani komunalni otpad planira se odlagati na odlagalište Lovornik do zapunjenja kapaciteta, ili do otvaranja ŽCGO, ali odlagalište se mora uskladiti sa zakonskim propisima. Osim otpada prikupljenog u Pločama, na odlagalištu se odlaže i otpad prikupljen iz Općina Gradac i Slivno, te od gospodarskih subjekata. U tablici 14. prikazane su količine otpada odloženog na odlagalištu Lovornik u periodu od Tablica 14. Odložene količine na odlagalištu Lovornik ( ) godina Vrsta otpada PLOČE(t) GRADAC(t) SLIVNO(t) METKOVIĆ(t) UKUPNO(t) MKO( ) 3308,2 2479, , GO ( ) 117, ,5 MKO( ) 3261,3 2223, , GO ( ) 92,5 79,3 171,8 MKO( ) 3282, , , GO ( ) 97,85 86,5 184,35 MKO( ) 3021, , , GO ( ) 77,87 72,9 150,77 Trenutno se na području Grada Ploča biorazgradivi komunalni otpad ne prikuplja odvojeno, već se prikuplja s miješanim komunalnim otpadom, dok se jedan dio biorazgradivog komunalnog otpada kompostira u kućanstvima. Količine odloženog biorazgradivog otpada su izračunate na temelju koeficijenta koji je propisan od strane HAOP-a i prikazane su u tablici

41 Tablica 15. Količine odloženog otpada i izračun biorazgradive komponente godina Vrsta otpada Količina (t) Koeficijent izračuna Udio biorazgradive komponente (t) MKO( ) 7077,7 0, , GO ( ) 173,5 0,5 86,8 MKO( ) 6367,2 0, , GO ( ) 171,8 0,5 85,9 MKO( ) 6470,51 0, , GO ( ) 184,35 0,5 92,2 MKO( ) 6001,37 0, , GO ( ) 150,77 0,5 75,4 Male količine odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada, prikupljene u sklopu pilotprojekta se trenutno odlože odvojeno na gornjem platou odlagališta gdje se prirodno razgrađuje takav otpad. Do izgradnje kompostane na odlagalištu, biorazgradivi otpad će se nastaviti odlagati na ovakav način Obrada korisnog otpada Male količine prikupljenog korisnog otpada se odvoze u privremeno iznajmljeno skladište gdje se ručno sortira i skladišti do preuzimanja od ovlaštenih sakupljača (Slika 6.). Nakon što se prikupljanje od vrata do vrata uvede na području cijelog grada, privremeno skladište treba se opremiti linijom za sortiranje i balirkom, kako bi se veće količine takvog otpada mogle obraditi u realnom vremenu. Grad Ploče planira izgraditi i opremiti sortirnicu za otpad, koja će se nalaziti u neposrednoj blizini reciklažnog dvorišta. Do izgradnje, otpad će se sortirati u privremenom skladištu. Ukupno je od do danas iz Grada Ploča i Općine Gradac prikupljeno 36,7 t papira i kartona, 3,5 t stakla i 13,9 t plastike, no te količine će se znatno povećati nakon što se uvede prikupljanje od vrata do vrata i naplata po količini. Slika 6. Sortiranje korisnog otpada (papir, staklo, plastika, metal) 41

42 3.4. OSTVARIVANJE CILJEVA Iz danih podataka jasno je vidljivo da je Grad Ploče tek u začecima organiziranja odvojenog prikupljanja otpada te da je još uvijek daleko od ostvarivanja ciljeva iz PGORH. U narednom periodu od 6 godina, potrebno je uspostaviti što efikasniji cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, kako bi se približili ciljevima navedenima u Tablici 16. Grad Ploče dužan je na svom području osigurati provedbu PGORH, a zbog toga će lokalni Plan preuzeti sve ciljeve bitne za provedbu PGORH, te mjere i aktivnosti koje će se provoditi u idućih 6 godina kako bi se ispunili ciljevi propisani PGORH (Tablica 17.). Tablica 16. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom RH (rok ispunjenja ciljeva: 2022.) 1.1. Smanjenje ukupne količine proizvedenog otpada za 5 % s obzirom na ukupnu proizvedenu količinu otpada u Odvojeno prikupiti 60 % komunalnog otpada (prvenstveno papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) 1.3. Odvojeno prikupiti 40 % biootpada iz komunalnog otpada 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada 2.1. Odvojeno prikupiti 75% građevinskog otpada 2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje voda 2.3. Unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom 2.4. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom 2.5. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu 2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada 3.1. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom 4.1. Sanirati lokacije onečišćene otpadom 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti 6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom 8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom 42

43 Tablica 17. Provedba PGORH na području Grada Ploča i ciljevi Plana gospodarenja otpadom Grada Ploča (ispunjenje ciljeva do god) Ciljevi gospodarenja otpadom na području Grada Ploča 1.1. Smanjiti količinu proizvedenog otpada za 5 % (170 t) 1.2. Odvojeno prikupiti 60 % komunalnog otpada( ~2000 t otpada) 1.3. Odvojeno prikupiti 40 % biootpada iz komunalnog otpada ( ~1300 t biootpada) 1.4. Odložiti manje od 25 % otpada na odlagalište Lovornik ( 830 t otpada*) 2.1. Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad te doprinos ispunjenju cilja odvojenog prikupljanja 75 % građevinskog otpada 2.3. Unaprijediti sustav gospodarenja ambalažnim otpadom na području Grada Ploča 2.4. Sudjelovati u sustavu gospodarenja morskim otpadom 2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada na području Grada Ploča 3.1. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom na području Grada Ploča 4.1. Sanirati lokacije onečišćene otpadom 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti 6. Koristiti informacijski sustav gospodarenja otpadom 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom na području Grada Ploča *odnosi se na otpad prikupljen s područja Grada Ploča 43

