KAKO SAM PREPJEVAO LUZITANCE

Транскрипт

1 Dr sc. Igor Belamarić Promišljanja 59. O veličini grotla teretnog broda Uvod Esencijalno, brodsko je tijelo određeno/omeđeno vanjskom oplatom i palubom. Vanjsku oplatu tvori njen podvodni i nadvodni dio. Palubu shvatimo kao krov, kao gornji pojas brodskog nosača, kao palubu čvrstoće, kao palubu nadvođa do koje sežu poprečne nepropusne pregrade, kao krov izložen oborinama, atmosferilijama, pa i živom olujnom moru. Ta oplata, opna brodskog tijela, biva uznemirena raznim privjescima i otvorima koji mogu ugroziti integritet samog tijela. U privjeske spada, primjerice, ljuljna (uzvojna) kobilica, u širem smislu i palubne kućice i drugi izdanci. U množini (općenito, nepropusno zatvorljivih) otvora spadaju teretna grotla. Privjesci i otvori, ovisno o svojoj veličini, položaju i izvedbi, mogu ponekad ugroziti sigurnost broda. Tako je, na primjer, izvedba i nedovoljna kvaliteta varenog spoja ljuljne kobilice utjecala na lom tankera Kurdistan. No, ovdje će, u okviru naslova, biti riječi o palubnim teretnim grotlima. Nekoć, na pitanje o veličini grotla (dulji l i širini b) teretnog broda, tipični bi odgovor bio: duljina grotla l ovisi o duljini skladišta i o duljini kućice teretnih vitala na palubi, a širina grotla b manje ili jednako 40% širine broda (b B). Prevaga, po važnosti, bila je na širini grotla b, tako da je nosivi pojas palube, sa svake strane grotlenog otvora, iznosio najmanje 0,3 B. Tako ograničena širina grotlenog otvora ostavljala je pojas obilne širine kao i prikladni položaj neutralne osi N-N po visini. Primjeri iz brodograđevne prakse Izgradnja Liberty brodova u doba Drugog svjetskog rata jedinstveni je primjer u svekolikoj povijesti brodogradnje i pomorstva. Izgrađeno ih je ukupno Prevozili su najraznovrsnija dobra, plovili svim morima i oceanima, zalazili i u rijeke. Kakva škola, koliko vrijednih pouka! Za četiri ratne godine, , stradalo je 196 Liberty-a, tj. tek nešto više od 7% ukupnoga broja. Uzroci: torpediranja i avionske bombe, ekstremno nevrijeme, napukline i krhko pucanje pri niskim temperaturama, defektni elektrosvareni spojevi, preopterećivanje (gaz iznad marke nadvođa) i nepovoljni raspored tereta, učinci vlastitog naoružanja i streljiva.

2 Glavne značajke: L OA = 134,57 m, L PP = 126,80 m, B = 17,34 m, H = 11,38 m, T = = 8,46 m, C B = 0,746, L/B = 7,31, L/H = 11,14, B/T = 2,05, V S = 10 uzlova, vršna brzina V = 11,5 uzlova, parni stroj trostruke ekspanzije MCR = kw, N = okr/min, DFC = t/d, DW = t, t, LS = t, DW/ pet skladišta za teret, širina grotala b = 6,24 m. b/b = 0,36. Brod tipa Liberty uzdužni presjek i gornja paluba. Strojarnica je pri sredini broda, tri skladišta ispred i dva iza. Teretna grotla jednake širine, b = 6,24 m = 0,36 B. Alka, Split i Makarska, tri su teretna linera blizanca izgrađena i predana Jadranskoj slobodnoj plovidbi Split, godine 1966., i Jako kompleksne osnove, opterećeni svakovrsnom opremom, stoga i velikom vlastitom masom LS, ti su brodovi imali najniži omjer nosivosti prema istisnini DW/ od svih teretnih brodova porinutih u splitskome brodogradilištu. Osim parova 5 i 10-tonskih samarica imali su i jednu tešku 30-tonsku iglu koja poslužuje središnje skladište br.3. Glavne značajke: L OA = 143,05 m, L PP = 133,00 m, B = 19,30 m, H = 11,10 m, T = 7,24 m, L/B = 6,89, L/H = 11,98, B/T = 2,67, DW = t, brzina pri snazi MCR = kw i gazu 7,24 m = 17,7 uzlova. Širina teretnih grotala je 5,50 m, tj. 28% širine broda (b = 0,28B). Inače u to doba, pa i ranije, standardna širina grotlenog otvora iznosila je tipično oko 0,4B, pa je to bilo neobično i neočekivano, pogotovo uzme li se u obzir činjeničnu sofisticiranost tih brodova. Predstavnici Jadroslobodne obrazložili su želju za smanjenu širinu grotlenih otvora time što se dobiva veća slobodna površina palube sa strane samih otvora, pa se tako može bolje slagati pojedinačni teret. Uistinu, uži grotleni otvori manje oslabljuju palube, poglavito palubu čvrstoće. Nadalje, sigurniji su od prodora vode u plovidbi za nevremena po jako valovitom moru. Napokon, jeftiniji su, težinski lakši i jednostavniji za rukovanje, tj. otvaranje i zatvaranje.

