Proba

Транскрипт

1 Kabinet Zaštitnika 020/ Savjetnici 020/ Centrala 020/ Fax: 020/ Broj: /15-4 Podgorica, godine MS/MS Na osnovu člana 41. Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ( Službeni list CG, broj 42/11 i 32/14), nakon formiranja predmeta po sopstvenoj inicijativi i sprovedenog ispitnog postupka Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore daje sljedeće I. Uvod M I Š LJ E NJ E Dana godine u dnevnim listovima Vijesti, Dan, Dnevne novine i Pobjeda objavljeni su članci o prebijanju građanina Milorada Martinovića od strane policijskih službenika prethodne večeri. Takođe, na internetskom servisu za razmjenu video sadržaja You Tube, objavljeni su video snimci pod naslovima: Brutalno prebijanje Mija Martinovića i Nehumano postupanje policije nakon brutalnog prebijanja Mija Martinovića Povodom ovih informacija, Zaštitnik je po sopstvenoj inicijativi formirao predmet i pokrenuo ispitni postupak, u skladu sa članom 28. stav 2. Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. II. Postupanje Zaštitnika Narednog dana 26.oktobra, predstavnici institucije Zaštitnika, u skladu sa članom 25 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda, posjetili su Milorada Martinovića na odeljenju Ortopedije u Kliničko bolničkom centru Crne Gore (KBC) u Podgorici i obavili razgovor sa njim. Imenovani je istom prilikom podnio pritužbu Instituciji Zaštitnika, navodeći da je žrtva upotrebe prekomjerne sile i brutalnog prebijanja od strane policijskih službenika. Naime, usled izrazito lošeg zdravstvenog stanja u kome se nalazio zbog teških povreda koje je zadobio pokušao je da se prisjeti kritičnog događaja od prije dva dana i tom prilikom je ispričao: da se kritične noći, godine, nalazio u restoranu Maša-Pub u neposrednoj blizini hotela Premijer, zajedno sa dva druga, R.V. i M.K.; da je negdje oko 11 časova napustio lokal i njegovim vozilom koje je bilo parkirano u podzemnoj garaži Hotela Premijer krenuo u pravcu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog; da je upozoren od jednog policijskog službenika koji je mahao policijskom palicom da ne može automobilom pravo već je usmjeren prema ulici Svetozara Markovića; da je nastavio sa vožnjom ulicom Vasa Raičkovića prema Crvenom krstu, a kasnije desno prema zgradi stare Vlade; da je na raskrsnici ispred zgrade stare Vlade zaustavljen od crvenog land rovera, bijelog difendera i drugih mnogobrojnih automobila kojih se ne sjeća potpuno; da se ispred njegovog automobila našlo oko dvadesetak maskiranih ljudi koji su bili u policijskim uniformama; da su ga zaustavili, galameći na njega

2 i njegove drugove veoma drsko: izlazite iz auta i ruke na auto ; da ih je pitao: o čemu se radi? ; da je jedan rekao glasnim tonom: ćuti kad ti kažem ; da su ih pretresali na najgrublji mogući način; da ih je upitao: što nas hapsite? ; da je jedan policijski službenik odgovorio: sad ćeš vidjeti ; da je zatim došla grupa za koju mu se učinilo da su pripadnici Antiterorističke jedinice SAJ-a; da su svi bili maskirani sa vezirima na licu, kacigama, pancirima na kojima se nije mogao vidjeti identifikacioni broj; da je iz crnog hamera izašao komandant, koji mu je prišao, udario ga palicom po glavi; da su se ostali pripadnici pridružili da ga udaraju, gaze i brutalno prebijaju; da sve to posmatraju i druge jedinice Uprave policije, između ostalih, posebne i interventne čiji službenici prilaze i udaraju ga; da je jedan policijski službenik tamnoplave uniforme prišao i rekao: prestanite više ubiste čovjeka ; da su mu istovremeno lomili i demolirali automobil; da su ga vukli po asfaltu i bacili na zelenu površinu; da su se prema njemu gore ponašali nego prema životinji; da pretpostavlja da je neko od gradjana ko je iz zgrada posmatrao šta mu se dešava, javio da se nalazi mrtav čovjek na travnjaku; da se jasno ne sjeća kola koja su ga odvezla u Urgentni blok KBCCG; da je hitno zbrinut i da je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne povrede. Istog dana, godine aktom broj /3 zatraženo je Izjašnjenje od