Proba

Транскрипт

1 Kabinet Zaštitnika 020/ Savjetnici 020/ Centrala 020/ Fax: 020/ Broj: /15-5 Podgorica, godine MS/MS Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u skladu sa odredbom člana 41 stav 1 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br.42/2011 i 32/2014.) i člana 41 Pravila o radu zaštitnika/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br.53/14.), nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi M. M., daje 1. Uvod M I Š LJ E NJ E M. M. obratio se pritužbom Zaštitniku na rad Uprave policije - CB Podgorica. Podnosilac pritužbe je smatrao da su mu, postupanjem policijskih službenika u prostorijama za zadržavanje gdje je zadržan, ugrožena ljudska prava i slobode. 2. Ispitni postupak Zaštitnik je obavio razgovor sa podnosiocem pritužbe. U razgovoru i pritužbi je između ostalog navedeno: da je u prostorijama za zadržavanje zadržan duže pola sata od zakonom propisanog vremena; da mu je tretman u prostorijama bio nehuman na način što mu nije omogućeno da o zadržavanju obavijesti porodicu, advokata, kao ni pristup toaletu. Nakon toga, zatraženo i dobijeno izjašnjenje od Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije Crne Gore - Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije u kome je navedeno između ostalog: da je izvršena kontrola zakonitosti postupanja policijskih službenika Centra bezbjednosti Podgorica; da su policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica, vršeći poslove kontrole saobraćaja na putevima, dana godine kontrolisali građanina M. M. kao učesnika u saobraćaju; da su tom prilikom ustanovili da je počinio prekršaj upravljanje vozilom u saobraćaju na putu pod dejstvom alkohola; da je lišen slobode istog dana u 23,50 h ; da je dežurna sutkinja Područnog organa za prekršaje blagovremeno obaviještena i izdala je usmeni nalog da do 8 h lice bude zadržano u službenim prostorijama CB Podgorica, te se u datim uslovima takav nalog smatrao kao objektivni razlog zbog kojeg se privođenje u sud nije moglo izvršiti; da nijesu utvrdili činjenice i dokaze kojim bi se potvrdili njegovi navodi o uskraćenosti prava u prostoriji za zadržavanje; da su utvrdili da je zadržavanje od momenta lišenja slobode, trajalo duže deset minuta od zakonom propisanog vremena zadržavanja od osam časova; da su spisi predmeta dostavljeni Osnovnom državnom tužiocu na ocjenu i odlučivanje da li u radnjama i postupcima policijskih službenika CB Podgorica u konkretnom slučaju ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. U izjašnjenju nije bilo konkretnog odgovora na okolnosti iz pritužbe da imenovanom, dok je bio zadržan, nije bio omogućen pristup toaletu. Dostavljena je Informacija koju je sačinio komandir Centra bezbjednosti Podgorica - Odjeljenje bezbjednosti policije, I. J., koji je naveo da su policijski službenici policije za bezbjednost saobraćaja S. R.i D. L., dana godine u 23,50 h, u ulici 8 Marta u Podgorica, prilikom redovne kontrole

2 saobraćaja kontrolisali putničko vozilo marke «Fiat«, kojim je upravljao M. M.; da je prilikom kontrole ustanovljeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola; da je shodno članu 296 stav 1 tačka 1 ZOBS-a na putevima lišen slobode o čemu su sačinjene službene zabilješke o lišenju slobode, kao i zapisnik prijava, zapisnik o alkotestiranju i naredba o privremenom oduzimanju vozačke dozvole; da je obaviješten sudija za prekršaje radi privođenja sudu za prekršaje uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; da se sudija izjasnila da nije u mogućnosti da ga primi odmah nego tek narednog dana godine u 07,45 h, pa je shodno članu 166 st.3 zadržan u prostorijama za zadržavanje, nakon čega je priveden sudiji za prekršaje. U prilogu je dostavljena sljedeća dokumentacija: Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sektora policije opšte nadležnosti CB Podgorica broj 6423/2013.godine od godine; zapisnik prijava o izvršenoj kontroli učesnika u saobraćaju i vozila; zapisnik o izvršenoj kontroli prisustva alkohola u organizmu; naredbu o privremenom oduzimanju vozačke dozvole; potvrda o privremenom