KARLOVAČKA ŽUPANIJA STRATEGIJA ODRŽIVOG KORIŠTENJA ENERGIJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE ISBN

Транскрипт

1 KARLOVAČKA ŽUPANIJA REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE ISBN

2

3 KARLOVAČKA ŽUPANIJA REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

4 Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske u suradnji s Karlovačkom županijom Glavni i odgovorni urednik Dr.sc. Julije Domac Recenzenti Damir Vranić, dipl. ing., Alstom Hrvatska Dr. sc. Branka Jelavić, dipl. ing., Energetski institut Hrvoje Požar Autori i suradnici 4 Mr.sc. Vesna Kolega, dipl. ing. Dr. sc. Julije Domac, dipl. ing. Sanda Djukić, dipl. ing. Miljenko Jagarčec, ing. Ivana Lončar, dipl. oec. Ivan Pržulj, dipl. ing. Tijana Savić, oec. Mr.sc. Velimir Šegon, dipl.ing. Prof.dr.sc. Krešimir Franjić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Alojz Getliher, dipl. ing., INA d.d. Hrvoje Hucika, dipl. ing., HEP Esco d.o.o. Prof.dr.sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mr.sc. Alen Katić, dipl. ing., Elektra Karlovac Petar Jović, dipl. ing. Gradska plinara Zagreb Filip Prebeg, dipl. ing., Energetski institut Hrvoje Požar Tomislav Starčić, dipl. ing., Šumarska savjetodavna služba Marko Šporec, dipl. ing., HEP ODS d.o.o Elektra Zagreb Design i tisak Novi val d.o.o., Zagreb Naklada 500 primjeraka CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN Karlovac, srpanj 2009.

5 Sadržaj Predgovor 7 Sažetak 9 Executive Summary 9 1. Uvod Zašto strategija održivog korištenja energije Karlovačke županije? Metodologija Dionici ( stakeholderi) Pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti Pregled energetske infrastrukture Županije Elektroenergetski sustav Plinski sustav Toplinarstvo Dosadašnja iskustva i provedeni projekti na području energetske učinkovitosti Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji - SEM projekt Energetski učinkovita javna rasvjeta Dosadašnja iskustva i provedeni projekti korištenja obnovljivih izvora energije Energija biomase Geotermalna energija Male hidroelektrane (mhe) Sunčeva energija Vjetroelektrane Pregled strateških dokumenata i zakonskog okvira Europske unije, RH i Karlovačke županije Relevantna regulativa i dokumenti Europske unije Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske Energetski zakoni i podzakonska regulativa Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Strateški dokumenti Karlovačke županije Regionalni operativni program Karlovačke županije (ROP) Prostorni plan Karlovačke županije Regionalni razvitak, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije Trenutno stanje gospodarstva i zaposlenosti Poduzetničke zone Pregled područja od posebne državne skrbi Gospodarsko-socijalni aspekti Turizam i zaštita okoliša Energetski potencijali, mjere i preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti na razini Županije Zgrade javne namjene Zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije Opći podaci Analiza potrošnje energije i vode prema kategoriji zgrade Identifikacija mjera energetske učinkovitosti Mjere za poboljšanje građevinskih karakteristika zgrade Mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja Mjere smanjenja potrošnje električne energije Mjere štednje vode Zgrade stambene namjene Javna rasvjeta Industrija i poduzetništvo Potencijali, mjere i preporuke za povećano korištenje obnovljivih izvora energije Biomasa Šumska biomasa Poljoprivredna biomasa Sunce Geotermalna energija Male hidroelektrane Energija vjetra Ciljevi mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Energetska učinkovitost Zgrade u vlasništvu Karlovačke županije Javna rasvjeta Obnovljivi izvori energije Financijski mehanizmi za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije Proračun jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave Promocija, informiranje i edukacija Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan ( ) 71 Prilozi 76 5

6 6

7 Predgovor Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Pred Hrvatskom su teške i dalekosežne odluke o vlastitom energetskom razvoju. Odluke koje se donose vezane uz energetski sektor imaju dugoročne posljedice na hrvatsko gospodarstvo, okoliš i društvo u cjelini. Nedavno usvojena nacionalna Strategija pokazala je stanje energetskog sustava i posljedice mogućih razvojnih opcija te na temelju široke javne rasprave političkom odlukom odredila jasnu i odlučnu, sveobuhvatnu nacionalnu energetsku politiku. Uključivanje županija u planiranje vlastitog energetskog razvitka i njihov doprinos provedbi nacionalne energetske politike jedan je od ključnih koraka u uspješnoj provedbi energetske politike Hrvatske. Karlovačka županija je donošenjem Strategije održivog korištenja energije unaprijedila ne samo vlastiti društveni i gospodarski razvoj nego i razvoj cijele Hrvatske. Strategija također predstavlja, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, značajnu osnovicu za postavljanje Karlovačke županije kao jedne od razvijenijih i naprednijih na europskom području. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva pozdravlja donošenje ovog razvojnog dokumenta i daje punu podršku njegovoj provedbi kroz realizaciju mjera u skladu s definiranim preporukama. Damir Polančec, Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva 7 Karlovačka županija Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja. Ljepote karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva. Na području Karlovačke županije postoje značajne mogućnosti korištenja različitih obnovljivih izvora. U odnosu na ostale županije Republike Hrvatske ovdje se nalaze neki od najznačajnijih projekata, pogotovo na području biomase i malih hidroelektrana, a postoji i značajan geotermalni potencijal. Ovom Strategijom Karlovačka županija preuzima svoj dio odgovornosti za odgovorno promišljanje energetskog razvitka Republike Hrvatske u svjetlu svih promjena koje se događaju kako u svijetu tako i u našem bliskom okruženju. Ovim dokumentom Karlovačka županija po prvi puta dobiva cjelovit pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Županiji, donosi energetske potencijale svakog obnovljivog izvora energije i mjere energetske učinkovitosti, ali i detaljnu razradu mjera i preporuka za njihovo povećano korištenje s planom djelovanja. Na ovaj se način Karlovačka županija svrstava među vodeće i najodgovornije županije u Hrvatskoj te znatno doprinosi održivom razvitku cijele regije. Ivan Vučić, Župan Karlovačke županije

8 European Commission - Executive Agency for Competitiveness and Inovation That climate change is a major challenge to sustainable development worldwide, is increasingly recognised by foward-looking political leaders. One of the tasks we are facing is a profound transformation of our energy system over the next decades. Our approach must be broad and ambitious, and will have to include measures to reduce our energy demand, dramatically increase energy efficiency, develop low carbon technologies and replace fossil fuels with renewable energies. Moving towards a sustainable energy future will necessitate the mobilisation of significant efforts by public authorities and the private sector. The European Union has established an ambitious target of 20% for renewable energy by 2020, and each EU Member State is already committed to implementing a broad set of policies and measures in order to increase their share of renewable energy sources and improve energy efficiency. Sustainability is all about local involvement and broad participation. It is only through an appropriate policy framework, combined with broad participation and actions at regional and local levels that we will achieve our goals. The Energy Strategy for Karlovac County demonstrates how seriously the sustainability agenda is taken in this region. The initiative has been developed by a broad partnership of stakeholders from across the community, and this partnership will again be crucial when implementing its action plan. In the future, I hope that Karlovac County maintain its commitment to sustainable energy for development. This strategy carves out a sustainable path of development for the Karlovac County, and provides an excellent example which other regions throughout the European Union can use to help them in their own energy planning. William Gillett, Head of Unit for Renewable Energy 8 Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske S veseljem predstavljamo Strategiju održivog korištenja energije za Karlovačku županiju, važan dokument za planiranje budućeg razvitka ovog područja. Karlovačka županija jedna je od vodećih u Hrvatskoj po korištenju obnovljivih izvora energije, a u posljednje vrijeme sve češće se razvijaju i vrlo važni projekti unapređenja energetske učinkovitosti. Ponosni smo što su u županiji pokrenuti značajni međunarodni projekti financirani iz različitih fondova Europske unije i što se ti projekti provode u snažnom partnerstvu Županije i Agencije. Treba istaknuti da je na području Karlovačke županije po prvi puta u Hrvatskoj provedeno poticanje fizičkih osoba u korištenju obnovljivih izvora energije što je također vrlo značajan iskorak. Ugodna mi je dužnost zahvaliti svima koji su nam pružili vrijedne informacije, osigurali podatke i fotografije koje smo za izradu ove Strategije koristili. To su u prvom djelatnici stručnih službi Županije i Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša te mnogi gradonačelnici i načelnici općina širom Karlovačke županije. Posebnu zahvalnost dugujem recenzentima, ali i svim autorima i suradnicima koji su svojim predanim radom omogućili pripremu ovog važnog dokumenta za Karlovačku županiju, ali i za cijelu Republiku Hrvatsku. Dr.sc. Julije Domac, Ravnatelj Agencije

9 Sažetak Osnovni cilj izrade i donošenja Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije je odrediti smjernice za uspješan gospodarski i energetski razvitak Županije, poštujući pri tom načela održivosti i zaštite okoliša. Glavni naglasak dan je na učinkovitom korištenju energije i obnovljivim izvorima energije, kao područjima čiji razvitak može i treba značajno doprinijeti održivom razvoju čitave Županije. U skladu s tim, u Strategiji su procijenjeni potencijalni učinci racionalnog korištenja energije na zaštitu okoliša, razvitak lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika stanovništva Županije. Strategija je zajednički proizvod svih dionika (stakeholdera) na području Županije te je sukladno tome prvi korak izrade predstavljao njihovu identifikaciju i grupiranje. Izravno uključivanje dionika u proces izrade Strategije osigurano je organiziranjem konzultacija i dobivanjem povratnih informacija nakon javnog predstavljanja prve radne verzije. Postojeće stanje energetske infrastrukture Županije te dosadašnja iskustva u provedbi projekata energetske učinkovitosti i iskorištavanju pojedinih obnovljivih izvora energije uzeti su kao polazna točka za definiranje budućih smjerova razvoja. Također se pri izradi Strategije posebno vodilo računa o usklađenosti županijskih ciljeva s nacionalnim i Europskim zakonodavstvom i strateškim dokumentima, koji su sažeto prikazani u trećem poglavlju. Pregled stanja gospodarstva i zaposlenosti u Županiji, kao i mogući doprinos korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti gospodarskom razvitku sastavni je dio Strategije. Poglavlja o analizi energetskog potencijala te ona o mjerama i preporukama za poboljšanje energetske učinkovitosti i veće korištenje pojedinih obnovljivih izvora energije predstavljaju ključni dio Strategije na kojem se baziraju ciljevi te prijedlozi organizacijskih mjera i akcijskog plana za razdoblje od do godine na razini Županije. Doprinos proizvodnji toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se prvenstveno korištenjem energije biomase i Sunca, a manjim dijelom i korištenjem toplinskih pumpi te su ciljevi određeni prvenstveno za ova tri izvora. Indikativni ciljevi povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu definirani su posebno za nestambeni i stambeni sektor zgrada. Posebna pažnja posvećena je analizi energetske potrošnje u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije i identifikaciji konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema kategorijama zgrada za školske, zdravstvene i upravne ustanove. Nadalje, važno mjesto u Strategiji dano je analizi financijskih mehanizama za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao i prijedlogu djelotvornih načina promocije, informiranja i edukacije ciljnih skupina o energetskoj problematici Županije. Predložene mjere i aktivnosti u okviru akcijskog plana određene su tako da njihova provedba rezultira ostvarenjem zacrtanih ciljeva, a podijeljene su u četiri osnovne skupine: strateški i provedbeni dokumenti te planiranje; jačanje ljudskih kapaciteta; demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija; mehanizmi financiranja i potpore. Radi što jasnijeg i konkretnijeg utvrđivanja nadležnosti i odgovornosti za provedbu pojedinih mjera i aktivnosti, unutar svake skupine dodatno je izvršena podjela prema kategorijama dionika identificiranih u prvom koraku izrade Strategije te je za svaku aktivnost predviđena dinamika provedbe s točno zacrtanim pokazateljima. 9 Executive Summary The main goal of the Strategy for sustainable energy utilisation of Karlovac County preparation was to determine guidelines for a successful economy and energy development of the County, respecting the principles of sustainability and environment protection. The rational use of energy and renewable energy sources represent the main focus of the Strategy, as fields which developments can and must significantly contribute to the sustainable development of the County. In that regard, potential impacts of rational use of energy on environment protection, local economic development and social conditions of the local population have been analysed. This Strategy is a joint product of all County stakeholders and hence the first step was their identification and grouping. Direct inclusion of stakeholders within the development process was ensured through organising consultations and receiving feedbacks from public presentations of the Strategy draft. The current status of energy infrastructure within the County and experiences in the energy efficiency projects implemenation and the utilisation of various renewable energy sources served as the starting point for the definition of future developments. Efforts have been made to harmonise this Strategy with the relevant national and EU legislation and strategic documents, which have been reviewed and presented. The overview of the current economic and employment status of the County, as well as the possible contribution from renewable energy sources utilisation and energy efficiency towards economic development is an integral part of the Strategy. The chapters that analyse energy potential, nominate measures and recommendations for the improvement of energy efficiency and utilisation of various renewable energy sources, represent the most important part of Strategy on which organisational measures as well as suistainable action plan for period were based. The contribution towards heat production from renewable energy sources within the County is expected primarily from biomass, solar heating and heat pumps, which has been taken into account while defining the renewable energy sources targets. The indicative targets for energy efficiency in buildings have been defined separately for the residential and nonresidential sectors. The special interest has been put to detailed analyses of energy consumption in public buildings owned by Karlovac County as well as identification of concrete energy efficiency measures for three different categories: health care, educational and office buildings. The proposed measures and activities within the action plan have been defined in such a way that their implementation results in achieving the defined targets, and were grouped in four basic categories: strategic and implementing documents, planning; capacity building; demonstration activities, implementation and promotion; financial and supporting mechanisms. In order to clearly define the responsibilities for the implementation of various measures and activities, each category was further divided based on the identified stakeholders within the County. Additionaly, for each activity the implementation dynamics and success criteria have been defined.

10 Gradovi i općine Županija Gospodarske i obrtničke komore Nevladine udruge 1) Identifikacija stakeholdera / partnera Industrija (regionalna) Udruge potrošača Sveučilišta / fakulteti Visoke škole 10 Ostali strateški dokumenti županije 2) Izrada radne verzije Nacionalna i EU strateški dokumenti 3) Predstavljanje radne verzije i konzultacuje Komentari i sugestije 4) Izrada i predstavljanje konačne verzije 5) Praćenje provedbe i revizija Slika 1.1. Hodogram izrade Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije

11 1. Uvod 1.1. Zašto je potrebna energetska strategija? Osnovni cilj Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije (u daljnjem tekstu Strategija) je na osnovi stvarne energetske situacije u Županiji prepoznati i predložiti konkretne, energetsko-ekonomski optimalne načine energetskog razvitka na načelima održivosti: održivoj gradnji, primjeni mjera energetske učinkovitosti, korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. Strategijom Županije utvrditi će se ciljevi energetskog razvitka te identificirati mjere za njihovo uspješno ostvarenje, bazirane na nekoliko glavnih načela: konceptu održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; sustavnom gospodarenju energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije; strateškom poticanju korištenja obnovljivih izvora energije; kontinuiranoj podršci učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja: zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi i dr; usaglašavanju s institucionalnim i zakonskim okvirima na županijskoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Dugoročne koristi od donošenja i provedbe Strategije su: gospodarski razvitak Županije; povećanje energetske nezavisnosti Županije koja na osnovi zaključaka Strategije sama odlučuje u kojem će smjeru ići njezin daljnji energetski razvitak; osnivanje novih lokalnih poduzeća za provođenje energetskih projekata i aktivnosti prema provedbenom planu Strategije; otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti lokalnog stanovništa; razvitak poljoprivrednih kućanstava kroz provođenje raznih energetskih djelatnosti - iznajmljivanje ili prodaja zemljišta za gradnju energetskih postrojenja, uzgajanje poljoprivrednih kultura za energetsko iskorištenje i dr.; smanjenje energetske potrošnje u kućanstvima, nestambenom sektoru zgrada, prometu i industriji u Županiji provođenjem predloženih mjera energetske učinkovitosti što u konačnici rezultira reduciranjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu i zdravijim životnim okruženjem; smanjenje potrošnje svih tipova energije u zgradama u vlasništvu Županije kroz provođenje mjera sustavnog gospodarenja energijom Metodologija Metodologija izrade Strategije održivog korištenja energije Karlovačke županije temelji se na tri osnovne postavke: 1. Učinkovito korištenje energije i obnovljivi izvori energije promatraju se kao nerazdvojna cjelina koja može i treba značajno doprinijeti održivom razvitku Županije. U tom smislu, posebno su razmatrani potencijalni učinci povećanog korištenja obnovljivih izvora energije i racionalnog korištenja energije u sferi zaštite okoliša, razvoja lokalnog gospodarstva i poboljšanja socijalnih prilika stanovništva. 2. Izrada i donošenje Strategije zajednički je proizvod svih dionika (partnera). U tom smislu, prvi korak predstavlja identifikaciju i grupiranje dionika s područja Županije, a njihovo izravno uključivanje u proces izrade osigurano je organiziranjem konzultacija i traženja povratnih informacija nakon predstavljanja prve radne verzije Strategije. 3. Poseban naglasak dan je provedbi sustavnog gospodarenja energijom u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije u sklopu INTERREG projekta: Systemtic Energy Management in Karlovac County (SEM). Hodogram izrade Strategije i akcijskog plana prikazan je slikom 1.1. Posljednji korak je praćenje provedbe akcijskog plana jednom godišnje te revizija Strategije i akcijskog plana svake tri godine.

12 Tablica 1.1. Prikaz dionika (stakeholdera) u Karlovačkoj županiji GRADOVI Duga Resa Karlovac Ogulin Ozalj Slunj OPĆINE Barilović Bosiljevo Cetingrad Draganić Generalski Stol Josipdol Kamanje Krnjak Lasinja Netretić Plaški Rakovica Ribnik Saborsko Tounj Vojnić Žakanje GOSPODARSKE I OBRTNIČKE KOMORE Hrvatska gospodarska komora- Županijska komora Karlovac Hrvatska obrtnička komora-obrtnička komora Karlovačke županije INDUSTRIJA 12 USTANOVE I UDRUGE ZA ZAŠTITU PRIRODEA Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije Udruga ljubitelja prirode, lova, ribolova i kinologije Optimus Vita Ekološka udruga Čuvari Korane Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica SVEUČILIŠTA/FAKULTETI Veleučilište u Karlovcu SREDNJE ŠKOLE Gimnazija Karlovac Medicinska škola Karlovac Ekonomsko-turistička škola Karlovac Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac Prirodoslovna škola Karlovac Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac Tehnička škola Karlovac Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac Glazbena škola Karlovac Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin Obrtnička i tehnička škola Ogulin Srednja škola Duga Resa Srednja škola Slunj OSNOVNE ŠKOLE UDRUGE POTROŠAČA/GRAĐANA Gospodarstvo održivog razvoja Udruga orača Karlovačke županije Udruga uzgajivača Holstein goveda Karlovačke županije Strojni prsten Stari Grad Barilović

13 1.3. Dionici (stakeholderi) Dionici s područja Karlovačke županije mogu se podijeliti u šest kategorija: jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi); gospodarske i obrtničke komore; industrija; sveučilišta/fakulteti; nevladine udruge; udruge potrošača. U Županiji su 22 jedinice lokalne samouprave - 5 gradova (Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj) i 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje). Najznačajnije gospodarske grane na području Županije su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, a unutar industrije proizvodnja hrane i pića, proizvodnja metala, opreme i strojeva, proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa te tekstilna i drvna industrija. Ove tri djelatnosti ostvaruju 85,1% ukupnog prihoda na području Županije. Kao važne dionike, sigurno treba istaknuti i interesna udruženja navedenih tvrtki i poduzeća: Hrvatsku gospodarsku komoru - Županijska komora Karlovac i Hrvatsku obrtničku komoru - Obrtnička komora Karlovačke županije. Od obrazovnih ustanova, na području Karlovačke županije djeluje 29 osnovnih škola s učenika, 12 srednjih škola s učenika i glazbena škola. Nadalje, u Županiji djeluje i Veleučilište s preko studenata, uz nastavu organiziranu u Karlovcu i Dugoj Resi. Na području Županije djeluje i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana od strane Županijske skupštine godine, nekoliko nevladinih udruga za zaštitu prirode te više udruga potrošača. Također treba istaknuti i Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica, smješten u okolici Ogulina (tablica 1.1.). 13

14 14

15 2. Pregled energetske infrastrukture i dosadašnjih iskustava korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 2.1. Pregled energetske infrastrukture Županije Elektroenergetski sustav Razdjelna mreža na području Karlovačke županije podjeljena je između dva distributiva područja HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Matično područje je Elektra Karlovac koja pokriva Karlovačku županiju, osim Općine Rakovica koja je u nadležnosti Elektrolike Gospić. Jedan manji dio Karlovačke županije (rubni dio uz državnu granicu s Republikom Slovenijom) napaja se iz elektroenergetske mreže tvrtke Elektro-Slovenija d.o.o. (ELES). Ova elektroenergetska mreža je trenutno u fazi preuzimanja od ELES-a i izgradnje spojnih vodova za napajanje iz Republike Hrvatske. Područje Elektre Karlovac pokriva oko 4300 km 2 na kojem živi približno stanovnika, a dijeli se na četiri pogona - Ogulin, Jastrebarsko, Duga Resa i Ozalj te službu u sjedištu i dva pogonska ureda u Slunju i Vojniću. Područje Elektre Karlovac napaja se iz pet pojnih trafostanica: TS 110/20/10 kv Zdenčina, TS 110/35 kv Pokupje, TS 110/10(20)/10 kv Dubovac, TS 110/35/10 kv Švarča i TS 110/35 kv Oštarije. Trafostanica TS 110/20/10 kv Zdenčina napaja područje Pogona Jastrebarsko, odnosno dio Zagrebačke županije, dio Karlovačke županije (Općina Lasinja) i rubni dio Sisačko - moslavačake županije (općina Gvozd u naseljima Dugo Selo Lasinjsko, Stipan i Trepča). Gledajući po jedinicama lokalne samouprave, trafostanica napaja grad Jastrebarsko, općine Lasinja, Pisarovina, Klinča sela te dio grada Samobora i općine Gvozd. Iz TS 110/35 kv Pokupje napaja se samo 35 kv mreža Elektre Karlovac te je ona ujedno i najstarija TS 110/x trafostanica na području Elektre Karlovac. TS Pokupje je glavno rasklopište 110 kv mreže i tvrtka HEP - OPS u toj trafostanici ima stalnu posadu. TS Pokupje napaja DV 35 kv TS Pokupje - TS Ozalj, preko kojeg se napaja TS 35/10 kv Ozalj, a time i cjelukupni Pogon Ozalj s gradom Ozljom i općinama Kamanje, Žakanje i Ribnik u Karlovačkoj županiji. Isto tako, TS 35/10 kv Ozalj napaja i općine Krašić i Žumberak u Zagrebačkoj županiji. Drugi dalekovod iz TS Pokupje DV 35 kv TS Pokupje - TS Cvetković napaja TS 35/10 kv Cvetković koja napaja dio grada Jastrebarsko u Zagrebačkoj županiji i dio općine Draganić u Karlovačkoj županiji. Prema TS 35/10 kv Ilovac idu dva dalekovoda 35 kv. TS Ilovac napaja sjeverni dio grada Karlovca i dio općine Draganić. Ovaj pravac napajanja se koristi kao rezervno napajanje grada Karlovca u slučaju kada je TS 110/10(20)/10 kv Dubovac bez napajanja. I zadnji 35 kv-tni dalekovod (DS) između trafostanica Pokupje i Mekušje napaja TS 35/10 kv Mekušje iz koje se napaja dio užeg i šire područje grada Karlovca (desna obala Kupe). 15 TS 110/10(20)/10 kv Dubovac je najopterećenija trafostanica Elektre Karlovac i napaja isključivo uži dio grada Karlovca, odnosno napaja otprilike 80 % konzuma grada Karlovca. TS 110/35/10 kv Švarča napaja južna naselja grada Karlovca na 10 kv naponu. Na 35 kv naponu preko 35 kv-tnog kabela (KB) TS Švarča - TS Vojnić napaja se područje Pogonskog ureda Vojnić te samim time općina Vojnić i dio općine Cetingrad. Iz TS Švarča izlaze i KB 35 kv TS Švarča - TS Turbina koja napaja industrijski bazen Turbina i DV 35 kv TS Švarča - TS Mekušje koji služi kao rezervno napajanje grada Karlovca. Preko KB 35 kv TS Turbina - TS Tušmer napaja se Pogon Duga Resa s gradom Duga Resa i općinama Netretić, Bosiljevo, Generalski Stol i Barilović. TS 110/35 kv Oštarije napaja 35 kv mrežu južnog dijela Županije, odnosno Pogona Ogulin. Ovo je trafostanica koja ujedno napaja i najveće područje od svih prije navedenih. Iz DV 35 kv TS Oštarije - TS Ogulin napajaju se TS Ogulin i TS Jasenak, odnosno šire područje grada Ogulina s užim gradskim središtem. Preko KB 35 kv TS Oštarije - TS Brinje postoji mogućnost napajanja općine Brinje u Ličko - senjskoj županiji i tunela Mala Kapela, za što je već položen kabel. Preko dvaju kabela KB 35 kv TS 110/35 kv Oštarije - TS 35/20/10 kv Oštarije napaja se dio područja grada Ogulina i konzum uz autocestu Zagreb - Split te općina Tounj. Iz TS Oštarije izlazi i KB 35 kv TS Oštarije - TS Plaški preko kojega se napaja TS Plaški i općine Plaški i Saborsko. I na kraju, preko DV 35 kv TS Oštarije - TS Slunj napaja se TS Slunj i područja grada Slunja i općine Cetingrad s dijelom općine Rakovica. Općina Rakovica se napaja preko 10 kv dalekovoda iz TS 35/10 kv Plitvička jezera. Uz ovih pet pojnih trafostanica, gdje su mjesta preuzimanja električne energije od HEP-OPS-a postoji i 14 trafostanica 35/10 kv i trafostanica TS 10/0,4 kv i TS 20/0,4 kv.