3 Pojačani za plovidbu u zaleđenom moru ovi su brodovi plovili do Velikih jezera. Opravdano je razmišljati da su ovako uski grotleni otvori i poklopci povisivali sigurnost od prodora olujnog živog mora u skladišta. Alka, Split i Makarska opći plan broda. Krstaška krma sa Simplex balansnim kormilom i nagnuta prednja statva s blago konkavnom izvodnicom. Uska grotla ublažavaju ranjivost broda izazvanu za,ašnim jarbolima i samaricama teretnog uređaja. Godine u Brodosplitu dovršeni su i predani Panamax OBO-brodovi Diamantis Pateras i Archontissa Katingo. Građeni su pod nadzorom i za klasu American Bureau of Shipping + A1 (E) Ore-Bulk-Oil Carrier + AMS strengthened for heavy cargoes, specified hold loading. Glavne značajke: L OA = 252,33 m, L PP = 243,84 m, B = 32,25 m, H = 20,30 m, T = 14,79 m, DW = t, LS = t, = t, L/B = 7,56, L/H = 12,01, B/T = 2,18, DW/ = 0,83, brzina na pokusnoj plovidbi 15,8 uzlova, pri MCR = kw i T = 14,02 m. Devet je teretnih skladišta, pet kraćih i četiri dulja. Duljina kraćeg skladišta iznosi 15,70 m, a duljeg 26,50 m. Ukupna duljina teretnog prostora doseže 186 m, ili oko 76% duljine broda. Na svako kraće skladište dolazi jedno, a na dulje dva grotla. Ukupno je, dakle, 13 teretnih grotala. Širina im je 12,51 m, a prosječna duljina oko 10 m. Teški tereti, npr. željezna ruda, krcaju se u kraća skladišta br. 1, 3, 5, 7 i 9, dok se lakši tereti, npr. žitarice, krcaju u sva skladišta. Da se izbjegnu prevelika grotla i poklopci, time i pogibelj od prodora olujnog živog mora, dulja skladišta imaju dva grotla.

4 Omjer širine otvora prema širini broda odmjeren je oprezno, na b/b = 0,39. K tome brod ima dvobok (dvostruka oplata) širine 1,00 m koji se proteže cijelom duljinom teretnog prostora, te dvodno visine 1,90 m. Prostor između vanjske i nutarnje oplate skupa s palubnim bočnim tankovima i dvodnom koristi se za vodni balast. Ovdje, na kraju, treba konstatirati da su svi OBO-nosači izgrađeni u Brodosplitu uredno dočekali planirani kraj svog radnog vijeka. Panamax OBO Diamantis Pateras, dwt opći plan broda. Brod blizanac: Archontissa Katingo. Grotla bulkera i konteinerskih brodova Bulk carrieri druge polovice 20. stoljeća, i dalje, često dobivaju široka grotla, b = 0,7 B, pa i šire. Razlog tome jest ubrzavanje pretovarnih operacija. No, ovdje se javlja dvojba: što je važnije, kraće zadržavanje broda u luci/na terminalu, ili veća sigurnost na olujnom oceanu. Naime, prevelik je broj brodova koji su uslijed prodora živog mora u skladište, te progresivnog naplavljivanja, dospjeli na morsko dno, skupa s posadom i dobrima koje su prevozili, potonuvši takvom brzinom, da nisu uspjeli ni pomoć dozvati. Teške posljedice i osobiti odjek imalo je potonuće britanskog OBO-broda Derbyshire, duljine 294,2 m, nosivosti dwt, izgrađenog u brodogradilištu Swan Hunter. Brod je potonuo 9. rujna 1980, južno od Japana, za vrijeme tajfuna Orchid. Stradala je cijela posada 42 člana i dvije od njihovih žena. Brod je prevozio t željezne rude.

5 Nakon potonuća blizanca Kowloon Bridge, 1986, na Atlantiku, pokrenuto je traganje za olupinom broda Derbyshire.Nađena je na dubini od m. Pregledi i snimanja, zatim svestrane analize, upućuju na uzrok potonuća: prodor i progresivno naplavljivanje skladišta br. 1, te skladišta br. 2 i 3. Potonuo je tako brzo da nije dospio pozvati pomoć. MB Dunav, dwt, duljine 178 m, izgrađen 1973, La Spezia. Na svoj posljednji plov Dunav je krenuo 20. listopada iz kanadske luke Hamilton. U Los Angelesu, 9. prosinca, ukrcao je gorivo i krenuo prema kineskoj luci Tsingtao, noseći t čeličnih proizvoda, t papira i druge robe. Nakon 20 dana plovidbe Dunav je stigao do središta Tihog oceana i zastao u nevremenu, izložen valovima većim od deset metara i vjetru snage 12 Bf. Zapovjednik pokušava pronaći spas u najbližoj luci, udaljenoj 700 milja, u japanskoj Yokohami. No, na pramčanom kaštelu, gdje su najveća gibanja, dva su golema teretna stupa sa samaricama. Morski vez popušta i samarice padaju na pokrov grotla br.1. Poklopac je oštećen i, sa svakim posrtajem, more sve više prodire u pramčano skladište br.1, 2... Progresivno naplavljivanje. Dunav je brzo potonuo na dubinu od metara, 27 prosinca 1980, sa svom posadom od 32 člana i teretom, ne ostavivši nikakva traga na površini Oceana. 1 Od 1960-ih do danas kontejnerski koncept od vrata do vrata i bez podvlačenja spremnika, nego brzi lift on - lift off, posve se afirmirao. Ekonomičnost veličine, pak, dovela je do brodova duljine 400 m, i više, kapaciteta TEU, i više. Veliki palubni otvori, b B, doveli su do uskog palubnog pojasa, debljine opločenja oko 100 mm, i više. Kod limova tako velike debljine može se javiti problem laminiranosti i elektrosvarivanja. Ostaje, dakle, usmjerenost: racionalnoj širini palubne proveze, odnosno vršnih podpalubnih kutija/prolaza. 1 Prema: Darko Pajić, Brod Dunav ( ), Internet