HRS_broj_1_2007.qxd

Транскрипт

1 adio HRS HRVATSKI ISSN RADIOAMATERSKI SAVEZ ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA godište 16. Broj 1 (120) sijeèanj cijena 15 kuna TEME BROJA: Stotinu godina AM radija Startni sat za ARG Antena inverted L Ekspedicija Palagruža Rezultati Kupa Jadrana

2

3 nakladnik HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12, p.p. 149 HR ZAGREB Hrvatska / Croatia 9a0hrs@hamradio.hr Web: Uredništvo i administracija: HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ Dalmatinska 12 p.p. 149 HR ZAGREB Hrvatska / Croatia Telefon: (0) Telefaks: (0) a0hrs@hamradio.hr Glavni urednik dr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ zjakob@lzmk.hr Zamjenik glavnog urednika Zlatko Matièiæ, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Urednièki kolegij Vijesti iz HRS-a mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A 9a6a@hamradio.hr Mate Botica, dip.ing., 9A4M 9a4m@hamradio.hr Elektronika za mlade mr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL bozidar.pasaric@ri.htnet.hr IARU mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY zeljko.ulip@ina.hr Elektronika Antun Dretviæ, 9A3PX 9a3px@hamradio.hr KV aktivnosti Zlatko Matièiæ, 9A2EU zmaticic@inet.hr Diplome Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 9a9r@hamradio.hr IOCA program Emir Mahmutoviæ, prof., 9A6AA emir-9a6aa@inet.hr UKV aktivnost Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW 9a4fw@hamradio.hr Digitalne komunikacije Branko Plazaniæ, dipl.ing., 9A3PM 9a3pm@hamradio.hr ARG Oto Predaniæ, 9A4OP oto.predanic@gmail.com CW aktivnost Milan Drliæ, 9A2WJ milan.drlic@zg.htnet.hr Informiranje i mali oglasi Ljiljana Božak, 9A5BL 9a0hrs@hamradio.hr Lektorica Tihana Nakomèiæ, 9A6PBT tihanakom@net.hr Tehnièki urednik Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 9a4rv@hamradio.hr Uvodnik Poštovani prijatelji radioamateri, zahvaljujem Vam što ste pretplatom u prošloj godini podržali naš trud i nastojanje da Radio HRS bude još kvalitetniji. Izvršni odbor HRS-a u posljednje je vrijeme donio nekoliko važnih odluka vezanih uz buduænost radioamaterizma u Hrvatskoj. Nakon isteka drugoga èetverogodišnjeg mandata, jednoglasnom odlukom svih èlanova Izvršnoga odbora dosadašnjem tajniku HRS-a nije produžen mandat. Takoðer je usvojen Pravilnik o unutrašnjem ustrojstvu Struène službe HRS-a prema kojem je izraðen javni Natjeèaj. Sukladno odluci Izvršnoga odbora izabran je novi tajnik, koji æe ovih dana preuzeti posao. Novoustrojena Struèna služba HRS-a pružat æe veliku pomoæ klubovima u svim dijelovima Hrvatske na promociji svojeg rada i uspjeha. Zbog novoga naèina rada Struène službe HRS-a molimo Vas da u HRS dostavljate informacije kako bismo Vam, obavještavajuæi lokalne institucije vlasti o Vašem radu i uspjesima, olakšali financiranje aktivnosti. Stoga molim da Struènoj službi HRS-a dostavite sljedeæe: - adrese važnijih lokalnih medija (tiskovine, radiopostaje i lokalne TV postaje), - kontakt-adrese (telefone, telefakse i elektronièku poštu) osoba zaduženih za financiranje tehnièke kulture na razini Vašeg grada ili županije, - Vaše uspjehe na državnim i meðunarodnim UKV-natjecanjima, KV-natjecanjima ili ARG-natjecanjima (molim navedite da li je nešto od toga veæ objavljeno u lokalnim medijima), - navedite programe ili ideje za rad s ciljanim skupinama (mladi, invalidi). Nadamo se da æete prihvatiti ovaj novi vid suradnje radioklubova s HRS-om, te da æemo zajednièkim snagama popularizirati radioamaterizam u Vašoj sredini i svim strukturama društva. Nove ideje i prijedlozi sigurno æe bitno pridonijeti našem daljnjem radu. Ponajprije želimo poboljšati informiranje èlanova i svih zainteresiranih za radiokomunikacije i radioamaterizam, putem èasopisa. Pronalaženjem novih sponzora, oglašivaèa i moguæih pokrovitelja pojedinih rubrika, nastojat æemo proširiti i tematiku. Time æemo sigurno proširiti i krug pretplatnika, ali izaæi i na tržište. Cilj nam je da se èasopis probije u knjižare, škole, susjedne države, te svugdje gdje ima potencijalnih radioamatera. Nadam se da æete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i zadovoljstvo svih èlanova. Pozivam sve radioamatere na suradnju i pomoæ ureðivaèkom kolegiju èasopisa. Hrvatski radioamaterski savez, predsjednik, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A Èasopis izlazi svaka dva mjeseca 6 brojeva u godini. Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju. Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 19. ožujka god., pod brojem / Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RV Tisak: PRIUS, Medarska 69, Zagreb Naklada: primjeraka Poštarina plaæena u Pošti Zagreb. Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: kn Cijena pojedinog primjerka: kn Godišnja pretplata: kn Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo:... 3,5 eura Godišnja pretplata za inozemstvo: eura Prosjeèna naklada brojeva Prihod ostvaren prodajom u godini 250 kuna Prihod ostvaren na tržištu oglašavanja u godini ,21 kuna Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna: Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kod Zagrebaèke banke: (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) Tijela upravljanja HRS-a (mandat: ) Predsjednik HRS-a: mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr Dopredsjednik HRS-a: Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr Tajnik HRS-a: Vladimir Severinac, 9A6ISV Administrativni tajnik: Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a: Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr Zlatko Matièiæ, 9A2EU, zmaticic@inet.hr Miljenko Moroviæ, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr Branko Pavlakoviæ, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr Stjepan Španiæ, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr Nadzorni odbor HRS-a: Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com Biserko Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr Sud èasti HRS-a: Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr Antun Jelèiæ, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr Boris Jugoviæ, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 3