Uprave policije na navode iz pritužbe Milorada Martinovića i telefonom pozvani na razgovor u svojstvu svjedoka M. K. i R. V.. Svjedok M. K. odazvao se pozivu istoga dana i razgovor je obavljen u instituciji Zaštitnika. U razgovoru je naveo: da se kritične noći, godine, nalazio u restoranu Maša-Pub u neposrednoj blizini Hotela Premijer, zajedno sa dva druga, Miloradom Martinović i R. V.; da su negdje oko 11 časova napustili lokal i vozilom druga Milorada, koje je bilo parkirano u podzemnoj garaži Hotela Premijer krenuli u pravcu ulice Bulevar Svetog Petra Cetinjskog; da su upozoreni od jednog policajca koji je mahao policijskom palicom da ne mogu automobilom pravo već ih je usmjeravao prema ulici Svetozara Markovića; da je tom palicom policijski službenik udario zadnji dio automobila malo jače; da su nastavili sa vožnjom u ulici Vasa Raičkovića prema Crvenom krstu, a kasnije idu desno prema zgradi stare Vlade, na raskrsnici ispred zgrade stare Vlade zaustavljeni su crvenim land roverom, bijelim difenderom i drugim mnogobrojnim automobilima; da je ispred njihovog automobila izašlo oko dvadesetak maskiranih ljudi, koji su ih zaustavili, galameći na njih: izlazite iz auta i ruke na auto ; da je sjedio pozadi iza vozača; da je bio pored druga Milorada sa rukama na haubi; da ih je Milorad pitao: o čemu se radi? Jedan je rekao glasnim tonom: ćuti kad ti kažem ; da su ih grubo pretresali; da je Milorad rekao: ovaj mali je nervozan, zašto nas maltretirate?; da se nakon pet minuta jedan policijski službenik iz punog trka zaletio i udario Milorada u predjelu glave; da je od jačine udarca pao na trotoar; da je posmatrao na staklo od automobila dvadesetak policijskih službenika koji su opkolili Milorada; da su ga oko desetak minuta nogama gazili a palicama bili; da za to vrijeme njega drži jedan policijski službenik koji mu govori: ćuti ćuti ; da ga je isti policijski službenik odvukao do zgrade i govorio: bježi poubijaše nas ; da je gledao kako lome i demoliraju Miloradov automobil; da je vidio kako vuku Milorada trotoarom i da mu visi krvava glava na trotoar, dok tijelo bacaju na zelenu površinu; da je izgledalo da je mrtav; da je nakon 15 minuta prispio ambulantni policijski difender u koji petorica policijskih službenika ubacuje i odvozi povrijeđenog Milorada; da nakon toga policijski službenici ubacuju dva štapina u zadnji dio vozila Milorada i svi glasno govore: gotovo je, gotovo ; da napuštaju mjesto događaja; da kad su auto počeli da demoliraju, njega je isti policijski službenik grublje povukao za ruke, bliže zgradi, i opet je ponavljao: ja te spašavam bježi odavde ; da se nakon toga sa drugom R. V. sakrio u ulaz od zgrade; da je vidio da policijski službenici Milorada ubacuju u ambulantni difender i odvoze u bolnicu; da je nekih 40 -tak minuta pješačio sa drugom R. do bolnice, 2

3 da vide u kakvom je stanju njihov drug Milorad; da su mislili da je mrtav, vidjevši kako i koliko su ga tukli policijski službenici. Sa drugim svjedokom R. V. obavljen je razgovor godine u porostorijama Institucije, kojom prillikom je naveo: da se kritične noći, godine, nalazio u restoranu Maša-Pub u neposrednoj blizini Hotela Premijer, zajedno sa dva druga, Miloradom Martinovićem i M.K.; da su negdje oko 11 časova napustili lokal i Miloradovim vozilom, koje je bilo parkirano u podzemnoj garaži Hotela Premijer, krenuli u pravcu ulice Bulevara Svetog Petra Cetinjskog; da su upozoreni od jednog policajca, koji je mahao policijskom palicom da ne mogu automobilom pravo već su usmjereni prema ulici Svetozara Markovića; da je tom palicom policijski službenik udario zadnji dio automobila, malo jače; da su nastavili sa vožnjom u ulici Vasa Raičkovića, prema Crvenom krstu, a kasnije idu desno prema zgradi stare Vlade, na raskrsnici ispred zgrade stare Vlade zaustavio ih je crveni land roveri bijeli difender; da je ispred njihovog automobila izašlo oko dvadesetak maskiranih ljudi, koji su ih zaustavili galameći na njega i njegove drugove: izlazite iz auta i ruke na auto ; da je bio na mjestu