44 4. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENOG ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM, OPREMI I KOMUNALNIM VOZILIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM 4.1. POSTOJEĆE GRAĐEVINE Odlagalište Lovornik Podaci o lokaciji Odlagalište otpada "Lovornik" nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije, u katastarskoj općini Baćina. Obuhvaća k.č. 2675/1, 2675/2, 2675/3, 2675/4, 2676/1, 2676/2, 2676/3, 2676/4, 2676/5, 2677/1, 2677/2, 2677/3, 2972/24, 2972/25, 2972/26, 2972/27, 2972/28, dio 2972/140, 2678/1, dio 2678/3, 2679/2, dio 2679/3, 2680/3, dio 2680/4 i 2680/6 katastarske općine Baćina. Udaljeno je oko 4 kilometra sjeverozapadno od Ploča, odnosno oko 700 metara istočno od Baćinskih jezera koja su zaštićeno područje Natura Nadmorska visina lokacije zahvata varira od 80 m n.m. do oko 100 m n.m. Sjevernim rubom zahvata odlagališta prolazi cesta DC-8 na koju je zahvat spojen makadamskim pristupnim putem duljine cca 100 metara. Lokacija predstavlja dvije spojene vrtače na dnu kojih se nalazi crvenica. Okolno područje je krš, a lokacija je okružena makijom. Na odlagalištu postoji čuvarska kućica i rampa, te je odlagalište djelomično ograđeno. Ukupna površina odlagališta iznosi cca 3,6 ha. Slika 8. Orto-foto karta šireg područja odlagališta Lovornik 44

45 Organizirano skupljen otpad odlaže se na odlagalište otpada "Lovornik" od godine. Lokaciju je utvrdio Savjet za Stambeno-komunalne poslove bivše Općine Metković. Godišnja količina odloženog otpada procjenjuje se na m3. Prostor za odlaganje neopasnog otpada zauzima površinu cca 1,2 ha (Slika 8.). Otpad se trenutno odlaže na neuređenoj plohi površine cca 0,65 ha. Početkom rada ŽCGO ili zapunjenjem kapaciteta ovaj prostor odlagališta će se sanirati i zatvoriti za rad ugradnjom završnog pokrovnog sloja. Tehnologija odlaganja otpada se sastoji iz sljedećih osnovnih operacija, koje se odvijaju tijekom radnog dana: 1. istresanje otpada na radnu površinu 2. rasprostiranje otpada u slojeve 3. zbijanje otpada 4. povremeno prekrivanje otpada inertnim materijalom Na gornjoj plohi odlagališta izgrađeno je stočno groblje, koje se više ne koristi. Svaki dan utovarivač poravnava otpad, te prekriva gornju plohu. Na lokaciji postoji vodovod, a ove godine nadograđena je hidrantska mreža s 2 na 6 hidranta. Dalekovod od 10 kv udaljen je cca 1 km. Odlagalište Lovornik je neusklađeno odlagalište koje zaprima otpad bez dozvole za gospodarenje otpadom. Njegova sanacija započeta je još godine, ali je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa zaustavljena, što je detaljnije objašnjeno u nastavku. Slika 9. Odlagalište Lovornik 45

46 Status sanacije odlagališta otpada Lovornik Tijek sanacije do Osnovni Ugovor o sanaciji odlagališta Lovornik Baćina, između grada Ploča i FZOEU potpisan je 19. siječnja godine. Ukupna procijenjena vrijednost radova na sanaciji odlagališta iznosi ,00 kn. Prema osnovnom Ugovoru učešće koje se odnosi na FZOEU iznosi ,00 kn (35%), a na Grad Ploče ,00 kn (65%). Dodatkom IV. osnovnom ugovoru iznos učešća je promijenjen tako da sada iznosi 50% FZOEU i 50% Grad Ploče. Grad Ploče je do sada u sanaciju odlagališta Lovornik investirao priznatih sredstava od strane FZOEU u visini od ,06 kn. Grad Ploče je s Općinama Gradac i Slivno potpisao sporazume o sufinanciranju sanacije odlagališta Lovornik. Sukladno sporazumu o sufinanciranju sanacije odlagališta komunalnog otpada Lovornik, Općina Gradac preuzima obavezu sufinanciranja sanacije odlagališta Lovornik u iznosu od 25,02%. Sukladno sporazumu o sufinanciranju sanacije odlagališta komunalnog otpada Lovornik, Općina Slivno preuzima obavezu sufinanciranja sanacije odlagališta Lovornik u iznosu od 11,50%. Člankom 2. Ugovora o sanaciji odlagališta iz definira se novo postotno učešće FZOEU na program sanacije odlagališta komunalnog otpada na 60 % ukupne vrijednosti investicije. Za sanaciju odlagališta otpada Lovornik, Grad Ploče je izradio do konca 2007.: 1. Studiju utjecaja na okoliš (IPZ Uniprojekt MCF, godine) 2. Stručnu podlogu za ishođenje lokacijske dozvole (IPZ Uniprojekt MCF i IPZ Uniprojekt TERRA, godine) 3. Parcelacijski elaborat (izrađen na temelju pravomoćne lokacijske dozvole) 4. Glavni projekt sanacije odlagališta (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., veljača 2008.) 5. Stručna podloga za ishođenje Okolišne dozvole (IPZ Uniprojekt, ožujak 2015.) Proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš temeljem kojeg je tadašnje Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo Rješenje da je namjeravani zahvat sanacije i nastavka rada odlagališta otpada Lovornik u sljedećih pet godina odnosno do otvaranja županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom prihvatljiv za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša, Klasa: UP/ /05-02/42., Ur.broj: /04-JM-07-5., od 27. veljače godine. Na temelju spomenutog Rješenja i stručne podloge za ishođenje lokacijske dozvole za odlagalište otpada Lovornik Ploče, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, ispostava Ploče izdao je Lokacijsku dozvolu, Klasa: UP/I /06-01/18, Ur. Broj: / , Na osnovu ove dozvole tvrtka IPZ Uniprojekt MCF u koordinaciji s FZOEU izradila je Glavni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada Lovornik (veljača, 2008.). Prema ovjerenom parcelacijskom elaboratu riješeni su imovinsko-pravni odnosi podnošenjem tužbi kod Općinskog suda u Pločama za privatno zemljište, međutim ostali su neriješeni imovinsko-pravni odnosi s Hrvatskim šumama, i potvrda na Glavni projekt sanacije nije mogla biti ishođena. 46