4 SADRŽAJ Velika slika: Ekspedicija "Palagruža 2006"; antene u zalasku sunca Male slike: Steve, OM5AA, Martin, OM4ATW, Gita, OM5MF, Neno, 9A5AN, ¼ubo, OM5ZW Svjetionik Palagruža s beam antenom ekspedicije "Palagruža 2006" str. 5 str. 11 str. 25 str. 29 Uvodnik... 3 Hamfest "Ruka prijateljstva 2006."... 5 Šezdeset godina Radiokluba Karlovac... 6 Dodjela diploma i pehara za UKV natjecanje Lipik Radioamatersko druženje u Juriæima... 8 Nesvakidašnji jubilej 500 brojeva èasopisa... 9 Odluka o visini èlanarine HRS-a za godinu Elektronika za mlade 18. nastavak Electronics for the Young Ones - Part 18 Punjaè NiCd-akumulatora NiCd Battery Charger Startni sat za ARG Starting-time Clock Antena inverted L za 160 metara Antenna Inverted L for 160 meters Kalendar KV natjecanja Pravila KV natjecanja Rezultati KV natjecanja A DXCC lista Stotinu godina AM radija Hundred Years of AM Radio 9A150NT u "Godini Nikole Tesle" Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima Ekspedicija "Palagruža 2006." IOCA ekspedicija "Žut 2006." Diplome Kalendar UKV natjecanja za godinu Rezultati UKV natjecanja DX vijesti Mali HAM oglasi str

5 vijesti iz HRS-a Piše: Savo Goliæ, 9A2GS Hamfest "Ruka prijateljstva 2006." U subotu, 25. studenoga 2006., u društvenim prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Radioklub slijepih "Louis Braille", 9A1CBT, bio je organizator i domaæin hamfesta povodom UKV natjecanja "Ruka prijateljstva 2006." Cijela godina bila je posveæena obilježavanju dvadesete obljetnice osnivanja i djelovanja Kluba i ovo je bila odlièna prigoda da se u društvu brojnih radioamatera, prijatelja i suradnika proslavi ovaj znaèajan jubilej. Predsjednik Radiokluba slijepih, Savo Goliæ, 9A2GS, upoznao je oko 120 sudionika hamfesta (iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije) s radom Kluba u proteklih dvadeset godina, istaknuvši da je u tom razdoblju preko 160 slijepih položilo radioamaterski ispit i time otvorilo svoj "prozor u svijet". Klub je cijelo vrijeme radio na popularizaciji i širenju radioamaterizma i tehnièke kulture meðu slijepima Zagreba i Hrvatske, pa i šire, i èinio sve kako bi i slijepim radioamaterima bila dostupna sva bitna tehnièka i radioamaterska literatura na brailleovom pismu ili u zvuènoj tehnici. Sudjelujuæi u KV i UKV natjecanjima, èlanovi su odmjeravali sposobnosti, memoriju i brzinu s "videæim" radioamaterima i èesto odnosili pehare i medalje. Radilo se i na integraciji i afirmaciji slijepih. Klub je prvi u svijetu godine pokrenuo amatersku radiogoniometriju za slijepe i stalno radi na ukljuèivanju što veæeg broja slijepih u tu korisnu i zanimljivu disciplinu. Rad Kluba je zamijeæen i od šire društvene zajednice i stoga je dobio brojna priznanja. Napomenut æu samo državnu nagradu Tehnièke kulture "Faust Vranèiæ". Nakon upoznavanja prisutnih s radom Kluba, prikazan je petnaestominutni film, koji obuhvaæa više segmenata djelovanja Kluba. Iako smo vrlo ponosni na uspjehe Kluba, svjesni smo da mnogo toga dugujemo "videæim" prijateljima i suradnicima. Bez njihove pomoæi, podrške i suradnje mnogo toga bi bilo neizvedivo. Stoga su im dodijeljene diplome "Poèasni èlan" i Zahvalnice. Slijedio je najvažniji dio hamfesta: podjela pehara i diploma za sedam kategorija. Savo, 9A2GS, upoznaje sudionike hamfesta s radom Kluba Zadovoljni smo što smo u razmaku od samo mjesec dana od UKV natjecanja uspjeli organizirati hamfest. Naravno, prije toga smo morali obraditi radioamaterske dnevnike i objaviti neslužbene rezultate. U predviðenom roku za žalbu nismo zaprimili niti jednu, tako da su neslužbeni rezultati postali službeni. Sve diplome i zahvalnice su, uz crni tisak, imale i natpis na brailleovom pismu, što je izazvalo zanimanje i odobravanje dobitnika priznanja. Uz pehare i diplome "Ruka prijateljstva", dijelili smo i diplomu "Vinko Bek" svim sudionicima UKV natjecanja koji je do sada još nisu osvojili (a ostvarili su uvjete odradivši pet pozivnih znakova slijepih). Veæ godinama nam u UKV natjecanju "Ruka prijateljstva" brojni prijatelji s radiovalova pružaju podršku i simboliènu "ruku prijateljstva", stoga smo presretni kad ih možemo nagraditi lijepim peharima, zabaviti programom koji izvode slijepi (ove godine je Vokalni ansambl Udruge slijepih Zagreb izveo splet nekoliko pjesama) i ugostiti na zajednièkom ruèku, družiti se i zajedno zapjevati. I naravno, pozdraviti ih: "Do viðenja slijedeæe godine!" Željko, 9A2EY, uruèuje pehar Zvonku, 9A6DJX Željko, 9A2EY, uruèuje pehar Vladi, 9A4VM 5