suvozača i pitao ih: o čemu se radi?. Jedan je rekao glasnim tonom: ćuti kad ti kažem ; da su ih pretresli; da je iza njega bio jedan policijski službenik koji je glumio strogoću, ali mu je rekao: samo ti ćuti, jedino te ja noćas mogu spasiti ; da je gledao kako biju Mija Martinovića, komešao se i trzao, ali ovaj isti policijski službenik čvrsto ga je držao i govorio: ne možeš mu pomoć, ja te spašavam, ne možeš mu pomoći ; da kad su auto počeli da demoliraju, njega je isti policijski službenik grublje povukao za ruke, bliže zgradi, i opet je ponavljao: ja te spašavam bježi odavde ; da se nakon toga sakrio u ulaz od zgrade, sa drugom M. K.; da je vidio da ga policijski službenici u tamno plave uniforme ubacuju u ambulantni difender i odvoze u bolnicu; da je nekih 40 -tak minuta pješačio sa drugom M. do bolnice, da vide je li živ njihov drug Milorad; da su mislili da je mrtav, vidjevši kako i koliko su ga tukli. Dana 4. novembra 2015 godine u medijima je objavljeno da je komandant Specijalne antiterorističke jedinice SAJ, koja je u noći protesta godine, pretukla Milorada Martinovića, odbio da tužilaštvu saopšti imena policajaca koji su u tome učestvovali. Aktom broj 086/ /2 od godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore- Uprava Policije dostavila je izjašnjenje u kome je između ostalog navedeno: da službenici CB Podgorica u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici preduzimaju niz mjera i radnji u cilju utvrđivanja pravog činjeničnog stanja i rasvjetljavanja događaja, koji se dogodio dana godine, oko 23 h u ul.jovana Tomaševića u kojem je građanin, Milorad Martinović zadobio teške tjelesne povrede; da je nakon prebijanja, građanin prevezen u prostorije Urgentnog centra KBCa; da su mu ljekari nakon ukazane medicinske pomoći i izvršenih dijagnostičkih snimanja konstatovali teške tjelesne povrede u vidu...i zadržali su ga na odeljenju za ortopediju KBC-a, radi daljeg liječenja; na ovom odeljenju službenici CB Podgorica uzeli su izjavu od Milorada Martinović i sačinili zapisnik o obaveštenju prikupljenom od građanina; da se izjasnio da su mu povrede nanijeli nepoznati policijski službenici dok se sa vozilom nalazio u ul.jovana Tomaševića; da su mu isti ti policijski službenici tom prilikom oštetili vozilo; da su bili uniformisani sa gas maskama i bijelim zaštitnim kacigama na glavi te da nikome nije vidio lice; da je dvojici pripadnika SAJ-a od strane Osnovnog državnog tužilastva određen istražni pritvor do 30 dana i da im je na teret stavljeno krivično djelo mučenje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda zbog sumnje da su učestvovali u prebijanju Milorada Martinovića; da je vlasnik putničkog vozila marke mercedes S 550 crne boje, registraskih oznaka PGLSCG2; da je vozilo sa velikim ostećenjima; da su službenici CB Podgorica uz prisustvo ODT-a i advokata, Milorada Martinovića, izvršili uviđajne radnje, sačinili zapisnik o uviđaju sa 3

4 konstatovanim oštećenjima na vozilu, dok je kriminalistički tehničar izvršio fotografisanje vozila o čemu je sačinio fotoelaborat. Na osnovu više pregleda i analize objavljenog video materjala koji se odnosi na konkretni predmetni događaj od 24. oktobra godine, Zaštitnik je zapazio da se na mjestu događaja nalazilo oko 35 službenika Uprave policije. Od ovog broja, četrnaestorica su bila neposredno oko građanina Milorada Martinović, koji je bespomoćno ležao na asfaltu; da su svi bili uniformisani; da je manji broj policijskih službenika bio sa bijelim kacigama na glavi; da se izdvaja jedan od četrnaestorice službenika, koji svom snagom građanina bije gumenom palicom; da ostali službenici posmatraju i naizmjenično prilaze građaninu udarajući ga palicama i šutirajući nogama.upečatljiv je trenutak kada jedan od policijskih službenik a bezuspješno pokušava da odvuče za rukav kolegu koji je udarao palicom građanina. Kod ovog policijskog službenika se zapaža pojačani intezitet udaraca bez obzira na pokušaje sprečavanja istog u ovim radnjama. U jednom trenutku, treći službenik uspijeva da odgurne pomenutog snagom svoga tijela, sprečavajući ga da dalje udara. Za to vrijeme 18 policijskih službenika gumenim palicama udaraju po automobile i oštećuju ga - lome (prednja svijetla, stakla, šoferšajbnu i dr). Nadalje, uočava se da jedan od policijskih službenika ubacuje nepoznati predmet u automobil Milorada Martinović i da svi službenici užurbanim koracima napuštaju mjesto događaja. Nakon izvjesnog vremena nepomično tijelo imenovanog, koje se nalazilo na trotoaru, policijski službenici na nosilima unose u policijsko vozilo- bijeli defender i odvoze. 