16 Podaci o broju trafostanica po naponskim razinama i instalirani kapaciteti postrojenja na dan godine su sljedeći: TS 110/x kv, 5 kom 302,0 MVA; TS 35/10(20) kv, 14 kom 159,5 MVA; TS 10(20)/0,4 kv, 1626 kom 249,5 MVA. Sistem napajanja u Elektri Karlovac je kv i kv. U posljednjih nekoliko godina intenzivno se radi na prijelazu iz dosadašnjeg sistema napajanja na sistem kv, odnosno u prijelaznom razdoblju i na kv sistem. Duljine vodova po naponskim razinama su sljedeće: DV 35 kv, 20 kv, 10 kv 1707,64 km KB 35 kv, 20 kv, 10 kv 414,54 km MRNN - 0,4 kv 3444,23 km KBNN - 0,4 kv 93,05 km UKUPNO 5659,46 km 16 Iz navedenih se podataka može zaključiti da je Elektra Karlovac područje relativno dugačkih dalekovoda i niskonaponskih nadzemnih mreža te relativno malog opterećenja. Do sada zabilježeno vršno opterećenje sustava iznosi 102 MW, uz trend porasta od 2% godišnje. Sva vršna opterećenja su ostvarena u zimskim mjesecima, odnosno prosincu i siječnju. Porast potražnje za električnom energijom uvjetovan je s više razloga. Prvi razlog je sve veći broj kućanskih aparata koji troše električnu energiju u svom radu ( klimatizacija, razne grijalice i sl.). Isto tako, povećava se potrošnja električne energije i u proizvodnom sektoru što je uvjetovano širenjem proizvodnje. Drugi razlog je priključenje novih kupaca električne energije, gdje se uglavnom radi o novim stambenim jedinicama i proizvodnim pogonima u poduzetničkim zonama. Treći razlog je povrat stanovništva nakon rata, iako treba naglasiti da je većina sela elektrificirana te je relativno malo novih priključaka po programu sanacije i obnove. Zadnja studija razvoja elektroenergetske mreže Elektre Karlovac izrađena je godine. Tom je studijom određen prijelazak sa sadašnjeg sustava napajanja kv na kv sustav napajanja. Daljnje aktivnosti Elektre Karlovac oko izgradnje i modernizacije elektroenergetske mreže mogu se podjeliti u nekoliko smjernica. Prva i osnovna zadaća HEP - ODS - a je osigurati kupcima kvalitetnu električnu energiju, što se postiže sanacijom prevelikih padova napona u NN mrežama, odnosno interpolacijama novih trafostanica 10(20)/0,4 kv i 20/0,4 kv u postojeću NN mrežu. Kvaliteta opskrbe električnom energijom se postiže i smanjenjem prekida u napajanju kupaca. Ovaj problem će se rješavati revitalizacijom postojećih dotrajalih postrojenja i uključivanjem sve većeg broja trafostanica u sustav daljinskog vođenja Elektre Karlovac. Kvaliteta usluge poboljšat će se i uvođenjem novih aplikacija za rad s kupcima, uvođenjem daljinskih očitanja mjernih uređaja s što većim brojem funkcija i sl. Prijenosnu mrežu na području Karlovačke županije čine dalekovodi visokog napona 110 kv, 220 kv i 400 kv. Dalekovodi visokog napona samo prelaze preko prostora Karlovačke županije, te spajaju veće transformatorske stanice uglavnom u većim gradskim središtima. Dalekovod DV 220 kv TS Brinje - TS Mraclin prelazi uzduž Karlovačke županije od vrha Male Kapele (prijevoj na Maloj Kapeli na staroj Senjskoj ulici) preko Županije do Jamnice, gdje ulazi u Zagrebačku županiju. Dalekovod DV 400 kv TS Meline - TS Tumbri prolazi sjevernim djelom Karlovačke županije, ulazi u Karlovačku županiju u općini Bosiljevo te izlazi na području grada Ozlja. Za kupce električne energije u Županiji važniji su 110 kv dalekovodi koji preko pet trafostanica TS 110/x kv predaju električnu energiju u razdjelnu mrežu. Najvažnija čvorišta 110 kv mreže u Karlovačkoj županiji su TS 110/35 kv Pokupje i HE Gojak, gdje su smještena veća rasklopišta 110 kv mreže. Što se tiče budućeg razvoja prijenosne mreže na području Županije, planira se gradnja 400 kv dalekovoda koji bi povezao sjever s jugom Hrvatske i tako doprinjeo stabilnosti elektroenergetskog sustava. Nadalje, za područje Karlovačke županije od velike je važnosti izgradnja 110 kv dalekovoda za napajanje budućih pojnih točaka Elektre Karlovac, prvenstveno buduće TS 110/20 kv Ozalj, koja bi trebala zamijeniti postojeću 35/10 kv trafostanicu u gradu Ozlju. Nadalje, potencijalna izgradnja HE Lučica na rijeci Korani, rezultirala bi nužnošću izgradnje 110 kv raspleta ove hidroelektrane. I na kraju, plan je HEP-a da se 110 kv dalekovodom povežu TS 110/10 kv Glina i TS 110/10 kv Korenica. Ovaj bi dalekovod imao i još dvije trafostanice spojene na 110 kv i to TS 110/20 kv Slunj i TS 110/20 kv Vojnić. Kako je trenutačna potrošnja ovih dviju središta vrlo niska (2-4 MW) izgradnja ovog 110 kv dalekovoda, uvjetovana je gospodarskim razvitkom Korduna.

17 Plinski sustav Magistralni plinovod Pula-Karlovac izgrađen je i pušten u rad u studenome godine. Dio tog plinovoda prolazi Karlovačkom županijom od Bosiljeva do Draganića, gdje se spaja s magistralnim plinovodom Karlovac - Zagreb. Za potrebe napajanja plinskog distribucijskog sustava grada Karlovca i susjednih općina izgrađena je i mjerno redukcijska stanica u Karlovcu (MRS Karlovac). Krajem godine izgrađena je i prva dionica magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, od Podrebara do Josipdola, koja uključuje i odvojak za grad Ogulin i MRS Ogulin. Osim navedenih magistralnih plinovoda, u budućnosti je predviđena i izgradnja novog transportnog plinovoda od Bosiljeva do Draganića prema Zagrebu, transportnog plinovoda od Bosiljeva do Siska, a istražuju se i trase za buduće pravce od Plaškog preko Saborskog, prema granici BiH, u smjeru Bihaća i od Bosiljeva prema granici sa Slovenijom. Izgradnja mreže transportnih plinovoda s infrastrukturom preduvjet je za dolazak prirodnog plina i početak plinofikacije cijele Karlovačke županije, kako je i predviđeno Prostornim planom Županije. Plinofikacija Karlovačke županije započela je godine kada su gradovi Karlovac, Ozalj, Slunj, Ogulin i Duga Resa te općine Barilović, Netretić, Draganić, Ribnik i Žakanje sklopili koncesijski ugovor s tvrtkom Montcogim-plinara d.o.o. Od tada se uglavnom radilo na gradnji distribucijske mreže i priključenju korisnika u Karlovcu. Do kraja godine, u Karlovcu su izgrađena 53 kilometra plinske mreže, s oko 800 potrošača i ukupnom godišnjom potrošnjom od oko 20 milijuna standardnih kubnih metara prirodnog plina. U Karlovcu je koncem listopada godine osnovano Županijsko povjerenstvo za plinofikaciju s ciljem ubrzanja izgradnje distribucijske plinske mreže na području cijele Županije. Od većih potrošača koji koriste prirodni plin kao energent svakako treba izdvojiti Gradsku toplanu Karlovac (veljača godine), a uskoro bi trebala započeti izgradnja plinske mreže u gradu Ogulinu te ostalim gradovima i općinama na koncesijskom području. Jednostavnost korištenja i opskrbe prirodnim plinom, njegova povoljna cijena (slika 2.1) te povoljniji ekološki aspekti u odnosu na ostale energente, razlozi su za sve veću zainteresiranost ljudi za korištenjem ovog energenta kn/kwh Prirodni plin Propan-butan Propan-butan Lož ulje Električna energija Električna energija Električna energija Električna energija Slika 2.1. Usporedba cijena energenata na području Karlovačke županije 10. lipnja Prirodni plin se uglavnom upotrebljava u kućanstvima za kuhanje, pripremu potrošne tople vode, grijanje prostora i u industriji. U te svrhe koriste se konvencionalni uređaji kao što su štednjaci s plamenicima na prirodni plin, kombinirani bojleri za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostorija te kotlovi s plamenicima na prirodni plin. U industriji se prirodni plin koristi za proizvodnju toplinske i električne energije (toplane-elektrane) kao i za razne specifične namjene u ostalim granama industrije (pekare, pržionice, proizvodnja stakla i keramike, drvna industrija, prehrambena industrija i dr.). Plinofikacijom Karlovačke županije ostvaren je i preduvjet za izgradnju punionica stlačenog prirodnog plina SPP-a (eng. compressed natural gas ili CNG) za pogon motornih vozila, naročito za potrebe javnog gradskog prijevoza. Hrvatska iskustva na ovom području su neznatna i trenutno se svode na punionicu u Zagrebu, izgrađenu godine od strane Gradske plinare Zagreb. Usporedbe radi, svjetski trendovi korištenja CNG-a su izgrađenih punionica i 9 milijuna vozila na SPP sa stopom rasta od 15-18% godišnje. Za izgradnju punionica SPP u Hrvatskoj zainteresirani su INA, OMV i ostali trgovci, dobavljači i opskrbljivači prirodnim plinom. Procjena INE je da će do godine u Hrvatskoj biti oko vozila na SPP, s 200 punionica, dok OMV planira uložiti 50-tak milijuna kuna za izgradnju 24 punionice SPP.

18 Toplinarstvo Na području Županije postoji sustav područnog (daljinskog) grijanja u gradu Karlovcu. Toplana Karlovac osnovana je i puštena u rad godine kada je grijala 190 stanova. Danas se u toplani proizvodi toplinska energija za zagrijavanje preko stanova i 400 poslovnih prostora, a toplina se predaje u 192 toplinske stanice. Gorivo koje se koristi za proizvodnju toplinske energije je mazut. Glavna kotlovnica ima ukupni toplinski učin od 116 MW s ugrađena tri vrelovodna kotla. Izdvojena kotlovnica toplinskog učina 1,4 MW smještena je u stambenom objektu na adresi Bašćinska cesta 41 (Švarča) i služi za grijanje stambenog bloka. Toplovodi (razvodna mreža) koji služe za distribuciju toplinske energije do toplinskih stanica ukupne su dužine 42 km. Skladištenje mazuta vrši se u dva spremnika zapremine po tona, što znači mogućnost skladištenja oko 1/5 ukupne godišnje potrošnje mazuta. Početkom godine započela je modernizacija i plinofikacija zastarjelih kotlova na mazut te je kotao VKLM50 priključen na plinsku mrežu. Tako je učinjen pomak prema pogonu na plin koji ima velike prednosti u odnosu na mazut budući da je ekološki čist, neagresivan u pogonu i ima visoki stupanj iskoristivosti. Prilikom modernizacije toplane koja je trenutačno u tijeku moguće je predvidjeti tri različita scenarija: zamjena starih i tehnički dotrajalih kotlova novim energetski učinkovitijim i zamjena goriva ekološki prihvatljivijim (plin), ugradnja novih kotlova u kojima bi se kao gorivo koristila biomasa, izgradanja kogeneracijskih postrojenja na biomasu. Budući da je izgradnja ovakvog postrojenja financijskom smislu vrlo zahtjevna, od velikog je značaja uključivanje, uz grad Karlovac, i Karlovačke županije u projekt Dosadašnja iskustva i provedeni projekti na području energetske učinkovitosti Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji - SEM projekt Karlovačka županija nositelj je projekta Sustavno gospodarenje energijom u Karlovačkoj županiji (eng. Systematic Energy Management in Karlovac County - SEM) u sklopu INTERREG programa - Adriatic New Neighbourhood Programme. Glavni cilj projekta je smanjiti potrošnju energije u zgradama u vlasništvu županije kroz provedbu mjera energetske učinkovitosti te u konačnici izravno pridonijeti zaštiti okoliša na području Karlovačke županije. Partner na projektu je Agenzia Regionale per l Edilizia e il Territorio iz talijanske regije Abruzzo, a projekt se provodi od rujna do listopada godine. Nadalje, važan cilj SEM projekta je na osnovu razmjene znanja i iskustava između mediteranskih regija povećati energetsku učinkovitost u zgradama javne namjene u vlasništvu Županije provođenjem modela sustavnog gospodarenja energijom. Ciljane grupe su javne institucije u vlasništvu Karlovačke županije - bolnice, domovi zdravlja, centri za socijalni rad, umirovljenički domovi, ljekarne, osnovne i srednje škole, upravne zgrade Karlovačke županije i Institut za javno zdravstvo Karlovačke županije. Krajnji korisnici projekta su zaposlenika u javnim institucijama, učenika osnovnih škola, učenika srednjih škola i korisnika zdravstvenog sustava u Karlovačkoj županiji. Aktivnosti u sklopu SEM projekta su: Izrada studija izvodljivosti o povećanju energetske učinkovitosti za 20 zgrada javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije. Na temelju provedenog energetskog pregleda dane su preporuke mjera za povećanje energetske učinkovitosti, ekonomsko-financijska analiza mjera te rangiranje s obzirom na standardne ekonomske pokazatelje; Provedba obrazovnih aktivnosti i podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti. U sklopu projekta provedeno je 10 obrazovnih radionica za predstavnike ustanova s područja Županije (osnovne i srednje škole, bolnice i domovi zdravlja, centri za socijalnu skrb i drugi); U svrhu promocije i poticanja štednje energije, kao jedna od aktivnosti na projektu predviđeno je organiziranje natjecanja iz energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Karlovačke županije. Kao glavni parametar za ocjenjivanje koristi se usporedba tekuće mjesečne potrošnje energije pojedine zgrade s njenom prosječnom mjesečnom potrošnjom u prijašnjem višegodišnjem razdoblju Energetski učinkovita javna rasvjeta U brojnim gradovima i općinama Županije do sada je provedeno više projekata modernizacije i proširenja javne rasvjete. Provedeni projekti najčešće uključuju zamjenu stare javne rasvjete novom, energetski učinkovitom, čime se osiguravaju znatne uštede električne energije uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Projekti u fazi provedbe su modernizacija javne rasvjete u gradovima Karlovcu, Ogulinu i Slunju te općini Rakovica.

19 PRIMJER DOBRE PRAKSE Energetski i ekološki učinkovita javna rasvjeta grada Karlovca Projekt energetske učinkovitosti javne rasvjete koji je proveo grad Karlovac vrijedan je 8,2 milijuna kuna. U sklopu projekta zamijenjeno je 2100 postojećih živinih žarulja svjetiljkama s visokotlačnom natrijevom žaruljom. Također je ugrađena i regulacija rasvjete koja u kasnim noćnim satima štedi energiju. Instaliranjem novog sustava javne rasvjete grad Karlovac ostvaruje značajne financijske uštede od ,00 kn godišnje kao rezultat smanjenja troškova za energiju i održavanje. Osim toga, uslijed smanjene potrošnje električne energije od kwh godišnje, dolazi do smanjenja emisije stakleničkih plinova u atmosferu, a instaliranjem novih ekoloških rasvjetnih tijela pridonosi se i očuvanju noćnog neba te biološkoj raznolikosti. 19 Slika 2.2. Energetski učinkovita javna rasvjeta u naselju Grabrik

20 2.3. Dosadašnja iskustva i provedeni projekti korištenja obnovljivih izvora energije Energija biomase Na području Karlovačke županije biomasa kao energent ima značajnu ulogu u obliku ogrjevnog drva za grijanje kućanstava, ali također i u obliku drvnog ostatka za proizvodnju toplinske energije u brojnim drvno-prerađivačkim tvrtkama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva godine, broj nastanjenih kućanstava u kojima se drvo koristi kao jedini ili primarni energent za grijanje na području Karlovačke županije iznosi , dok broj stanovnika koji koristi drvo kao jedini ili primarni energent za grijanje iznosi oko (73,1% od ukupnog broja stanovnika). Ukupna površina nastanjenih kućanstava koja koriste drvo kao jedini ili primarni energent za grijanje iznosi oko 2,38 milijuna m 2, što odgovara procijenjenoj godišnjoj potrošnji od oko m 3 ogrjevnog drva (energetska vrijednost oko 0,81 PJ). Prosječna procijenjena godišnja potrošnja ogrjevnog drva po stanovniku za Karlovačku županiju iznosi 0,86 m 3, dok ta vrijednost na razini cijele Hrvatske iznosi 0,77 m 3. Na osnovu procjene ukupne potrošnje ogrjevnog drva moguće je izračunati i raspodjelu godišnje potrošnje po općinama (slika 2.3.). Potrebno je ipak napomenuti da se sve navedene vrijednosti odnose na godinu te bi za prikupljanje novijih podataka bilo potrebno provesti opsežno anketiranje kućanstava na području Županije. 20 Potrošnja ogrijevnog drva po stanovniku (m 3 /god) 0-0,6 0,6-0,75 0, ,25 1,25-1,5 Slika 2.3. Godišnja potrošnja ogrjevnog drva po stanovniku za Karlovačku županiju

21 Na području Županije djeluje više pilana, odnosno drvno-prerađivačkih pogona u kojima nastaje i djelomično se koristi drvni ostatak. Od većih kotlovnica treba istaknuti onu snage 7 MW u DIP Karlovac, značajnom pogonu s ukupno mogućim kapacitetom prerade trupaca u smjeni od 60 m 3. Ukupna godišnja količina drvnog ostatka iz ovog pogona procijenjena je na oko tona od čega se dio (piljevina, krupni ostatak i blanjevina) koriste za vlastite potrebe, a dio prodaje lokalnom pučanstvu. Također je značajna kotlovnica snage 8,5 MW u tvrtci PM Lignum iz Netretića, gdje je u pogonu moderna kompjutorizirana pilana kapaciteta proreza 90 m 3 na dan, koja zapošljava 16 djelatnika. Osim navedenih djeluje i više manjih industrijskih kotlovnica na biomasu te je prema dostupnim podacima ukupna snaga svih industrijskih kotlovnica na biomasu u Županiji oko 22 MW. Trenutno se u svim tvrtkama drvni ostatak koristi isključivo za proizvodnju toplinske energije. Uz navedene kotlovnice u sklopu drvno-prerađivačkih pogona, u Ogulinu se nalazi najstarija kotlovnica na šumsku biomasu izvan drvne industrije u Hrvatskoj. Kotlovnica snage 1 MW dovršena je godine, u vlasništvu je Hrvatskih šuma d.o.o. te opskrbljuje toplinskom energijom zgradu Šumarije Ogulin. Na području Karlovačke županije postoje i iskustva u proizvodnji biogoriva. U sastavu tvrtke MODIBIT d.o.o. iz Ozlja u svibnju godine započeo je s radom prvi pogon za proizvodnju biodizela u Republici Hrvatskoj. Pogon je izvorno zamišljen za t/godišnje, no tijekom izgradnje se uvidjelo da se uz tehnološke promjene koje su izvedive i neznatne investicijske troškove, kapacitet može udvostručiti tako da konačan kapacitet iznosi t/godišnje. Tijekom proteklih godina pogon je radio sam s dijelom kapaciteta zbog nedovoljne količine sirovine (repičino ulje) na domaćem tržištu Geotermalna energija U studenom potpisano je Pismo namjere između INA-e i Poglavarstva grada Karlovca da se na temelju do sada izrađenih stručnih podloga, pristupi stupnjevitom korištenju geotermalnih resursa na lokalitetu Karlovac. Prije početka izrade projektne dokumentacije i elaborata o zalihama geotermalne vode na tome području, potrebno je temeljito ispitati postojeće dvije bušotine, odnosno karbonatni kompleks velikig geotermalnog potencijala, kako bi se na temelju egzaktnih pokazatelja o količini vode, njenoj temperaturi, kao i točnom kemijskom sastavu, mogli planirati primarni i sekundarni projekti. Obje bušotine potrebno je ispitati istovremeno kako bi se ostvarili uvjeti pod kojima bi bušotine trebale biti u funkciji. Ispitivanje bi trebalo provesti na način da bušotina Ka-3 proizvodi vodu koja se zatim direktno utiskuje u bušotinu Ka-2, za što bi trebao biti izrađen sveobuhvatni program hidrodinamičkih ispitivanja Male hidroelektrane (mhe) Na području Karlovačke županije u funkciji je HE Gojak, mhe Ozalj i HE Lešće (u gradnji), a hidroelektrana Lučica je u planu. Raspoloživa snaga mhe Ozalj je 5,5 MW, a HE Gojak 54 MW. Također je u komercijalnoj eksploataciji i mhe Mataković u Zvečaju na rijeci Mrežnici, koja je nastala revitalizacijom i prenamjenom starog mlina. U Prostornom planu uređenja (PPU) Karlovačke županije je predviđena mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog režima i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade s okolišem, moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Tako je izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije (2007. godina) predviđena izgradnja malih hidroelektrana Ilovac, Brodarci, Globornica, Furijan, Puškarići, Primišlje, Barilović, Turanj i Foginovo. Male hidroelektrane je moguće graditi i na drugim lokacijama (izuzev na zaštićenim vodotocima u Nacionalnim i parkovima prirode) no za te lokacije je potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš i ugraditi ih u prostorne planove općina i gradova.