6 vijesti iz HRS-a Piše: Vladimir Veseliæ, 9A4LT Šezdeset godina Radiokluba Karlovac Radioklub Karlovac osnovan je godine i djelovao je u Radiæevoj ulici do godine. Tada prestaje s radom zbog loših uvjeta u kojima je djelovao. Formiranjem kluba Narodne tehnike godine pri tadašnjoj tvornici "Edvard Kardelj" (kasnije "Jugoturbina"), osnovana je sekcija radioamatera koja je radila pod nazivom "Turbina". U toj sekciji je konstruiran i izraðen prvi kratkovalni predajnik kojim su ostvarene i prve veze. Godine sekcija dobiva status Kluba, te prelazi u Radioklub Karlovac, gdje se poèinje prvi puta oglašavati pod pozivnim znakom YU2CVW. Privremeni smještaj Klub dobiva u hotelu gradskoga radnièkog naselja Švarèa. Nakon toga seli u podrumske prostorije Narodne tehnike u istom hotelu, gdje djeluje do preseljenja u grad, u Gajevu ulicu kraj banijanskog mosta. Najveæi doprinos ponovnom aktiviranju Kluba dali su tadašnji predsjednik, ing. Ivan Taloš, Vilko Taclik, Josip Grgiæ, Josip Draženoviæ, prof. Branko Rusan, Mirko Ðarmati, Josip Brozd, Marko Herceg, Juraj Pavièiæ i Anton Joziæ. Godine raða se ideja da se u Karlovcu napravi srednjovalna radiopostaja, koja je i izgraðena u rekordnom roku od 40 dana. Ona je poslala svoju prvu emisiju u eter iz tadašnjih prostorija Radiokluba Karlovac na Švarèi, odakle je program emitiran šest mjeseci, sve do preseljenja u Šebetiæevu ulicu. Glavni konstruktor odašiljaèa bio je ing. Ivan Taloš. Nakon Gajeve ulice, Klub je djelovao i na Trgu braæe Beniæ (M. Suflaya), Ð. Bijediæa 4c (danas M. Krleže), a godine preseljen je u prostorije Zajednice tehnièke kulture, M. Vrhovca 15, u naselju Grabrik. Na tom mjestu Radioklub Karlovac djeluje i danas, i jedna je od udruga èlanica Zajednice tehnièke kulture grada Karlovca i Karlovaèke županije. Meðunarodnim priznanjem Republike Hrvatske, godine Radioklub Karlovac poèinje raditi pod novim pozivnim oznakama 9A1CVW i 9A1C (natjecateljska), pod kojima i danas odašilje radiovalove po cijelom svijetu. Radioklub ima posebne zasluge u Domovinskom ratu, ali o tome se danas vrlo malo zna i piše. I ovdje moramo naglasiti da su njegovi èlanovi meðu prvima sudjelovali u organiziranju radioveza meðu postrojbama na terenu. Mnoge aktivnosti bile su povezane i koordinirane, tako da je niz znaèajnih informacija preneseno i dobiveno putem ovih radioveza. Mnogi èlanovi Radiokluba otišli su u postrojbe Zbora narodne garde, Narodne zaštite i Hrvatske vojske, organizirajuæi i radeæi na prvim sustavima veza. Radioklub Karlovac dao je veæi dio svoje opreme (ureðaji, antene pribor) na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Osim klupske opreme, èlanovi koriste i svu svoju osobnu opremu i znanje za ostvarivanje što kvalitetnijih i sigurnijih veza tijekom Domovinskog rata. Istièe se i humanitarna aktivnost radioamatera u prenošenju i razmjenjivanju poruka tisuæa ugroženih ljudi, kako iz Hrvatske tako i iz Bosne i Hercegovine. U poslijeratnom periodu nastavlja se aktivnost u Klubu, èemu pridonosi i razvoj novih tehnologija komuniciranja. Razvoj raèunalne tehnike i njezine primjene u radioamaterskim komunikacijama, dali su dodatnu draž i moguænost uspostavljanja brže i kvalitetnije veze meðu radioamaterima iz cijelog svijeta. Radioklub Karlovac danas je opremljen s modernim kratkovalnim i ultrakratkovalnim ureðajima i opremom i èlanovi Kluba mogu uspostaviti radiovezu s bilo kojim radioamaterom u svijetu. To pokazuje i broj od nekoliko desetaka tisuæa do sada potvrðenih veza i osvojenih diploma. Aktivnost Kluba ogleda se u natjecanjima, kako domaæim tako i stranim, bilo na KV ili UKV podruèju, gdje se postižu i zapaženi rezultati. Klub redovito sudjeluje u održavanju radioveza na razlièitim društvenim i sportskim manifestacijama, kao što su Plitvièki maraton, Plivaèki maraton, Dani piva, itd. Zadnjih godina Radioklub Karlovac sudjeluje u IOCA (IOTA) ekspedicijama, u kojima se "aktiviraju" radioveze s hrvatskih otoka. Do sada je raðeno sa 17 razlièitih otoka. Možda nismo "najtrofejniji" Klub, ali smatramo da se ovakvi rezultati mogu postiæi samo ustrajnim radom i suradnjom sa svima koji mogu pridonijeti napretku, te angažiranju svih èlanova u okviru svojih moguænosti i podruèja interesa. Klub danas ima više od èetrdeset èlanova. Taj broj želimo poveæati organiziranjem teèajeva, osobito za osposobljavanje mladih èlanova koje želimo privuæi u svoje redove. Svjesni smo da je bavljenje ovakvim i sliènim naèinima organiziranog provoðenja slobodnoga vremena jedan od specifiènih i uèinkovitih naèina borbe protiv svih vrsta ovisnosti, kojima je podložna današnja mladež. Stoga treba ostvariti suradnju s osnovnim školama i zainteresirati mlade za razlièite elektronièke konstrukcije, a kasnije ih ukljuèiti u rad Kluba. Zahvaljujemo svim bivšim i sadašnjim èlanovima Radiokluba Karlovac što su ugradili dio svoga slobodnoga vremena u napredak i razvoj našega zajednièkog Kluba. Željeli bismo i dalje èuti poznati pozivni znak 9A1CVW, što je znak da Radioklub Karlovac još uvijek nastavlja svoj prije 60 godina zapoèeti rad. Obilježavajuæi obljetnicu, Klub je u godini radio pod prigodnom pozivnom oznakom 9A60CVW i prezentirao svoj 6