3. Utvrđene činjenice Na osnovu obavljenih razgovora, izjašnjenja Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije, kao i uvida u objavljene video materjale, Zaštitnik je utvrdio sledeće činjenice: - da se Milorad Martinović, dana 24. oktobra godine oko 23 h, nalazio u ulici Jovana Tomaševića u sopstvenom automobilu; - da je bio u društvu sa R. V. i M. K.; - da je zaustavljen i iz svog automobila izveden od strane policijskih službenika; - da su policijski službenici bili uniformisani sa zaštitnim maskama, a dio njih i bijelim zaštitnim kacigama na glavi; - da su mu policijski službenici zadali veliki broj udaraca palicom po čitavom tijelu nanoseći mu tjelesne povrede; - da je bio oboren i bespomoćno je ležao na asfaltu, nemoćan za bilo kakav otpor; - da su mu policijski službenici tom prilikom oštetili i demolirali vozilo marke Mercedes S 550, registarskih oznaka PG LSCG 2; - da je nakon prebijanja prevezen u prostorije Urgentnog centra KBC Crne Gore; - da su u zdravstvenoj ustanovi konstatovane teške tjelesne povrede u vidu:...; - da je zadržan na odeljenju za ortopediju KBCCG radi daljeg liječenja; - da su na ovom odeljenju službenici CB Podgorica uzeli izjavu od njega i sačinili zapisnik; - da su od strane Osnovnog državnog tužilastva identifikovana dvojica pripadnika SAJ-a, G. Z. i B. G., kojima je određen pritvor do 30 dana i stavlja im se na teret krivično djelo mučenje u sticaju sa krivičnim djelom - teška tjelesna povreda, zbog sumnje da su učestvovali u prebijanju Milorada Martinović; 4

5 Navode koje je iznio građanin Milorad Martinović, Zaštitnik je prihvatio kao uvjerljive budući da se njegov opis događaja podudara sa opisom svjedoka M. K., koji je dat odmah sjutra dan nakon kritičnog događaja, kao i sa opisom drugog svjedoka R. V. i objavljenom video materjalom o ovom događaju. 4. Relevantno pravo a) Domaće pravo Ustav Crne Gore ( Sl. list CG br. 1/2007 i 38/2013) određuje: Jemči se dostojanstvo i sigurnost čovjeka. Jemči se nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. (član 28) Zakonom o unutrašnjim poslovima ( Sl. list CG br. 44/12 i 36/13) propisano je: Policijski poslovi, u smislu ovog zakona, su: 1) zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava; 2) zaštita imovine; 3) sprječavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja; 4) pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima; 5) održavanje javnog reda i mira; 6) obezbjeđivanje javnih okupljanja građana; 7) obezbjeđivanje određenih lica i objekata; 8) inspekcijski nadzor i kontrola bezbjednosti u saobraćaju; 9) granična kontrola; 10) kontrola kretanja i boravka stranaca; 11) obezbjeđivanje uslova za nesmetan rad sudova, državnog tužilaštva i održavanje reda, 12) obezbjeđivanje uslova za izvršenje zadržavanja lica; 13) drugi poslovi propisani zakonom. (član 10) Obavljanje policijskih poslova zasniva se na načelima zakonitosti, profesionalizma, saradnje, srazmjernosti u primjeni ovlašćenja, efikasnosti, nepristrasnosti, nediskriminacije i blagovremenosti.(član 11) Policijski poslovi obavljaju se sa ciljem da se obezbijedi jednaka zaštita bezbjednosti, prava i sloboda, primijeni zakon i obezbijedi vladavinu prava.(član 12) Policijski službenici postupaju u skladu sa Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorima, zakonom i drugim propisima. Policijski službenici se pridržavaju standarda policijskog postupanja, a naročito onih koji proizilaze iz obaveza utvrđenih međunarodnim aktima, a odnose na dužnost služenja ljudima, poštovanje zakonitosti i suzbijanje nezakonitosti, ostvarivanje ljudskih prava, nediskriminaciju pri izvršavanju policijskih zadataka, ograničenost i uzdržanost u upotrebi sredstava prinude, zabranu mučenja i primjene nečovječnih i ponižavajućih postupaka, pružanje pomoći nastradalim licima, obavezu zaštite tajnih i ličnih podataka, obavezu odbijanja nezakonitih naređenja i suprotstavljanje svakom obliku korupcije. (član 14). 5