47 Dana godine Grad Ploče je na Općinskom sudu u Dubrovniku, stalna služba u Pločama, Zemljišno-knjižnom odjelu, izvršio uknjižbu 3 čestice zemlje ukupne površine m 2 koje su bile vlasništvo RH. Opisanim su u cijelosti riješeni imovinsko-pravni odnosi na lokalitetu Odlagalište komunalnog otpada Lovornik. Navedeno pitanje nije bilo riješeno od rujna godine, kada je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo rješenje o izdvajanju šumskog zemljišta u vlasništvu RH radi sanacije odlagališta komunalnog otpada Lovornik, a Grad Ploče je po tom rješenju, a kao uvjet uknjižbe, obvezan na plaćanje iznosa od cca ,00 kn. Uknjižbom zemljišta stvoreni su preduvjeti za ishođenje projektne dokumentacije i dozvola nužnih za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Lovornik. Dozvole Okolišna dozvola Prema Dodatku 4. ZOGO odlagalište Lovornik je odlagalište koje mora imati okolišnu dozvolu, koja je ujedno i uvjet za izdavanje Dozvole za gospodarenjem otpadom. Dodatak 4. Popis djelatnosti gospodarenja otpadom za koje je prije ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom obavezno ishoditi okolišnu dozvolu ODLAGALIŠTE OTPADA na koje se odlaže više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet preko tona, osim odlagališta inertnog otpada Zahtjev za okolišnu dozvolu koji je podnio operater Komunalno održavanje d.o.o. iz Ploča dana 26. ožujka MZOE odbijen je 21. svibnja uz obrazloženje da operater nije u mogućnosti provesti mjere zaštite okoliša, propisane Rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš, u zakonskom roku od 3 mjeseca nakon izdavanja okolišne dozvole. U Rješenju kojim se odbija Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole od Ministarstva zaštite okoliša i prirode je naglašeno da je istekla lokacijska dozvola, ali po Zakonu o prostornom uređenju, lokacijska dozvola nije istekla jer je u roku dvije godine predan zahtjev za ishođenje građevinske dozvole, što je i potvrđeno u Upravnom odijelu za prostorno uređenje i gradnju, ispostava Ploče, gdje je lokacijska dozvola izdana. Prema Članku 97. Zakona o zaštiti okoliša Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole. Jedina mjera navedena u Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš koju je moguće izvesti bez građevinske dozvole je: B.1.3. Izvesti trasiranje voda iz odgovarajućeg krškog objekta (jame,ponora,otvorena pukotina) te temeljem rezultata trasiranja odrediti mjesto uzorkovanja za analizu vode, koja će se provoditi dva puta godišnje (jednom u sušnom i jednom u kišnom dijelu godine) za vrijeme rada odlagališta. Ta mjera je izvršena u travnju godine. 47

48 Trasiranje procjednih voda Temeljem Ugovora od 01. ožujka između Naručitelja Grada Ploče i tvrtke Geoaqua d.o.o., Zagreb, izvedeni su detaljni vodoistražni radovi (mikrozoniranje) na lokaciji odlagališta komunalnog otpada Lovornik na području Grada Ploče. Detaljni vodoistražni radovi provedeni su temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: UP/I /05-02/42, Urbroj: /04-JM-07-5 od 27.veljače 2007.godine kojim se zaključuje da je namjeravani zahvat na lokaciji odlagališta otpada Lovornik prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Pod točkom B. Program praćenja stanja okoliša, B.1. Program praćenja tijekom izvođenja i korištenja odlagališta, B.1.3. nalaže se izvođenje trasiranja s ciljem određivanja mjesta uzorkovanja vode za analizu koju je potrebno provoditi za vrijeme i nakon zatvaranja odlagališta sukladno propisanoj dinamici. Izvođenje radova trasiranja toka podzemne vode, pristupilo se po ishođenju i u skladu s Vodopravnim uvjetima izdanima od Hrvatskih voda, Klasa: UP/I /15-07/3911, Ur.broj: i Vodopravne potvrde, izdane također od Hrvatskih voda, Klasa: /15-07/4082, Ur.broj: Lokacija odlagališta otpada Lovornik ne nalazi se u zoni sanitarne zaštite izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu, ali s obzirom na to da su Baćinska jezera dio ekološke zone Delta Neretve zaštićene konvencijom Natura 2000, a čitavi prostor predstavlja hidrogeološki osjetljivo područje, potrebno je utvrditi lokacije uzorkovanja vode za analizu kojim bi se utvrdio i pratio mogući utjecaj odlagališta otpada na predmetni prostor. Primjenom odgovarajućih geoloških metoda istraženi su lokalni hidrogeološki odnosi analizom i interpretacijom rezultata prethodno provedenih istraživanja na širem predmetnom prostoru. Trasiranjem toka podzemne vode istražen je smjer i brzina kretanja tokova podzemne vode a lokacije odlagališta, pri čemu je osobito posvećena pažnja definiranju hidrogeološke veze odlagališta Lovornik s Baćinskim jezerima. Terenskim radovima, koji su prethodili trasiranju toka podzemne vode, definirana su sva mjesta na kojima postoji mogućnost pojave trasera, to jest dolazi do izviranja podzemne vode te je definirano na kojim će se lokacijama i kojom dinamikom uzimati uzorci vode. Lokacije i pojave trasera prikazane su u Tablici

49 Tablica 18. Trasiranje na lokaciji odlagališta Lovornik (Izvor: Vodoistražni radovi mikrozoniranja na odlagalištu Lovornik) Analizom prikupljenih uzoraka utvrđena je pojava trasera na izvoru Mindel, na jezeru Crniševo u zapadnom dijelu Baćinskih jezera, dok na ostalim lokacijama pojava boja nije utvrđena. Izvođenju radova trasiranja s lokacije odlagališta otpada Lovornik pristupilo se s ciljem utvrđivanja odgovarajuće lokacije za uzorkovanje vode na Baćinskim jezerima koja su zaštićena konvencijom Natura 2000 (Slika 10.). Trasiranjem tokova podzemne vode utvrđena je hidrogeološka veza odlagališta s Baćinskim jezerima na lokaciji izvora Mindel koje se nalazi na sjeverozapadnom rubu jezera Crniševo u zapadnom dijelu Baćinskih jezera. Temeljem navedenog, kao optimalna lokacija za praćenje stanja okoliša za vrijeme rada, ali i po završetku rada odlagališta Lovornik, utvrđen je izvor Mindel. Slika 10. Trasiranje na lokaciji odlagališta Lovornik 49