7 vijesti iz HRS-a rad preko pisanih i elektronièkih medija. Središnja sveèanost održana je 2. prosinca, gdje su zaslužnim pojedincima i sponzorima podijeljene zahvalnice. Tada je prikazan i kratki film o aktivnostima i radu Kluba. Sveèanosti su se odazvali predstavnici lokalne zajednice, predstavnici susjednih županijskih klubova, te u ime HRS-a, gospodin Mate Botica, dopredsjednik HRS-a. U ime Radiokluba Karlovac, svima se zahvalio na dosadašnjoj pomoæi i suradnji predsjednik Kluba, gospodin Branko Pavlakoviæ. Piše: Miroslav Fila, 9A4MF Dodjela diploma i pehara za UKV natjecanje Lipik 2006 Radioklub Lipik je u kolovozu godine po deseti puta organizirao UKV natjecanje povodom prvoga osloboðenog grada u Domovinskom ratu. Ideja da se organizira UKV natjecanje potaknuta je time da se nikada ne zaboravi što se u Lipiku dogodilo godine te u spomen na sve poginule branitelje Lipika. Prvo natjecanje je imalo veoma slab odaziv. No, upornošæu da to postane tradicija nismo odustajali od organizacije, na vrijeme smo obraðivali dnevnike i objavljivali rezultate, te svake godine, prve nedjelje u prosincu, održavali dodjelu diploma i pehara (Lipik je osloboðen ). Zbog takovoga pristupa organizaciji natjecanja, broj sudionika se iz godine u godinu poveæavao, kako iz lijepe naše, tako i iz susjednih zemalja. Time je natjecanje postalo meðunarodno. Pravila su se mijenjala i sada imamo 6 kategorija i kategoriju organizatora natjecanja godine bio je najveæi odaziv natjecatelja, kako domaæih, tako i stranih. Zaprimljen je 91 natjecateljski dnevnik i 12 dnevnika postaja organizatora. U kategoriji "A" bilo je 13 sudionika, kategoriji "B" 14 sudionika, u kategoriji "C" 26 sudionika, dok su YL-ke slabo odazvale i prijavljena su samo èetiri dnevnika. U kategorijama "E-1" za postaje izvan 9A je bilo 22 sudionika, dok je u kategoriji "E-2" bilo deset sudionika i dva dnevnika izvan konkurencije. S 12 dnevnika postaja organizatora to je ukupno 103 dnevnika od kojih je 18 iz T9, 12 iz S5, 2 iz HA i 1 iz YT. Svi ostali bili su iz 9A. Ovo je bilo jubilarno natjecanje, deseto po redu u organizaciji Radiokluba, pa smo se potrudili da i dodjela nagrada bude sveèanija. Izraðene su diplome novoga dizajna, a i zamolili smo donatore da nam pomognu u organizaciji. Na taj naèin smo dobili i darove. Za prvo mjesto dodijeljena je knjiga "Monografija grada Lipika", za drugo set od 6 èaša "Studena" (donacija "Podravke"), a za treæe mjesto majica, kapa i mali set alata (donacija "Metalka" iz Pakraca). Na ideju 9A7KM, koji je proveo ideju do kraja, svi su sudionici od 4 do 10 mjesta, te postaje organizatora, dobili medalju. Isto tako, i pehari su bili malo veæi nego inaèe pa su se pojedinci i iznenadili (nadam se ugodno). Na samoj dodjeli, nakon pozdravne rijeèi predsjednika Radiokluba, prisutnima se obratio i gradonaèelnik grada Lipika, gosp. Antun Haramija, koji je sve pozdravio i zahvalio se na brojnom odazivu. On je i s èlanovima Kluba podijelio diplome i pehare. Poslije podjele pristupilo se tradicionalnom domjenku popraæenim prièama i dogodovštinama iz amaterskog života. Bilo je tu i ugodnih susreta operatora koji su se po prvi puta susreli uživo, ali i susreta koji se dogaðaju jednom ili dva puta godišnje. Došli su radioamateri iz cijele sjeverne Hrvatske, Bosne, Slovenije i Srbije. Ukupno s domaæinima bilo je oko 130 ljudi. Buduæi da je zimsko vrijeme, sami hamfest nije trajao do kasno jer su operatori koji su došli iz udaljenijih mjesta poèeli ranije odlaziti. Nažalost, hamfest se nije odužio koliko smo željeli. No, ipak je bilo lijepo i dobili smo nekoliko ova zahvale i èestitaka na dobro organiziranom natjecanju i hamfestu. Sudjelujte u natjecanju "Lipik 2007." i vidimo se u Lipiku. 7

8 vijesti iz HRS-a Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA Radioamatersko druženje u Juriæima Obavijest na forumu HRS-ovog weba (29. studenoga) koju je stavio Gianluca, 9A6NFG, predsjednik Radiokluba Rovinj, 9A1AAM, da tijekom prosinca èlanovi Kluba kane organizirati radioamatersko druženje, na kojemu bi okupili istarske radioamatere (ali i one druge), nije ostala nezapažena. Uslijedila su brojna pitanje glede najavljenoga skupa, a i sam sam pokušavao naæi naèin da "skoknem" do Istre. Tijek razmjene informacija pokazivao je da æe to biti zanimljivo okupljanje kakvo mogu organizirati samo radioamateri. Ubrzo smo preko foruma saznali i potankosti nužne za dolazak: "Fešta je 15. studenoga u srcu Istre, u selu Juriæima kraj Žminja", javlja Gianluca, te dodaje: "Dobili smo zeleno svjetlo za montažu opreme za primanje ATV signala s Uèke Vidimo se u petak u Juriæima." On i klupske kolege pobrinuli su se da sve na druženju bude kako treba. Deèki su namjeravali pokazati i svoje poznavanje amaterske televizije, te su o tome obavijestili i pozvali odgovorne iz gradskog poglavarstva i Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Oèigledno da je akcija bila dovoljno izazovna, jer su se na druženje u Juriæima odazvali rovinjski dogradonaèelnik, gospodin Mario Budicin, predsjednik HRS-a, Petar Milièiæ, 9A6A, ali i brojni radioamateri koji gravitiraju tome podruèju. Rijeèi jednog od sudionika kao da govore u ime mnogih: " Ono što su organizatori ovoga skupa najavili to su i napravili. U Juriæe sam došao na neobvezno druženje s radioamaterima koje veæ poznajem i onima, koje æu tek upoznati. Na susretu je, osim izvrsne hrane i piæa, bila i prezentacija ATV-a, a Michael, 9A2VF, govorio je o ARG-u s naglaskom na populariziranje meðu mladima Zadovoljan sam, jer ne pamtim kad sam zadnji put vidio toliko radioamatera iz Istre na jednom mjestu. Mislim da je druženje bilo ugodno za sve uèesnike " To su dojmovi Rudija, 9A3R, nakon povratka s druženja. Nema sumnje da su ovakvi radioamaterski susreti važni zbog druženja, prijateljstva i razmijene iskustava. Isto tako, znaèajno je što se o tome pisalo u javnim medijima te se èitateljstvo upoznalo s radioamaterskim djelovanjem. Naime, rezultat dobre suradnje istarskih radioamatera i lokalnih glasila, koji se ipak ne èitaju samo u Istri, bio je zapaženi prilog objavljen tri dana nakon susreta u Glasu Istre. Novinare je najviše dojmila tehnièka (u pravom smislu te rijeèi) strana ovoga susreta, pa u afirmativnom èlanku naslova Rovinjski radioamateri predstavili prvu hrvatsku amatersku televiziju, to naglašava iako, kao zanimljiva tema, taj dogaðaj zaslužuje posebnu pažnju. Nadamo se da æe deèki o tome pripremiti posebni prilog. U meðuvremenu, pozabavimo se spomenutim tekstom u kojem se, izmeðu ostaloga, kaže: "Pred pedesetak kolega iz cijele Istre radioamateri Rovinja su u Juriæima predstavili prvu hrvatsku ATV amatersku televiziju, koja je odnedavno u pogonu. Preko odašiljaèa na Uèki, i parabolne antene, postavljene za ovu prigodu u Juriæima, mogli su uz razgovor s kolegama putem projektora vidjeti i njihovu sliku. Uz to, upoznali su se s moguænostima koje uz radio pruža i videoveza, koja se može ostvariti putem bilo koje vrsta prijemnika, od TV ekrana, preko raèunala do videoprojektora. Rovinjski dogradonaèelnik Mario Budicin, Gianluca, 9A6NFG (glavni organizator ovoga druženja) i Petar, 9A6A, predsjednik Hrvatskog radioamaterskog saveza Odašiljaè je odnedavno u upotrebi, a do sada su rovinjski radioamateri uz radijsku uspostavili i videovezu sa svojim kolegama iz Slovenije i talijanskih regija Emilia Romagna, Veneto i Friuli-Venezia Giulia..." Treba reæi da je za postavljanje ATV odašiljaèa najzaslužniji Darko Banko, OE7DBH, iz Vidulini, koji živi u Austriji, a oprema koju je darovao vrijedna je oko tri tisuæe eura! U njezinom postavljanju pomagali su Igor, 9A7BBD, Tin, 9A3AVT, i Danijel 9A3ADX. Iako smo željeli porazgovarati i s Darkom, on je, podržavajuæi takva druženja, rekao da "nema vremena za bilo koje izjave", jer "ima posla i obaveza preko glave". A tko nema? I glasilo udruženja ATV operatora Slovenije, ATSV novice, koje struèno prati ATV problematiku, nije propustilo javiti o ovome dogaðanju u svome susjedstvu. U tekstu objavljenom u broju 35, od prosinca godine, naslova Hrvati postavili prvi ATV repetitor, opširno informiraju o susretu u Juriæima. S obzirom na to da im je Darko poslao materijale o postavljanju ATV repetitora u Istri, oni i o tome izvještavaju u potankostima. Tako saznajemo da je u listopadu na stup postavljen kompletan odašiljaèki dio repetitora za 10 GHz koji je u predaji imao èisti nosilac, bez audio i video signala. U studenome postavljen je i prijamni dio, a kroz odašiljaè je pušten video signal (bez tona). ATSV novice dalje pišu: "Stanje dne : 13cm Rx del je kompleten, na 23cm Rx stopnji pa manjkajo samo še antene. Tx del je montiran v celoti in bo do sredine aprila 2007 trajno na oddaji s slikami iz SanDisk predvajalnika Na vsako izmed oddajnih anten pride približno 350mW, Erp 13.5dBW. Za sprejem bodo uporabili polprofi Kathrein UFD110 sprejemnike velikosti 19", s tremi vhodi, inverzijo videa in devijacijami: 13.5MHz, 16MHz, 20MHz ter 25MHz s propustno širino 18MHz in 27MHz. Z droga, na katerem so namešèene antene, je optièna vidljivost okoli 135, oziroma od Idrije do Pesaro (od severa preko zahoda do juga) ter 133 od Novega mesta do otoka Unije (od severa preko vzhoda do juga). V aprilu 2007 bo montiran zadnji del kontrolne enote in 23cm Rx antene..." Za postavljanje ovog TV odašiljaèa na antenski stup na 8