6 Lice koje smatra da su mu vršenjem policijskih poslova povrijeđene slobode i prava ili mu je nanijeta šteta ima pravo na sudsku zaštitu i naknadu štete.( član 17) Policijska ovlašćenja se mogu primijeniti samo ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi za njihovu primjenu. Lice prema kome se primjenjuje policijsko ovlašćenje ima pravo da bude upoznato sa razlozima za preduzimanje policijskog ovlašćenja, da ukaže na okolnosti koje smatra bitnim u vezi sa tim, da bude upoznato sa identitetom policijskog službenika i da traži prisustvo lica koje uživa njegovo povjerenje, kad to okolnosti omogućavaju i ako se time ne ugrožava izvršenje policijskog zadatka. (član 24) Policijski službenik će, prilikom primjene policijskih ovlašćenja, na zahtjev lica prema kome se ovlašćenje primjenjuje, omogućiti pružanje medicinske pomoći tom licu od strane zdravstvene ustanove. (član 25) Primjena policijskog ovlašćenja mora biti srazmjerna potrebi zbog koje se preduzima. Primjena policijskog ovlašćenja ne smije izazvati štetne posljedice veće od onih koje bi nastupile da policijsko ovlašćenje nije primijenjeno. Prilikom primjene sredstava prinude njihova upotreba treba da bude postupna, od najlakšeg prema težem sredstvu prinude ako je to moguće i u svakom slučaju, uz minimum neophodne sile. (član 26) Policijski službenik u uniformi je dužan da se, prije početka primjene policijskog ovlašćenja, predstavi pokazivanjem službene značke i službene legitimacije, na zahtjev lica prema kome se primjenjuje policijsko ovlašćenje. Izuzetno, policijski službenik se neće predstaviti na način iz st. 1 i 2 ovog člana ako okolnosti primjene policijskog ovlašćenja ukazuju na to da bi to moglo ugroziti postizanje njegovog cilja. (član 29) U obavljanju policijskih poslova mogu se primjenjivati samo mjere prinude, odnosno upotrebljavati samo sredstva prinude koja su propisana zakonom i kojima se cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica. (član 57) Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova("službeni list",br. 21/2014 ) propisano je: Policijski službenik vrši poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja u skladu sa uslovima propisanim zakonom.(član 2) Policijski službenik, prije primjene svakog konkretnog ovlašćenja, procjenjuje da li su ispunjeni uslovi iz člana 2 ovog Pravilnika.(član 3) Policijski službenik primjenjuje ovlašćenja samo u svrhe za koje su namijenjena. Ukoliko zakonom nije propisano vrijeme trajanja primjene ovlašćenja, ovlašćenje može trajati samo onoliko koliko je potrebno da se ostvari cilj zbog kojeg je primijenjeno.(član 4) U obavljanju policijskih poslova policijski službenik je dužan da štiti živote građana i dostojanstvo ličnosti i može da primijeni samo one mjere kojima se sa najmanje štetnih posljedica obezbjeđuje obavljanje policijskih poslova.(član 5) 6

7 Policijski službenik je dužan da u vršenju policijskih poslova postupa obazrivo prema građanima, vodeći računa da ne povrijedi dostojanstvo ličnosti i da ih ne izlaže nepotrebnom uznemiravanju ili obavezama. U vršenju policijskih poslova, policijski službenik se obraća građanima na jasan i razumljiv način i saopštava im razloge zbog kojih im se obraća.(član 6) Policijski službenik u datoj situaciji, odnosno konkretnim okolnostima, će upotrijebiti sredstvo prinude koje garantuje uspješno obavljanje policijskog posla i zadatka uz najblaže posljedice po lice prema kome se sredstvo prinude upotrebljava, a prestaće prestankom razloga za upotrebu.