22 PRIMJER DOBRE PRAKSE Projekt SMART U Karlovačkoj je županiji u tijeku realizacija projekta Europske komisije u sklopu programa Inteligentna energija za Europu - Strategije za promoviranje izgradnje malih hidroelektrana u Europi (Strategies to Promote Small Scale Hydro Electricity Production in Europe - SMART) U projektu sudjeluje sedam institucija (partnera) iz pet europskih zemalja: Provincija Cremona i CESI RICERCA SPA iz Italije; Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Karlovačka županija iz Hrvatske; Norwegian University of Science and Technology iz Norveške; Regionalna vlada Atike iz Grčke i Energieagentur Waldviertel iz Austrije. Kako u zemljama partnera u projektu tako su i u ostalim zemljama Europe, uočene brojne barijere za širu primjenu malih hidroelektrana u proizvodnji električne energije: nedostatak pogodnih metodologija i alata koji bi dali jasnu sliku o potencijalima za male hidroelektrane na određenom području, složenost zakonskih/administrativnih procedura za dobivanje koncesija na vodu i vodno dobro, itd. Glavni cilj projekta je doprinijeti otklanjanju netehničkih barijera, što će biti od velike koristi za europske, nacionalne, regionalne i lokalne donositelje odluka u cilju povećanja izgradnje malih hidroelektrana. Osnovne aktivnosti projekta Smart su definirati politiku, metodologiju i alate za poboljšanje gospodarenja vodnim resursima, izraditi priručnik o potrebnim procedurama za izgradnju malih hidroelektrana u cilju brže i djelotvornije komunikacije između lokalne uprave i potencijalnih investitora, te generalno gledajući, provesti brojne mjere poticanja interesa za ulaganje u male hidroelektrane. U sklopu projekta identificirano je 5 reprezentativnih (pilot) područja u zemljama partnerima za istraživanje stvarnog stanja i prakse izgrednje malih hidroelektrana. Projekt Smart je započeo inicijalnim sastankom u studenom godine u Cremoni, a trajati će 36 mjeseci, do studenog godine. U sklopu projekta izrađen je Priručnik za poticanje izgradnje malih hidroelektrana u kojem je detaljno opisana trenutačna situacija te dane preporuke za uklanjanje postojećih barijera u zemljama partnerima. 22

23 Sunčeva energija Prema postojećim saznanjima, u Karlovačkoj županiji nije u funkciji niti jedan sustav za proizvodnju električne energije iz fotonaponskih modula koja se komercijalno predaje u niskonaponsku mrežu, odnosno ne postoje registrirani povlašteni proizvođači električne energije. Primjena Sunčeve energije na području Županije ograničena je na pripremu potrošne tople vode solarnim kolektorima u vrlo malom broju kućanstava. Na području Karlovačke županije trenutačno se provodi projekt I ja mogu imati solarne kolektore! Projekt ima za cilj promicanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Županije, podizanje svijesti o važnosti njihovog korištenja te rezultirajućim financijskim i ekološkim koristima. U sklopu projekta u 66 odabranih kućanstva sufinancirat će se troškovi opreme i ugradnje solarnog kolektorskog sustava (solarnog kolektora, toplinskog spremnika i potrebne ugradbene opreme) te provesti niz promotivnih aktivnosti. Projekt je pokrenula Karlovačka županija zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu programa Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kod fizičkih osoba u Karlovačkoj županiji. U prvoj fazi projekta objavljen je natječaj za ugradnju solarnih kolektorskih sustava za grijanje i potrošnu toplu vodu. Na temelju određenih kriterija (toplinska izolacija krova i zidova, kvaliteta stolarije i sl.) odabrano je 66 kućanstava za koje će troškovi za ugradnju solarnih toplinskih sustava biti sufinancirani u iznosu od 40%, tj. do maksimalno kn po kućanstvu. Ukupni troškovi pripreme i provedbe projekta procijenjeni su na 2 milijuna kn, u čemu Karlovačka županija sudjeluje s 12,57%, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 30,89 %, a građani s 56,54%. Godišnje uštede energije u 60 kućanstava nakon provedbe projekta procijenjuju se na kwh. Projekt I ja mogu imati solarne kolektore! uvršten je od strane Europske komisije (Directorate General for Energy and Transport) u kampanju Sustainable Energy Europe u okviru programa Inteligentna energija za Europu Vjetroelektrane U Karlovačkoj županiji nema tradicije korištenje energije vjetra. Tijekom godine, pokrenuta su mjerenja vjetropotencijala na lokaciji Metla u Općini Rakovica. 23

24 24

25 3. Pregled strateških dokumenata i zakonskog okvira Europske unije, RH i Karlovačke županije 3.1. Relevantna regulativa i dokumenti Europske unije Glavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su, kronološki poredani: Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union, January 1996), siječanj 1996.; Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources of Energy, White Paper for a Community Strategy and Action, November 1997), studeni 1997.; Zelena knjiga Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply, November 2000), studeni 2000.; Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on Energy Efficiency or Doing More with Less, June 2005), lipanj 2005.; Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy Supply, March 2006), ožujak 2006.; Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: Ostvariti potencijal - Uštedjeti 20% do godine (Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential - Saving 20% by 2020, October 2006), listopad 2006.; Prijedlog europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy, January 2007), siječanj U Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom, kao i u Zelenoj knjizi Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe, glavni je naglasak stavljen na sigurnost opskrbe energijom, zaštitu okoliša te konkurentnost industrije, pri čemu je posebno istaknuto da je u energetsku infrastrukturu na razini EU tijekom sljedećih 20 godina potrebno uložiti preko milijardi eura. Nakon intenzivnih konzultacija i diskusija na europskoj razini o pitanjima otvorenim u Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom, u siječnju godine Europska komisija je objavila Prijedlog Europske energetske politike koji pridaje veliku važnost korištenju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti kroz 4 glavna zahtjeva: smanjenje emisije stakleničkih plinova iz razvijenih zemalja za 20% do godine; povećanje energetske učinkovitosti za 20% do godine; povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% do godine; povećanje udjela biogoriva u prometu na 10% do godine. 25 Od dokumenata koji reguliraju područje energetske učinkovitosti, jedan on najvažnijih je Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti koji sadrži paket prioritetnih, ekonomski isplativih i energetski učinkovitih inicijativa na područjima energetske učinkovitosti kućanskih uređaja, energetske učinkovitosti u zgradarstvu s naglaskom na promociju niskoenergetskih i pasivnih zgrada, energetske učinkovitosti u prometu, energetski učinkovite proizvodnje i distribucije energije, mehanizama financiranja energetske učinkovitosti te promocije i podizanja svijesti o energetskoj učinkovitosti. U planu se ističe važnost energetske učinkovitosti za EU i naglašava da bi trenutna primjena predloženih mjera rezultirala smanjenjem energetske potrošnje za 100 milijardi eura godišnje i emisija CO 2 za 780 milijuna tona do godine. Plan bi trebao biti implementiran u nacionalne zakone članica EU u sljedećih šest godina. Bazirane na odrednicama glavnih legislativnih dokumenata EU, sljedeće direktive reguliraju područje korištenja obnovljivih izvora energije: Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora (Directive 2001/77/EC on the promotion of the electricity produced from renewable energy source in the international electricity market, September 2001), rujan 2001.; Priopćenje o alternativnim gorivima za korištenje u cestovnom prometu i skupu mjera za poticanje korištenja biogoriva (Communication on Alternative fuels for Road Transportation and on a Set of Measures to Promote the Use of Biofuels, November 2001), studeni 2001.; Direktiva o promociji korištenja biogoriva u prometu (Directive 2003/30/EC on Promotion of the Use of Biofuels for Transport, May 2003), svibanj Direktiva o promociji korištenja obnovljivih izvora energije, koja dopunjuje i naknadno ukida Direktive 2001/77/EC i 2003/30/EC (Directive 2009/28/ EC on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/ EC), 23. travanj Direktive Europske unije koje direktno ili indirektno reguliraju područje energetske učinkovitosti su: Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja (Directive 92/75/ECC on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances), studeni 1992.;

26 Direktiva o ograničavanju emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske učinkovitosti (Directive 93/76/EEC to limit carbon dioxide emissions by improving energy efficiency (SAVE)), svibanj 1993.; Direktiva o energetskim značajkama zgrada (Directive 2002/91/EC on the energy performance of buildings), prosinac 2002.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova unutar EU (Directive 2003/87/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community), studeni 2003.; Direktiva o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama na unutarnjem tržištu energije (Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based on a useful heat demand in the internal energy market), veljača 2004.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova u skladu s mehanizmima provedbe Protokola iz Kyota (Directive 2004/101/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect of the Kyoto Protocol s project mechanisms), prosinac 2004; Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (Directive 2006/32/EC on energy end-use efficiency and energy services), lipanj Pri provođenju energetskih projekata potrebno je uzeti u obzir i zakonodavni okvir koji regulira područje zaštite prirode i okoliša: Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05); Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode (NN 139/08); Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NSAP) (NN 81/99 i NN 143/08); Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj; Pravilnik o ocjeni priljihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07); Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08); Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). 26 U Hrvatskoj je Ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), a proglašena Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava očuvanje područja ekološke mreže te sustava ekološki značajnih područja i ekoloških koridora. Također, temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07), čl.4. st.2., područjem ekološke mreže upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu. Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) i Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN139/08), čl propisani su zahvati ugrožavajući po prirodu. Ukoliko se radi o zahvatu na području ekološke mreže potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/2002) donešena je na sjednici Hrvatskog sabora 19. ožujka godine na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001). Strategija pokriva razdoblje do godine, a kao načelni su dani sljedeći ciljevi: povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, industriji i prometu; sigurna dobava i opskrba energijom; diverzifikacija energenata i izvora; korištenje obnovljivih izvora energije; realne cijene energije i razvitak energetskog tržišta i poduzetništva; zaštita okoliša. Zbog bitnih promjena na međunarodnom i unutarnjem planu koje su utjecale i na energetsku situaciju u Hrvatskoj, godine se pristupilo izradi nove energetske strategije koja će se sastojati od dva dijela (Zelena i Bijela knjiga). Cilj Zelene knjige: Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zelena knjiga) je dati glavne odrednice razvitka hrvatskog energetskog sektora do godine. Zelena knjiga postavlja sljedeće hrvatske strateške ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije do godine: udio obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije - 20,7%; udio biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu - 10%; udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije - 35%.

27 Prema Zelenoj knjizi, strategija energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj određena je u Programu energetske učinkovitosti za Hrvatsku, koji obuhvaća razdoblje od do godine. Prema Programu koji nije legislativni, pravno obvezujući dokument, strateški cilj RH je provedbom mjera energetske učinkovitosti u industriji, prometu, kućanstvima i uslugama, do kraja godine postići energetske uštede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ. U travnju godine završena je Bijela knjiga koja je prošla proceduru u Vladi Republike Hrvatske i trenutačno je na usvajanju u Hrvatskom saboru Energetski zakoni i podzakonska regulativa Hrvatski je sabor u razdoblju od do godine donio sljedeće zakone koji određuju zakonodavni okvir energetskog sektora: Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08); Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08); Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06); Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09); Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08); Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09). Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske te definira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Republike Hrvatske. Energetski razvitak Hrvatske u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti potporu nalazi i u Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03). Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom sustavno i cjelovito uređuje uvjete i načine provođenja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinske energije, osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje izgradnje objekata i uređaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. Zakon je usuglašen s relevantnim direktivama EU, a ima za osnovni cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih sustava. Važno je naglasiti da Zakon izričito potiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije. Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u općim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina, ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav. 27 Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu su sljedeći: Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04); Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08). Zakon o gradnji propisuje uštede energije i toplinsku zaštitu jednim od šest bitnih zahtjeva za građevinu, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji obaveznu energetsku certifikaciju zgrada. Na temelju članka 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji donesen je Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetsko certificiranje zgrada (NN 113/08). Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada sve nove zgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja trebat će imati energetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskih certifikata će prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima, uspješna provedba odredbi Pravilnika trebala bi u dugoročnom periodu rezultirati smanjenjem ukupne energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada za 20-30%. Zakon o biogorivima za prijevoz stupio je na snagu 13. lipnja godine te uređuje proizvodnju, trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Ovim je Zakonom predviđeno donošenje niza strateških i provedbenih dokumenata za poticanje proizvodnje i potrošnje biogoriva u Republici Hrvatskoj pa je tako osim Nacionalnog programa poticanja proizvodnje i potrošnje biogoriva u prijevozu propisana obveza županija i velikih gradova da u roku od godinu dana od stupanja na Zakona na snagu donesu sljedeće dokumente: Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i velikog grada je planski dokument koji se donosi za vrijeme od tri godine, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, kojim se utvrđuje politika poticanja povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području županije i velikog grada;

28 Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i velikog grada je planski dokument koji se donosi za vrijeme od jedne godine, u skladu s programom županije i velikog grada, kojim se utvrđuje provedba politike povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu na području županije i velikog grada Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji Stupanjem na snagu Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)(u daljem tekstu Zakon) donesenog na sjednici Sabora 15. prosinca godine znatno će se ubrzati i intenzivirati proces sustavnog uvođenja mjera energetske učinkovitosti u sektore zgradarstva, prometa i industrije u Hrvatskoj na nacionalnoj, županijskim i lokalnim razinama. Zakon obvezuje na izradu Nacionalnog programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planskog dokumenta za vrijeme od deset godina kojim se, u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Nacionalni program). Nacionalni program sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, pokazatelje energetske učinkovitosti i usporedne analize, dugoročne ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj ušteda energije i mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. Prema glavnim odrednicama Nacionalnog programa, priprema se Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao provedbeni planski dokument za vrijeme od tri godine. Nacionalni akcijski plan sadrži ciljeve, uključujući nacionalni okvirni cilj ušteda energije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove te druge potrebne podatke. 28 Prema članku 9. spomenutog Zakona županije trebaju donijeti Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine, kojim se, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije na području Županije (u daljnjem tekstu Program županije). Program županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području Županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Županija je dužna do kraja rujna tekuće godine dostaviti Program županije za sljedeće tri godine nadležnom Ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema osnovnim odrednicama Programa županije priprema se Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije kao provedbeni, planski dokument za vrijeme od jedne godine (u daljnjem tekstu: Godišnji plan županije). Godišnji plan županije sadrži ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području Županije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove i procjenu potrebnih sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti. Godišnji plan županije predlaže izvršno tijelo, a donosi ga predstavničko tijelo Županije. Županija je dužna do kraja veljače tekuće godine dostaviti Ministarstvu i Fondu Godišnji plan županije. Provedba opisanih odrednica Zakona omogućiti će postizanje cilja povećanja energetske učinkovitosti Karlovačke županije u skladu s nacionalnim indikativnim ciljem - smanjiti ukupnu finalnu energetsku potrošnju sektora zgradarstva, prometa i industrije za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (Zelena knjiga) usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama Strateški dokumenti Karlovačke županije Regionalni operativni program Karlovačke županije (ROP) Vizija Regionalnog operativnog programa Karlovačke županije (u daljem tekstu ROP) glasi: Do godine Karlovačka županija će biti regija skladnog gospodarskog razvoja, popraćenog kvalitetnim programima obrazovnih ustanova i poželjno turističko odredište, te Zajednica utemeljena na načelima održivog socijalnog, društvenog i ekološkog razvoja. ROP, izrađen prema inicijativi Europske komisije, identificira 3 strateška cilja razvitka Županije: stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj; održivo upravljanje prirodnim resursima i promocija zaštite okoliša; unapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvitak civilnog društva. Za svaki od navedenih strateških ciljeva dani su prioriteti i mjere. Jedan od prioriteta za postizanje strateškog cilja visoke kvalitete života je visoka kvaliteta okoliša. Tre nutno je stanje opterećeno nizom okolišnih problema odnosno re zultata okolišno nesavjesnog ponašanja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima. Neadekvatno upravljanje otpadom, loš sustav zaštite okoliša i postojanje velikog broja ilegalnih odlagališta prijetnja su prirodnim bogatstvima Županije. Županiji očito nedostaje odgovarajuća prometna, vodoopskrbna i vodoodvodna infrastruktura za podupiranje razvoja, naročito u južnim dijelovima Županije

29 Osim tih, velikim dijelom infrastrukturnih problema okoliša, značajna unapređenja potrebna su i u dijelu uspostave sustava zaštite okoliša na području Županije, što uključuje uspostavu praćenja stanja, podizanje kvalitete i raspoloživosti informacija o okolišu, podizanje kvalitete planiranja zaštite okoliša, integriranosti brige o okolišu u druge sektorske politike, i dr. Identificirane mjere za postizanje visoke kvalitete okoliša su sljedeće: unaprijeđenje stanja okoliša; unaprijeđenje sustava zaštite okoliša; razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije. Na području Županije trenutno nema značajnijeg korištenja obnovljivih izvora energije iako postoji značajan potencijal za iskorištenje šumskog otpada, proizvodnju biogoriva (biodizel, etanol) te korištenje geotermalnog potencijala. Kao glavne energetske probleme Karlovačke županije, ROP ističe: zbog raštrkanosti potrošača povećani su troškovi izgradnje i održavanja elektroenergetske mreže; otežan je pristup dijelovima elektroenergetske mreže zbog brdovitog područja južna područja Županije bez električne energije (posljedica ratnih razaranja). Zbog opisanih razloga, kao razvojne potrebe energetskog razvitka Županije identificirane su: postizanje kvalitetne opskrbe električnom energijom na cijelom području Županije; plinofikacija čitavog područja Županije; unaprijeđenje energetske učinkovitosti u prometu, industriji i zgradarstvu; iskorištenje potencijala obnovljivih izvora energije. Aktivnosti u realizaciji mjera korištenja obnovljivih izvora energije obuhvaćaju pokretanje i provedbu projekta i programa poticanja i korištenja raznih obnovljivih izvora energije, kao i projekata poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima industrije, prometa i zgradarstva Prostorni plan Karlovačke županije Prostorni plan Karlovačke županije donesen je godine, a njegove izmjene i dopune datiraju iz listopada godine. Prema Prostornom planu Karlovačke županije glavni pravci razvoja Županije na području elektroenergetike usmjereni su na izgradnju proizvodnih kapaciteta i dogradnju sustava za prijenos električne energije naponskih nivoa od 110, 220 i 400 kv. Planiranje prijenosa električne energije nižih naponskih nivoa provodi se kroz prostorne planove uređenja gradova i općina u Županiji. Planom je predviđena mogućnost izgradnje male HE snage do 5 MW na slijedećim lokacijama: Ilovac (rijeka Kupa), Barilović (rijeka Korana), Primišlje (rijeka Korana), Globornica (rijeka Dobra), Turanj (rijeka Mrežnica), Foginovo i Puškarići (rijeka Korana), te Furjan (rijeka Furjašnica). Unaprijeđenje i razvoj kapaciteta za prijenos električne energije predviđa se u okviru postojećih i planiranih koridora uz minimalno potrebna proširenja, zaštitu i racionalno korištenje prostora. Jedan je od osnovnih ciljeva prostornog planiranja postizanje bolje kakvoće okoliša uz potreban gospodarski razvitak (održivi razvitak). Velik dio područja (osobito južni dio Županije) prepoznato je kao područje potencijalnih zaliha podzemnih voda i razine za širu regiju, pa je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno uvoditi s posebnom pozornošću i uz mjere zaštite okoliša. Planom se predviđa korištenje dopunskih izvora energije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja. Pod pojmom dopunskih izvora energije podrazumijevaju se obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, biomasa, male hidroelektrane i geotermalna energija), kao i, ovisno o konkretnim lokalnim prilikama, kogeneracijska, industrijska postrojenja, energija iz otpada i dr. Iz Prostornog plana Karlovačke županije vidljivo je da je za uspješno planiranje energetskog razvitka Županije važno u prostornim planovima gradova i općina razmotriti mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Iz tog je razloga potrebno odrediti lokacije najvećeg energetskog potencijala pojedinih obnovljivih izvora energije te ih uvrstiti u prostorne planove uređenja gradova i općina. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, utvrđeno je da najveći dio Županije nosi obilježja područja s ograničenjima u razvoju, koja se u velikom dijelu preklapaju pri čemu se razlozi ograničenja u razvoju često kumuliraju. U duhu te činjenice, cjelokupnom prostoru treba posvetiti izuzetnu pažnju ne samo na županijskoj, već i na državnoj razini. Prostorni plan Županije jednim od osnovnih strateških ciljeva razvitka Županije smatra zaštitu dobro očuvanog prirodnog i kulturnog krajobraza, što energetski razvitak u smjeru većeg korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti u Županiji sigurno osigurava.

30 30

31 4. Regionalni razvitak, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije 4.1. Trenutno stanje gospodarstva i zaposlenosti U Karlovačkoj županiji prema Popisu stanovništva iz godine živi stanovnika i pokriva površinu od km 2. Nositelji gospodarskog razvoja u Županiji su gradovi Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj i Slunj te 17 općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja sjecišta i čvorišta najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom razvitak Karlovačke županije, veoma je važan za razvitak cijele Hrvatske. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i športsko središte Županije je grad Karlovac. Područje Karlovačke županije je slabije naseljeno od prosjeka Republike Hrvatske a prirodni prirast stanovništvo je negativan. Najviše stanovnika koncentrirano je u gradovima (71%), prvenstveno Karlovcu, dok je svega 30% stanovnika naseljeno u općinama. Najznačajnije gospodarske grane na području Županije su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, a unutar industrije proizvodnja hrane i pića, metala, opreme i strojeva, proizvoda od gume i plastičnih masa, tekstilna i drvna industrija. Tablica 4.1. Osnovni gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju 1 1 Karlovačka županija Ukupan BDP /u mlrd EUR/ 37,5 Podaci još nisu objavljeni BDP po stanovniku /u EUR/ Podaci još nisu objavljeni 31 Ukupan prihod poduzetništva /u mil kn/ 8 244,4 I-IX mjeseca 6.446,8 Broj poduzetnika Poduzeća i obrti Broj zaposlenih u poduzetništvu Poduzeća i obrti Trgovačka društva d.d. i d.o.o Prosjek zaposlenih Trgovačka društva Obrti Uprava, obrazovanje, zdravstvo i dr. Poljoprivrednici Prosječno nezaposlenih na kraju godine Pokrivenost uvoza izvozom u % 93,7 110,2 Promatrano po veličini prevladavaju mali poduzetnici koji čine 97,9% ukupnog broja poduzetnika. Udjel srednjih poduzetnika iznosi 1,7%, a velikih svega 0,4% od ukupnog broja poduzetnika. Poduzetnici ukupno zapošljavaju djelatnika. Pretežni dio ili 66% zaposleno je u trgovačkim društvima, a preostalih 34% u obrtu. Pri tome trgovačka društva u prosjeku zapošljavaju po 10,3 radnika, a obrti po 3 radnika. Najveća koncentracija poduzetnika i gospodarskih aktivnosti ostvaruju se u gradskim središtima Županije (tablica 4.2). 1 Izvor:: HGK

32 Tablica 4.2. Gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju 2 2 GRADOVI Udjeli u % Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihod Dobit Karlovac 51,6 64,2 72,0 76,3 Duga Resa 10,8 9,1 5,2 4,8 Ogulin 10,4 11,5 11,9 8,7 Ozalj 6,4 4,0 4,2 4,2 Slunj 2,9 2,2 1,5 0,9 Ukupno 82,1 91,0 94,8 94, Poduzetničke zone S ciljem poticanja razvoja gospodarstva u Karlovačkoj županiji osnovano je nekoliko poduzetničkih zona. Shvaćajući značaj poduzetničkih zona za razvoj gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Karlovac poduzetničkim zonama posebnu pozornost posvećuje od godine, kada je snimljeno stanje i sačinjen detaljan pregled postojećih i planiranih poduzetničkih zona te utvrđene mjere za inteziviranje aktivnosti u ovom području. Na području Karlovačke županije trenutno se nalazi 7 postojećih i 20 planiranih poduzetničkih zona u različitim stupnjevima izgradnje (Prilog 1). 32 Pri izgradnji poduzetničkih zona postoje brojne mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije (npr. kotlovnice na biomasu za proizvodnju toplinske energije, solarnih kolektora za proizvodnju tople vode, geotermalne energije i dr.) te provedbe mjera racionalnog korištenja energije. Gradovi i općine mogu i trebaju izravno poticati korištenje obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske učinkovitosti posebnim uvjetima za korisnike poslovnih zona Pregled područja od posebne državne skrbi Zakonom o područjima od posebne državne skrbi (NN 86/08) definirani su gradovi i općine na području Republike Hrvatske kojima se dodjeljuju posebne poticajne mjere u cilju njihove obnove i daljnjeg razvitka. Ta se područja prema određenim kriterijima svrstavaju u tri skupine. Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju. U Karlovačkoj županiji prvu skupinu sačinjavaju općine Vojnić, Cetingrad i Rakovica te grad Slunj. Drugoj skupini pripadaju općine: Josipdol, Lasinja, Krnjak, Barilović, Tounj, Plaški i Saborsko, s naseljima u gradu Karlovcu: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac - dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić. Trećoj skupini, na osnovu demografskog kriterija pripadaju općine Bosiljevo, Generalski Stol, Netretić i Ribnik. Prema Zakonu o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02 i 117/03) status brdsko-planinskog područja ostvaruju gradovi i općine čija nadmorska visina, nagib i vertikalna raščlanjenost terena te pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti uzrokuju otežane uvjete za život i rad stanovnika. Na području Karlovačke županije ovoj skupini pripada grad Ogulin. 2 Izvor:

33 4.4. Gospodarsko-socijalni aspekti Područje Karlovačke županije karakterizira neravnomjernost u razvijenosti njezinih gradova i općina. Osim u gradovima značajnije gospodarske aktivnosti ostvaruju se u općinama Žakanje, Vojnić, Draganić, Josipdol, Kamanje i Bosiljevo, a utjecaj ostalih je gotovo simboličan. S makroekonomskog stajališta, mjere kao što su povećanje korištenja obnovljivih izvora energije te učinkovito korištenje energije imaju izrazito značajan utjecaj na gospodarstvo cijele Županije. Projekti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije zadovoljavaju sva četiri glavna makroekonomska cilja: povećanje proizvodnje roba i usluga; visoku zaposlenost s obzirom da su obnovljivi izvori energije izrazito radno intenzivna tehnologija (prvenstveno iskorištavanje biomase); stabilne cijene (energije) unutar slobodnih tržišta, budući da su obnovljivi izvori lokalni izvori energije neovisni o svjetskim poremećajima; zamjenu (izbjegavanje) uvoza, odnosno poboljšanu trgovinsku bilancu. Provođenje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije imalo bi utjecaja na rješavanje bitnih gospodarskih pitanja u Karlovačkoj županiji. Osim što bi generirali zapošljavanje te donosili prihod u područje cijele Županije, gradnja takvih objekata (bioenergana, vjetroelektrana i sl., ali i pogona za proizvodnju energetske opreme) ima pozitivne utjecaje na lokalno tržište rada kroz izravno zapošljavanje, ali i kroz podršku pripadajućim djelatnostima i pratećoj industriji. Treba naglasiti da bi se znatan dio izdataka za energiju zadržavao lokalno, te bi se na taj način potaknuo razvoj pojedinih općina i naselja unutar Županije i bitno pridonjelo njihovom gospodarskom razvitku kao i razvitku Županije u cjelini (tablica 4.3.). Tablica 4.3. Gospodarski aspekti proizvodnje energije DIMENZIJA Gospodarski aspekti - makro razina Gospodarski aspekti - proizvođači Gospodarski aspekti - potrošači DOPRINOS Sigurnost opskrbe energijom Diverzifikacija rizika Regionalni gospodarski rast Poboljšana regionalna trgovinska bilanca Stvaranje poticajnog i povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva Izvozni potencijal Povećana produktivnost Poboljšana konkurentnost Mobilnost rada i populacije (inducirani efekti) Poboljšana infrastruktura Zapošljavanje Stvaranje prihoda i bogatstva Inducirano investiranje Podrška povezanim industrijskim granama i djelatnostima 33 Socijalne posljedice lokalnog korištenja obnovljivih izvora energije odnosno poboljšanja energetske učinkovitosti u pravilu je vrlo teško odrediti. U osnovi se one mogu podijeliti u dvije kategorije, na one koje rezultiraju povećanim životnim standardom i one koje povećavaju socijalnu koheziju i stabilnost (tablica 4.4.).