9 vijesti iz HRS-a Uèki, Rovinjani, a i svi ostali koji æe rabiti spomenuti repetitor, trebaju biti zahvalni, Nikoli, 9A5W, direktoru tvrtke Odašiljaèi i veze, koji im je to omoguæio. Predsjednik HRS-a Petar, 9A6A, rado se odazvao pozivu da bude nazoèan na ovome druženju. Pohvalio je akciju Rovinjana i istakao znaèaj bežiènog povezivanja ovoga sustava. Naime, kamera s koje se odašilje slika bežièna je, radi na akumulatore (uz pomoæ sunèanog kolektora) tako da odašiljaè omoguæava uspostavu videoveze širokoga podruèja i to bez klasiènih veza. To je posebno bitno kada dolazi do prekida telekomunikacijske veze i "pada" Interneta, što se katkada i dogaða. Svakako da klubove, kao ove u Istri, èije akcije bilježe zapažene i znaèajne rezultate, treba podržati i lokalna zajednica. Zbog toga ne iznenaðuje obeæanje rovinjskoga dogradonaèelnika, gosp. Maria Budicina da æe Radioklub Rovinj ove godine uvrstiti u gradski proraèun te zajednièkim snagama riješiti problem klupskih prostorija. Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA Nesvakidašnji jubilej 500 brojeva èasopisa Jubilarni 500. broj èasopisa ABC tehnike, sveèano je, pred brojnim suradnicima, aktivistima i gostima, predstavljen u prostorijama Hrvatske zajednice tehnièke kulture u Zagrebu. Pozdravljajuæi nazoène ljubitelje tehnièke kulture, predsjednik Izdavaèkoga savjeta HZTK-e, akademik Marijan Hraste, podsjetio je na težak zadatak koji je èasopis imao u trenutku svoga stvaranja: trebalo je zadovoljiti potrebe najosjetljivijih i najkritiènijih èitatelja naše mladeži. Èasopis je opravdao svoju ulogu, a na njegovim su se stranicama javljala istaknuta pera naše znanosti i tehnike, priznati znanstvenici, pedagozi i inženjeri, ali i amateri koji su pokazivali zanimanje za samogradnju, modelarstvo i druge tehnièke djelatnosti. Kada je skupina entuzijasta, promotora znanosti i tehnike, prije gotovo 50 godina, poèela izdavati èasopis ABC tehnike, nitko nije ni pomislio da æe to glasilo doživjeti svoj 500. broj. Našavši se pred velikim izazovom, jer kod nas nije postajala tradicija u izdavanju takvoga èasopisa, trebalo je osmisliti fizionomiju èasopisa i pridobiti èitatelje, a sadržajem opravdati osnovne ciljeve: promicati znanost i tehniku i biti temeljna literatura za sve tehnièke amatere. "Èasopis je bio vrijedna (u poèetku jedina) literatura za nastavu tehnièke kulture, izvannastavne i izvanškolske tehnièke aktivnosti mladih", kaže dugogodišnji glavni i odgovorni urednik, Dubravko Malviæ. Podsjetio je da su èasopisu dodijeljena brojna priznanja, a meðu njima i Državna nagrada tehnièke kulture "Faust Vranèiæ". Prof. dr. sc. Ante Markotiæ predsjednik Hrvatske zajednice tehnièke kulture, akademik Marijan Hraste predsjednik Izdavaèkog savjeta HZTK, i Dubravko Malviæ, glavni i odgovorni urednik èasopisa ABC tehnike. Sveèanosti su nazoèili brojni priznati znanstvenici, pedagozi i inženjeri, ali i amateri, ljubitelji tehnièke znanosti koji veæ desetljeæima skrbe o tehnièkoj naobrazbi mladih naraštaja. U najnovijem broju, uz svježe priloge, objavljeni su pretisci najzanimljivijih èlanaka iz prošlih brojeva, a meðu njima i o najjednostavnijem prijamniku (rujan 1957.), o "Prvom domaæem personalnom kompjuteru" (sijeèanj 1983.), o odlièno u cijelome svijetu primljenom engleskom izdanju knjige Zvonimira Jakoboviæa, "Uvod u radioamaterizam", tj., "Amateur Radio" (kolovoz 1983.), ali i o novom Teslinom Memorijalnom centru u Smiljanu, njegovim glavnim izumima, struènom prikazu naponskog i strujnog izvora. Podsjetimo da je ovih dana èasopis ABC tehnike preporuèen za uspješno održavanje izvanškolske aktivnosti uèenika po novim programima tehnièke kulture i informatike sadržanima u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS). Ovom prigodom, za veliki doprinos izdavanju 500 brojeva, dodijeljena su priznanja sa zlatnom znaèkom. Meðu dobitnicima nalaze se i trojica radioamatera, koji su svojim prilozima sudjelovala, sudjeluju ili su na neki drugi naèin postali dio njegove povijesti. Zlatne znaèke dobili su Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ, Božidar Pasariæ, 9A2HL, i Emir Mahmutoviæ, 9A6AA. "Èasopis je bio i ostao slika razvoja tehnièke misli u Hrvata", rekao je izmeðu ostaloga zahvaljujuæi u ime nagraðenih, "naš" Zvonko, 9A2RQ. 9