(član 215) Dozvoljena je upotreba sredstava prinude, fizičke snage i gumene palice radi savlađivanja otpora lica koje treba lišiti slobode, dovesti, zadržati, spriječiti u samopovređivanju ili samovoljnom udaljavanju sa određenog mjesta u zakonom propisanim slučajevima, kao i radi odbijanja napada od sebe, drugog lica, objekta ili prostora koji obezbjeđuje. (član 220 i 221) Kodeks policijske etike ( Sl. list CG br.46/13) određuje: U vršenju policijskih poslova i primjeni ovlašćenja policijski službenik dužan je da poštuje dostojanstvo, ugled i čast svakog lica prema kojem primjenjuje ovlašćenja.(član 4). Policijski službenik je dužan da policijske poslove vrši na način da ne umanji svoj ugled i ugled policije u cjelini, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. U komunikaciji sa građanima, državnim organima, nevladinim organizacijama i drugim institucijama, policijski službenik je principijelan, dosljedan, odlučan, istrajan, pravedan, stručan, pristojan i korektan. (član 6) Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ("Službeni list CG" broj 42/2011 i 32/2014) propisuje: Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjim ili nepostupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlaštenja, kao i mjere za spriječavnje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja i mjere za zaštitu od diskriminacije. (član 2) Zaštitnik/ca, zamjenik/ca, kao i glavni/na savjetnick/ca Zaštitnika/ce i savjetnik/ca Zaštitnika/ce koga/koju Zaštitnik/ca ovlasti, ima pravo da: - bez najave izvrši pregled svih prostorija u organima, organizacijama, ustanovama i drugim mjestima gdje se nalaze ili se može naći lice lišeno slobode; - bez prethodne najave i odobrenja, posjeti lice lišeno slobode i provjeri poštovanje njegovih prava; - bez prisustva službenog ili drugog lica, lično ili preko prevodioca, razgovara sa licem lišenim slobode, kao i sa drugim licem za koje smatra da može da pruži potrebne informacije. Zaštitnik ima pravo da sa licima koja su lišena slobode razgovara bez prisustva službenih lica. (član 24) Postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda pokreće se povodom pritužbe ili po sopstvenoj inicijativi. (član 28 stav 1) Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik/ca daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda. 7

8 Kad Zaštitnik/ca utvrdi da je došlo do povrede ljudskih prava i sloboda, mišljenje sadrži i preporuku o tome šta treba preduzeti da bi se povreda otklonila, kao i rok za njeno otklanjanje.(član 41) Starješina odnosno lice koje rukovodi organom na čiji rad se preporuka odnosi obavezan je da, u ostavljenom roku, dostavi izvještaj o preduzetim radnjama za izvršenje preporuke. Ukoliko starješina/ka, odnosno lice koje rukovodi organom ne postupi po preporuci u određenom roku, Zaštitnik/ca može upoznati neposredno viši organ, podnijeti poseban izvještaj ili obavijestiti javnost. (član42) Krivični zakonik Crne Gore ("Službeni list RCG", br. 70/2003, 13/2004, 47/2006 i "Službeni list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011, 40/2013, 56/2013, 14/2015 i 42/2015 ) propisuje krivična djela: Zlostavljanje (1)Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo [...] (2)Ako djelo iz stava 1 ovog člana učini službeno lice u vršenju službe [...] ( Član 166 a) Mučenje (1)Ko drugome nanese veliki bol ili teške patnje, bilo da su tjelesne ili duševne, sa ciljem da od njega ili trećeg lica dobije priznanje ili drugo obavještenje, ili da ga nezakonito kazni ili da ga zastraši [...] (2) Ako djelo iz stava 1 ovog člana učini službeno lice u vršenju službe ili je djelo izvršeno uz njegov izričiti ili prećutni pristanak [...] (Član 167) b) Relevantno Medjunarodno pravo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima određuje: Niko neće biti podvrgnut torturi ili drugom surovom, nečovječnom ili poniavajućem postupku ili kazni. (član 5). Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima određuje: Niko neće biti podvrgut torturi ili surovom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni.[...] (Član 7) UN Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kazni određuje: Mučenje označava svaki čin kojim se nekom licu namjerno nanose velike patnje, fizičke ili duševne, sa ciljem da se od njega ili nekog trećeg lica dobiju obavještenja ili priznanja, da se kazni za neko djelo koje je ono ili neko treće lice počinilo ili se sumnja da ga je počinilo, da se uplaši ili da se na njega izvrši pritisak ili iz bilo koje druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku diskriminacije, kad takav bol ili takve patnje nanosi službeno lice ili neko drugo lice koje djeluje po službenoj dužnosti ili na osnovu izričitog naloga ili pristanka službenog lica.[ ]. (član 1) Sve države potpisnice vode računa o tome da nadležne vlasti u najkraćem roku pristupe nepristrasnoj istrazi kad god postoje osnovani razlozi da se vjeruje da je na teritoriji koja potpada pod njihovu nadležnost počinjeno neko djelo mučenja (član 12). 8

9 Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda određuje: Isključuje se mogućnost pozivanja na neku izuzetnu okolnost bez obzira da li je to ratno stanje, pretnja ratom, unutrašnja politička nestabilnost ili bilo koje drugo stanje, da bi se opravdalo mučenje. (Član2). Niko ne može biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. (Član3). c) Praksa Evropskog suda za ljudska prava Kmetty protiv Mađarske 1 : Evropski sud za ljudska prava je kao mučenje kvalifikovao udaranje žrtve rukama i nogama od strane policije; Berliński protiv Poljske 2 : Evropski sud za ljudska prava je utvrdio povredu člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima pošto vlasti nisu istražile brojne navodne akte nasija, ponižavanja i drugih oblika mučenja podnosioca predstavke; U slučaju Selmuni protiv Francuske 3 : Evropski sud za ljudska prava je kao mučenje kvalifikovao višestruko udaranje žrtve rukama, nogama, pendrekom i palicom za bejzbol. U slučaju Labita protiv Italije 4 : Evropski sud za ljudska prava je utvrdio povredu člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima pošto vlasti nisu istražile brojne navodne akte nasilja, ponižavanja i drugih oblika mučenja podnosioca predstavke. 4. Zaključna ocjena Po ispitivanju svih činjenica i okolnosti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je konstatovao da su postupanjem službenika Uprave policije u konkretnom slučaju povrijeđena prava građanina Milorada Martinović. Naime, više službenika Uprave Policije je dana 24. oktobra godine, oko 23 h, u ulici Jovana Tomaševića u Podgorici primijenilo prekomjernu fizičku silu i gumenu palicu prema građaninu Miloradu Martinović dok je ležao na asfaltu u bespomoćnom položaju nemoćan za bilo koju vrstu otpora, udarajući ga po čitavom tijelu. Tom prilikom građanin je zadobio veliki broj udaraca i nanijete su mu teške tjelesne povrede. Odredbama čl. 220 i 221 Pravilnika o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, dozvoljena je upotreba sredstava prinude, fizičke snage i gumene palice radi: savlađivanja otpora lica koje treba lišiti slobode i zadržati; sprečavanja u samopovređivanju ili samovoljnom udaljavanju sa određenog mjesta u zakonom propisanim slučajevima; odbijanja napada od sebe, drugog lica, objekta ili prostora koji obezbjeđuje. 1 App.No.57967/00(2000) 2 App.No.27715/95 i 30209/96(1995 i 1996) 3 App.No.25803/94(1999) 4 App.No.26772/95(2000) 9

10 Zaštitnik ocjenjuje da je došlo do nedozvoljene, neopravdane i nesrazmjerne upotrebe sredstava prinude od strane policijskih službenika nad građaninom Miloradom Martinovićem u obimu koji nema zakonskog opravdanja. Član 2 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda isključuje mogućnost pozivanja na neku izuzetnu okolnost, bez obzira da li je to ratno stanje, prijetnja ratom, unutrašnja politička nestabilnost ili bilo koje drugo stanje, da bi se opravdalo mučenje. S tim u vezi, Zaštitnik ocjenjuje da incidenti na javnom okupljanju građana, koje je prethodilo kritične večeri, ni u kom slučaju ne mogu opravdati prekomjernu primjenu sile prema bespomoćnom građaninu Miloradu Martinović, naročito