oduzimanju vozačke dozvole; predlog za produženje mjere privremenog oduzimanja vozačke dozvole. Takođe je dostavljena službena zabilješka broj /13 sačinjena u Centru bezbjednosti Podgorica godine, bez naznačeno časa kada je sačinjena, u kojoj je navedeno, između ostalog, da M. M. o zadržavanju nije obavijestio nikoga kao i da je u skladu sa članom 166 stav 4 Zakona o prekršajima upoznat sa svojim pravima i zapisnik o zadržavanju lica lišenog slobode. Takođe u istoj službenoj zabilješki, u stavu 4, navodi se da je»imenovani dana godine u časova u saobraćaju u dijelu ulice 8 Marta u Podgorici..., tom prilikom ustanovljeno je prisustvo alkohola u organizmu...«osim navedenog, u prilogu je dostavljen i Zapisnik o zadržavanju lica lišenog slobode Obr-2 u kome se vidi da je M. M. predat Sudu za prekršaje dana godine u 08,00 h. 3. Utvrđene činjenice Na osnovu obavljenog razgovora, izjašnjenja i dostavljene dokumentacije utvrđene su sljedeće činjenice: - da je M. M. lišen slobode dana godine u 23,50 h ; - da je priveden sudiji za prekršaje narednog dana godine u 08,00 h. - da je lišen slobode, shodno članu 296 stav 1 tačka 1 ZOBS-a, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu; - da je imao 1,05 g/kg alkohola u organizmu; - da je potpisao Zapisnik o izvršenoj kontroli prisustva alkohola u organizmu; - da je lišen slobode dana godine u 23,50 h, a priveden sudiji za prekršaje, dana godine u 08,00 h. - da nema dokaza da mu je omogućeno da obavijesti porodicu ili advokata o zadržavanju u prostorijama Uprave policije; - da se Uprava policije nije posebno izjasnila na njegovu tvrdnju da mu nije omogućen pristup toaletu za vrijeme koje je proveo u prostorijama za zadržavanje. 4. Relevantno domaće pravo Ustav Crne Gore ("Službeni list CG" br.1/2007 i 38/13) određuje: Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrđenih međunarodnih sporazuma. (Član 17 stav 1) Jemči se nepovredivost fizičkog psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava. Niko ne sije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. (Član 28 stav 2 i 3) Jemči se poštovanje ljudske ličnosti i dostojanstva u kriivčnom ili drugom postupku, u slučaju lišenja ili ograničenja slobode i za vrijeme izvršenja kazne. 2

3 Zabranjeno je i kažnjivo svako nasilje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje nad licem koje je lišeno slobode ili mu je sloboda ograničena, kao i iznuđivanje priznanja i izjava. (Član 31) Zakon o unutrašnjim poslovima ( Sl. list CG br. 44/12 i 36/13)»Policijski poslovi, u smislu ovog zakona, su: 1) zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava; [...] 3) sprječavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja; 4) pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima; [...] 12) obezbjeđivanje uslova za izvršenje zadržavanja lica; 13) drugi poslovi propisani zakonom. (član 10) Obavljanje policijskih poslova zasniva se na načelima zakonitosti, profesionalizma, saradnje, srazmjernosti u primjeni ovlašćenja, efikasnosti, nepristrasnosti, nediskriminacije i blagovremenosti. (član 11) Policijski poslovi obavljaju se sa ciljem da se obezbijedi jednaka zaštita bezbjednosti, prava i sloboda, primijeni zakon i obezbijedi vladavinu prava.(član 12) Policijski službenici postupaju u skladu sa Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorima, zakonom i drugim propisima. Policijski službenici se pridržavaju standarda policijskog postupanja, a naročito onih koji proizilaze iz obaveza utvrđenih međunarodnim aktima, a odnose na dužnost služenja ljudima, poštovanje zakonitosti i suzbijanje nezakonitosti, ostvarivanje ljudskih prava, nediskriminaciju pri izvršavanju policijskih zadataka, ograničenost i uzdržanost u upotrebi sredstava prinude, zabranu mučenja i primjene nečovječnih i ponižavajućih postupaka, pružanje pomoći nastradalim licima, obavezu zaštite tajnih i ličnih podataka, obavezu odbijanja nezakonitih naređenja i suprotstavljanje svakom obliku korupcije. (član 14). Policijski službenik primjenjuje policijska ovlašćenja po: 1) nalogu suda ili državnog tužioca; 2) naređenju nadređenog