10 Na temelju èl. 42 Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 10. sijeènja i èl. 3. Pravilnika o èlanarini od 25. veljaèe 2000., Izvršni odbor HRS-a donosi O D L U K U O VISINI ÈLANARINE HRS-a ZA GODINU I. Od 1. sijeènja godine uveden je novi sustav podmirenja èlanarine i to na naèin da postoji više modela plaæanja. Èlanovi samostalno odluèuju o modelu koji im odgovara sukladno vlastitim afinitetima i potrebama. II. Odreðuje se visina èlanarine za redovite èlanove u udrugama graðana udruženim u HRS (radioklubovima) u godini i to: Naziv Opis do od Model A... 80,00 kn 100,00 kn - Administrativne i savjetodavne usluge struène službe - Podmirenje èlanskih obveza prema IARU-u - Korištenje usluga QSL službe - adresa tipa: znak@hamradio.hr Model B ,00 kn 180,00 kn - Administrativne i savjetodavne usluge struène službe - Podmirenje èlanskih obveza prema IARU-u - Korištenje usluga QSL službe - adresa tipa: znak@hamradio.hr - Prostor za smještaj web stranica na serveru HRS-a - Godišnja pretplata na èasopis Radio HRS (6 brojeva) Model C Doživotna èlanarina za èlanove u dobi: - od godine starosti , ,00 - od godine starosti , ,00 - od 61. godine starosti i više , ,00 Strani državljani èlanarinu mogu plaæati putem neke od udruga udruženih u HRS po jedinstvenoj naknadi od 400,00 kn i imaju moguænost dobivanja pozivne oznake po Pravilniku za dodjelu pozivnih oznaka. III. Odreðuje se visina èlanarine za radioklubove: 1. Radioklubovi ,00 kn 2. Radioklubovi koji imaju pozivnu oznaku s jednim slovom u sufiksu ,00 kn 3. Radioklubovi invalida ,00 kn IV. 100% invalidi imaju moguænost plaæanja èlanarine po svim modelima s popustom od 50%. V. Èlanarina za godinu uplaæuje se putem matiènih radioklubova najkasnije do 31. ožujka Od 1. travnja èlanarina se povisuje, osim za nove èlanove HRS-a koji su u položili ispit za radioamatere. VI. U cilju povratka èlanova u HRS, koji su svoj status izgubili jer nisu podmirivali obaveze, odreðuje se da se za ponovni upis ne plaæa naknada. VII. Ova Odluka bit æe objavljena u èasopisu Radio HRS, na web stranicama HRS-a i dostavljena svim klubovima. U Zagrebu, 19. prosinca Predsjednik HRS-a mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