imajući u vidu da je javno okupljanje već bilo prekinuto. U postupanju službenih lica Uprave policije prema građaninu Miloradu Martinoviću sadržani su svi elementi nečovječnog i ponižavajućeg postupanja: učešće službenih lica, namjera kažnjavanja (za pretpostavljeno učešće u incidentima na javnom okupljanju koje je prethodilo), bespomoćnost žrtve i intenzitet nanijetog bola. Ovakva primjena sile narušava ljudsko dostojanstvo i predstavlja povredu prava garantovanog članom 3 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postupanje policijskih službenika je bilo nečovječno jer je trajalo neopravdano dugo i izazvalo je teške tjelesne povrede i jake fizičke i psihičke patnje. Isto postupanje je i ponižavajuće jer je pobudilo osjećaj straha, rastrojstva i inferiornosti. Obzirom na učešće službenih lica, intenzitet primijenjene sile, način upotrebe sredstava prinude, bespomoćnost žrtve i težinu posljedica zadobijenih tjelesnih povreda, ovakvo postupanje prema građaninu Miloradu Martinović predstavlja torturu. Zaštitnik primjećuje da su policijski službenici prilikom upotrebe sredstava prinude, ovom prilikom, nosili maske što ne predstavlja dobru praksu. CPT 5 je u više navrata kritikovao takvu praksu, jer otežava identifikaciju službenih lica u slučajevima prekoračenja ovlašćenja. Preporuka CPT-a je da maske treba koristiti samo izuzetno i u tom slučaju neophodne su vidne oznake koje bi, u slučaju prekoračenja ovlašćenja, omogućile identifikaciju i utvrđivanje odgovornosti službenih lica. Problemi koji su nastali u identifikaciji policijskih službenika koji su učestvovali u ovom nemilom događaju potvrđuju potrebu postupanja po preporuci CPT-a i neophodnost odgovarajućeg vidnog obilježavanja službenika u djelovanju na terenu. Polazeći od utvrđenih činjenica, a posebno gore pomenutih video zapisa i citiranih propisa, Zaštitnik je mišljenja da u konkretnom slučaju nijesu postojali razlozi za primjenu sredstava prinude, a naročito ne u obimu i na način kako je to učinjeno. Ovakvo postupanje službenika Uprave policije je u suprotnosti sa odredbama člana 28 Ustava Crne Gore, kojima se jamči nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, poštovanje ljudske ličnosti i dostojanstva u slučaju ograničenja slobode, kao i zabranjuje svako nasilje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje nad licem kojem je sloboda ograničena. Postupanje službenika Uprave policije, u konkretnom slučaju, po ocjeni Zaštitnika, u suprotnosti je sa potvrdjenim medjunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima medjunarodnog prava koji garantuju čovječno postupanje. 5 Evropski Komitet za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja 10

11 Imajući u vidu navedeno, a polazeći od svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, pridržavajući se načela pravde i pravičnosti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore PREPORUČUJE a) da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, bez odlaganja preduzmu mjere za identifikaciju i utvrđivanje odgovornosti svih policijskih službenika koji su, dana 24. oktobra godine, prema građaninu Miloradu Martinović, primijenili prekomjernu fiziču snagu i gumenu palicu, nanijeli mu teške tjelesne povrede i oštetili njegovu imovinu. b) da Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzme potrebne mjere da se obezbijede preduslovi za identifikaciju policijskih službenika, u skladu sa preporukama CPT-a. c) da Uprava Policije obezbijedi dosledno poštovanje nacionalnih propisa, potvrđenih međunarodnih ugovora i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava, koji se odnose na primjenu policijskih ovlašćenja. Uprava policije je dužna da, u roku od 15 dana od dana prijema preporuke, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore dostavi izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama za izvršenje ove preporuke. ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE Šućko Baković Dostaviti: -Podnosiocu pritužbe -Ministarstvu unutrašnjih poslova -Upravi policije 11