50 Zaključak: dok se ne izvrši sanacija komunalnog odlagališta Lovornik i ne primijene sve mjere zaštite okoliša navedene u Rješenju, nije moguće ishoditi okolišnu dozvolu koja je uvjet za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom prema Zakonu o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13). Zbog toga je nužno sanirati odlagalište, kako bi se legaliziralo i nastavilo s radom usklađeno sa svim mjerama zaštite okoliša. Dozvola za gospodarenje otpadom Uvjet za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom je okolišna dozvola. Prema članku 84. stavku 1. ZOGO-a, pravna i fizička osoba-obrtnik može, nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost sakupljanja, oporabe, zbrinjavanja odnosno druge obrade otpada. Manji radovi na odlagalištu U posljednje dvije godine, na odlagalištu su izvedeni određeni manji radovi. Izgrađena je ograda na dijelu odlagališta. Hidrantska mreža je produžena i sada na odlagalištu ima 6 hidranta. Napravljeni su zemljani radovi za pripremu terena za postavljanje mosne vage i kontejnera za radnika na vagi. Izgrađen je plato za istovar otpada Plan sanacije odlagališta Lovornik Budući da su riješeni imovinsko-pravni odnosi koji su stopirali postupak sanacije, Grad Ploče ponovno pokreće postupak sanacije odlagališta Lovornik. Postupak sanacije izvodit će se u idućim koracima: Izrada Elaborata zaštite okoliša za potrebu ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš s idejnim rješenjem sanacije Izmjena i dopuna Idejnog projekta sanacije odlagališta Izrada Geodetskog projekta Izmjena i dopuna Glavnog projekta odlagališta za fazu tijela odlagališta s azbestnom plohom FAZNA SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA Nakon ishođenja projektne dokumentacije pristupit će se uređenju i sanaciji odlagališta otpada. Odlaganje otpada na lokaciji odlagališta izvodit će se istovremeno sa sanacijom postojećeg stanja: Nakon izravnavanja i nabijanja postojećeg otpada na njemu postaviti brtveni sloj Otplinjavanje odlagališnog prostora pomoću ugradnje okomitih šljunčanih kanala (odzračnika) Ulazno izlazna zona će sadržavati sljedeće objekte predviđene za smještaj opreme i boravak radnika. U njoj će se nalaziti: - Ulazna vrata - Porta i objekt za zaposlene - Plato za pranje vozila - Sanitarni čvor 50

51 Procjedna voda će se skupljati sustavom drenažnih cijevi položenih na vodonepropusnu posteljicu, te odvoditi u vodonepropusni sabirni bazen. Rasprskivačima postavljenim na otpad procjedna voda iz sabirnog bazena će se raspršivati po otpadu. Oborinske vode- predviđena je izgradnja trapeznog betonskog obodnog kanala oko cijelog odlagališta. Sakupljene oborinske vode će se kontrolirano ispuštati preko taložnika u upojni bunar (prema vodopravnim uvjetima), a ako sastavom ne zadovoljavaju zahtjeve Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama potrebno ih je prije ispuštanja pročistiti. Odvodnja sanitarno - fekalnih voda riješit će se izgradnjom vodonepropusnog sabirnog bazena (s uporabom metalnih poklopaca) s pražnjenjem kompletnog sadržaja (bez odvoda). Pražnjenje i odvoz vrši se prema potrebi autocisternom. Otpadne vode s platoa za pranje kotača vozila i opreme propuštat će se kroz taložnik i separator ulja i masti, a nakon toga ispustiti u obodni kanal. Ishođenje dozvola: Nakon primijenjenih Mjera zaštite okoliša tijekom sanacije odlagališta, podnijeti Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Nakon ishođene okolišne dozvole izraditi Elaborat gospodarenja otpadom Ishoditi Dozvolu za gospodarenje otpadom Plan za lokaciju odlagališta: Na lokaciji odlagališta otpada izgradit će se novi objekti kojima će se unaprijediti održivo gospodarenje otpadom. U planu je izgradnja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i kompostane. Izgradnjom ŽCGO ili nakon zapunjenja kapaciteta odlagalište će se zatvoriti, a ostali objekti će ostati u funkciji Podaci o vrstama i odloženim količinama otpada na odlagalištu Lovornik U tablici 19. su prikazane količine odloženog miješanog komunalnog otpada (MKO), i glomaznog otpada (GO), prema komunalnom području (općini) iz kojeg su navedene vrste otpada sakupljene. Sakupljač otpada za Grad Ploče i Općinu Gradac je Komunalno održavanje doo, a za Općinu Slivno, Komunalac Slivno. Od na odlagalištu se vodi evidencija o vrstama i količinama otpada, koji se odloži, a osim prikupljenog otpada od strane Komunalnog održavanja, u tablici 19. prikazan je otpad koji se doveze na odlagalište od gospodarskih subjekata. Radi se o procijenjenim količinama otpada. 51

52 Tablica 19. Vrste otpada odložene na odlagalištu Lovornik u Ključni broj Vrsta otpada Količina (t) beton 31, mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod * 0, * građevinski materijali koji sadrže azbest 133, staklo 6, tekstili 6, drvo koje nije navedeno pod * 126, plastika 13, miješani komunalni otpad 6001, glomazni otpad 150, željezo i čelik 3,28 UKUPNO 6473, Kazeta za zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest Na dijelu odlagališta uređen je prostor površine cca 650 m 2 za odlaganje azbestnog otpada (posebno odlagališno polje odvojeno od ostalog otpada na odlagalištu). Uređenje dijela odlagališta za prihvat azbestnog otpada je u skladu s Projektom odlaganja azbestnog otpada kao i s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16), Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN br. 89/08), te s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN br. 114/15)( Slika 11). Slika 11. Izgradnja kazete za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest na Lovorniku Azbestna kazeta je jedina na širem području i prihvaća otpad sakupljen iz cijele RH. Nije obuhvaćena Glavnim projektom sanacije komunalnog odlagališta Lovornik. Azbestni otpad dovozi 52