službenika, u skladu sa ovim zakonom; 3) sopstvenoj inicijativi, ako nadređeni službenik nije prisutan, a razlozi hitnosti zahtijevaju postupanje bez odlaganja. Lice prema kome se primjenjuje policijsko ovlašćenje ima pravo da bude upoznato sa razlozima za preduzimanje policijskog ovlašćenja, da ukaže na okolnosti koje smatra bitnim u vezi sa tim, da bude upoznato sa identitetom policijskog službenika i da traži prisustvo lica koje uživa njegovo povjerenje, kad to okolnosti omogućavaju i ako se time ne ugrožava izvršenje policijskog zadatka. (član 24) Zakon o prekršajima ( Sl. list CG br. 25/94 i 48/99) Ovim zakonom uređuju se: 1) uslovi prekršajne odgovornosti, uslovi za propisivanje i primjenu prekršajnih sankcija, sistem sankcija, prekršajni postupak, postupak izvršenja rješenja o prekršaju, 2) organizacija i rad organa za prekršaje. (član 1) Prekršajni postupak inicira se zahtjevom ovlašćenog organa ili oštećenog.(član 58) (1) Ovlašćeni policijski službenici ili druga službena lica, kad su ovlašćena posebnim zakonom, mogu lice zatečeno u vršenju prekršaja lišiti slobode, ako: 1) nije poznat identitet tog lica; 2) to lice nema prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, a postoje okolnosti koje ukazuju da će pobjeći ili otići u drugu državu radi izbjegavanja odgovornosti za prekršaj; 3

4 3) postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti prekršaj ili dovršiti pokušani prekršaj; 4) postoji opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze koji su važni za prekršajni postupak. (2) Ovlašćena lica iz stava 1 ovog člana dužna su da o lišenju slobode lica koje je učinilo prekršaj sačine službenu zabilješku, koja sadrži vrijeme i mjesto lišenja slobode i da to lice, odmah, bez odlaganja, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, privedu u sud. (3) Ako se lice lišeno slobode ne može odmah privesti u sud, a postoje neke od okolnosti iz stava 1 ovog člana, ovlašćeni policijski službenik može učinioca prekršaja zadržati najduže osam časova. (4) Lice lišeno slobode mora biti odmah obaviješteno na svom jeziku ili na jeziku koji razumije o razlozima lišenja slobode i istovremeno upoznato da nije dužno ništa da izjavi, da ima pravo da uzme branioca koga samo izabere, da zahtijeva da se o lišenju slobode obavijesti lice koje samo odredi, kao i diplomatski, odnosno konzularni predstavnik države čiji je državljanin, odnosno predstavnik odgovarajuće međunarodne organizacije ako se radi o licu bez državljanstva. (član 166) Zakon o bezbjednosti saobraćaja ( Sl. list CG br.33/2012 ) Vozač koji upravlja vozilom u saobraćaju na putu mora da bude psihički i fizički sposoban da upravlja vozilom. Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom zdravstvenom stanju da je nesposoban za bezbjedno upravljanje vozilom, kao i vozač koji je pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili je pod dejstvom alkohola ne smije upravljati vozilom u saobraćaju na putu. Vozač je nesposoban za bezbjedno upravljanje vozilom kad se utvrdi da je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili je u psihofizičkom stanju da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom. Pod dejstvom alkohola je vozač, odnosno lice za koje se analizom odgovarajućeg uzorka krvi utvrdi sadržaj alkohola veći od 0,3 g/kg ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima za mjerenje alkoholisanosti (alkometrom i dr.) veće od 0,3 g/kg. Pod dejstvom psihoaktivnih supstanci je lice za koje se ispitivanjem pomoću odgovarajućih sredstava i metoda (test za utvrđivanje prisustva psihoaktivnih supstanci) utvrdi prisustvo ovih supstanci u organizmu. [ ] (član 182) Ovlašćeni policijski službenik će, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji, lišiti slobode vozača ili instruktora vožnje: 1) kod koga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1 g/kg; 2) koji je pod dejstvom psihoaktivnih supstanci; 3) koji odbije da se podvrgne ispitivanju na prisustvo alkohola, droge ili drugih psihoaktivnih supstanci; 4) koji ne zaustavi vozilo na propisani znak ovlašćenog policijskog službenika u namjeri da izbjegne podvrgavanje kontroli. (član 296) Pravilnik o načinu obavljanja odredjenih policijskih poslova I primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova ("Službeni list CG", br. 21/2014 )propisano je: Ovim pravilnikom propisuje se bliži način obavljanja određenih policijskih poslova i primjena ovlašćenja u obavljanju tih poslova.(član 1) Policijski službenik vrši poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja u skladu sa uslovima propisanim zakonom.(član 2) 4