34 Tablica 4.4 Socijalni i institucionalni aspekti proizvodnje energije DIMENZIJA DOPRINOS Socijalni aspekti Povećan životni standard Okoliš Zdravlje Obrazovanje 34 Institucionalni aspekti Socijalna kohezija i stabilnost Migracijski efekti (obuzdavanje ruralne depopulacije) Regionalni razvitak Ruralna diverzifikacija Proces demokratskog odlučivanja Sudjelovanje javnosti Rješavanje lokalnih problema Jednakost Neki od važnijih učinaka primjene mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije su znatno smanjenje ovisnosti o uvozu energenata i povećanje sigurnosti opskrbe energijom sektora opće potrošnje na području Karlovačke županije. Ukoliko zbog pozitivnog efekta dođe do porasta potražnje za novim sustavima korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti to će utjecati na povećanje dohotka za dobavljače opreme, stvaranja novih postrojenja za proizvodnju energije, kreiranja novih radnih mjesta, porasta nacionalnog dohotka kao i porasta sveopćeg blagostanja društva. Smisao projekata korištenja obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske učinkovitosti uvijek je nešto širi od same ekonomske dobiti jer se njima ostvaruju brojni pozitivni učinci kao što su zbrinjavanje otpada, otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta te povećanje konkurentnosti domaće industrije. Upravo utjecaj na zapošljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti (regionalna i lokalna ekonomska aktivnost, kruženje i zadržavanje novca u državi, odnosno lokalnoj zajednici, investicije, zarade i porezi) predstavljaju najveću prednost korištenja obnovljivih izvora energije i provedbe projekata energetske učinkovitosti. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih aspekata i u znatnoj mjeri pomažu projekte korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

35 4.5. Turizam, zaštita prirode i okoliša Uloga obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u zaštiti okoliša od velike je važnosti slijedom Lokalne Agende 213 3, koja lokalnim vlastima upućuje poziv za izradu i usvajanje lokalnih strategija održivog razvoja. Karlovačka županija je definirala turizam jednim od strateških pravaca gospodarskog razvoja Županije do godine. Na nacionalnoj i regionalnoj razini i uz javnu podršku Vlade RH razvoju kontinentalnog turizma, Karlovačka i Ličko-senjska županija su godine započele pripreme za izradu Master plana razvoja turizma u dvjema županijama.to je bilo u skladu i sa strateškim ciljevima Regionalnog operativnog programa (ROP) za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju, objavljenom u listopadu 2005., a izrađenom uz podršku delegacije Europske komisije. Županija je poznata po svoje četiri rijeke - Kupi, Korani, Dobri i Mrežnici koje su pogodne za kajaking/kanuing, rafting, ribolov i druge vrste rekreacije. Najniži dio Županije nalazi se oko donjeg dijela toka rijeke Kupe (107 m nadmorske visine), a najviši dio je lokalitet Kula na planinskom masivu Bjelolasica (1.534 m nadmorske visine). Veći dio Županije se nalazi između 200 i 500 metara nadmorske visine, s izuzetkom grada Ogulina. Karlovačka županija svojim povoljnim geografskim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih, raznolikih, prirodnih i kulturno-povijesnih turističkih resursa, ima izvrstan turistički potencijal. Osobitu važnost u tome ima raznolikost resursa, koji omogućuje razvitak niza raznolikih turističkih aktivnosti: na području Županije nalaze se zaštićene prirodne vrijednosti: strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, sjeverni dio NP Plitvička jezera i posebni botanički rezervat Čorkova uvala, dio PP Žumberak Samoborsko gorje, posebni botaniči rezervat Cret Banski Moravci, geomorfološki spomenik prirode soliterna stijena Visibaba i špilja Vrlovka, značajni krajobrazi Klek, Stari grad Ozalj, Slunjčica i Petrova gora - Biljeg, spomenici parkovne arhitekture - park u Bosiljevu, Vrbanićev perivoj u Karlovcu i Marmontova aleja; prirodni resursi su atraktivni planinski prostor i krški fenomeni kao što su gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, prostor od Draganića do Kleka i Modruša; kulturno-povijesni resursi uključuju brojne utvrde, bogatu sakralnu baštinu, kao i brojne stare gradove i dvorce-dubovac, Ozalj, Ribnik, Bosiljevo, Novigrad na Dobri, Modruš, Slunj, Cetin, Zvečaj, Barilović, zatim samostani i druge sakralne građevine: Pavlinski samostani u Kamenskom i Sveticama te na Petrovoj gori, Franjevački samostan u Karlovcu, Cetinu, Slunju, Modrušu i Steničnjaku, Dominikanski samostani u Modrušu i kod Bosiljeva; šume i ruralni prostor sa selom. 35 Iako su turistički potencijali veliki oni nisu dovoljno iskorišteni, jer su i turistička opremljenost i smještajni kapaciteti nezadovoljavajući. Iz tog razloga, potrebno je pronaći djelotvorne načine za jačanje postojećih turističkih zajednica kako bi se položaj i prirodne znamenitosti Karlovačke županije iskoristile na najbolju način. Ovdje je važno naglasiti, da je korištenje obnovljivih izvora energije važan čimbenik u održavanju atraktivne turističke lokacije. Gradovi s većim udjelom obnovljivih izvora energije su čišći i time privlačniji. Upotreba ovakvih izvora dovodi i do afirmacije pojedinih lokalnih zajednica, povećanja društvene kohezije i stabilnosti, razvoja demokratskog potencijala kroz neposredno odlučivanje o energetskim i srodnim pitanjima te, kao što je već istaknuto, sprečavanja nepoželjnih migracija uslijed nezadovoljavajućih životnih i zdravstvenih uvjeta. Karlovačke županija posjeduje prirodne i kulturne uvjete za razvitak održivog turizma. To podrazumijeva turizam na seoskim gospodarstvima, kao što su tradicionalna proizvodnja i priprema hrane. Preudvjet za to je očuvanje staništa putem tradicionalnog pašarenja te druge poljoprivredne i turističke aktivnosti temeljene na očuvanju prirode. Nadalje, provedba mjera energetske učinkovitosti rezultirala bi značajnom redukcijom troškova energije i održavanja u turističkim objektima što je veoma važno za njihovo što rentabilnije poslovanje godine u Rio de Janieru, Ujedinjeni narodi su na velikom svjetskom skupu o Zemlji - znamenitoj Konferenciji o okolišu i razvoju usvojili jedan od najvažnijih dokumenata - Agendu 21. Konferencija je okupila čelnike i visoke dužnosnike iz 179 zemalja svijeta zajedno sa stotinama predstavnika lokalnih vlasti, poslovnog sektora, znanstvenih, nevladinih i drugih organizacija. Svi oni tražili su odgovore i djelotvorna rješenja za sva važna i međusobno povezana pitanja zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja. Globalnim konsenzusom donesen je opsežan program rada za 21. stoljeće. Čitavo jedno poglavlje Agende 21 posvećeno je upravo lokalnim vlastima. Njima je upućen poziv za izradu i usvajanje lokalne strategije održivog razvoja - Lokalne agende 21 (LA 21), uz sudjelovanje i doprinos svih društvenih skupina.

36 36

37 5. Energetski potencijali, mjere i preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti na razini Županije 5.1. Zgrade javne namjene Nestambeni sektor zgrada u Hrvatskoj obuhvaća zgrade komercijalnih i javnih usluga i troši približno 10% ukupne neposredne potrošnje energije. Prosječna godišnja potrošnja energije u nestambenom sektoru u Hrvatskoj za razdoblje od do iznosi PJ, uz prosječni godišnji porast potrošnje u promatranom razdoblju od 2,8%. U razdoblju godina zabilježen je trend smanjenja potrošnje od -0,9%. Od ukupne neposredne potrošnje energije u nestambenom sektoru na potrošnju električne energije otpada više od 50%. Službeni podaci o broju nestambenih zgrada na području Karlovačke županije zasad se ne prikupljaju, ali prema podacima iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornog plana Županije i Statističkog ljetopisa Državnog zavoda za statistiku za godinu procijenjeno je da udio nestambenog sektora zgrada u Županiji iznosi 19,9% ukupnog sektora zgradarstva Županije (udio stambenih zgrada iznosi 20,2%, a udio obiteljskih kuća 60,9%). Sektor javnih usluga u Županiji obuhvaća upravne zgrade županijskih i lokalnih vlasti, objekte zdravstvene zaštite, socijalnih službi, obrazovanja, sportskih djelatnost, kulture i dr. Ovdje je važno napomenuti da je jedna od važnih aktivnosti u sklopu SEM projekta (pog ) izrada registra zgrada u vlasništvu Karlovačke županije. Izradom spomenutog registra biti će prikupljeni svi potrebni energetski parametri za zgrade u vlasništvu Županije kao vrlo kvalitetna podloga identificiranju energetsko-ekonomski optimalnih projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Sektoru komercijalnih usluga pripada privatno poduzetništvo: hoteli i ugostiteljski objekti, trgovine, poslovne zgrade i slično (slika 5.1). 25,03 % Turizam i ugostiteljstvo 22,22 % Trgovina 14,08 % Zdravstvo 16,31 % Obrazovanje 17,11 % Uprava 5,25 % Ostalo 37 Slika 5.1 Struktura zgrada nestambenog sektora po uslugama u Karlovačkoj županiji 4 52,00 % Grijanje prostora 9,00 % Priprema tople vode 5,00 % Kuhanje 14,00 % Rasvjeta 4,00 % Hlađenje 16,00 % Uredska oprema Slika 5.2. Struktura neposredne potrošnje energije u nestambenom sektoru država članica Europske unije 5 4 Izvor: Državni zavod za statistiku - Popis stanovništa 2001., Statistički ljetopis za godinu 5 Europski statistički zavod (EUROSTAT), 2007.

38 Prema analizi Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) u nestambenom sektoru zemalja članica Europske unije najveći udio ukupne neposredne potrošnje energije otpada na zagrijavanje prostora (slika 5.2.). Iako se podaci o raspodjeli energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada u Hrvatskoj službeno ne prikupljaju, može se pretpostaviti da je situacija slična, s time da je udio energije za grijanje vjerojatno još i veći. Određivanje potencijala energetskih ušteda u sektoru zgradarstva Karlovačke županije temelji se na podacima o starosti, vrsti gradnje te važećoj zakonskoj regulativi u doba gradnje (slika 5.3.). 52,25 % Prije ,52 % Od do ,20 % Od do ,62 % Od do ,41 % Od do Slika 5.3. Starosna struktura nestambenih zgrada u Karlovačkoj županiji 38 Procijenjeni potencijal ušteda za četiri karakteristične kategorije nestambenih zgrada je sljedeći: zgrade građene prije godine (bez propisa o toplinskoj zaštiti) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 70%; zgrade građene u periodu od do godine (Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada Službeni list SFRJ 35/70) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 60%; zgrade građene u periodu od do godine (HRN U.J Toplinska tehnika u građevinarstvu i tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 50%; zgrade građene u periodu od 1. srpnja do danas (Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 79/05 ) - ukupni potencijal energetskih ušteda je 40%. Za područje Karlovačke županije predlažu se sljedeće mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u nestambenom sektoru zgrada: Kontinuirane informativno - promotivne kampanje prema ciljnim grupama o načinima uštede energije u nestambenom sektoru zgrada; Demonstracijski - pilot projekti suvremenih koncepata energetske učinkovitosti na razini Županije; Edukativni programi za zaposlenike u javnim i uslužnim djelatnostima; Edukativni programi o načinima uštede energije za učenike osnovnih i srednjih škola na području Županije; 2 Zapošljavanje energetskog upravitelja u zgradama u vlasništvu Županije i gradova čija grijana, korisna površina prelazi 1000 m Izrada registra nestambenih zgrada u Županiji i gradovima i kontinuirano ažuriranje energetskih parametara; 2 Provedba Display kampanje u svim nestambenim zgradama većima od 1000 m u Županiji. Provedbom navedenih mjera energetske učinkovitosti može se ostvariti povećanje energetske učinkovitosti u sektoru nestambenih zgrada za 10% što je u skladu sa zahtjevima EU Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama i nove Strategije energetskog razvoja RH o ukupnoj godišnjoj energetskoj uštedi od 1% do godine. Jedna od važnih zakonodavnih mjera na nacionalnoj razini je donošenje Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) koji u punu primjenu ulazi od 9. mjesecu Prema Pravilniku, sve nove zgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja morat će imati energetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskih certifikata će prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima, ova mjera ima iznimno veliki potencijal energetskih ušteda, između 20-30% ukupne energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada.

39 5.2. Zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije Opći podaci Karlovačka županija je tijekom i godine za veći dio zgrada u svom vlasništvu (škole, bolnice, domove zdravlja, centre za socijalnu skrb, upravne zgrade i dr.) provela energetske preglede zgrada. Osnovni cilj provedbe energetskog pregleda zgrade je provođenjem mjerenja potrošnje (toplinska potrošnja, toplinski gubici, električna potrošnja, termografsko snimanje i dr.) i obradom točno definiranih parametara zgrade dobiti što bolji uvid u zatečeno stanje zgrade obzirom na njene građevinske karakteristike, kvalitetu sustava za grijanje, hlađenje, prozračivanje i rasvjetu, zastupljenost i kvalitetu energetskih uređaja, strukturu upravljanja zgradom te pristup zaposlenika energetskoj problematici. Na osnovu provedenih energetskih pregleda identificirane su konkretne mjere energetske učinkovitosti za 49 zgrada javne namjene u vlasništvu Županije, čiji su opći podaci dani u Prilogu 2. Provedba energetskih pregleda u svim zgradama u vlasništvu Karlovačke županije prvi je korak u smjeru uvođenja sustava gospodarenja energijom na županijskoj razini. Slijedeći korak je izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada kao interaktivne baze podataka o svim relevantnim energetskim pokazateljima zgrade Analiza potrošnje energije i vode prema kategoriji zgrade Za potrebe analize rezultata provedenih energetskih pregleda, zgrade javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije podijeljene su u tri osnovne kategorije: upravne zgrade; školske ustanove; zdravstvene ustanove. Energetski pregledi su provedeni u 15 školskih, 7 upravnih i 27 zdravstvenih ustanova, a daljnja je energetska analiza bazirana na njihovim rezultatima o potrošnji električne i toplinske energije te vode. Prosječna starost školskih zgrada iznosi 16 godina (računajući godinu zadnje rekonstrukcije građevine kao referentnu godinu), a ukupna im je korisna površina m 2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u svim školskim objektima iznosi kwh, a toplinske kwh. Školske zgrade godišnje troše m 3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 184,9 kwh/m 2, a električne 41,87 kwh/m 2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 18%, a toplinske 82%. 39 Dobivena specifična toplinska potrošnja je velika ali i očekivana za prosječnu starost zgrada te karakteristična za školske zgrade na području cijele kontinentalne Hrvatske. Imajući u vidu da novi Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) propisuje, ovisno o faktoru oblika zgrade, najveću dozvoljenu specifičnu toplinsku potrošnju nestambenih zgrada po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, u granicama od 16,42-30,40 kwh/m 3, jasno je da je potencijal energetskih ušteda, prvenstveno toplinske, ali i električne energije u školskim zgradama Karlovačke županije veoma velik. Provedba energetskih pregleda rezultirala je identifikacijom i prijedlogom konkretnih mjera za svaku pojedinu školu. Primjenjive mjere energetske učinkovitosti su brojne (pog ) i ovise o stvarnim energetskim i građevinskim karakteristikama školskih zgrada ali se kao generalna mjera za sve škole može preporučiti ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore. Karakterističan za ovu mjeru je kratak period povrata investicije od najviše 2 godine, uz očekivane energetske uštede i do 20%. Kako najveći udio potrošnje električne energije u školama (cca 75%) otpada na rasvjetu, najisplativija mjera za njezino smanjenje je s jedne strane korištenje energetski učinkovitih fluorescentnih svjetiljki a s druge potpuno izbacivanje klasičnih wolframovih žarulja iz upotrebe. Nadalje, postojeća fluorescentna rasvjeta je većinom starijeg tipa s klasičnim prigušnicama koje znatno opterećuju sustav i radno i induktivno. Iz tog se razloga predlaže korištenje novih T5 fluorescentnih cijevi s elektronskom prigušnicom, koje osim 20-30% boljeg svjetlosnog toka, duljeg životnog vijeka ostvaruju i znatne uštede u potrošnji radne i jalove energije. Najveći udio potrošnje vode u školama, otpada na ispiranje toaleta i osobnu higijenu učenika. Prema dobivenim rezultatima o potrošnji vode, može se zaključiti da je u granicama standarda u hrvatskim školama od cca 2,8 m 3 po učeniku godišnje. Ugradnjom štednih vodokotlića i redovitim održavanjem potrošnja vode se može smanjiti za cca 60%. Prosječna starost analiziranih upravnih zgrada je 15 godina (računajući godinu zadnje rekonstrukcije objekta ili građevine kao referentnu godinu), a ukupna im je korisna površina m 2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u analiziranim upravnim zgradama iznosi kwh, a toplinske kwh. Upravne zgrade godišnje troše 928 m 3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 140,1 kwh/m 2, a električne 38,56 kwh/m 2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 22%, a toplinske 78%. Jednako kao za školske zgrade, i za upravne se može zaključiti da je toplinska potrošnja velika, posebno obzirom na zahtjeve Tehničkog propisa (NN 110/08), ali i karakteristična za prosječnu starost zgrada i u granicama je potrošnje za uredske zgrade na čitavom području Hrvatske. Potencijal ušteda i toplinske i električne energije je veoma velik. Primjenom mjera energetske učinkovitosti obje se potrošnje mogu smanjiti u granicama od 20-60%. I za uredske se zgrade kao najisplativija mjera za smanjenje toplinske potrošnje predlaže ugradnja protuvandalnih termostatskih ventila na radijatore. Općenito, u uredskim zgradama najveći udio potrošnje električne energije otpada na rasvjetu i uredsku opremu.

40 Prijedlog za smanjenje potrošnje električne energije sustava rasvjete je identičan prijedlogu za škole, a što se tiče uredske opreme, uz racionalno ponašanje, prijedlog je kupnja energetski učinkovite opreme. Za razliku od kućanskih uređaja koji prema Pravilniku o obaveznom označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja moraju imati oznaku energetske učinkovitosti s označenim energetskim razredima od A do G, za uredsku opremu oznake nisu obavezne što malo otežava odabir prilikom kupnje, ali je, u svakom slučaju, preporuka da se kupuje energetski učinkovita uredska oprema. Potrošnja vode u uredskim zgradama je veoma mala a dodatno se može smanjiti i do 60% ugradnjom štednih armatura i vodokotlića, te redovitim održavanjem. Zdravstvene ustanove, s prosječnom starošću od 29 godina su gotovo dvostruko starije od druge dvije analizirane kategorije zgrada što, između ostalog, rezultira i veoma velikom potrošnjom toplinske energije. Ukupna korisna površina zdravstvenih ustanova u Karlovačkoj županiji iznosi m 2. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u analiziranim zdravstvenim ustanovama je kwh, a toplinske kwh. Zdravstvene ustanove godišnje troše m 3 vode. Specifična potrošnja toplinske energije iznosi 207,54 kwh/m 2, a električne 48,10 kwh/m 2. Udio potrošnje električne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji je 19%, a toplinske 81%. Potrošnja toplinske energije u zdravstvenim ustanovama je i do 70% veća nego u druge dvije promatrane kategorije zgrada. Razlog tome, osim u većoj prosječnoj starosti zgrada, svakako treba tražiti i u potrebi za visokim toplinskim standardom bolesnika, te 24-satnim vremenom korištenja. Jednako kao za druge dvije kategorije i za zdrvstvene se ustanove može zaključiti da je toplinska potrošnja karakteristična za prosječnu starost zgrada i u granicama je potrošnje za zdravstvene ustanove na čitavom području Hrvatske čiji se prosjek kreće oko 300 kwh/m 2 toplinske energije. Zbog tako visoke potrošnje toplinske energije, preporuka je prelazak na jeftiniji energent, odnosno zamjena kotlovnica na lož ulja prirodnim plinom. 40 Slijedeći je prijedlog, identičan za sve zgrade javne namjene u vlasništvu Županije, ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore. Električna energija se u zdravstvenim ustanovama najvećim dijelom troši na rasvjetu i rad medicinskih uređaja. Što se rasvjete tiče preporuka je jednaka onoj za druge dvije kategorije zgrada. Medicinski uređaji i aparati su najintenzivnija grupa električnih trošila u zdravstvenim ustanovama sa specifičnim karakteristikama gdje je jedina preporuka redovito i kontinuirano održavanje. Karakteristična za zdravstvene ustanove, posebno bolnice je iznimno velika potrošnja i tople i hladne vode. Za pripremu tople vode u bolnicama, najisplativija mjera je ugradnja solarnih sustava. Konkretno za Opću bolnicu Karlovac, ugradnjom solarnih kolektora uštedilo bi se kwh godišnje, uz investicijske troškove od kn i vrijeme povrata investicije od 5,6 godina. U cilju smanjenja iznimno velike potrošnje vode u zdravstvenim ustanovama Karlovačke županije predlaže se zamjena dvoručnih jednoručnim slavinama te zamjena običnih vodokotlića volumena ispiranja 4 litre ultra štednim rješenjima (ultra-low flush) volumena ispiranja 2,5 l. Nadalje, prijedlog je supstitucija tuševa smart shower opcijom. U zdravstvenim je ustanovama od iznimne važnosti dobro održavanje sanitarnih čvorova. Primjenom navedenih mjera, potrošnja vode u zdravstvenim ustanovama može se reducirati i do 70%. Na slici 5.4 prikazana je usporedba prosječnih specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za 3 analizirane kategorije zgrada javne namjene u Karlovačkoj županiji. Prosječna specifična potrošnja električne energije Prosječna specifična potrošnja električne energije kwh/m Srednje škole Upravne zgrade Zdravstvene ustanove Slika 5.4 Usporedba prosječnih specifičnih potrošnji električne i toplinske energije Opći zaključak provedene analize je da sve zgrade javne namjene u vlasništvu Županije imaju veliki potencijal energetskih ušteda. Primjenom identificiranih mjera energetske učinkovitosti za sve tri kategorije zgrada mogu se postići okvirne uštede toplinske energije do 70%, električne do 30%, a vode do 60%.