11 elektronika za mlade Piše: mr. sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL Elektronika za mlade 18. nastavak Electronics for the Young Ones - Part Mjerenja 8.1. Poznavanje mjerenja napona, struje i otpora Kada je godine talijanski fizièar Alessandro Volta naèinio prvi izvor istosmjerne struje spajajuæi niz pojedinaènih èlanaka (danas bismo ih nazivali Voltinim èlancima) u niz, nazvan Voltinim stupom (zapravo prvu elektriènu bateriju), mogao ju je jedino prikljuèiti na elektroskop, koji je indicirao statièki elektricitet i nije bio dovoljno osjetljiv za niski napon Voltina stupa od desetak volta. Mogao je tu bateriju prikljuèiti i na žablje krakove, te promatrati koliko se trzaju. Mogao je takoðer na trenutak kratko spojiti njezine polove kako bi skoèila elektrièna iskra, a mogao je na kraju staviti dva pola na jezik i osjetiti kiselkasto-slani ukus (koji potjeèe od elektrolize tekuæine na jeziku), kao što i mi to danas ponekad èinimo. U tim poèecima nije bilo ni elektriènih mjernih jedinica, a kamoli nekakvih mjernih instrumenata. Velik napredak naèinio je danski profesor, Hans Oersted, godine, kada je otkrio da elektrièna struja pomièe magnetnu iglu kompasa. Tako je nastao prvi mjerni instrument koji upuæuje na prolazak elektriène struje, galvanoskop, koji æe kada mu se pridruži umjerena ljestvica, postati galvanometar. Bio je grub i nedovoljno osjetljiv, ali ipak uporabiv mjerni instrument. Sve u svemu, nije èudo što je provincijski njemaèki uèitelj, Georg Simon Ohm, morao èekati punih petnaest godina da Britansko kraljevsko društvo provjeri toènost zakonitosti koju je on dokazao mjerenjima iz godine, kada ni pojmovi elektriènoga napona, jakosti elektriène struje ili elektriènog otpora još nisu bili posve jasni. Stoga je Ohm svoja istraživanja izvodio pomoæu relativnih mjerljivih velièina: dvostruko veæi otklon magnetske igle na galvanometru znaèio je dvaput jaèu struju, a kada je trebao dvostruko veæi otpor, uzeo bi dvaput dulju žicu. Dvostruko viši napon bila su dva Voltina stupa iste visine (tj. istog broja èlanaka), spojena jedan povrh drugoga. Samome Ohmu su pojmovi elektriènog napona, elektriène struje i elektriènoga otpora bili potpuno jasni, makar još nisu postojale definirane dogovorene mjerne jedinice. Tek godine na Prvom meðunarodnom elektrotehnièkom kongresu u Parizu službeno su definirane i prihva- æene mjerne jedinice napona volt (znak V), struje amper (A), otpora om (Ω) i elektriènoga kapaciteta farad (F), kakvima se i danas služimo. Velika je zasluga kongresa i ta što je, umjesto uobièajenih grèkih ili latinskih rijeèi, za nazive tih jedinica uzeo imena zaslužnih znanstvenika. Veæ sljedeæe godine, francuski fizioterapeut Jacques-Arsene d'arsonval konstruira znatno osjetljiviji mjerni instrument za mjerenje jakosti struje, instrument sa zakretnom zavojnicom. Taj je instrument postao osnova za izradu svih praktiènih voltmetara, ampermetara i ommetara u slijedeæih sto godina, pa i danas kada se radi o tzv. analognim mjernim instrumentima (sl. 1.). Slika 1. Mjerni instrument sa zakretnom zavojnicom u stalnom magnetskom polju, a) pojednostavljen crtež, b) shematski znak Mjerenje napona Osim mjerenja napona, struje i otpora, u elektrotehnici postoje i mnoge druge vrste mjerenja: snage, frekvencije, kapaciteta, induktivnosti, pojaèanja, itd. Ipak, mjerenja napona, struje i otpora osnovna su mjerenja za svako bavljenje elektrotehnikom. Napon se mjeri instrumentom koji se prema mjernoj jedinice naziva voltmetrom, struja ampermetrom, a otpor ommetrom. Svaki od tih instrumenata mjeri struju uz odreðene uvjete, pa mu je osnova d'arsonvalov mjerni instrument, veæinom u podruèju mjerenja miliampera (miliampermetar) ili mikroampera (mikroampermetar). Danas su najèešæe u uporabi kombinirani instrumenti koji ujedinjuju sve tri funkcije (tzv. univerzalni mjerni instrumenti ili AVOmetri; sl. 2.). Željene funkcije i mjerna podruèja biraju se odgovarajuæim preklopnikom posebno za istosmjernu, a posebno za izmjeniènu struju. Za mjerenje izmjeniènih napona i struja u instrumentu se nalazi još i ispravljaèki most s diodama. Miliampermetar sa zakretnom zavojnicom postiže puni otklon kazaljke s naponima znatno nižim od jednog volta. Slika 2. Izgled univerzalnoga AVO-metra analognog tipa Mjerno podruèje napona proširuje se tako da se instrumentu serijski spoji predotpornik (sl. 3.), koji "preuzima" veæinu napona. Što je veæi otpor toga predotpornika, bit æe veæe i mjerno podruèje napona. Instrument zapravo mjeri struju kroz tako velik otpornik, ali mu je ljestvica umjerena u pripadnim naponima, koji slijede iz Ohmovoga zakona. Napon se izmeðu dviju toèaka mjeri tako da se ispitni šiljci voltmetra prikljuèe na te toèke (polove, prikljuènice, vodove, stezaljke, itd.). Pritom mjerno podruèje instrumenta mora biti veæe od mjerenog napona. 11

12 elektronika za mlade Slika 3. Mjerenje napona miliampermetrom, preureðenim tako da postane voltametar, a) shema spoja miliampermetra i serijskoga otpornika, b) crtež spajanja pri mjerenju, c) shema mjerenja Slika 4. Proširenje mjernoga podruèja miliampermetra spajanjem paralelnoga otpornika, a) shema spoja miliampermetra i paralelnog otpornika, b) crtež spajanja pri mjerenju, c) shema mjerenja Htjeli mi to ili ne, svaki voltmetar je ujedno i trošilo koje optereæuje strujni krug u kojemu mjerimo napon. To dovodi do promjena u strujnome krugu, tako da se u mjerenje unosi pogreška zbog dodatnog optereæenja strujnog kruga. Kako bi ona bila što manja, voltmetar mora imati što veæi unutarnji otpor. Taj se podatak izražava relativno, u kiloomima po voltu (kω/v). Kvalitetan voltmetar bi morao imati unutarnji otpor od barem 20 kω/v za istosmjernu struju, što bi na mjernome podruèju od 100 V tada iznosilo 2 MΩ. Za izradu takvog voltmetra potreban je mikroampermetar osjetljivosti 50 µa za puni otklon kazaljke (50 µa 20 kω = 1 V). Osim toga, nijedan instrument sam po sebi nije savršeno mjerilo. Tako se i cijene mjernih instrumenata èesto odreðuju prema stupnju njihove toènosti, odnosno vrijednosti moguæe pogreške. Kod kvalitetnih mjernih instrumenata ta pogreška u pravilu iznosi do ± 1% Mjerenje struje Miliampermetar (ili èak mikroampermetar) kakav rabimo u mjernom instrumentu naèinjen je u osnovi za mjerenje jakosti elektriène struje. Kako je vrlo osjetljiv, može mjeriti samo slabu struju; jaèa struja bi ga uništila. Kako bismo mogli mjeriti struje veæe od one punoga otklona kazaljke, paralelno miliampermetru stavljamo otpornik, premosnik ili šant (engl. shunt; sl. 4.). Njegov otpor je mnogo manji od unutarnjeg otpora miliampermetra, tako da veæi dio struje teèe paralelno. Na taj naèin proširujemo mjerno podruèje. Npr., ako je unutrašnji otpor miliampermetra 100 Ω, a njemu paralelno spojim otpornik otpora od 1 Ω, svega æe stotinka mjerene struje teæi kroz instrument, a ostalih 99 % kroz otpornik. Tako smo mjerno podruèje proširili za sto puta, pa æemo moæi mjeriti struje do 100 ma. Jakost elektriène struje mjeri se tako da se ampermetar ukljuèi serijski u strujni krug, koji stoga treba na jednome mjestu prekinuti. Pritom mjerno podruèje instrumenta mora biti veæe od mjerene struje. Pri mjerenju jakosti elektriène struje treba biti osobito oprezan i poèeti od najveæeg mjernog podruèja, jer je u tom spoju instrument praktièno bez zaštite i može lako pregorjeti Mjerenje otpora Elektrièni otpor se može mjeriti Wheatstoneovim mostom i drugim mjernim mostovima, ili mjerenjem napona i struje, pa izraèunavanjem otpora iz Ohmova zakona (tzv. UI-postupak). Za tehnièku se praksu otpor jednostavnije mjeri s pomoæu prilagoðenoga instrumenta, tzv. ommetra. U tom sluèaju elektrièni otpor mjeri se tako da se otpornik izvadi iz strujnog kruga i prikljuèi na ommetar. Ako pak mjerenje otpora izvodimo u strujnom krugu, onda moramo obavezno iskljuèiti izvor napona. Mjerenje je, dakle, "na hladno". Potrebnu struju za mjerenje osigurava baterija smještena u ommetru. Prije mjerenja potrebno je ispitne šiljke spojiti nakratko i potenciometrom namjestiti kazaljku instrumenta na ništicu, koja se nalazi na desnom kraju ljestvice (0 Ω). Vrijednost otpora oèitava se zdesna ulijevo, a ljestvica nije linearna, nego je za veæe otpore na lijevoj strani zgusnuta (sl. 5.). Ako nemamo na raspolaganju ommetar, otpor možemo izmjeriti i indirektno u strujnom krugu. Najprije æemo izmjeriti napon na krajevima otpornika, a zatim struju koja prolazi kroz otpornik. Otpor zatim izraèunavamo po Ohmovu zakonu: R = U/I. Osim analognih, danas su vrlo rašireni i tzv. digitalni mjerni instrumenti (sl. 6.). Kod njih se vrijednost ne oèitava preko položaja kazaljke na ljestvici, veæ se rezultat pojavljuje kao broj na pokazniku instrumenta. Oèitavanje rezultata je lakše i toènije. Osim toga, skuplji primjerci èesto imaju i druge moguænosti, npr. mjerenje kapaciteta, induktivnosti, potencijalnog praga u dioda, β-faktora pojaèanja tranzistora itd. Meðutim, u nekim sluèajevima, npr. kada treba ugaðati titrajne krugove, analogni instrument je neizbježan zbog lakšeg praæenja tijeka ugaðanja. Danas se upotrebljivi analogni i digitalni univerzalni 12