5 Policijski službenik, prije primjene svakog konkretnog ovlašćenja, procjenjuje da li su ispunjeni uslovi iz člana 2 ovog pravilnika.(član 3) Policijski službenik primjenjuje ovlašćenja samo u svrhe za koje su namijenjena.ukoliko zakonom nije propisano vrijeme trajanja primjene ovlašćenja, ovlašćenje može trajati samo onoliko koliko je potrebno da se ostvari cilj zbog kojeg je primijenjeno.(član 4) U obavljanju policijskih poslova policijski službenik je dužan da štiti živote građana i dostojanstvo ličnosti i može da primijeni samo one mjere kojima se sa najmanje štetnih posljedica obezbjeđuje obavljanje policijskih poslova.(član 5) Policijski službenik je dužan da u vršenju policijskih poslova postupa obazrivo prema građanima, vodeći računa da ne povrijedi dostojanstvo ličnosti i da ih ne izlaže nepotrebnom uznemiravanju ili obavezama. U vršenju policijskih poslova, policijski službenik se obraća građanima na jasan i razumljiv način i saopštava im razloge zbog kojih im se obraća.(član 6) Kodeks policijske etike ( Sl. list CG br.46/13) Policijski službenik u obavljanju policijskih poslova postupa u skladu sa načelima utvrđenim Ustavom Crne Gore, potvrđenim međunarodnim ugovorom, zakonom i ovim kodeksom.(član1) Cilj ovog kodeksa je očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda policijskih službenika i jačanje povjerenja građana u rad Uprave policije (u daljem tekstu: Policija).(član2) U vršenju policijskih poslova i primjeni ovlašćenja policijski službenik dužan je da poštuje dostojanstvo, ugled i čast svakog lica prema kojem primjenjuje ovlašćenja.(član 4). Policijski službenik je dužan da policijske poslove vrši na način da ne umanji svoj ugled i ugled Policije u cjelini, poštuje dobre običaje i slijedi etička načela u dosljednom sprovođenju zakona. U komunikaciji sa građanima, državnim organima, nevladinim organizacijama i drugim institucijama, policijski službenik je principijelan, dosljedan, odlučan, istrajan, pravedan, stručan, pristojan i korektan.(član 6) Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ("Službeni list CG" broj 42/2011 i 32/2014) propisuje: Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjim ili nepostupanjem državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlaštenja, kao i mjere za spriječavnje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja i mjere za zaštitu od diskriminacije. (član 2) Zaštitnik/ca, zamjenik/ca, kao i glavni/na savjetnick/ca Zaštitnika/ce i savjetnik/ca Zaštitnika/ce koga/koju Zaštitnik/ca ovlasti, ima pravo da: - bez najave izvrši pregled svih prostorija u organima, organizacijama, ustanovama i drugim mjestima gdje se nalaze ili se može naći lice lišeno slobode; - bez prethodne najave i odobrenja, posjeti lice lišeno slobode i provjeri poštovanje njegovih prava; - bez prisustva službenog ili drugog lica, lično ili preko prevodioca, razgovara sa licem lišenim slobode, kao i sa drugim licem za koje smatra da može da pruži potrebne informacije. Zaštitnik ima pravo da sa licima koja su lišena slobode razgovara bez prisustva službenih lica. (član 24) Postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda pokreće se povodom pritužbe ili po sopstvenoj inicijativi. (član 28 stav 1) Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik/ca daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda.(član 41) 5