41 Identifikacija mjera energetske učinkovitosti Identificirane mjere energetske učinkovitosti u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije su u ovisnosti o području primjene podijeljene u 4 osnovne kategorije: mjere za poboljšanje građevinskih (konstrukcijskih) karakteristika zgrade; mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja; mjere za smanjenje potrošnje električne energije; mjere štednje vode Mjere za poboljšanje građevinskih karakteristika zgrade Najčešće predložene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti građevinskih dijelova zgrada za sve tri kategorije objekata su: poboljšanje toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade; poboljšanje toplinske izolacije krova; poboljšanje toplinske izolacije stropa; zamjena prozora; zamjena dotrajale stolarije. Za sve navedene građevinske mjere energetske učinkovitosti karakteristični su veliki početni investicijski troškovi i prosječni periodi povrata investicija od 10 i više godina. Ovdje je važno napomenuti da implementaciju mjera energetske učinkovitosti građevinskih dijelova zgrade ne treba gledati isključivo u energetskom smislu već šire, u smislu poboljšanja opće udobnosti i standarda korisnika zgrade, povećanja životnog vijeka zgrade i dr. Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubicima zgrade jer zajedno čine i preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade. Gubici kroz prozore dijele se na transmisijske gubitke te na gubitke ventilacijom, tj. provjetravanjem. Ako se zbroje transmisijski toplinski gubici kroz prozore i gubici provjetravanja, ukupni toplinski gubici kroz prozore predstavljaju više od 50% toplinskih gubitaka zgrade. Gubici kroz prozore obično su deset i više puta veći od onih kroz zidove, pa je jasno koliku važnost ima energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrada. 41 Prema uvidu u zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova u 3 kategorije zgrada (školske, zdravstvene i upravne) može se zaključiti da je najlošije opće stanje zdravstvenih ustanova (prvenstveno bolnica), zatim školskih i na kraju upravnih zgrada. Generalna je preporuka, u cilju s jedne strane smanjenja potrošnje energije za grijanje a s druge poboljšanja toplinske udobnosti bolesnika primjeniti mjere povećanja toplinske zaštite vanjske ovojnice, krova i stropa zgrade (u ovisnosti o konkretnom stanju pojedine ustanove) i zamjene dotrajalih prozora prvenstveno u bolnicama Karlovačke županije Mjere za poboljšanje sustava grijanja, PTV i hlađenja Prema podacima iz energetskih pregleda (Prilog 2), karakteristična za sve tri kategorije zgrada je velika potrošnja toplinske energije za grijanje prostora i PTV, i udjelu od oko 80% ukupnih energetskih potreba zgrade. Nadalje, rezultati energetskih pregleda pokazuju da je veliki broj kotlovnica u vrlo lošem stanju, pri čemu sustavi za proizvodnju toplinske energije ne zadovoljavaju današnje propise i standarde. Veliki broj kotlovskih postrojenja pogonjeno je ekstra lakim loživim uljem kao jedinim energentom pri čemu je prosječna starost takvih postrojenja viša od 25 godina. Uočen je i veliki broj objekata koji svoje potrebe za toplinskom energijom isključivo podmiruju električnim radijatorima pri čemu su mjesečni troškovi za grijanje i pripremu tople vode više nego dvostruko veći uspoređujući ih sa centraliziranim sustavima grijanja na plin ili biomasu. Generalne preporuke za poboljšanje sustava grijanja i pripreme tople vode za sve zgrade u vlasništvu Županije su sljedeće: zamjena kotlovnica starijih od 15 godina (u skladu s EU Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada, pog. 3.1); zamjena lož ulja plinom ili biomasom kao energentom za grijanje i pripremu tople vode; ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode (prvenstveno u bolnicama); ugradnja termostatskih ventila na radijatore. Primjena identificiranih mjera energetske učinkovitosti sustava grijanja i PTV rezultira velikim energetskim uštedama i do 70%. Preporuka za sve zgrade u vlasništvu Karlovačke županije je obavezna ugradnja termostatskih ventila kao iznimno djelotvorne mjere, malih investicijskih troškova i kratkog perioda povrata investicije (oko 2 godine).

42 Mjere smanjenja potrošnje električne energije Prema rezultatima energetskih pregleda, za sve tri kategorije analiziranih zgrada, između 30 i 75% potrošnje električne energije otpada na sustave rasvjete. Sustav rasvjete velikog broja objekata bazira se na fluorescentnim rasvjetnim tijelima u kombinaciji s klasičnim wolframovim žaruljama. Zamjenom postojećih novim modelima fluo-cijevi (npr. T5) te korištenjem elektronskih umjesto magnetnih prigušnica moguće je postići i do 30% veći svjetlosni tok uz smanjenje induktivnog opterećenja električne mreže. Modernizacijom unutarnje rasvjete ostvaruju se osim ekonomskih ušteda i kvalitetniji uvjeti rada i boravka u prostoru čuvajući pri tome zdravlje korisnika prostora. Nadalje, zakupljena snaga i jalova energija su dva parametra čiji je udio u ukupnim troškovima za električnu energiju veoma velik. Smanjenje snage moguće je ostvariti na više načina, mjerama kao što su upravljanje radom elektroničke opreme, odnosno gašenjem opreme prilikom nekorištenja, mjerama eliminacije nepotrebnog rada električnih grijalica ili bojlera za pripremu potrošne sanitarne vode te mjerama izbjegavanja istodobnog rada više grupa trošila. Eliminiranje prekomjerno preuzete jalove energije moguće je postići ugradnjom kompenzacijskih baterija i elektroničkih prigušnica na postojeća svjetlotehnička rješenja pri čemu se ostvaruju znatne ekonomske uštede uz vrijeme povrata investicija od jedne do dvije godine. Kao generalne mjere za smanjenje potrošnje električne energije za sve kategorije zgrada predlažu se slijedeće: korištenje energetski učinkovite rasvjete; korištenje električnih uređaja energetskog razreda A; upravljanje potrošnjom izbjegavanjem istodobnog rada većeg broja trošila u cilju smanjenja vršnog opterećenja; Mjere štednje vode 42 Obzirom na stanje objekata, strukturu korisnika te standarde potrošnje, procjena je da se raznim mjerama (štedne armature, vodokotlići, senzori protoka i dr.) specifična potrošnja vode po korisniku može smanjiti i do 60%. Veliki udio potrošnje vode u školskim i upravnim objektima (slika 5.5.) otpada na ispiranje toaleta. Brojna neplanska istjecanja vode u slavinama umivaonika ili tuševa moguće je spriječiti mjerama kao što je ugradnja bezkontaktnih slavina koje osim što sprečavaju neželjeno istjecanje i time štede vodu, doprinose i povećanju razine higijenskih uvjeta. 30 L/korisnik Srednje škole Upravne zgrade Zdravstvene ustanove Slika 5.5. Specifična potrošnja vode po pojedinoj kategoriji objekata Ovdje treba naglasiti, da se zbog specifičnosti namjene, zdravstvene ustanove (prvenstveno bolnice) po potrošnji vode ne mogu uspoređivati s ostalim zgradama javne namjene. Generalni je zaključak da se u svim zgradama javne namjene u vlasništvu Karlovačke županije treba povesti više računa o potrošnji vode te da se primjenom raznih štednih armatura s jedne i kvalitetnim održavanjem s druge strane mogu ostvariti velike uštede.

43 5.3. Zgrade stambene namjene Podaci na razini Europske unije pokazuju da najveći udio ukupne neposredne potrošnje energije kućanstava otpada na zagrijavanje prostora (57%). Na pripremu tople vode se prosječno troši 25%, kućanske uređaje 11% a kuhanje 7%. Prema hrvatskim podacima u godini je grijanje prostora u kućanstvima u Hrvatskoj sudjelovalo s čak 62% u ukupnoj energetskoj potrošnji hrvatskog stambenog sektora. U prosjeku, stare kuće troše godišnje kwh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane kuće oko kwh/m2, kuće izgrađene po novom tehničkom propisu od 51 do 95 kwh/m2, suvremene niskoenergetske kuće manje od 40 kwh/m2, a pasivne 15 kwh/m2 i manje. Na osnovi iskustva može se pretpostaviti da prosječna energetska potrošnja u stambenom sektoru Županije iznosi približno 210 kwh/m2. Navedena energetska potrošnja se može smanjiti i do 80% primjenom raznih mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima koje će u daljnjem tekstu biti podijeljene u ovisnosti o periodu povrata investicije. Treba naglasiti da je jedna od besplatnih, a vrlo djelotvornih mjera koja rezultira iznimno velikim uštedama energije u kućanstvu promjena odnosa i stava ukućana prema potrošnji energije. Besplatne mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima kojima se može uštedjeti od 5% do 20% ukupno potrošene energije su sljedeće: u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu - smanjenjem temperature u prostoriji za samo 1 C, godišnje se može uštediti do 5% energije za grijanje - nije potrebno grijati prostorije na temperaturu veću od 21 C; ugasiti grijanje ili hlađenje tijekom noći; spustiti rolete i prekriti prozore zavjesama tijekom noći; podići rolete tijekom dana u zimskim mjesecima - na ovaj se pasivni način može uštedjeti i do 5% energije za grijanje; spustiti rolete i sjenila, te zatvoriti prozore tijekom dana u ljetnim mjesecima; izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijaćih tijela zavjesama, maskama i sl.; vremenski optimirati grijanje i pripremu tople vode; regulirati termostate na grijalicama vode i ne zagrijavati vodu na temperaturu veću od 50 C; u ljetnim mjesecima ne hladiti prostorije na temperature niže od 27 C - za svaki stupanj ispod 27 C troši se 3-5% više energije; čistiti filtar klima uređaja svaki mjesec; koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri - osim što štedi energiju, puno je zdravije za oči i ugodnije za rad; isključiti rasvjetna tijela ukoliko nisu potrebna; isključiti energetske uređaje nakon korištenja (i u stand by modu uređaji troše energiju). 43 Mjere energetske učinkovitosti niskih investicijskih troškova (do 1000 kn) čijom se primjenom može uštedjeti do 20% ukupno potrošene energije: zabrtviti prozore, vrata i razne pukotine; kontrolirati kvalitetu okova na vratima i prozorima; koristiti sofisticiranije modele ventilatora s upravljačkim mehnizmima koji osiguravaju adekvatno prozračivanje u hladnim, a sprečavaju predimenzionirano prozračivanje u vjetrovitim danima; izolirati niše za radijatore i kutije za rolete; koristiti vremenski upravljane prekidače (tajmere) koji omogućuju zadovoljavanje neke energetske potrebe vremenski upravo onda kada je potrebna; ugraditi termostatske ventile na radijatore čime se mogu postići uštede i do 15%; redovito servisirati i podešavati sustave grijanja i hlađenja; koristiti isključivo energetski učinkovita rasvjetna tijela (štedne žarulje). Mjere energetske učinkovitosti srednjih investicijskih troškova (od 1000 kn do 3000 kn) koje smanjuju ukupnu potrošnju u kućanstvima za prosječno 20% su sljedeće: koristiti upravljačke mehanizme za sustave grijanja i pripreme tople vode; zamijeniti uređaje energetski učinkovitijima - energetski razred A. Mjere energetske učinkovitosti većih investicijskih troškova (iznad 3000 kn) čiji potencijal energetskih ušteda iznosi do 40%: toplinski izolirati kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu; toplinski izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće (zidove, podove, krov te plohe prema negrijanim prostorima); zamijeniti prozore energetski učinkovitima (faktor prolaza topline U<1,40 W/m 2 K); izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik; ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetskih sustava; obavezno zamijeniti kotlove u sustavima grijanja starije od 10 godina; ugraditi solarne sustave za pripremu tople vode.

44 Za područje Karlovačke županije predlažu se sljedeće mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u kućanstvima: Demonstracijski - pilot projekti održive gradnje na razini Županije - (solarni sustavi za obiteljske kuće, inteligentne stambene zgrade, nisko-energetske i pasivne kuće); Nastavak projekta I ja mogu imati solarne kolektore (pog ); Kontinuirane informativno-promotivne kampanje za široku javnost; Uspostava i rad info centara energetske učinkovitosti u gradovima; Subvencioniranje konkretnih programa i kampanja povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima: štedne žarulje, visokoučinkovita toplinska zaštita i stolarija, kućanski uređaji energetskog razreda A, i dr. Zajedničkim djelovanjem županijske i lokalne uprave s jedne i samih stanovnika Županije s druge strane primjenom opisanih mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima sadašnja, prosječna, godišnja energetska potrošnja može se do godine smanjiti za 30-40% Javna rasvjeta Obzirom na tendenciju porasta cijene električne energije, javna rasvjeta zauzima sve veći udio u rashodima gradova i općina Karlovačke županije. Ukupni troškovi javne rasvjete osim troškova za električnu energiju obuhvaćaju i troškove upravljanja i održavanja objekata i uređaja za osvjetljavanje javnih površina i javnih prometnica. 44 Osnovne preporuke za energetski učinkovitu javnu rasvjetu koja štedi električnu energiju uz zadovoljenje visokih svjetlosnih standarda su: korištenje energetski učinkovitih izvora svjetla naprednih tehnologija; korištenje svjetiljki koje uzrokuju minimalno svjetlosno zagađenje; projektiranje javne rasvjete u skladu sa važećim normama i standardima; učinkovito upravljanje javnom rasvjetom; praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (katastar svjetiljki, odabir tarifnog modela i dr.); redovito održavanje. Preporuka je da se u županijskim projektima javne rasvjete, prvenstveno kad je riječ o cestovnoj rasvjeti koriste visokotlačne natrijeve žarulje. Za parkovnu rasvjetu se predlaže korištenje metalhalogenih žarulja. Iskustva pokazuju da je za autonomne pogone (PV paneli, baterije i dr.), kao i za sustave sa skupom i kompliciranom izmjenom, optimalno korištenje LED rasvjete zbog niske potrošnje električne energije i dugog životnog vijeka. Ovdje je važno spomenuti da je prosječni životni vijek LED rasvjete h za razliku od klasičnih rješenja čiji je prosječni životni vijek do h. Nadalje, ispravnim odabirom izvora svjetla moguće je ostvariti uštede u energiji i održavanju od 20-50%. Projektiranje javne rasvjete treba biti u skladu sa normama te se predlaže primjena EU normi iz područja javne (cestovne) rasvjete (npr. EN i UNI 10819). Kod projektiranja je bitno utvrditi, između ostaloga i lokacije stupova (korak) te orijentaciju svjetiljki s obzirom na njihove svjetlo-tehničke karakteristike, uzimajući u obzir sljedeće kriterije kvalitete javne rasvjete: srednju opću i uzdužnu razinu luminacije kolnika; razinu rasvijetljenosti neposredne okoline ceste; ograničenje bliještanja; svjetloonečišćenje (prema Zakonu o zaštiti okoliša); vizualno i optičko vođenje. Upravljanje radom javne rasvjete temelj je dobrog gospodarenja i smanjenja potrošnje. Tijekom noći potreba za intenzitetom rasvijetljenosti je smanjena pa je i regulacija rasvjete opravdana. Uz ostvarivanje zahtijevanih svjetlotehničkih uvjeta moguće je ostvariti smanjenje potrošnje električne energije prigušenjem svjetlosnog toka u razdobljima manje ljudske aktivnosti te prilagodbom gustoći prometa uz eventualnu mogućnost pojedinačne regulacije. Preporuka za kvalitetnu regulaciju javne rasvjete je predprogramirano paljenje s uklopnim satom i/ili foto osjetnikom. Uštede koje se mogu ostvariti regulacijom kreću se u rasponu od 20 do 50%, ovisno o primjenjenim rješenjima. Sustavno upravljanje javnom rasvjetom u gradovima i općinama Karlovačke županije nužan je korak prema znatnom reduciranju troškova na razini čitave Županije, pri čemu sva primjenjena tehnička rješenja trebaju biti praćena kontinuiranim nadzorom i kontrolom parametara potrošnje električne energije i troškova preko digitalizirane baze podataka.

45 5.5. Industrija i poduzetništvo Jedan od prvih koraka u procesu uvođenja sustavnog gospodarenja energijom u industrijski sektor Karlovačke županije trebalo bi biti pokretanje edukacijskog programa za poduzetnike, voditelje i tehničko osoblje o konkretnim načinima smanjenja potrošnje energije u njihovim granama industrije baziranima na primjerima dobre prakse, novim tehnologijama, ekonomskim analizama i dr. Konkretni pokazni primjeri bi se zasnivali na mjerama energetske učinkovitosti identificiranima prilikom provedbi energetskih pregleda. Svako sufinanciranje provedbi energetskih pregleda u odabranim industrijskim postrojenjima od strane Županije ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi biti uvjetovano potpunom transparentnošću i neograničenim korištenjem dobivenih rezultata. Sljedeći korak bi bio sustavno prikupljanje i analiza podataka o energetskim pokazateljima u raznim industrijskim granama na području Županije. Glavni cilj svakog gospodarstvenika je osiguranje i povećanje profita. S tog stanovišta postavlja se pitanje o mogućnostima plasiranja kapitala u energetsku učinkovitost i koliku bi vrijednost taj kapital imao ukoliko se uloži u proizvodne procese. Djelovanje raznih fondova (FZOEU, razni europski fondovi) i tvrtki koje se isključivo bave uštedom energije (ESCO - investicija se isplaćuje iz ušteda) omogućuje direktno sufinanciranje i ulaganje u projekte vezane za štednju energije, a uz minimalno financijsko opterećenje pri čemu vlastiti novac tvrtke ostaje za ulaganje u proizvodnju. Budućnost koja donosi povećanje cijena svih vrsta energenata i konkurencija pri kojoj će smanjenje troškova energije značiti opstanak na tržištu uspostavit će minimalne energetske uvjete za koje je industrijski sektor Karlovačke županije nužno pripremiti na vrijeme. Mjere energetske učinkovitosti u industrijskom sektoru mogu biti samo ciljane i ovise o specifičnim energetskim tokovima za određenu tehnologiju. Procjena uštede ukupne energije na razini je 20% današnje potrošnje. Općenite mjere koje se mogu primijeniti u većim proizvodnim pogonima su: ugradnja sustava praćenja i upravljanja energijom (uštede 3-5%); ugradnja frekventno upravljanih pogona - pumpe, pokretne trake (uštede 10-30%); revitalizacija sustava rasvjete (ušteda 10-30% uz istu razinu osvijetljenosti koja uglavnom ne zadovoljava današnje standarde); uspostava hlađenja strojeva u zatvorenim vodenim petljama (ušteda vode do 95%, ali povećanje potrošnje električne energije ovisno o minimalnoj temperaturi rashladnog medija). Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti kotlovnica: uspostava kontinuiranog praćenja rada kotlovnice i mjerenje učinkovitosti opreme; optimiranje pretička zraka gorionika; podešavanje gorionika na optimalnu snagu; smanjenje temperature izlaznih dimnih plinova. 45 Mjere za smanjenje toplinskih gubitaka: rekuperacija topline u cilju smanjenja ventilacijskih gubitaka; toplinska izolacija zgrada u cilju smanjenje transmisijskih gubitaka; optimiranje radnih parametara. Mjere za optimizaciju pumpi i pumpnih postrojenja su sljedeće: podešenje snage pumpi prema potrebi protoka i visine dobave; ugrađivanje učinkovitijih rotora pumpi; korištenje frekventno reguliranih pumpi. Mjere za optimizaciju korištenja komprimiranog zraka: podešenje radnog tlaka kompresora na minimum; optimiranje rada kompresorske stanice; otklanjanje propuštanja razvoda komprimiranog zraka. Mjere energetske učinkovitosti sustava rasvjete: ugradnja učinkovitijih rasvjetnih tijela; regulacija intenziteta rada rasvjete prema dnevnim uvjetima; održavanje otvora za prodor prirodne svjetlosti čistima. Sve navedene, kao i brojne druge mjere energetske učinkovitosti dane su orijentacijski pri čemu treba naglasiti da je stvarnu energetsku sliku o nekom industrijskom postrojenju moguće dobiti jedino provedbom energetskog pregleda na kojem se bazira prijedlog konkretnih energetsko-ekonomski optimalnih mjera energetske učinkovitosti za promatrano industrijsko postrojenje.

46 46

47 6. Potencijali, mjere i preporuke za povećano korištenje obnovljivih izvora energije 6.1. Biomasa Šumska biomasa Podaci o ukupnim površinama šuma i šumskog zemljišta, udjelu državnih i privatnih šuma te godišnjem prirastu i etatu za Karlovačku županiju prikazani su u tablici 6.1. Tijekom redovitog gospodarenja šumama dobivaju se drvni sortimenti koji se dijele na trupce, prostorno drvo (ogrjev i drvo za kemijsku preradu) te dio koji se tretira kao otpad, a koji je pogodan za energetsko iskorištavanje. U prosjeku se od ukupne mase stabla dobiva oko 65% trupaca, 20% oblica i cjepanica te 15% otpada (sitna granjevina, lišće i dr.). Uz uvažavanje prosječne gorive vrijednosti šumskih sortimenata (tablica 6.2.), moguće je izvršiti proračun tehničkog energetskog potencijala šumske biomase za Karlovačku županiju (tablica 6.3.). Pri proračunu se u obzir uzima faktor iskorištenja koji iskazuje odnos između ukupne šumske proizvodnje i mogućeg iskoristivog energetskog potencijala. Faktorom iskorištenja opisani su svi gubici koji nastaju pri sječi, izvlačenju i transportu drvne mase iz šume do drvno-prerađivačkih pogona, kao i drvna masa koja se koristi za neenergetske svrhe (proizvodnja drvnih sortimenata) te otpad pri obradi drva. Tablica 6.1. Površina šuma i šumskog zemljišta, godišnji tečajni prirast i etat za Karlovačku Županiju 6 jedinica vrijednost UKUPNA POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ha UDIO POVRŠINA GOSPODARSKIH ŠUMA ha UDIO PRIVATNIH ŠUMA % 33,6 UDIO DRŽAVNIH ŠUMA KOJIMA GOSPODARE HRVATSKE ŠUME d.o.o. % 66,4 POVRŠINA PRIVATNIH GOSPODARSKIH ŠUMA ha POVRŠINA DRŽAVNIH GOSPODARSKIH ŠUMA KOJIMA GOSPODARE HŠ d.o.o. ha UKUPNA DRVNA ZALIHA GOSPODARSKIH ŠUMA, za stabla iznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m GODIŠNJI TEČAJNI PRIRAST DRVNE ZALIHE GOSPODARSKIH ŠUMA, za stabla iznad 10 cm promjera na visini od 1,30 m PROSJEČNI GODIŠNJI ETAT (planirana drvna zaliha za sječu predviđena Šumskogospodarskom osnovom područja) za sve drvne sortimente m m m Tablica 6.2. Prosječne gorive vrijednosti šumskih sortimenata u ovisnosti o udjelu vlage 7 ŠUMSKI SORTIMENT NASIPNA TEŽINA (t/m 3 ) GORIVA VRIJEDNOST u MJ/m 3 pri 40% vlage GORIVA VRIJEDNOST u MJ/m 3 pri 10% vlage Trupci 0, Ogrjevno drvo 0, Otpad (granjevina) 0, Izvor: Hrvatske šume, 2008, Izravno priopćenje; Šumarska savjetodavna služba, Izravno priopćenje 7 Izvor: Domac, J. et al, BIOEN - Program korištenja energije biomase i otpada, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb.