53 se na lokaciju odlagališta čvrsto vezan, na paletama ili u vrećama. Tehnologija odlaganja azbestnog otpada na pripremljenom dijelu odlagališta sastoji se iz sljedećih osnovnih operacija, koje se odvijaju tijekom radnog dana (Slika 12): azbestni otpad zaštićen folijom (ili zaštićen na drugi način) dovozi se i odlaže se na pripremljenu radnu površinu zbijanje otpada (samo krutog otpada). Otpad u praškastom stanju dolazi zaštićen od vanjskih utjecaja (omotan folijom ili sl.) te se kao takav odlaže na plohu odlagališta i prekriva inertnim materijalom. dnevno prekrivanje azbestnog otpada inertnim materijalom uz obavezno vlaženje Slika 11. Odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest Na lokaciji je izgrađen sustav za prikupljanje procjednih voda s uređene kazete za odlaganje azbestnog otpada. Procjedna voda se skuplja drenažnim sustavom (batuda + drenažne cijevi) te odvodi preko taložnika u upojni dren. Završno zatvaranje i ozelenjavanje izvest će se u skladu s glavnim projektom odlagališta Podaci o količinama odloženog otpada koji sadrži azbest Građevinski otpad koji sadrži azbest na azbestnoj kazeti odlaže se sukladno Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16), i Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN br. 89/08), te ostalim važećim propisima. Pristupna cesta do kazete je uređena tako da se otpad s vozila neposredno pretovaruje na kazetu, te se pazi da se otpad ne raspršuje, a nakon što se odloži, odmah se prekriva. Uredno se vodi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e- ONTO) uz svu prateću dokumentaciju. Prikazane su količine odloženog građevinskog otpada koji sadrži azbest (KBO *), na posebno izgrađenu kazetu (zbrinjavanje otpada postupkom D5-odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište). Otpad se preuzima od ovlaštenih sakupljača za prikupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest, koji preuzimaju otpad od pravnih i fizičkih osoba na području RH. 53

54 Tablica 20. Ukupne količine azbestnog otpada po godinama GODINA Količina odloženog otpada (kg) do , , , , , ,00 UKUPNO ,00 Prema izračunu volumena odloženog azbesta i prekrivnog materijala do sada je odloženo oko 1,935 m 3 azbestnog otpada. Preostali volumen azbestne kazete je procijenjen od strane projektanta (IPZ) i iznosi oko m Privremeno skladište korisnog otpada Plobest Na lokaciji bivše tvornice Plobest u prostoru od HŽ Carga, u Lučkoj bb, k.č. br. 2078/23, Grad je iznajmio skladište. Skladište je ukupne površine m 2. U iznajmljenom prostoru ručno se sortira i skladišti prikupljeni otpad putem zelenih otoka i posuda podijeljenih u pilot projektima (Slika 12). Slika 12. Ručno sortiranje korisnog otpada Za lokaciju je izrađen Elaborat gospodarenja otpadom u svrhu ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom, ali čeka se dogovor dugoročnog najma da bi se predao zahtjev za ishođenje iste. 54

55 Podaci o prikupljenom korisnom otpadu U tablici 20. su prikazane procijenjene količine prikupljenog korisnog otpada (papir, staklo, plastika) u Sav prikupljen otpad skladišti se do predaje ovlaštenim sakupljačima te vrste otpada. Za svaku vrstu otpada vodi se evidencija u ONTO-obrascima na temelju pratećih listova. Tablica 20. Prikupljeni korisni otpad u Ploče (t) Gradac (t) Papir 16,5 4,6 Plastika 5,2 0,9 Staklo 1,7 1,8 Ukupno 23,4 7,3 Nakon uvođenja prikupljanja otpada od vrata do vrata i pružanja javne usluge odvojenog prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, očekuje se povećani priljev korisnog otpada u sortirnicu. Za sada se sortiranje otpada moglo odraditi uz postojeću radnu snagu ručno, jer su količine prikupljenog otpada bile izrazito male. Prilikom provedbe pilot-projekata količine korisnog otpada su se povećale, a očekuje se naglo povećanje kada se svakom kućanstvu omogući odvajanje na kućnom pragu, sukladno Uredbi. Zbog toga je potrebno nabaviti opremu za sortiranje i baliranje korisnog otpada (linija za sortiranje i balirka). Oprema će biti postavljena u privremenom skladištu, gdje će se otpad sortirati sve do izgradnje sortirnice, čija je izgradnja planirana Prostornim planom u poduzetničkoj zoni Vranjak PODACI O PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Reciklažno dvorište Ploče Za izgradnju reciklažnog dvorišta izrađena je sva projektna dokumentacija i ishođene potrebne dozvole (lokacijska i građevinska). Izradu projektne dokumentacije u cilju građenja reciklažnog dvorišta financirao je FZOEU u punom iznosu. Projekt Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta prijavljen je na javni poziv kako bi povukao sufinanciranje od 85 % iz Kohezijskog fonda. Odlukom o financiranju, od 21. studenoga 2017., MZOE odobrilo je financiranje projektnog prijedloga Grada Ploča Građenje i opremanje reciklažnog dvorišta u Pločama. Ukupna vrijednost projekta iznosi ,00 kn., a budući da stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda iznosi 85%, Odlukom je odobreno sufinanciranje u iznosu od ,40 kn. 55