6 b) Međunarodno pravo Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima određuje: Niko neće biti podvrgnut torturi ili drugom surovom, nečovječnom ili poniavajućem postupku ili kazni. (član 5). Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima određuje: Niko neće biti podvrgut torturi ili surovom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni.[...] (Član 7) UN Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kazni određuje: Mučenje označava svaki čin kojim se nekom licu namjerno nanose velike patnje, fizičke ili duševne, sa ciljem da se od njega ili nekog trećeg lica dobiju obavještenja ili priznanja, da se kazni za neko djelo koje je ono ili neko treće lice počinilo ili se sumnja da ga je počinilo, da se uplaši ili da se na njega izvrši pritisak ili iz bilo koje druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku diskriminacije, kad takav bol ili takve patnje nanosi službeno lice ili neko drugo lice koje djeluje po službenoj dužnosti ili na osnovu izričitog naloga ili pristanka službenog lica.[ ]. (član 1) Sve države potpisnice vode računa o tome da nadležne vlasti u najkraćem roku pristupe nepristrasnoj istrazi kad god postoje osnovani razlozi da se vjeruje da je na teritoriji koja potpada pod njihovu nadležnost počinjeno neko djelo mučenja (član 12). Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda određuje Niko ne može biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. (Član 3). 5. Zaključna ocjena Na osnovu sprovedenog ispitnog postupka i utvrđivanja relevantnih činjenica, proizilazi da su ovlašćeni policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica lišili slobode podnosioca pritužbe M. M., zbog počinjenog prekršaja iz člana 318 st 1 t 6 u vezi člana 182 ZOBS-a na putevima, što podnosilac pritužbe nije sporio. Međutim, priložena dokumentacija upućuje na zaključak da podnosiocu pritužbe nije omogućeno da o lišenju slobode obavijesti porodicu i advokata, čime mu je uskraćeno jedno od temeljnih prava lica lišenih slobode, kao garant zaštite od zlostavljanja. Činjenica da je u službenoj zabilješki sačinjenoj povodom lišenja slobode imenovanog broj /13 između ostalog, navedeno da M. M. o zadržavanju nije obavijestio nikoga kao i da je u skladu sa članom 166 stav 4 Zakona o prekršajima upoznat sa svojim pravima, sama po sebi ne znači i da je stvarno tako bilo. Naprotiv, vrlo je moguće da se ovakve zabilješke sačinjavaju na obrascu, ili se samo ispravlja tekst prethodno kucane službene zabilješke. Na to upućuje netačan dan i čas, u stavu 4 ove zabilješke, kada je imenovani napravio prekršaj - navodi se da je»imenovani dana godine u časova u saobraćaju u dijelu ulice 8 Marta u Podgorici..., tom prilikom ustanovljeno je prisustvo alkohola u organizmu...«, a iz svih priloženih dokumenata nesporno proizilazi da se predmetni događaj desio godine u 23,50 h. Dakle, netačano navedeni dan i čas predmetnog događaja, dovodi u pitanje tačnost drugih navedenih podataka, kao što je podatak da je podnosilac pritužbe obaviješten o svojim pravima i da ih nije iskoristio po svom izboru, budući da nema njegovog potpisa koji će to potvrditi. 6

7 Da bi se izbjegla svaka sumnja da li je licu omogućeno da iskoristi svoja prava, Zaštitnik smatra da treba od njega tražiti da svojim potpisom potvrdi da mu je to omogućeno. U slučaju kada lice ne želi da sarađuje ili je u stanju da nije u mogućnosti da sarađuje, prisustvo člana porodice ili advokata kao trećeg lica koje može da svjedoči o načinu na koji je lice tretirano u službenim prostorijama je od fundamentalnog značaja kako za lica lišena slobode tako i za same službenike policije i zaštitu njihovog profesionalnog kredibiliteta. Pod okolnostima da podnosilac pritužbe uporno tvrdi da mu je pravo povrijeđeno, a ne postoji njegov potpis na službenoj zabilješki, dok je ranije iste večeri sarađivao i potpisao Zapisnik o izvršenoj kontroli prisustva alkohola u organizmu i priznao alkoholisano stanje prilikom vožnje, upućuje na zaključak da su njegove tvrdnje istinite i da mu ovo pravo zaista nije omogućeno. Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (u daljem tekstu skraćenica CPT) 1 je u Izvještaju o Jemeniji preporučio da: Korišćenje ovih prava treba pismeno zabilježiti u posebnom registru ili na posebnom formularu 2. CPT pridaje naročitu važnost trima pravima osoba pritvorenih od strane policije: pravu te osobe da o svom pritvaranju obavijeste treće lice po svom izboru (člana porodice, prijatelja, svoje konzularno predstavništvo), pravu na usluge advokata i pravu na medicinski pregled od strane ljekara po izboru date osobe (pored medicinskog pregleda izvršenog od strane ljekara kojeg je pozvala policija). To su tri osnovne garancije protiv zlostavljanja pritvorenih osoba koje bi trebalo primjenjivati od samog početka lišavanja sloboda. S tim u vezi i Evropski sud za ljudska prava u predstavci Turkan v.turkay 3, se poziva i na Drugi generalni izveštaj CPT-ija navodeći: Ljekarski pregled, kao i pravo na branioca i pravo da treće lice bude obavešteno o lišenju slobode, sačinjavaju fundamentalna jemstva protiv zlostavljanja lica lišenih slobode i moraju se poštovati od samog početka lišenja slobode, bez obzira kako se ono zove u pojedinom pravnom sistemu (hvatanje, hapšenje, itd.). Takođe, dalje navodi da: povreda prava na obaveštavanje, advokata i ljekara, sama po sebi, ne predstavlja zlostavljanje, ali može da utre put zlostavljanju. Nadalje, CPT smatra da bi se osnovne garancije osobe u policijskom pritvoru mogle dodatno osnažiti (a rad policijskih službenika možda i znatno olakšati) ukoliko bi postojao jedinstven i sveobuhvatajući policijski zapisnik za svaku uhapšenu osobu, u kojem bi bili evidentirani svi aspekti zadržavanja i sve radnje preduzete u vezi uhapšenih osoba (vrijeme kada su lišene slobode i razlozi za tu mjeru; kada su im saopštena njihova prava; znaci povreda, psihičke bolesti,itd). Takođe za različite stavke (na primjer, stvari u posjedu date osobe, činjenicu da su osobi saopštena njena prava i da se ta osoba na njih poziva ili da ih se odriče) trebalo bi dobiti potpis lica lišenog slobode. Osim navedenog, a u smislu razloga zbog kojih je prihvatio prethodne navode podnosioca pritužbe, Zaštitnik takođe ocjenjuje kao prihvatljivu tvrdnju da mu nije omogućen pristup toaletu, za vrijeme dok je bio zadržan u prostorijama Uprave policije. Tim prije što se Uprava policije nije izjasnila na ovu okolnost, niti je demantovala njegove navode. Nemogućnost da na dostojan način obavi fiziološke 1 Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (u daljem tekstu skraćenica CPT 2 CPT Izvještaj Jermenija 3 Turkan v.turkay,app.no.22086/04(2008),paragraf 42. 7

8 potrebe ukazuje da odnos službenika policije prema njemu nije bio u skladu sa Zakonom i da mu je pravo povrijeđeno. Takođe, u odnosu na dužinu vremena koje je proveo lišen slobode, nesporno je utvrđeno da je zadržan 10 minuta duže nego što to Zakon dozvoljava, što njegovo zadržavanje preko Zakonom određenog maksimuma čini nezakonitim, čime je takođe povrijeđeno njegovo pravo na ličnu slobodu, zagarantovano Ustavom Crne Gore. S tim u vezi, Zaštitnik ukazuje na važnost poštovanja i ostvarivanja prava zadržanih lica i lica lišenih slobode. Postupanje Uprave policije, u konkretnom slučaju, po ocjeni Zaštitnika, nije u skladu sa Zakonom, potvrdjenim medjunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima medjunarodnog prava.(standardi CPT-ija) Imajući u vidu navedeno, a polazeći od svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, pridržavajući se načela pravde i pravičnosti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore PREPORUČUJE Da Uprava Policije ubuduće svakom licu lišenom slobode omogući ostvarivanje prava: da o lišenju slobode obavijesti lice koje sam odredi; da dužina zadržavanja bude u okvirima Zakonom propisanog vrijemena, kao i : druga prava lica lišenih slobode uz puno poštovanje Zakona, potvrdjenih međunarodnih ugovora i opšteprihvaćenih pravila medjunarodnog prava. Uprava Policije je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema preporuke, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore dostavi izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama za izvršenje ove preporuke. Dostaviti: Podnosiocu pritužbe Upravi policije- Direktoru Upravi policije CB Podgorica ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE Zdenka Perović 8