48 Tablica 6.3. Tehnički energetski potencijal iskoristive biomase iz gospodarenja šumama u Karlovačkoj županiji 8 ŠUMSKI SORTIMENT FAKTOR ISKORIŠTENJA RASPOLOŽIVO BIOMASE (m 3 /god) ENERGETSKI POTENCIJAL pri 40% vlage (PJ) ENERGETSKI POTENCIJAL pri 10% vlage (PJ) Trupci 0, ,181 1,440 Ogrjevno drvo 0, ,610 0,744 Otpad (granjevina) 0, ,163 0,189 Ukupno ,955 2, Poljoprivredna biomasa Izvor poljoprivredne biomase koja se može koristiti u energetske svrhe čine u prvom redu poljoprivredni ostaci, što uključuje pšenicu, kukuruz, povrće, uljno sjeme (suncokret, soja i repa), te voćke i otpatke iz vinograda. Prilikom procjene potencijala biomase iz poljoprivrede za Karlovačku županiju razmatrat će se energetski potencijal dvije najvažnije žitarice - pšenice i kukuruza, dok se biomasa ostalih žitarica (zob, raž, ječam, ) ne razmatra posebno. 48 Količina biomase koja se može iskoristiti za proizvodnju energije ovisi o mnogim čimbenicima i razlikuje se za pojedina područja. Bazirano na iskustvenim pokazateljima, za procjenu energetskog potencijala biomase žitarica za Karlovačku županiju koristit će se sljedeći postoci kao dio od ukupne proizvodnje koju je moguće iskoristiti: pšenica: 30%; kukuruz: 20%. Tablica 6.4. prikazuje količine proizvedene pšenice i kukuruza za Karlovačku županiju sa stanjem od 1. lipnja za 2006., i godinu. Tablica 6.4. Proizvodnja pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji sa stanjem 1. lipnja 2006., i godine 9 GODINA PŠENICA KUKURUZ prihod (t/ha) proizvodnja (t) prihod (t/ha) proizvodnja (t) , , , , , , Prema gore navedenim podacima moguće je proračunati količine iskoristive biomase i teoretski energetski potencijal pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji (tablica 6.5.). 8 Izvor: REGEA, 2008, Vlastiti podaci 9 Izvor: DZS, 2008, Statistički ljetopis Republike Hrvatske za 2006., i godinu

49 Tablica 6.5. Iskoristiva biomasa i energetski potencijal pšenice i kukuruza u Karlovačkoj županiji 10 ŽITARICA ISKORISTIVO BIOMASE (t) TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJAL (TJ) Pšenica Kukuruz Ukupno Osim šumske i poljoprivredne biomase, moguće je energetsko iskorištavanje biomase iz stočarstva kroz proizvodnju bioplina, koji nastaje procesom anaerobnog truljenja. Primjena bioplina moguća je u kućanstvima za kuhanje, grijanje i rasvjetu, u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i u prometu u obliku stlačenog metana. Izračun potencijalnih količina bioplina ukazuje na to da su ukupne vrijednosti za područje Karlovačke županije relativno skromne te stoga nisu uzete u daljnje razmatranje. Obzirom na prikazane vrijednosti o potencijalu, ali i dosadašnja iskustva odnosno trenutno stanje korištenja biomase na razini Karlovačke županije, kao najznačajnija mjera može se preporučiti poticanje zamjene postojećih zastarjelih malih peći novim i učinkovitim pećima na biomasu za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. Predlaže se poticanje ugradnje peći kapaciteta od 15 do 50 kw, a korišteno gorivo može biti iverje, peleti, briketi i cjepanice. Osnovni cilj ove predložene mjere je ostvarenje značajnog smanjenja potrošnje ogrjevnog drva (uslijed znatno veće efikasnosti modernih peći), a samim time i ostvarivanje pozitivnih učinaka za okoliš. Sljedeća preporuka odnosi se na korištenje biomase u kotlovnicama zgrada javne namjene te sustavima područnog grijanja za općine i gradove. Kako bi se štetan utjecaj na okoliš sveo na minimum potrebno je voditi računa o određenim tehničkim kriterijima pa se stoga predlaže poticanje izgradnje kotlovnica efikasnosti većih od 80%, kapaciteta 100 do 300 kw za grijanje zgrada (škole, bolnice, upravni centri) i poslovnih prostora odnosno 500 kw do 5 MW za sustave područnog grijanja, a korišteno gorivo može biti iverje i peleti. 49 Zadnja preporuka odnosi se na mogućnost iskorištavanja komunalnog i industrijskog otpada na području Županije za proizvodnju električne energije izgradnjom postrojenja Waste-to-energy. Na taj način postiže se dvostruka korist - s jedne strane proizvodnja energije, a s druge eliminacija otpada koji postaje sve veći problem posebno većih gradova u Županiji. Do danas ne postoje konkretna istraživanja niti procjena količine otpada i potencijala iskorištenja istog te se izgradnja takvog postrojenja ne može planirati unutar vremenskog perioda na koji se odnosi Strategija. Potrebno je u budućnosti izvršiti detaljne analize mogućnosti iskorištavanja ovog oblika energije. 10 Izvor: REGEA, 2008, Vlastiti podaci

50 6.2. Sunce Srednja godišnja ozračenost Sunčevom energijom na području Karlovačke županije, na vodoravnu plohu, u godišnjem prosjeku iznosi 1,25-1,30 MWh/ m 2. Iznos ukupne srednje godišnje ozračenosti dokaz je značajnog potencijala kojeg je moguće iskoristiti pasivnim solarnim sustavima za pripremu tople potrošne vode i grijanje prostora kao i fotonaponskim sustavima za proizvodnju električne energije. 50 1,25-1,30 1,20-1,25 <1,20 Slika 6.1. Prosječna godišnja dozračenost sunčeve energije (MWh/m 2 ) na području Županije 11 Primjenom pasivnih solarnih sustava, povoljnom orijentiranošću te zadovoljavajućom toplinskom izolacijom građevine postižu se značajne uštede toplinske energije. Značajno povoljniji insolacijski i klimatski uvjeti Županije od uvjeta u srednjoj i sjevernoj Europi (koji imaju za posljedicu veću efikasnost uređaja), naročito u zimskom periodu, garantiraju veliki tehnički potencijal (tablica 6.6. i 6.7.). 11 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

51 Tablica 6.6. Usporedba dozračene Sunčeve energije na optimalno nagnutu plohu u raznim dijelovima Europe LOKACIJA GODIŠNJI PROSJEK DNEVNE INSOLACIJE kwh/m 2 d Hrvatska - Dubrovnik, otoci 5,0-5,2 Hrvatska - Split 5,0 Južna Europa (Grčka, Španjolska) 4,4-5,6 Hrvatska - Istra 4,2 Hrvatska - Slavonija 4,2 Karlovačka županija 3,7-3,9 Srednja Europa (najveći dio Njemačke, Francuske itd.) 3,2-3,0 Sjeverna Europa (Nizozemska, Danska, Velika Britanija) 2,8-3,0 Tablica 6.7. Srednja dnevna ozračenost nagnute plohe - godišnji optimalni kut 25,60⁰ (kwh/m²) - za razdoblje od na meteorološkoj postaji Ogulin MJESEC UKUPNO RASPRŠENOST IZRAVNO ODBIJENO siječanj 1,56 0,71 0,84 0,01 veljača 2,28 1,05 1,21 0,02 51 ožujak 3,74 1,59 2,12 0,03 travanj 4,60 2,09 2,47 0,04 svibanj 5,42 2,49 2,88 0,05 lipanj 5,80 2,62 3,12 0,06 srpanj 6,19 2,42 3,71 0,06 kolovoz 5,29 2,23 3,01 0,05 rujan 4,51 1,68 2,78 0,04 listopad 3,13 1,24 1,87 0,02 studeni 1,88 0,81 1,06 0,01 prosinac 1,21 0,59 0,61 0,01 prosječno 3,81 1,63 2,14 0,03 [MWh/m2] 1,39 0,60 0,78 0,01 Grijanje prostora Sunčevom energijom na području Karlovačke županije isplativo je za toplinski dobro izolirane građevine (cca cm izolacijskog materijala), za koje primjena solarnih sustava može pokriti 40-60% ukupnih toplinskih potreba građevine.

52 6.3. Geotermalna energija Geotermalni gradijent u Republici Hrvatskoj (0,49 C/m) znatno je viši od europskog prosjeka (0,03 C/m) što geotermalnu energiju čini obnovljivim izvorom energije znatnog potencijala kako za područje Hrvatske tako i za područje Karlovačke županije. Na području Karlovačke županije nalazi se geotermalni lokalitet Karlovac smješten u Pokuplju, oko 8 km sjeveroistočno od grada Karlovca. S južne strane područja protiče rijeka Kupa, a sjevernim dijelom kanal Kupčina. Geotermalni lokalitet Karlovac otkriven je godine bušotinom Karlovac-2 (Ka-2), da bi otkrivanje bušotine Karlovac-3 (Ka-3) godine potvrdilo geotermalni potencijal ovog lokaliteta. Udaljenost između bušotina iznosi 3 km, a obje su u vlasništvu INA-e. Bušotina Ka-2 udaljena je oko 900 m, a Ka-3 oko 1200 m od kanala Kupa-Kupa. Oko 3 km zapadno od bušotine Ka-2 smješteni su Ribnjaci Draganići. S geološkog stajališta mogu se izdvojiti dva kompleksa naslaga različitog geotermalnog potencijala. Kompleks klastičnih naslaga izgrađen je od pješčenjaka, lapora i silta u izmjeni. Salinitet vode u ovim naslagama iznosi od 17,5 do 21 g NaCl/dm 3, što pokazuje da se radi o slanoj vodi. Premda temperatura vode u ovom kompleksu dostiže vrijednost i do 137,7 C poglavito u bušotini Ka-2, geotermalni potencijal nije velik zbog slabe izdašnosti. Međutim, kompleks karbonatnih naslaga nalazi se ispod klastičnih naslaga. Zasićen je vodom čiji salinitet iznosi manje od 1 gnacl/dm 3, pa se donosi zaključak da se radi o pitkoj vodi. Geotermalni potencijal ovog kompleksa je veliki jer se radi o dijelom znatno raspucanim naslagama velikog rasprostranjenja i debljine. Najviša izmjerena temperatura na ovim dvjema bušotinama je 140 C. Sve tri bušotine (bušotina Ka-1 je likvidirana) projektirane su kao istražne na naftu i plin, ali tijekom ispitivanja u fazi bušenja pokazale su se negativne na ugljikovodike (Prilog 3). 52 Na području lokacije Karlovac zemljište je ravničarsko s prosječnom nadmorskom visinom od 110 m, a većim dijelom pokriveno je šumom, ribnjacima i obradivim površinama. Za sada nije zatražena koncesija, jer nema dovoljno podataka o lokalitetu. Postoje podaci o bušotinama, koji su pohranjeni u pismohrani tvrtke. Geotermalna energija za sada se ne iskorištava. Bušotina Ka-2 utvrdila je dublje zalijeganje oba spomenuta akvifera u odnosu na bušotinu Ka-3. Salinitet vode iz mezozojskog akvifera iznosio je 0,894 gnacl/dm 3, a iz miocenskog akvifera 19,8 gnacl/dm 3 s daleko manjom izdašnosti. Budući da je lokalitet Karlovac smješten na jugozapadnom rubu Savske potoline, u neposrednoj blizini geotermički hladnijih Dinarida, geotermički gradijent od 4,3 C/100 m predstavlja relativno visoku vrijednost područja. Novija ispitivanja bušotine Ka-3 utvrdila su davanje bušotine iz mezozojskog akvifera od 960 m 3 /dan geotermalne vode niskog saliniteta i niže vrijednosti saliniteta, pri temperaturi na ušću od 93 C i tlaku od 3,5 bara. Proizvodnja geotermalne vode, bez dodatnih ulaganja u nove bušotine na ovome lokalitetu, može se ostvariti bušotinom Ka-3 kao proizvodnom i Ka-2 kao utisnom zbog dubljeg zalijeganja akvifera. Niski salinitet i niska ukupna mineralizacija geotermalne vode iz akvifera mezozojske starosti omogućuju izravno korištenje ove vode za zagrijavanje prostora. U primarnom krugu uporabe geotermalnu vodu moguće je koristiti za pretvorbu toplinske u električnu energije izgradnjom termoelektrane, a u sekundarnom krugu, uz korištenje izmjenjivača topline, izdvojena toplinska energija iz geotermalne vode mogla bi se koristiti još u 2-3 stupnja za sušenje poljoprivrednih proizvoda, plasteničku proizvodnju hortikulture, kupališno-rekreacijske sadržaje i dr. Nakon analize i interpretacije dobivenih parametara mjesna samouprava treba pronalaziti gospodarstvenike i investitore koji će, u okviru strategije gospodarskog razvitka čitave Županije, biti spremni ulagati u projekte obnovljivih izvora energije poglavito geotermalne energije, na način njene stupnjevite uporabe, što je svjetska praksa te je ekonomski najisplativije. Izravnom uporabom i/ili uz korištenje izmjenjivača topline izdvojena toplinska energija iz geotermalne vode mogla bi se koristiti u sljedeća 3-4 stupnja: 1. Pretvorba toplinske u električnu energije izgradnjom termoelektrane: C 2. Sušenje manjih količina poljodjelskih proizvoda: C 3. Grijanje plastenika: C 4. Kupališno-rekreacijski kompleks: C Obzirom na nisku mineralizaciju vode iz mezozojskog akvifera te uz prethodnu neutralizaciju sadržaja ukupnog željeza (116 mg/dm 3 ) i sulfatnog iona (509 mg/ dm 3 ), moguća je i proizvodnja vode za piće u dnevnim obrocima manjim od izdašnosti bušotine. Uz proizvodnju pitke vode izdvojio bi se dio topline koji je moguće koristiti za zagrijavanje manjih površina.

53 6.4. Male hidroelektrane Površinske vode se u Karlovačkoj županiji evakuiraju kroz slivove rijeka Kupe, Dobre, Mrežnice i Korane. Preostali dijelovi vodotokova koji izviru ili utječu u ovoj Županiji imaju ili mali protok ili mali geodetski pad, pa stoga u ovoj analizi nisu uzeti u obzir. Rijeka Kupa izvire u Primorsko-goranskoj županiji u Nacionalnom parku Risnjak na visini od 321 m.n.m. Od ušća Čabranke granična je rijeka prema Republici Sloveniji. Kao granična rijeka ulazi u ovu Županiju kod Zdihova, a prestaje biti granična rijeka kod Ozaljske Preseke, odakle dalje sve do mjesta Kličkovići teče kroz ovu Županiju. Sliv rijeke Kupe ima slivno područje od km 2, od čega na Republiku Hrvatsku otpada km 2. Dužina rijeke je 294 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku. Na vodomjernoj stanici Farkašić (slivno područje km 2 ) izmjeren je višegodišnji (od do godine) srednji protok od 201 m 3 /s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 30,5 m 3 /s, odnosno srednji maksimalni protok od m 3 /s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (više od srednjeg protoka 31 % godišnje). Kroz Karlovačku županiju rijeka Kupa teče oko 132,6 km i ima geodetski pad od oko 60 m (Zdihovo oko 167 m.n.m., Kličkovići oko 107 m.n.m.), što znači da u prosjeku rijeka Kupa u ovoj Županiji ima relativni pad od oko 0,45. Kupa s pritokom Velikom Utnjom ima znatan, hidroenergetski potencijal (tablica 6.8). Tablica 6.8. Hidroenergetski potencijal Kupe s pritokom Velikom Utnjom VODOTOK SLIVNA POVRŠINA (km 2 ) DUŽINA (km) GEODETSKI PAD (m) RELATIVNI PAD ( ) PROSJEČNI PROTOK (m 3 /s) BRUTO POTENCIJAL (GWh) 53 Kupa - 132,6 60 0, HE Ozalj - - 9,2-85,0 25 Velika Utinja - 15,4 34 2,21 1,6 2,2 Iz tablice 6.8. se može rekapitulirati da preostali slobodni bruto potencijal rijeke Kupe s pritokom Velikom Utnjom (bez ostalih velikih pritoka) iznosi oko 237 GWh. Rijeka Dobra izvire istočno od Skrada i nastaje iz nekoliko manjih izvorišnih krakova (izvire iz dva glavna izvora: kod Bukova vrha i kod Skrada), kojima se kod Vrbovskog priključuje Kamačnik. Dolina Dobre se sastoji od proširenja i sutjeski. Svojim tokom kod Ogulina nestaje u Đulinom ponoru, a zatim ponovo izvire 16,4 kilometara dalje s jakim vrelom kao Gojačka Dobra. Tu u Dobru ulaze vode iz HE Gojak kroz koju hidroelektranu prolazi voda iz Jezera Sabljaci pokraj Ogulina (koje se napaja vodom iz Zagorske Mrežnice). U Lešću je u izgradnji hidroelektrana Lešće iza koje rijeka prelazi u nizinski tok i utječe u Kupu u samom Karlovcu. U Karlovačku županiju ulazi kod mjesta Okruglica i u ovoj županiji utječe u Kupu. Sliv rijeke Dobre ima slivno područje od km 2 i cijelo se područje nalazi na teritoriju Republike Hrvatske. Dužina rijeke je 104 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku. Na vodomjernoj stanici Donje Stative (slivno područje km 2 ) izmjeren je višegodišnji (od do godine) srednji protok od 34,8 m 3 /s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 2,45 m 3 /s, odnosno srednji maksimalni protok od 247 m 3 /s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (srednji protok, više od 27 % godišnje). S obzirom na poniranje rijeka Dobra se dijeli na Gornju i Donju Dobru. U Karlovačku županiju ulazi Gornja Dobra kod Okruglica (oko 340 m.n.m.) i ponire u Đulin ponor (oko 315 m.n.m.) gdje Gornja Dobra i završava. Donja Dobra izvire kao Gojačka Dobra (oko 230 m.n.m.) i utječe u Kupu kod Karlovca (na koti 112,9 m.n.m.). Kroz Karlovačku županiju rijeka Dobra teče oko 70,4 km od čega Gornja Dobra trče 9 km, Đulin ponor je dugačak 16,4 km, a od izvora (Gojačka Dobra) Donja Dobra teče Karlovačkom županijom u dužini od 45 km. U Karlovačkoj županiji je geodetski pad Gornje Dobre 35 m, što znači da je srednji relativni geodetski pad 3,89, dok Donja Dobra ima srednji relativni geodetski pad 2,60. Obje dionice imaju hidroenergetski interesantan potencijal. Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Dobre s većim pritokama dan je u tablici 6.9.

54 Tablica 6.9. Hidroenergetski potencijal rijeke Dobre s većim pritokama VODOTOK SLIVNA POVRŠINA (km 2 ) DUŽINA (km) GEODETSKI PAD (m) RELATIVNI PAD ( ) PROSJEČNI PROTOK (m 3 /s) BRUTO POTENCIJAL (GWh) Gornja Dobra ~ 60 9,0 25 3,89 13,40 11 Donja Dobra ,60 28, HE Lešće ,75 94 Vitunjčica 18,7 3, ,54 3,6 6,1 Bistrica - 3, ,86 1,0 1,3 Ribnjak Globornica - 5,5 7 1,27 1,02 0,8 Kamačnik ,92 2,5 54 Iz danog se pregleda može rekapitulirati da rijeka Dobra s pritokama u Karlovačkoj županiji ima preostali slobodni bruto potencijal od oko 42,7GWh. Rijeka Mrežnica izvire zapadno od Slunja. Slivno područje iznosi 980 km 2, a dužina joj je 63 km. U Mrežnicu se slijevaju vode ponornice Dretulje, a jedina veća pritoka joj je Tounjčica. Dolina rijeke Dretulje predviđena je za zaštitu u kategoriji posebni stanišni rezervat Stručnom podlogom za zaštitu doline rijeke Dretulje i Planom upravljanja koji definira razvoj zaštićenog područja doline. Rijeka Tounjčica, kao pritok rijeke Mrežnice, predviđena je Prostornim planom Karlovačke županije, kao i Stručnom podlogom za zaštitu prirode Karlovačke županije koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, za zaštitu u kategoriji park prirode/regionalni park Mrežnica. Cijeli vodotok Mrežnice je zaštićeno područje zbog 93 sedrene barijere duž vodotoka. Upravo se završava postupak proglašenja ovog područja Parkom prirode Mrežnica. Zbog toga ovaj vodotok nije moguće hidroenergetski iskorištavati. Na rijeci Mrežnici, i danas je u pogonu, mala hidroelektrana u sklopu tvornice Pamučna industrija Duga Resa. Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Mrežnice s pritokama koje nisu zaštićene i moguće ih je iskorištavati prikazan je u tablici Tablica Procijenjeni hidroenergetski potencijal rijeke Mrežnice s pritokama VODOTOK SLIVNA POVRŠINA (km 2 ) DUŽINA (km) GEODETSKI PAD (m) RELATIVNI PAD ( ) PROSJEČNI PROTOK (m 3 /s) BRUTO POTENCIJAL (GWh) Dretulja 109,9 5,5 7 1,27 8,03 4,1 Tounjčica 121,8 12,5 55 4,40 7,10 16,4 Iz prethodnog pregleda se može rekapitulirati da pritoke rijeke Mrežnice u Karlovačkoj županiji imaju slobodni bruto potencijal od 20,5 GWh. Rijeka Korana izvire iz Plitvičkih jezera i izvorišni joj je dio (do Koranskog mosta) unutar Nacionalnog parka, te je iz tog razloga, kao i pritoke Plitvičkim jezerima, nije dozvoljeno

55 Plitvička jezera, pritoke jezerima i dio rijeke Korane do Koranskog mosta su u Ličko-senjskoj županiji, a od Koranskog mosta do utoka u Kupu u Karlovcu, rijeka Korana teče kroz Karlovačku županiju. Početkom svog toka rijeka teče kroz uzak kanjon podno brda Smoljanac, a kod mjesta Sadilovac Korana postaje granična rijeka prema Republici Bosni i Hercegovini. U dužini od oko 17 km čini granicu, koju napušta kod mjesta Sastavak. Kod Slunja prima prvu veliku pritoku s teritorija Republike Hrvatske rijeku Slunjčicu. Nakon Slunja Korana teče kroz slabo pošumljene kamene kanjone s nizom manjih kaskada. Kod Tušilovića prima drugu veću pritoku rječicu Radonju. U samom Karlovcu na Turnju prima Mrežnicu i zajedno s njom utječe u Kupu. Sliv rijeke Korane ima slivno područje od km 2 i od toga km 2 na teritoriju Republike Hrvatske. Dužina rijeke je 134 km i cijelom svojom dužinom teče kroz Hrvatsku. Na vodomjernoj stanici Velemerić (slivno područje km 2 ) izmjeren je višegodišnji (od do godine) srednji protok od 28,8 m 3 /s. U mjernom razdoblju zabilježen je srednji minimalni protok od 3,31 m 3 /s, odnosno srednji maksimalni protok od 320 m 3 /s. Sama krivulja trajanja protoka, mjerena na ovoj vodomjernoj stanici pokazuje dobru izdašnost rijeke (srednji protok,više od 37 % godišnje). Korana ulazi u Karlovačku županiju kod Koranskog mosta (oko 370 m.n.m.) a utječe u Kupu kod Karlovca (na koti oko 110 m.n.m.). Pregled procijenjenog hidroenergetskog potencijala rijeke Korane s pritokama prikazan je u tablici Tablica Procijenjen hidroenergetski potencijal rijeke Korane s pritokama VODOTOK SLIVNA POVRŠINA (km 2 ) DUŽINA (km) GEODETSKI PAD (m) RELATIVNI PAD ( ) PROSJEČNI PROTOK (m 3 /s) BRUTO POTENCIJAL (GWh) Korana ,94 28,8 260 Slunjčica 69 7,5 20 2,67 9,83 15,6 Radonja - 20, ,39 2,2 5,0 55 Iz prethodnog pregleda se može rekapitulirati da rijeka Korana sa svojim većim pritokama u Karlovačkoj županiji ima preostali slobodni bruto potencijal od 280,6 GWh. Rječica Lička Jasenica izvire jugozapadno od Saborskog i nakon približno 7 km ponire sjeverozapadno od njega. Izvire ispod jugoistočnih padina Kapele kroz dva jaka izvora, Veliko i Malo Vrelo. Zbog planova Karlovačke županije glede vodoopskrbe ovog prostora, vrela su pod zaštitom, tako da se ne mogu koristiti u hidroenergetske svrhe. Dužina ove rječice od oko 5,5 km ima geodetski pad od 8 m i srednji protok od oko 4,3 m 3 /s, pa se ovdje ocjenjuje ukupni bruto potencijal od oko 1,8 GWh. Prema u prethodnim tablicama prikazanim podacima, može se rekapitulirati da slobodni bruto hidropotencijali vodotokova u Karlovačkoj županiji iznose 583,5 GWh. U Republici Hrvatskoj, pa tako ni u Karlovačkoj županiji, ne postoji katastar pozicija za male hidroelektrane temeljem kojega bi se mogle izabirati pozicije i prikupljati podaci za određenu hidroelektranu. Takav katastar je nužno sačiniti ukoliko se želi sistematska i isplativa izgradnja malih hidroelektrana. Kako se strategija izgradnje malih HE donosi na razini Županije, Županija treba potaknuti izradu katastra pozicija. Po izradi katastra pozicija za male hidroelektrane, Karlovačka županija bi trebala pokrenuti postupak za izmjenu i dopunu postojećeg prostornog plana Županije, kao i prostornih planova lokalnih jedinica u koje treba unijeti potencijalne pozicije za male hidroelektrane definirane katastrom. Metodologija planiranja izgradnje malih HE mora uzeti u obzir suvremene zahtjeve za zaštitu prirode i okoliša te kulturne baštine. Tijekom izrade katastra pozicija za male hidroelektrane nužno je uzeti u obzir mogući utjecaj na ekološku mrežu te sukladno propisima iz područja zaštite prirode odabrati najpovoljnije lokacije za izgradnju. Prilikom gradnje nužno je primjenjivati odredbe zakona (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti od buke, Strategija upravljanja vodama), podzakonskih propisa te zadovoljiti odgovarajuće upravne procese.