56 Projekt Građenje i opremanje reciklažnog dvorišta u Pločama Projekt Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta u Pločama uključuje izgradnju i opremanje funkcionalnog reciklažnog dvorišta u Pločama zajedno sa provođenjem edukativnih i informativnih aktivnosti u cilju doprinosa povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište na području grada Ploča. Reciklažno dvorište bit će izgrađeno u Poduzetničkoj zoni Vranjak 3 (Slika 13), a obuhvaća cijelo područje grada Ploča koje broji stalnih stanovnika. Slika 13. Lokacija planirane izgradnje reciklažnog dvorišta u poduzetničkoj zoni Vranjak Projekt je u potpunosti u skladu s aktivnostima u sklopu specifičnog cilja 6i1 - Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagalište, Investicijskog prioriteta 6i, Prioritetne osi 6, OPKK, jer izgrađeno i opremljeno funkcionalno reciklažno dvorište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom čini jednu od važnih sastavnica u svrhu osiguranja odvojenog prikupljanja, pri čemu je glavna svrha uspostave reciklažnog dvorišta povećati odvajanje i prikupljanje, te omogućiti stanovnicima Grada Ploča propisno zbrinjavanje problematičnih vrsta otpada, kao i otpada koji se ne proizvodi u velikim količinama (npr. tekstil). Djelovanjem reciklažnog dvorišta omogućit će se brže i kvalitetnije postupanje s vrstama neopasnog otpada, izdvojenog iz miješanog komunalnog otpada i drugih vrsta neopasnog otpada, a s ciljem proizvodnje sekundarnih sirovina. Unutar reciklažnog dvorišta uredit će se posebna odjeljenja sa spremnicima (kontejnerima) i plohama za prihvat i privremeno skladištenje različitih vrsta otpadnih tvari. Reciklažno dvorište sastojat će se od namjenskih ploha za skladištenje kartona, drvene ambalaže, folija, glomaznog metalnog i nemetalnog otpada, elektroničke opreme, biorazgradivog otpada, uključujući i otpad iz vrtova i parkova, građevnog otpada i sl. Pored toga, na području reciklažnog dvorišta skupljat će se i obojeni metali, metalna, PET i ALU ambalaža, tekstil, ambalažno i ravno staklo, stiropor, auto gume i dr. (Tablica 21.). 56

57 Tablica 21. Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati (Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14) Do otpreme s lokacije prema vrstama otpadnih materijala pogodnih za reciklažu, skupljeni materijal će se skladištiti u namjenskim zatvorenim spremnicima (kontejnerima) jediničnih zapremina 5-30 m3. Za prihvat opasnih komponenti komunalnog otpada, kao što su ambalaže od pesticida, boje, iskorištena jestiva ulja, sredstva za čišćenje, otapala, ljepila, živine svjetiljke, neonska rasvjetna tijela, stari živini termometri, istrošeni akumulatori, baterije, motorna ulja, ambalaža i filtri motornih ulja, ostaci lijekova, kozmetički preparati i dr., predviđeni su ECOkontejneri i posebni spremnici jediničnih zapremina od l. Na lokaciji reciklažnog dvorišta obvezno će se postaviti i oprema za zaštitu od požara - nadzemni hidranti i protupožarni aparati. Reciklažnim dvorištem će upravljati Komunalno održavanje d.o.o. Ploče. 57

58 Sortirnica otpada Ploče Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju odvojeno prikupljenog (predsortiranog) komunalnog otpada. Izgradnjom i opremanjem sortirnice, veće količine odvojeno prikupljenog korisnog otpada će se kvalitetno sortirati i tako pripremiti za daljnju obradu (reciklažu). Izgradnja sortirnice planirana je Prostornim planom u poduzetničkoj zoni Vranjak 3,a izgradit će se pokraj reciklažnog dvorišta (slika 13). Slika 13. Parcele predviđene za izgradnju reciklažnog dvorišta i sortirnice za sortiranje i baliranje korisnog otpada u poduzetničkoj zoni Vranjak. Cilj RH je do odvojeno prikupiti 60 % otpada. Korisni otpad je potrebno nakon prikupljanja na kućnom pragu ponovno sortirati kako bi se razdvojile različite vrste plastike, papir od kartona itd. Tako se dobiju čišće frakcije koje je lakše plasirati na tržište, odnosno daljnju obradu. Izgradnjom i opremanjem sortirnice, taj postupak bit će omogućen, a samim time i prikupljanje većih količina korisnog otpada Kompostana Na gornjem platou odlagališta Lovornik, Prostornim planom planirana je izgradnja kompostane. Druga moguća lokacija izgradnje kompostane je pored sortirnice otpada u poduzetničkoj zoni Vranjak koja će se definirati Urbanističkim planom uređenja Grada Ploča, koji je trenutno u izradi. Kompostana je postrojenje u kojoj se biootpad aerobno razgrađuje s ciljem proizvodnje eko-komposta. Ključni problem koji će ova kompostana riješiti je odlaganje 58

59 biorazgradivog otpada na neusklađenom odlagalištu Lovornik. Na Lovorniku se godišnje odloži u prosjeku 6500 t miješanog komunalnog otpada. Ako se uzme da je u prosjeku 35 % komunalnog otpada biootpad, dolazimo do podatka da se prosječno 2300 t biootpada otpada odloži na Lovorniku godišnje. Izgradnjom kompostane, odvojeni biorazgradivi otpad, koji korisnici imaju zakonsku obavezu odvajati, temeljem ZOGO i Uredbe, iskoristit će se za proizvodnju komposta, koji se može koristiti za oplemenjivanje tla poljoprivrednih zemljišta. Time će se smanjiti štetni utjecaj odlaganja biorazgradivog otpada: emisija stakleničkih plinova, opasnosti od požara i eksplozija na odlagalištu, onečišćenje i zagađenje voda procjednim vodama s odlagališta, a uštedjet će se na troškovima odlaganja, što je ujedno i opći cilj: provedba održivog gospodarenja otpadom i smanjenje negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš. Provođenjem pilot projekata u kojima se pružila mogućnost odvajanja biorazgradivog otpada određenom dijelu lokalnog stanovništva, pokazalo se da nisu motivirani za razdvajanje jer su prikupljene količine biorazgradivog otpada izrazito male i otpad se jako loše sortira. Zbog toga je potrebno educirati lokalno stanovništvo o prednostima kompostiranja, što se od provodi u Pločama. RH teži ispunjenju zadanih ciljeva EU za smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada. Prioritet svih JLS-a i davatelja usluge prikupljanja otpada, odnosno komunalnih poduzeća, mora biti smanjenje odlaganja ove vrste otpada, jer to uzrokuje niz negativnih posljedica za lokalno stanovništvo, a i šire. Zakonski su JLS i davatelji usluge, dužni osigurati odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada svojim korisnicima. Da bi se ispunila ova zakonska obaveza potrebno je osigurati obradu te vrste otpada na području Grada Reciklažno dvorište za građevinski otpad Prema Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016) jedinica lokalne samouprave dužna je, sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno ZOGO. Prostornim planom Grada Ploča, lokacija reciklažnog dvorišta za građevni otpad, određena je na lokaciji odlagališta Lovornik. Građevni otpad ima visoki potencijal za recikliranje i prepoznat je na europskoj razini kao jedan od prioritetnih tokova otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad planirana je na odlagalištu Lovornik. Prerađeni materijal koristit će se za dnevno prekrivanje odlagališta. 59

60 Jedinica lokalne samouprave dužna je osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem, sukladno Zakonu, u cijelosti nadoknaditi sljedeće troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge: troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja, skladištenja i pripreme za prijevoz, troškove prijevoza od odgovarajućeg reciklažnog dvorišta do odlagališta s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta i troškove zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta. Budući da se na odlagalištu Lovornik nalazi kazeta za zbrinjavanje građevnog otpada koji sadrži azbest, izgradnjom RD za građevni otpad na Lovorniku, uvelike će se uštedjet na troškovima prijevoza građevnog otpada koji sadrži azbest. U Pločama, ne postoji način zbrinjavanja građevnog otpada. Izgradnjom reciklažnog dvorišta omogućit ćemo propisno zbrinjavanje takvog otpada uz poštivanje načela blizine. Time će se smanjiti nastanak divljih odlagališta građevnog otpada, koji često nastaju na području Grada. Preradom građevnog otpada dobiva se materijal koji se može vratiti u ponovnu uporabu i koristiti u izgradnji ŽUPANIJSKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje predviđena je važećim dokumentima prostornog uređenja, a planira se na lokaciji u općini Dubrovačko primorje. Prostornim planom Županije planirano je 8 pretovarnih stanica na sljedećim lokacijama: Dubravica (Metković), Lovornik (Ploče), Vardište (Janjina), Česvenica (Korčula), Sitnica (Blato i Vela Luka) Sozanj (Lastovo), Osojnik Pobrežje (Dubrovnik), Dubravica (Mljet) Prostornim planom DNŽ predviđena je i pretovarna stanica na Lovorniku. Prilikom utvrđivanja izdavanja uvjeta za idejni projekt za Pretovarnu stanicu Ploče, predviđenu istočno od odlagališta Lovornik, Grad Ploče odbio je izdati posebne uvjete na idejni projekt Pretovarna stanica Ploče, istočno od odlagališta otpada Lovornik u Baćini. Navedeni zahvat, nije planiran u Prostornom planu Grada Ploča. Osim toga, u Idejnom projektu nisu uzete u obzir količine u tonama koje se na 60

61 Lovorniku ugovorno zbrinjavaju iz Općine Gradac. Ukupna generirana godišnja količina otpada s toga područja tijekom godine, prema podacima Komunalnog održavanja, iznosi tona miješanog komunalnog otpada i 86 tona glomaznoga otpada, što znači da Idejnim projektom nije točno utvrđena niti ukupna godišnja količina otpada koji bi se s lokacije Pretovarne stanice na Lovorniku pretovarao i vozio u Županijski centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Utvrđeno je, također, da je Pretovarna stanica projektirana kao zatvoreni sustav, odnosno da bi se njenom eventualnom izgradnjom onemogućila bilo kakva komunikacija s površinom postojećega komunalnog odlagališta. Tako bi se dovela u pitanje mogućnost daljnje sanacije komunalnog odlagališta, što je, sa stajališta Grada Ploča neprihvatljivo. Stav je Grada Ploče da bi PS trebala biti u poduzetničkoj zoni Vranjak OPREMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM Posude na terenu Grad Ploče trenutno koristi posude od 1100 l postavljene na javnim površinama za prikupljanje otpada. U Tablici 22. prikazan je broj postavljenih posuda po naseljima. Tablica 22. Posude od 1100 l za prikupljanje miješanog komunalnog otpada na terenu Naselje Ispravni Neispravni Ukupno 5 m l 1100 l 1100 l Ploče Banja 7 7 Komin Rogotin Š. Struga Čeveljuša Stablina Baćina Peračko blato Gradci 1 1 Gnječi 1 1 Crpala Spilice 5 5 Staševica Ukupno Osim posuda od 1100 l i 5 m 3 za miješani komunalni otpad, na terenu su postavljeni i zeleni otoci (Tablica 23.). Tablica 23. Zeleni otoci postavljeni u Pločama i na grobljima Tip spremnika (1100 l) Zeleni otoci Ploče 61 Zeleni otoci Groblja UKUPNO PLAVI ŽUTI

62 ZELENI Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada Ukupno su nabavljene 123 posude zapremine 1100 lit. za odvojeno prikupljanje otpada, odnosno za formiranje zelenih otoka na području Grada Ploča. FZOEU financirao je nabavku posuda u visini od 40% vrijednosti investicije bez Pdv-a. Nabavljeno je: spremnik za plastiku 41 kom. spremnik za staklo 41 kom. spremnik za papir 41 kom Grad Ploče nabavlja spremnike za miješani i biorazgradivi komunalni otpad, te 80 kompostera (Tablica 24). Nabava komunalne opreme sufinancirana je od strane FZOEU u iznosu od 40 % procijenjene vrijednosti. Tablica 24. Nabavljene posude za miješani i biorazgradivi komunalni otpad Tip posude PEHD kanta, 80 l, smeđa PEHD kanta, 120 l, smeđa PEHD kanta, 80 l, zelena PEHD kanta, 120 l, zelena PEHD kanta, 240 l, zelena Komposter, 400 l Količina Svi komposteri su podijeljeni, kao i određeni dio posuda koje su podijeljene sudionicima pilot projekta. Nakon podjele, ostao je broj posuda koje će se podijeliti do , a naveden je u tablici 25. Tablica 25. Raspoloživa oprema za uspostavu sustava prikupljanja od vrata do vrata Oprema skladište volumen (L) kom Zelena kanta (MKO) Smeđa kanta (BO) Plavi kontejner (papir) Zeleni kontejner (staklo) Žuti kontejner (plastika) Količina posuda koje trenutno posjeduje komunalno društvo nije dovoljna da bi se organizirao sustav prikupljanja od vrata do vrata s 3 spremnika. Po mjesnim odborima ima cca kućanstava. Da bi se svakom kućanstvu podijelile 3 posude (za miješani, biorazgradivi i korisni otpad) potrebno je nabaviti cca 600 posuda za biorazgradivi i cca 1400 posuda za selektivni 62