56 Primjer dobre prakse Najstarija hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj Ubrzo nakon prvih hidroelektrana izgrađenih u Hrvatskoj (1895. HE Jaruga podno Skradinskog buka i HE Miljacka) u Ozlju je godine izgrađena prva hidroelektrana u kontinentalnoj Hrvatskoj koja je u svojim počecima nosila naziv Munjara grada Karlovca jer je bila izgrađena za potrebe rasvjete grada Karlovca. 56 HE Ozalj izgrađena je s dvije Francis turbine ukupne snage 1324 kw sa 107 o/min, generatorima 4800 V ukupne snage 1560 kva, suhi transformator 5/20 kv snage 1400 kva. Iste je godine izgrađen i dalekovod 20 kv od Ozlja do Karlovca u duljini od 15 km na betonskim stupovima, a priključna vrijednost trošila u gradu Karlovcu iznosila je 200 kw. Godine ugrađen je i treći agregat u HE Ozalj, instalirana snaga HE povećana na 2340 kva. Nakon što je izgrađena trafostanica Ilovac u Karlovcu, društvo Udružene električne centrale Zagreb-Karlovac osnovano preuzelo je pionirsku ulogu umrežavanja i sinkronizacije rada dviju elektrana u jedinstven elektroenergetski sustav, što se može smatrati i rođenjem današnje Hrvatske elektroprivrede. Godine izgrađena je HE Ozalj II, s dvije kaplanove turbine i generatorima 6,3 kv ukupne snage 3600 kva. Danas ukupna snaga HE Ozalj iznosi 7,1 MVA, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 24 milijuna kwh godišnje. Premda godinama stara, HE Ozalj 1 prepoznatljiv je motiv istoimenog grada, poznatog po čuvenim hrvatskim plemićkim obiteljima Zrinski i Frankopan te najistaknutijoj hrvatskoj akvarelistici Slavi Raškaj. Riječ je o sigurno jednoj od najljepših hidroelektrana u Hrvatskoj koja se u potpunosti uklopila u zadivljujuće prirodno okruženje.

57 6.5. Energija vjetra Iako je obzirom na indikativne i preliminarne ocjene, potencijal energije vjetra u Karlovačkoj županiji znatno manji u odnosu na prostore priobalnih županija, potrebno je provesti daljnje analize i mjeranja iz sljedećih razloga: međunarodne obveze u pogledu ispunjenja ciljeva korištenja obnovljivih izvora energije; tehnološki napredak omogućit će širu dostupnost tehnologije uz znatan pad njezine cijene; evolucija modela poticanja primjene tehnologije u sklopu složenih strukturiranih modela koji uzimaju u obzir i kvalitetu lokacije. Za detaljnu analizu potencijalnih lokacija vjetroelektrana Županije potrebno je odabrati prostore u kojima se mogu očekivati ambijentalna povećanja brzine strujanja te mjesta gdje je trenje podloge i vjetra najmanje (vrhovi i sljemena blago zaobljenih brda; travnati, kultivirani ili slabo zarasli prostori; prostori u čijoj blizini nema izgrađenih objekata). Pregled potencijalnih lokacija vjetroelektrana, koje su određene na temelju snimke topografskih i satelitskih karata uz pretpostavku minimalne udaljenosti od 700 m od prvih naseljenih objekata, dan je na slici 6.2. Slika 6.2. Potencijalne lokacije vjetroelektrana za Karlovačku županiju Područje Žumberačkog gorja i Lipnika 2. Brdsko-planinsko područje Velike kapele 3. Brdsko-planinsko područje Male kapele Inicijalni odabir mjernih lokacija, provedba mjerenja na lokacijama te analiza dobivenih podataka prvi su koraci u dobivanju relevantnih podloga nužnih za pokretanje projekata izgradnje vjetroelektrana. Treba naglasiti da se postojeća mjerenja vrše isključivo u meteorološke svrhe i samo su djelomično iskoristiva za procjenu potencijala energije vjetra i planiranje razvoja projekata vjetroelektrana na prostoru Županije.

58 58

59 7. Ciljevi mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije 7.1. Energetska učinkovitost Cilj povećanja energetske učinkovitosti u nestambenom sektoru zgrada Županije je provođenjem raznih mjera energetske učinkovitosti smanjiti ukupnu finalnu energetsku potrošnju nestambenog sektora za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Cilj povećanja energetske učinkovitosti u stambenom sektoru zgrada Županije identičan je gore navedenom cilju za nestambeni sektor zgrada. Županija u ovom trenutku ne raspolaže podacima o ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji nestambenog i stambenog sektora. Potrebni podaci na kojima će se bazirati usporedba potrošnji i evaluacija postignutih ciljeva, trebali bi se prikupiti izradom Energetske bilance Karlovačke županije. Prema novom Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) koji u punu primjenu ušao 31. ožujka godine energetska potrošnja za grijanje prostora je u ovisnosti o faktoru oblika zgrade za nestambene zgrade limitirana na 16,42-30,40 kwh/m 3, a za stambene na 51,31-95,01 kwh/m 2 (nepromjenjeno u odnosu na odredbe Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama - NN 79/05). Prema procjeni, približno 2% zgrada u Karlovačkoj županiji izgrađeno je u skladu sa spomenutim tehničkim propisom, što ostavlja 98% zgrada koje troše više energije od propisom dozvoljenog ograničenja Zgrade u vlasništvu Karlovačke županije U cilju smanjenja ukupne energetske potrošnje za 1% godišnje, Karlovačka bi županija trebala pokrenuti program sustavnog gospodarenja energijom u vlastitim zgradama kao djelotvoran način za dostizanje spomenutog cilja ali i za promoviranje županije kao energetski učinkovite i osviještene na primjer ostalim županijama u Republici Hrvatskoj. 59 Generalni ciljevi provedbe programa sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije trebali bi biti: Izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada javne namjene u vlasništvu Županije; Uvođenje informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) kojim će se kontinuirano pratiti podaci o energetskim karakteristikama zgrada u vlasništvu Županije; Određivanje konkretnih mjera energetske učinkovitosti i raspored njihove implementacije u ovisnosti o periodu povrata investicije na osnovu provedenih energetskih pregleda za sve zgrade u vlasništvu Županije; Izrada studija izvodljivosti implementacije identificiranih mjera energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Županije; Priprema i uključenje svih županijskih zgrada u EU Display kampanju; Organizacijom radionica, tiskanjem brošura i ostalim promotivnim aktivnostima pokrenuti informiranje i edukaciju djelatnika javnih institucija o relevantnim energetskim pitanjima i načinima uštede energije u njihovim zgradama; Organizacijom natjecanja u uštedi energije za djelatnike javnih institucija povećeti njihovu motiviranost za racionalno korištenje energije; Ostvariti izravne financijske uštede koje će proizaći iz korištenja registra, ISGE sustava te rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka te energetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekta; Potpuna kontrola nad energetskom situacijom u županijskim zgradama; Povećana razina svjesti i sudjelovanje javnosti u projektima učinkovitog korištenja energije. Konkretni ciljevi, bazirani na provedenim energetskim pregledima u zdravstvenim, školskim i upravnim zgradama u vlasništvu Karlovačke županije su sljedeći: postepeni prelazak s lož ulja kao energenta za grijanje na prirodni plin ili biomasu u sve tri kategorije zgrada; postepena zamjena kotlovnica starijih od 15 godina u svim kategorijama zgrada; ugradnja antivandalnih termostatskih ventila na radijatore u sve tri kategorija zgrada; potpuno izbacivanje klasičnih wolframovih žarulja iz upotrebe u sve tri kategorije zgrada; zamjena dotrajalih fluoerescentnih svjetiljki novim T5 svjetiljkama s elektronskom prigušnicom u sve tri kategorije zgrada; ugradnja solarnih kolektora za pripremu tople vode u zdravstvenim ustanovama, prvenstveno bolnicama; ugradnja štednih armatura, vodokotlića, senzora protoka vode i dr. prvenstveno u zdravstvenim a zatim i u školskim zgradama.

60 Javna rasvjeta U velikom broju gradova i općina Karlovačke županije, postojeća javna rasvjeta je energetski neučinkovita i neekološka. Važna preporuka za sve gradove i općine Karlovačke županije je uspostava baze podataka koja sadrži sve tehno-ekonomske parametre kao i lokacije (pozicije stupova) - registar javne rasvjete. Spomenuta baza treba sadržavati popis ulica, popis mjernih mjesta, popis stupova, uklopno stanje, listu događaja, mjesečne troškove i potrošnju električne energije. Uspostava takve baze podataka omogućava kontrolu potrošnje, smanjenje troškova održavanja te olakšava planiranje budućih potreba i proširenje sustava rasvjete. U cilju smanjenja potrošnje energije, potrebno je kontinuirano pratiti parametre potrošnje, troškove kao i promjene na, u posljednje vrijeme vrlo turbulentnom tržištu električne energije (npr. povlašteni kupac, promjena tarifnog stavka, i sl.). Sustavno upravljanje javnom rasvjetom u gradovima i općinama Karlovačke županije nužan je korak prema znatnom reduciranju troškova na razini čitave Županije, pri čemu sva primjenjena tehnička rješenja trebaju biti praćena kontinuiranim nadzorom i kontrolom parametara potrošnje električne energije i troškova preko digitalizirane baze podataka Obnovljivi izvori energije Ciljevi korištenja obnovljivih izvora energije podijeljeni su i analizirani u 3 kategorije: proizvodnja električne energije iz OIE; proizvodnja toplinske energije iz OIE; proizvodnja biogoriva. 60 Nacrt Zelene knjige: Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zelena knjiga) predviđa ciljani udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije od 35% u godini. Navedeni cilj odnosi se na cijelo područje Republike Hrvatske, a u Zelenoj knjizi nije dana podjela cilja po pojedinim županijama. Treba naglasiti da je cilj za Republiku Hrvatsku određen uzevši u obzir Prijedlog Europske energetske politike, koji je Europska komisija objavila u siječnju godine te će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i donošenja odgovarajućih direktiva od strane Europske komisije postati obvezujući. Također, određivanje mjera i mehanizama za ostvarenje tog cilja, uključujući zakonodavni okvir koji definira poticajne cijene i obvezu otkupa za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije te sve druge elemente nužne za funkcioniranje sustava u nadležnosti je Vlade Republike Hrvatske. Zbog navedenog, u ovoj se Strategiji ne definira eksplicitni cilj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za Karlovačku županiju u smislu određenog udjela proizvodnje u ukupnoj proizvodnji električne energije na području Županije, već su ciljevi definirani u obliku broja pojedinih postrojenja i ukupne instalirane snage odnosno proizvedene energije. S obzirom na trenutno stanje korištenja i prikazane potencijale, najveći doprinos proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se od malih hidroelektrana te geotermalne energije te su u skladu s time postavljeni sljedeći ciljevi: Izgradnja malih hidroelektrana na lokacijama predviđenim u Izmjenama i dopunama prostornog plana Županije (Ilovac, Brodarci, Globornica, Furijan, Puškarići, Primišlje, Barilović, Turanj i Foginovo) do godine; Izrada katastra pozicija za male hidroelektrane te izmjena i dopuna prostornog plana u skladu s definiranim potencijalnim pozicijama do godine; Izrada kompletne dokumentacije potrebne za provedbu projekta iskorištavanja geotermalne energije na lokalitetu Karlovac do godine; Doprinos proizvodnji toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije očekuje se prvenstveno iz biomase i energije Sunca (korištenjem kolektora), a dijelom i korištenjem toplinskih pumpi te su ciljevi određeni za ova tri izvora. Trenutno stanje korištenja biomase na razini Karlovačke županije odnosi se u najvećoj mjeri na grijanje kućanstava malim pećima na ogrjevno drvo, na što prema podacima za godinu otpada 73% ukupnog stanovništva. Prema raspoloživim saznanjima, u većini slučajeva radi se o korištenju starih i neučinkovitih peći na drva, što osim veće potrošnje drva ima za posljedicu i negativan utjecaj na okoliš kroz emisiju štetnih plinova. S obzirom na postojeće stanje te buduće planove razvoja plinske mreže u Županiji, ali isto tako i s obzirom da se prikazani podaci odnose na godinu te je danas udio malih peći na biomasu svakako manji od navedenog, pri definiranju ciljeva za ovaj sektor nije razmatrano povećanje udjela biomase već isključivo zamjena postojećih zastarjelih malih peći novim i učinkovitim pećima na biomasu za grijanje i pripremu tople vode.

61 U skladu s tim određeni su sljedeći ciljevi i dinamika: Ugradnja novih peći na biomasu u 250 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 0,5% ukupnog broja kućanstava u godini); Ugradnja novih peći na biomasu u 750 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 1,6% ukupnog broja kućanstava u godini); Ugradnja novih peći na biomasu u 2500 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 5,2% ukupnog broja kućanstava u godini). Osim malih peći za kućanstva, moguće je korištenje biomase u kotlovnicama zgrada javne namjene te sustavima područnog grijanja. Trenutno na području Županije ne postoji niti jedan takav projekt, ali ih je nekoliko u fazi pripreme, te je u skladu s tim definirana sljedeća dinamika ciljeva: Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 100 kw do kraja godine (1-2 zgrade); Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 500 kw do kraja godine (oko 5-10 zgrada); Instalirana snaga kotlovnica na biomasu za zgrade javne namjene od 2000 kw do kraja godine (oko zgrada); Izgrađeno ukupno 2 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja godine; Izgrađeno ukupno 5 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja godine; Izgrađeno ukupno 15 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima do kraja godine. Povećanje korištenja solarne energije u cilju povećanja proizvodnje toplinske energije iz obnovljivih izvora energije na području Županije podrazumijeva postavljanje kolektora za pripremu potrošne tople vode i grijanje. Prosjek EU iznosi 26 m 2 solarnih kolektora po stanovnika. Prema popisu stanovništva iz godine Karlovačka županija ima stanovnika te su u skladu s tim postavljani sljedeći ciljevi: m solarnih kolektora do godine (oko 350 kućanstava); m solarnih kolektora do godine (1 500 kućanstava); m solarnih kolektora do godine (5 000 kućanstava). Korištenjem toplinskih pumpi moguće je dobivanje topline za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima te zgradama javne namjene. Za kućanstva na području Karlovačke županije postavljeni su sljedeći ciljevi: Ugradnja toplinskih pumpi u 50 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 0,13% ukupnog broja kućanstava u godini); Ugradnja toplinskih pumpi u 300 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 0,70% ukupnog broja kućanstava u godini); Ugradnja toplinskih pumpi u 1000 kućanstava u Županiji do kraja godine (oko 2,4% ukupnog broja kućanstava u godini). Osim u kućanstvima, toplinske pumpe moguće je koristiti i u zgradama javne namjene, za što se predlaže sljedeća dinamika ciljeva: Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 100 kw do kraja godine (1-2 zgrade); Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 500 kw do kraja godine (oko 5-10 zgrada); Instalirana snaga toplinskih pumpi u zgradama javne namjene od 1000 kw do kraja godine (oko zgrada). 61 Ovako postavljene ciljeve nužno je i pratiti odgovarajućim organizacijskim i financijskim mjerama na razini Županije. Stoga se već od godine postavlja i cilj financiranja ugradnje malih peći na biomasu te solarnih kolektora kod fizičkih osoba u iznosu od 40% ukupne investicije. Takav program treba osmisliti i provesti uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno organizacijsku potporu Regionalne energetske agencije. S obzirom na već postojeću proizvodnju biogoriva u Karlovačkoj županiji u okviru tvrtke Modibit iz Ozlja te na raspoložive sirovine i potencijale, u ovoj Strategiji se ne postavljaju dodatni ciljevi za povećanje proizvodnje biogoriva.

62 62

63 8. Financijski mehanizmi za pokretanje i realizaciju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradama u vlasništvu Karlovačke županije 8.1. Proračun jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave Proračun je osnovni financijski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, grada i županije) kojim se procjenjuju prihodi i primitci te utvrđuju rashodi i izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova, funkcija i programa tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prije početka godine na koju se odnosi. Korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su tijela, ustanove, vijeća i manjinske samouprave i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Korisnici proračuna su institucije kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je izvor prihoda lokalni proračun u iznosu 50 posto ili više i koje su navedene u registru korisnika proračuna. Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su institucije koje ispunjavaju tri kriterija - jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, izvor financiranja namjenski je prihod, institucije su evidentirane u registru korisnika proračuna. To su komunalna poduzeća čiji su osnivači i većinski vlasnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a financiraju se iz komunalne naknade kao namjenskog prihoda, i druge pravne osobe (ustanove) u kojima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje (dječji vrtići, škole, knjižnice, muzeji i sl.). Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, računa financiranja i plana razvojnih programa. Proračunski se proces odvija u tri faze: priprema prijedloga proračuna, predlaganje i odobrenje proračuna te izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna. 63 Priprema prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prva je faza u proračunskom procesu i ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o makroekonomskim pokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje i o gospodarskim pokazateljima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proračunski proces formalno počinje izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje. Glavnu ulogu u procesu planiranja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima Upravni odjel za financije i proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je stručni odjel poglavarstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (izvršne vlasti), a poglavarstvo može imenovati komisiju za planiranje proračuna. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i od dotacija iz državnoga i županijskog proračuna. Vlastiti izvori sredstava županije su prihodi od vlastite imovine, županijski porezi, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje županije propišu te drugi prihodi. Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za veće projekte nije realno očekivati mogućnost financiranja isključivo iz proračuna. U skladu s time, za provedbu značajnijeg broja projekata bit će potrebno iznalaženje dodatnih izvora financiranja ESCO model ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstva klijentu. Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitosti, klijent plaća jednaki iznos koji se dijeli na trošak za energiju i trošak za otplatu investicije. ESCO projekt obuhvaća sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogućava optimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda. Nakon otplate investicije, ESCO tvtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.

64 Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta rekonstrukcijom, dogradnjom, povećanjem udobnosti i sličnim uz odgovarajuću podjelu investicije. Klijent je u mogućnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja, budući da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, klijent ostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda. Potencijal tržišta za projekte energetske učinkovitosti u Hrvatskoj se procjenjuje na više od 2,4 milijarda kuna i u stalnom je porastu. Razlog tome je porast cijene nafte, plina, električne energije i ostalih energenata, te proces približavanja Europskoj uniji gdje se energetskoj učinkovitosti posvećuje sve više pažnje. Zasad jedina ESCO tvrtka u Hrvatskoj je HEP ESCO, tvrtka u sastavu Hrvatske elektroprivrede koja je osnovana još godine. Za tu svrhu je Hrvatska elektroprivreda d.d., odnosno HEP ESCO primio zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura i donaciju GEF-a u iznosu od 5 milijuna dolara. HEP ESCO trenutačno provodi više od 60 projekata javne rasvjete, zgradarstva, industrije i sustava opskrbe energijom. Projekti su u različitim fazama razvoja, izvedbe i financiranja. ESCO model financiranja predstavlja tržišni mehanizam te u odnosu na klasično subvencioniranje odnosno dodijeljivanje bespovratnih sredstava ima i odgovarajuće prednosti. U skladu s time u ovoj se Strategiji razmatra osnivanje ESCO tvrtke od strane Županije Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Prepoznajući značaj zaštite okoliša i sve veću potrebu za poticanje projekata energetske učinkovitosti HBOR je preuzeo aktivnu ulogu na tržištu projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Za financiranje projekata s područja zaštite okoliša HBOR odobrava kredite putem Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i Programa za pripremu projekata obnovljivih izvora energije. 64 U travnju godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji uspostavljena je poslovna suradnja između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i HBOR-a s ciljem pružanja potpore i poticanja ulaganja u projekte na području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U svrhu realizacije projekata poboljšanja energetske efikasnosti HBOR i FZOEU nude financijska sredstva u obliku kredita, subvencija, financijske pomoći i donacija. HBOR podržava investicijske projekte za poticanje održive gradnje, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.), poticanje održivog razvoja ruralnog prostora i zaustavljanje iseljavanja sela u gradove i razne druge projekte kojima se čuva okoliš. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihova komunalna društva, ali i trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne i fizičke osobe mogu dobiti kredite namijenjene za ulaganja u osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva za navedene namjene. Najmanji iznos kredita je ograničen na kuna. Najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. HBOR u pravilu kreditira do 80% predračunske vrijednosti investicije s uključenim porezom na dodanu vrijednost. U sklopu investicije može se, ukoliko to priroda investicije dozvoljava, financirati i do 30% trajnih obrtnih sredstava od iznosa ukupno odobrenog kredita. Za kreditna sredstva namijenjena za financiranje investicija u okviru tih namjena postoji mogućnost subvencioniranja kamatne stope u visini od dva posto sredstvima FZOEU-a. Taj program kreditiranja započeo je godine, a unutar njega je u i godini financirano 10 projekata u privatnom sektoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60. stavka 5. Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN 68/01). FZOEU je počeo radom 1. siječnja godine. Fond je osnovan kao izvanproračunski Fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom. Javne ovlasti odnose se na donošenje upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebne naknade, vođenje očevidnika obveznika plaćanja, propisivanje uvjeta koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda i uvjeta za dodjeljivanje sredstava. Osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada. Fond upravlja i raspolaže sredstvima za poslove i namjene utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od: naknada onečišćivača okoliša; naknade korisnika okoliša; naknada na opterećivanje okoliša otpadom; posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon.

65 Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine broj 154/08 i Narodne novine broj 18/09). Fond objavljuje javni natječaj u pravilu jednom u kalendarskoj godini sukladno Programu rada i financijskom planu Fonda (Narodne novine broj 183/04). Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na web stranicama Fonda te u javnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe. Opći kriteriji za dodjelu sredstava Fonda: za jedinice lokalne samouprave; - do 80% ako se nalaze na području posebne državne skrbi; - do 60% ako se nalaze na otocima i u brdsko-planinskim područjima, te ako su im financijske mogućnosti ograničene; - do 40% na ostalim područjima; pravne i fizičke osobe; - do 40% planiranih sredstava ulaganja. Odluku o prihvaćanju projekta, programa i drugih aktivnosti za koje se dodjeljuju sredstva Fonda po podnesenim prijavama na javni natječaj donosi Upravni odbor Fonda na prijedlog direktora Fonda. Temeljem donesene odluke Fond i korisnik sredstava sklapaju ugovor o korištenju odobrenih sredstava Fonda i dinamike isplate istih, uvjeta i načina korištenja sredstava, te praćenje namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava i učinaka projekta Pretpristupni fondovi Svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupan i instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje , koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. 65 Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija. Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica: 1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; 2. Prekogranična suradnja; 3. Regionalni razvoj; 4. Razvoj ljudskih potencijala; 5. Ruralni razvoj. Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja: zemlje sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) mogu koristiti sredstva u okviru prve dvije sastavnice; zemlje sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska) mogu koristiti sredstva u okviru svih pet sastavnica. U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije. U skladu s navedenim, ovi programi u značajnoj mjeri pokrivaju ciljeve zacrtane u Regionalnom operativnom programu Karlovačke županije te svakako treba poraditi na uključenju Županije u njihovu realizaciju.