63 otpad. U samom gradu gdje su većinom višestambene jedinice, svaka zgrada će koristiti individualno rješenje sukladno količini stanara. Većina zgrada koristit će zajednički posude od 1100 l, u koje će odlagati posebne vrećice. Do isteka roka prilagodbe na Uredbu, s javnih površina sklonit će se sve posude od 1100 l i 5 m 3. Te posude planiraju se koristiti u višestambenim zgradama ili će se dati na korištenje gospodarskim subjektima Komunalna vozila i ostala vozila Vozni park za sakupljanje otpada s područja Grada Ploča, čini 6 komunalnih vozila (Slika 14.). Vozila za pražnjenje spremnika za MKO i GO od 5 m³: MAN 15250, god. TAM 130 T11, Vozila s kojima se sakuplja MKO iz spremnika od 1100 L: IVECO C , 2016., zapremnine 16 m 3 - Vozilo ima nadogradnju i za pražnjenje manjih posuda ( l) - Kompatibilan je za pretovar iz manjih vozila (ispod 7,5 m 3 ) MAN , 2014., zapremnine 13 m 3 -Vozilo ima nadogradnju za pražnjenje posuda od 1100 l -Potrebna je nadogradnja aparata za prihvat manjih posuda Piaggio Porter, zapremnine 4 m 3 - Vozilo je opremljeno aparatom za pražnjenje posuda do 360 l i može se vršiti pretovar otpada u veća vozila -Koristi se za prolaz kroz uske ulice i mjesta gdje ne može proći veće vozilo Osim ovog vozila, Komunalno održavanje u svom posjedu ima, samo velika komunalna vozila, zapremnine od 13 ili 16 m 3. S ovakvim tipom vozila nemoguće je doprijeti do određenih uskih ulica u pojedinim naseljima, zbog čega je u tim dijelovima nemoguće isprazniti posude za otpad. Zbog toga je nabavljeno novo vozilo Mitsubisi Fuso Canter, snage motora 110 kw, kapaciteta 7,5 m 3. Vozilo ima nadogradnju za pražnjenje posuda od l i opremljen je potisnim nožem za sabijanje otpada. Kompatibilan je za pretovar u veća vozila. Dogovoren je najam od 12 mjeseci, kako bi se ispitale karakteristike vozila i stvarna učinkovitost u specifičnim okolnostima. Osim ovog, planira se nabaviti još jedan mali kamion, zapremnine 5 m 3. 63

64 Slika 14. Vozila za odvoz otpada na području Grada Ploča Komunalno održavanje, osim vozila koja koristi za prikupljanje otpada iz Grada Ploča, posjeduje i 2 vozila kojima prikuplja otpad iz Općine Gradac: KAMION ZAPREMNINA GODINA PROIZVODNJE MAN m³ Iveco ML P 16 m³ Oba vozila imaju nadogradnju za pražnjenje svih vrsta posuda ( l), i kompatibilni su za pretovar manjih vozila (ispod 7,5 m 3 ). Strojevi za zbijanje otpada na Lovorniku: NEW HOLLAND D180 Magirus DEUTZ, (50 godina starosti) Radni stroj JCB 4X -stroj se koristi za iskrcaj i slaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest, ali i za obavljanje raznih poslova za potrebe komunalnog društva i Grada Ploča PODACI O LOKACIJAMA ONEČIŠĆENIM OTPADOM I NJIHOVOM UKLANJANJU Lokacije divljih odlagališta na području Grada Ploča Ovisno o potrebama na terenu pristupa se sanaciji manjih divljih odlagališta. Sanacija takvih odlagališta obavlja se nakon što se primijeti njihov nastanak, a sanaciju obavlja Komunalno održavanje doo za Grad Ploče. Od većih divljih odlagališta na području Grada definirano je 5 lokacija: kraj mosta na Neretvi pozicija Galičak ušće rijeke Neretve Jadranska magistrala - skretanje na groblje Laniština (Slika 15) Granica K.O. Plina- K.O. Brista, Pod Bukočevica 64

65 Od navedenih divljih odlagališta, sanirano je ono kod Jadranske magistrale i groblja Laniština (slika 15). Nakon što je lokacija očišćena, postavili su se vidljivi znakovi da je na lokaciji zabranjeno odlaganje otpada. Za sanaciju ostalih 5 odlagališta osigurat će se sredstva u proračunu za godinu i ista će biti uklonjena. Slika 15. Sanirano divlje odlagalište građevinskog otpada Male količine divljih odlagališta otpada na području Grada Ploča, su posljedica što se na javnim površinama još uvijek nalaze kontejneri od 5 m 3. Česte su situacije da se u te kontejnere i u okolici istih odlože ogromne količine svih vrsta otpada, pa i građevinskog. Te lokacije su već dugi niz godina crne točke na kojima se nepropisno odlaže otpad Uspostava evidencije i kontrole lokacija onečišćenih otpadom Nakon što se uvede naplata otpada po količini, procjenjuje se da će porasti broj divljih odlagališta. Neki će građani nesavjesno odbacivati otpad u okoliš da bi smanjili iznos na računu za odvoz otpada. Mjere sprječavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš definirane su ZOGOom (čl. 36.). Način provedbe mjera propisanih ovim člankom uređuju se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada, koja se odmah po donošenju dostavlja Ministarstvu, te objavljuje u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave Zbog toga će Grad Ploče donijeti navedenu Odluku, te uspostaviti elektronski sustav evidencije lokacija onečišćenih otpadom, a svi građani moći će prijaviti takve lokacije preko web stranice. Locirane površine će redovito obilaziti komunalni redari, a ukoliko se na određenoj lokaciji češće nepropisno odlaže otpad, razmotrit će se postavljanje video-nadzora. Mjere su navedene u idućem poglavlju. 65