66 66

67 9. Promocija, informiranje i edukacija Decentralizacijom energetske politike uloga i zadaća regionalne i lokalne samouprave postaje sve značajnija. Regionalna i lokalna samouprava preuzimaju odgovornost za održivi energetski razvitak koji podrazumijeva prvenstveno štednju energije tj. poticanje energetske učinkovitosti kao i korištenje obnovljivih izvora energije. Kako bi se energetska učinkovitost provodila na lokalnom i regionalnom nivou, potrebno je prvenstveno promovirati navedeni koncept te informirati i educirati javnost. Važnost navedenih aktivnosti u svjetlu energetske učinkovitosti i održivog razvoja je izrazito velika. Edukacijom javnosti o različitim mjerama energetske učinkovitosti moguće je postići znatne uštede u potrošnji energije. U cilju informiranja i edukacije javnosti, potrebno je upoznati građane s konceptom energetske učinkovitosti, otvoriti kanale za informiranje i savjetovanje te obrazovati stručne kadrove. Pri tome se regionalna i lokalna samouprava često susreće s nedostatkom odgovarajućeg znanja, pa je edukacija potrebna na svim razinama. Prvi je korak identifikacija ciljnih skupina, koje trebaju biti strukturirane prema načinu sudjelovanja u projektima energetske učinkovitosti: Građanstvo; Lokalna uprava i samouprava; Gospodarski subjekti; Osobe koje utječu na stvaranje javnog mijenja; Nevladine organizacije; Fakulteti, veleučilišta, škole, vrtići. Budući da se svijest o energiji i posljedicama potrošnje razvija već u najranijoj dobi, potrebno je naglasiti važnost edukacije djece o energetskoj učinkovitosti. Temeljna izmjena stavova i načina razmišljanja vezanih uz energiju moguća je jedino obrazovanjem od najmlađih dana. Metode obrazovanja djece predškolske i školske dobi moraju biti njima prihvatljive, zanimljive, zabavne i motivirajuće. Tablica 9.1. Sredstva komunikacije za neke ciljne skupine 67 CILJNE SKUPINE Lokalna uprava i samouprava Proizvođači opreme Gospodarski subjekti Građanstvo Fakulteti, veleučilišta,škole, vrtići SREDSTVA KOMUNIKACIJE Izravni kontakt Stručni časopisi, kontakt preko nadležnih tijela, TV, radio, tisak Interesne udruge i organizacije, stručni i gospodarski skupovi, TV, radio, tisak TV, radio, tisak, informativna predavanja i tribine Edukativni program, natjecanja, tisak, Primjena sustavnog pristupa prilikom obrazovanja temelji se na pravilno postavljenoj strategiji promocije. Pravilan izbor kombinacije promocijskih djelatnosti, najboljih poruka, sredstava, prijenosnika i postupaka jamstvo je za učinkovito provođenje aktivnosti i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Sredstva komunikacije razlikuju se prema određenim ciljanim skupinama a prikazana su u tablici 9.1. Promociju energetske učinkovitosti trebalo bi provoditi u tri prepoznatljive faze koje se sastoje od prikaza postojećeg stanja i mogućnosti, upoznavanja s energetskom učinkovitosti ciljnih skupina te pregovaranja zainteresiranih dionika. Sadašnje stanje moguće je utvrditi kroz stručne tribine, okrugle stolove i ankete građana, a aktivnosti bi se provodile slijedećim sredstvima komunikacije: Televizija i radio (spotovi, informativne emisije, obrazovne emisije i sl.); Tisak, tjednici, časopisi (intervjui s predstavnicima lokalne samouprave, znanstvenicima, oglasi i sl.); Stručne publikacije. Druga i treća faza odvijale bi se u smislu upoznavanja javnosti, ublažavanja otpora i stvaranja zajedničke suglasnosti o ciljevima koji se želi postići, kroz slijedeće aktivnosti: Prezentacija projekata energetske učinkovitosti i dosadašnjih rezultata, Emisije na radiju i televiziji,

68 Javne rasprave i izravni kontakti, Promoviranje prepoznatljivog slogana, Izrada web stranica. Putem stručnih i znanstvenih skupova praćenih javnim medijima moguće je široku javnost dobro upoznati s pojmom i prednostima energetsko učinkovitog ponašanja. Još jednu mogućnost promocije energetske učinkovitosti na lokalnom nivou čine demonstracijski projekti. Izrazito je važno da demonstracijski projekti energetske učinkovitosti budu brižljivo odabrani, pripemljeni i provedeni kako bi upravo njihova uspješna provedba bila najveći poticaj ciljanim skupinama za energetsko savjesno ponašanje. Ciljevi provedbe pilot projekata su: Upoznavanje s energetskom učinkovitosti i prikaz mogućnosti primjene mjera, Mjerenje i analiza rezultata provođenja mjera energetske učinkovitosti, Sinteza rezultata. Promoviranje energetske učinkovitosti i edukacija javnosti na temu održivog razvoja provodi se sa svrhom podizanja svijesti građanstva i ostalih skupina o učinkovitoj potrošnji energije te poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski učinkovitih tehnologija, materijala i usluga. To će, uz smanjenje potrošnje energije i uštedu novca, rezultirati i izravnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova u okoliš. Gradovi i županije mogu optimizirati i znatno smanjiti potrošnju energije poboljšanjem energetske učinkovitosti te time izravno ostvariti financijske uštede i smanjiti štetan utjecaj na okoliš. Za projekte energetske učinkovitosti značajno je aktivno sudjelovanje regionalne i lokalne samouprave u navedenim aktivnostima. 68 ISBN

69 Primjer dobre prakse - Održiva gradnja - put u budućnost U godini, pod pokroviteljstvom tvrtke Holcim, proveden je edukacijski projekt - Održiva gradnja - put u budućnost u kojem su sudjelovali učenici srednjih škola Karlovačke, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Cilj projekta je bio edukacija učenika, nastavnika i roditelja o važnosti, prednostima i mogućnostima održive gradnje, primjene mjera energetske učinkovitosti i štednje energije u kućanstvima i zgradama nestambene namjene. Aktivnosti u sklopu projekta obuhvatile su: Izradu brošure o održivoj gradnji Održavanje predavanja Stručni izlet Međuškolsko natjecanje učenika u znanju o održivoj gradnji. Predavanja o održivoj gradnji i načinima uštede energije održana su u Srednjoj školi Jastrebarsko, Gimnaziji Karlovac i Srednjoj školi Zabok, a stručni izlet za učenike i nastavnike obuhvatio je posjete: 1. Niskoenergetskom naselju Golf and Country Club Zagreb 2. Hrvatskoj udruzi za Sunčevu energiju - Solarni krov Špansko 3. Bioplinskom postrojenju Jakuševac. Završna aktivnost na realizaciji projekta Održiva gradnja - Put u budućnost bila je održavanje međuškolskog natjecanja učenika u znanju o održivoj gradnji, održanog 23. listopada u Gimnaziji Karlovac. Čitav tijek realizacije projekta, od stručnih predavanja, preko izleta do natjecanja u znanju o načinima štednje energije pokazao je, iznimnu zainteresiranost učenika kao i spremnost za dodatno učenje i produbljivanje znanja o održivoj gradnji. 69

70 70

71 10. Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan ( ) Prema glavnim odrednicama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) u skladu sa zahtjevima Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (Zelena knjiga) županije su dužne donijeti Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine te Plan energetske učinkovitosti kao provedbeni dokument za vrijeme od 1 godine, kojima se, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije na području Županije (pog ). Prijedlog organizacijskih mjera i akcijski plan predstavljen u ovoj Strategiji razrađen je imajući u vidu odredbe Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji pa će predstavljati polaznu osnovu za izradu navedenih Programa i Plana. Mjere i aktivnosti podijeljene su u četiri osnovne skupine: Strateški i provedbeni dokumenti, planiranje; Jačanje ljudskih kapaciteta; Demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija; Mehanizmi financiranja i potpore. Kako bi se što jasnije i konkretnije ustanovila nadležnost i odgovornost za provedbu pojedinih mjera i aktivnosti, unutar svake skupine dodatno je izvršena podjela prema kategorijama dionika identificiranih u poglavlju 1.3. Također, za svaku aktivnost predviđena je dinamika provedbe s točno zacrtanim pokazateljima. Organizacijske mjere i aktivnosti navedene u ovom poglavlju određene su na način da njihova provedba rezultira ostvarenjem ciljeva danih u poglavlju 7, a na osnovu mjera identificiranih u poglavlju 5, tako da u tom smislu ciljevi, mjere i aktivnosti predstavljaju zajedničku cjelinu. 71

72 Strateški i provedbeni dokumenti, planiranje STRATEŠKI PROVEDBENI PLANIRANJE ŽUPANIJA 1. Županijska strategija održivog korištenja energije 4. Program provedbe strategije 7. Praćenje i analiza potrošnje energije u zgradama javne namjene 2. Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Županije 3. Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije 5. Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije 6. Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije 8. Izrada županijske energetske bilance GRADOVI I OPĆINE 9. Program gospodarenja energijom 10. Praćenje potrošnje energije u zgradama javne namjene 11. Izrada registra javne rasvjete 12. Plan uvođenja alternativnih goriva u javni prijevoz 72 GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA 13. Prikupljanje podataka o potrošnji energije u industriji i poduzetništvu INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE 14. Program povećanja energetske učinkovitosti 15. Praćenje vlastite potrošnje energije Stručna potpora NEVLADINE UDRUGE GRAĐANA /POTROŠAČA Dijalog i sudjelovanje u javnoj raspravi Dijalog i sudjelovanje u javnoj raspravi Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Usvojena Strategija održivog korištenja energije rujan Izrađen i usvojen Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije travanj Izrađen i usvojen Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije lipanj Izrađen i usvojen plan provedbe Strategije održivog korištenja energije siječanj Izrađen i usvojen Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije prosinac Izrađen i usvojen Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije lipanj Izrađen registar zgrada u vlasništvu županije rujan Uneseno 50 zgrada u registar prosinac Unesene sve zgrade u registar prosinac Izrađena energetska bilanca županije za godinu prosinac Izrađeni Programi gospodarenja energijom za općine i gradove lipanj Izrađeni registri zgrada javne namjene za općine i gradove rujan Izrađeni registri javne rasvjete za općine i gradove prosinac Izrađen Plan uvođenja alternativnih goriva u javni prijevoz za općine i gradove lipanj Uspostavljena baza podataka o potrošnji energije u industriji i poduzetništvu svibanj Izrađen Program povećanja energetske učinkovitosti u većim tvrtkama ožujak Izrađen Plan povećanja energetske učinkovitosti u većim tvrtkama travanj 2010.

73 Jačanje ljudskih kapaciteta ORGANIZACIJA OBRAZOVANJE ŽUPANIJA 1. Uspostava (ureda) energetske agencije 3. Obrazovni program o energiji za zaposlenike Županije 2. Imenovanje odgovornih osoba za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u objektima u vlasništvu županije 4. Pokretanje info-službe za poduzetnike 5. Istraživanje javnog mišljenja (ankete) i obrazovne akcije za ciljane skupine (učenici i sl.) GRADOVI I OPĆINE 6. Osnivanje ureda za gospodarenje energijom (za veće gradove) 8. Obrazovni program o energiji za zaposlenike gradova/ općina 7. Imenovanje odgovornih osoba za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u objektima u vlasništvu grada/općine 9. Otvaranje info-centara za građane 10. Obrazovni program o energiji za širu javnost GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA 11. Uključivanje djelatnika iz industrije i poduzetništva u europske programe obuke i usavršavanja Podrška otvaranju i održavanju info-službe za poduzetnike 12. Obrazovni program o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti za industriju i obrtnike (instalatere) 73 INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO Obrazovni program o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti za industriju i obrtnike (instalatere) SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE Školovanje i zapošljavanje stručnog kadra Stručna potpora NEVLADINE UDRUGE GRAĐANA /POTROŠAČA Promocija obrazovnih programa Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Agencija osnovana, ured uspostavljen rujan Imenovane osobe za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u županijskim zgradama prosinac Obrazovni program o štednji energiji za zaposlenike županije izrađen, tečaj održan prosinac Info služba za poduzetnike pokrenuta prosinac Istraživanje javnog mišljenja provedeno rujan Uredi za gospodarenje energijom u većim gradovima osnovani rujan Imenovane osobe za praćenje i upravljanje potrošnjom energije u gradskim/općinskim zgradama prosinac Obrazovni program o energiji za zaposlenike općina/gradova izrađen, tečaj održan lipanj Info centri za građane otvoreni prosinac Obrazovni program o energiji za širu javnost izrađen i proveden lipanj djelatnika iz industrije/poduzetništva završilo program obuke prosinac Obrazovni program za industriju i instalatere izrađen, tečaj održan lipanj 2011.

74 Demonstracijske aktivnosti, provedba i promocija ŽUPANIJA DEMONSTRACIJSKE AKTIVNOSTI I PROVEDBA 1. Provođenje energetskih pregleda zgrada javne namjene i pribavljanje energetskih certifikata zgrada 2. Rekonstrukcija i sanacija postojećih zgrada javne namjene, uvođenje OIE PROMOCIJA 7. Organizacija promotivnih aktivnosti (letak, brošura, internet, TV, novine, stručni izleti, itd.) za pojedine projekte i cjelokupni program 8. Poticanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene 3. Rekonstrukcija i sanacija obiteljskih kuća 9. Display kampanja za zgrade javne namjene 4. Ugradnja malih peći na biomasu, solarnih kolektora te toplinskih pumpi u kućanstvima 10. Poticanje energetske učinkovitosti u kućanstvima (Program energetski susjedi) 5. Ugradnja kotlovnica na biomasu u zgrade javne namjene 6. Izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu 74 GRADOVI I OPĆINE 11. Rekonstrukcija i sanacija postojećih zgrada javne namjene, uvođenje OIE 12. Display kampanja za zgrade javne namjene GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO 13. Pokretanje projekata korištenja OIE i poboljšanja energetske učinkovitosti SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE NEVLADINE UDRUGE / UDRUGE GRAĐANA/POTROŠAČA Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Sve županijske zgrade javne namjene energetski pregledane lipanj županijskih zgrada rekonstruirano i sanirano prosinac Uvedeni OIE u 5 zgrada prosinac Dodatnih 10 zgrada rekonstruirano i sanirano lipanj Izrađen program rekonstrukcije obiteljskih kuća sanirano 1% kuća prosinac Izrađen program ugradnje malih peći na biomasu, solarnih kolektora te toplinskih pumpi u kućanstva, obuhvaćeno ukupno oko 1% kućanstava prosinac Instalirano ukupno 2 kotlovnice na biomasu u zgrade javne namjene prosinac Izgrađeno 2 sustava područnog grijanja na biomasu u općinama/gradovima prosinac Promotivna kampanja za demonstracijski program provedena prosinac Program poticanja energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene osmišljen i pokrenut lipanj Sve zgrade županije uključene u Display kampanju prosinac Program poticanja energetske učinkovitosti u kućanstvima osmišljen i pokrenut prosinac Plan rekonstrukcije zgrada javne namjene za gradove/općine usvojen prosinac Sve zgrade javne namjene u općinama/gradovima uključene u Display kampanju prosinac Pokrenuti projekti korištenja OIE i poboljšanje učinkovitosti u industriji prosinac 2009.

75 Mehanizmi financiranja i potpore ŽUPANIJA NIVO ŽUPANIJE 1. Uspostava županijskog mehanizma financiranja (ESCO/Revolving fond 13 ) Javno-privatna partnerstva Poticanje energetske učinkovitosti za regionalnu industriju kroz financijske mehanizme NACIONALNI/EU 2. Info služba za praćenje i informiranje o mogućnostima financiranja iz RH i EU Sudjelovanje u natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sudjelovanje u EU natječajima (predpristupni fondovi i dr.) GRADOVI I OPĆINE Javno-privatna partnerstva Sudjelovanje u natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost GOSPODARSKA I OBRTNIČKA KOMORA Sudjelovanje u EU natječajima (predpristupni fondovi i dr.) INDUSTRIJA I PODUZETNIŠTVO Javno-privatna partnerstva SVEUČILIŠTA/FAKULTETI, ŠKOLE 75 NEVLADINE UDRUGE / UDRUGE GRAĐANA/POTROŠAČA Pokazatelji uspješnosti i očekivano vrijeme provedbe: 1. Županijski mehanizam financiranja uspostavljen prosinac Info-služba za praćenje i informiranje o mogućnostima financiranja iz RH i EU osnovana (u uredu Agencije) listopad ESCO je skraćenica od Energy Service Company Osnovne karakteristike ESCO koncepta su davanje integriranih sve-na-jednom-mestu rješenja i povezivanje plaćanja sa izvršenjem projekta. Najatraktivijniji aspekt ESCO modela sa stanovišta klijenta, je činjenica da u toku svih faza projekta surađuje samo sa jednom tvrtkom, a ne sa više različitih subjekata (projektni biroi, distributeri energije, proizvođači opreme, državne i financijske institucije itd.). Koncept revolving fonda kao mehanizma poticanja projekata korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti primjenjuje se u više EU zemalja. Osnovna ideja revolving fonda je da se javnim financijskim sredstvima, a koja se nalaze u posebno osnovanom fondu, financira provedba određenog projekta (primjerice, izgradnja sustava područnog grijanja na biomasu), nakon čega se on djelomično ili potpuno privatizira. Tako dobivena sredstva vraćaju se u revolving fond te se njima financira sljedeći projekt.

76 PRILOZI Prilog 1: Pregled poduzetničkih zona u Karlovačkoj županiji 76 R.br. JLS PLANIRANA PODUZETNIČKA ZONA POVRŠINA U m 2 1. Poduzetnička zona poslovne namjene Donje Mrzlo Polje Grad Duga Resa Poduzetnička zona poslovne namjene Gornje M.P. Mrežničko Poduzetnička zona poslovne namjene Šeketino Brdo Ukupno Grad Duga Resa Poduzetnička zona Banija - Ilovac III Poduzetnička zona Banija - Ilovac II Poduzetnička zona Selce - Gradac Poduzetnička zona Drežnik I Poduzetnička zona Drežnik II Poduzetnička zona Skakavac Grad Karlovac 10. Poduzetnička zona Gornje Mekušje Poduzetnička zona Ilovac Poduzetnička zona Stara zagrebačka cesta Poduzetnička zona Ilovac - Pokupje Poduzetnička zona Mahično Poduzetnička zona Mrzlo Polje - Karlovac Ukupno Karlovac Poduzetnička zona za malo gospodarstvo Ogulin d.o.o Poduzetnička zona Naselje Ogulin Grad Ogulin Poduzetnička zona Naselje Zagorje Poduzetnička zona Naselje Jasenak Poduzetnička zona Naselje Ogulin Ukupno Ogulin Grad Ozalj Poduzetnička zona Lug Ukupno Ozalj Industrijska zona Gornje Taborište Zona male privrede Grad Slunj Poslovna zona uz obilaznicu Turistička zona Blagaj Turistička zona Donje Taborište - Gornji Nikšić Ukupno Slunj Općina Barilović Poduzetnička zona Logorište - Poslovni park Karlovac Ukupno Barilović Općina Bosiljevo Poslovna zona čvor Bosiljevo Ukupno Bosiljevo Općina Cetingrad Poduzetnička zona Batnoga Ukupno Cetingrad Općina Draganić Poduzetnička zona,,draganić I;, Ukupno Draganić

77 31. Općina Generalski stol Poduzetnička zona Generalski stol Ukupno Generalski stol Poduzetnička zona Vojarna Oštarije Općina Josipdol 33. Poduzetnička zona Vrbice Oštarije Ukupno Josipdol Općina Kamanje Poduzetnička zona Šalabajke Ukupno Kamanje Proizvodna i poslovna zona Ugostiteljsko - turistička zona Općina Krnjak Zona eksploatacije mineralnih sirovina Zona lokacije akvakulture - ribogojilišta Športsko - rekreativna zona Ukupno Krnjak Općina Lasinja Proizvodno uslužna zona Ukupno Lasinja Općina Netretić Poduzetnička zona Novigrad Ukupno Netretić Poduzetnička zona Japaga Poduzetnička zona Vojarna Poduzetnička zona Kuglana Općina Plaški Poduzetnička zona Eko sela Vera Turistička zona Kamp - Latin Turistička zona Kamp - Kunić Turistička zona Kamp - Plavča - Janja Gora Ukupno Plaški Poduzetnička zona Grabovac Općina Rakovica 50. Poduzetnička zona Irinovac Ukupno Rakovica Općina Ribnik Proizvodno poduzetnička zona Ukupno Ribnik Poduzetnička zona KAMP - BLATA Poduzetnička zona EKO SELO ALAN I RAVNI LUG Općina Saborsko Poduzetnička zona VRELO Poduzetnička zona prerada i pakirnica povrća Poduzetnička zona BILJEVINA Ukupno Saborsko Poduzetnička zona VRTAČA Općina Tounj Poduzetničko proizvodna zona VELEBIT Poduzetničko - proizvodna zona KAMENICA Ukupno Tounj Općina Vojnić Poduzetnička zona DONJI VOJNIĆ I KOLARIĆ Ukupno Vojnić Poslovna zona ŽAKANJE Općina Žakanje 62. Poslovna zona Bubnjarci Ukupno Žakanje SVEUKUPNO

78 Prilog 2: Pregled općih podataka o školskim, upravnim i zdravstvenim ustanovama u Karlovačkoj županiji 78 RB Srednja Škola Godina izgradnje/ rekonstrukcije 1 TEHNIČKA ŠKOLA KARLOVAC (zgrada škole) 2 TEHNIČKA ŠKOLA KARLOVAC (radionice) 3 TEHNIČKA ŠKOLA KARLOVAC (praktikumi) 4 GIMNAZIJA KARLOVAC 5 MEDICINSKA ŠKOLA KARLOVAC 6 EKONOMSKO- TURISTIČKA ŠKOLA KARLOVAC 7 TRGOVAČKO- UGOSTITELJSKA ŠKOLA KARLOVAC 8 MJEŠOVITO INDUSTRIJSKO- OBRTNIČKA ŠKOLA KARLOVAC 9 ŠUMARSKA I DRVODJELJSKA ŠKOLA KARLOVAC 10 GLAZBENA ŠKOLA KARLOVAC 11 GIMNAZIJA BERNARDINA FRANKOPANA OGULIN 12 OBRTNIČKA I TEHNIČKA ŠKOLA OGULIN 13 SREDNJA ŠKOLA SLUNJ 14 UČENIČKI DOM KARLOVAC 15 UČENIČKI DOM OGULIN Površina [m 2 ] Broj osoba Električna energija [kwh/a] Toplinska energija [kwh/a] Ukupna potrošnja energije [kwh/a] Potrošnja vode [m 3 ] Specifična potrošnja električne energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja toplinske energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/osobi] 1946./ , , , , , , , , , , , , , , , , , djelomično , , , , / , , , , , , , , , , / , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , 1981., 2, , , , , , , , , , , UKUPNO SREDNJE ŠKOLE 30, , ,755, ,527, ,748.22

79 RB Upravne zgrade Godina izgradnje/ rekonstrukcije 1 KŽ URED ŽUPANA (Vraniczanyeva 2) 2 KŽ URED ZA PROSVJETU (Vraniczanyeva 4)* 3 KŽ URED ZA ZRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB (Vraniczanyeva 6) 4 KŽ URED ZA GOSPODARSTVO I EI (Haulikova 1) 5 KŽ URED ZA GOSPODARSTVO I EI (Haulikova 14) 6 KŽ URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRAĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA (Križanićeva 11) 7 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB I OBITELJSKI CENTAR ** 1919., 1994., , 1995., Površina [m 2 ] Broj osoba Električna energija [kwh/a] Toplinska energija [kwh/a] Ukupna potrošnja energije [kwh/a] Potrošnja vode [m 3 ] Specifična potrošnja električne energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja toplinske energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/ osobi] 1, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , UKUPNO UPRAVNE ZGRADE 2, , , ,

80 80 RB Zdravstvene Ustanove 1 OPĆA BOLNICA DUGA RESA 2 OPĆA BOLNICA OGULIN 3 OPĆA BOLNICA KARLOVAC 4 DOM ZDRAVLJA DUGA RESA BOSILJEVO 5 DOM ZDRAVLJA DUGA RESA NETRETIĆ 6 DOM ZDRAVLJA DUGA RESA 7 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC 8 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC REČICA 9 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC KRŠNJAVI 1 10 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC KRŠNJAVI 1B 11 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC GUSTAV KRKLEC 12 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC TUŠILOVIĆ 13 DOM ZDRAVLJA KARLOVAC VUKMANIĆ Godina izgradnje/ rekonstrukcije Površina [m 2 ] Broj osoba Električna energija [kwh/a] Toplinska energija [kwh/a] Ukupna potrošnja energije [kwh/a] Potrošnja vode [m 3 ] Specifična potrošnja električne energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja toplinske energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/ osobi] 1902., , , ,254, ,637, , , , 1995., , , ,254, ,916, , , , , ,516, ,564, ,080, ,092, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

81 RB Zdravstvene Ustanove Godina izgradnje/ rekonstrukcije Površina [m 2 ] Broj osoba Električna energija [kwh/a] Toplinska energija [kwh/a] Ukupna potrošnja energije [kwh/a] Potrošnja vode [m 3 ] Specifična potrošnja električne energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja toplinske energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/m 2 ] Specifična potrošnja energije [kwh/ osobi] 14 DOM , , , , ZDRAVLJA KARLOVAC MAHIČNO 15 DOM , , , ZDRAVLJA OGULIN DREŽNICA 16 DOM , , , , ZDRAVLJA OGULIN JOSIPDOL 17 DOM , , , ZDRAVLJA OGULIN JASENAK 18 DOM , , , , ZDRAVLJA OGULIN SABORSKO 19 DOM 1954., , , , , , ZDRAVLJA OZALJ 20 DOM , , , , ZDRAVLJA OZALJ ŽAKANJE 21 DOM 1948., , , , , ZDRAVLJA VOJNIĆ 22 DOM 1950., , , , , ZDRAVLJA VOJNIĆ KRSTINJA 23 LJEKARNA , , , , DUBOVAC 24 LJEKARNA 1965., , , , , CENTRALA 25 LJEKARNA 1965., , , , , GRGUR NINSKI 26 LJEKARNA , , , , SLUNJ 27 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KA. ŽUPANIJE 1946., , , , , , UKUPNO JAVNI OBJEKTI 57, ,868, ,580, ,448, ,135,

82 Prilog 3: Topografska karta geotermalnih bušotina na području Karlovačke županije 82