13 elektronika za mlade Slika 5. Mjerenje otpora ommetrom, a) shema spoja miliampermetra, serijskih otpornika i izvora, b) crtež spajanja pri mjerenju, c) shema mjerenja. Slika 6. Univerzalni AVO-metar digitalnoga tipa, s poveæanim brojem funkcija. mjerni instrumenti mogu dobiti veæ za stotinjak kuna. U rukama struènog i pažljivog radioamatera mogu ga služiti cijeli život. U ovome poglavlju upoznali smo sljedeæe pojmove: - miliampermetar s pokretnom zavojnicom, - mjerne instrumente voltmetar, ampermetar i ommmetar, - naèine mjerenja napona, struje i otpora, - univerzalni mjerni instrument ili AVO-metar, - unutrašnji otpor voltmetra, - toènost pokazivanja rezultata, - analogne i digitalne mjerne instrumente, - serijski predotpornik za mjerenje napona, - paralelni otpornik za proširenje mjerenoga podruèja struje. U slijedeæem poglavlju govorit æemo o smetnjama.

14 praktièna elektronika Piše: Vladimir Koudela, dipl.ing., 9A2YF Punjaè NiCd-akumulatora NiCd Battery Charger Uèinkoviti punjaè NiCd-akumulatora, napona 1,2 13,8 V, a pri tome vrlo jeftin, možete izraditi i sami (sl. 1.). Dovoljno je na tržnici kupiti neki od masovno proizvedenih gotovih ispravljaèa za nekoliko kuna i neznatno ga prepraviti. NiCd-akumulatori (jednako kao i NiMH-akumulatori) moraju se puniti stalnom strujom, vrijednosti oko desetine kapaciteta, u vremenu 14 do 16 sati. Npr., akumulator velièine AA, kapaciteta 600 mah, treba puniti strujom od 60 ma. Moguæe je i razmjerno brže punjenje jaèom strujom, ali se time skraæuje njegov životni vijek. Æelija je napunjena kada napon na njoj dosegne 1,41 V. Shema punjaèa prikazana je na sl. 2. On daje stalnu struju od 10 ma za punjenje akumulatora 9 V/100 mah (toènije: 8,4 V) ili struju 60 ma. Naravno da možete namjestiti i neku drugu struju I B, sve do oko 300 ma, dimenzioniranjem otpornika R E, kojega se vrijednost raèuna prema jednadžbi: 1,2V RE. I Za navedenu struju od 10 ma otpor R E iznosi 120 Ω, a za 60 ma je to oko 18 Ω (paralelni spoj otpornika R 2 i R 3, kada je ukljuèena sklopka). Gotov ispravljaè otvorite, odlemite sve izvode transformatora za napone niže od 12 V, izbacite preklopku za napon, a onih nekoliko dodatnih elemenata punjaèa dovoljno je spojiti u obliku B 230 V 12 V 470 F "vrapèijeg gnijezda" na postojeæu ploèicu. Raspored izvoda tranzistora prikazan je na sl. 3. Uz ispravljaè ide i više razlièitih konektora, što se može prikladno upotrijebiti (sl. 4.). LED neka bude promjera 5 mm, bilo koje boje, osim plave. Pad napona na LED-u je u propusnome smjeru oko 2 V (za plavi je to oko 5 V!). U položaju 60 ma LED usput indicira punjenje, a u položaju 10 ma se svjetlost prilikom punjenja samo malo pojaèa. Punjaè je prikladan za akumulatorske baterije od 1,2 V do 13,8 V. LED R Slika 2. Shema punjaèa I B Akumulator 1,2 V 13,8 V BD ma 10 ma R R 2 R 3 E Slika 3. Raspored izvoda tranzistora BD137 Slika 1. NiCd-akumulatori i baterije Slika 4. Izgled unutrašnjosti gotova punjaèa 14

15 praktièna elektronika Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP Startni sat za ARG Starting-time Clock Do sada su se u raznim èasopisima i knjigama najèešæe opisivali prijamnici za amatersku radiogoniometriju, ali rijetko odašiljaèi koji su potrebni za natjecanja. Još do sada nisam naišao na opis samogradnje startnoga sata, a i na Internetu æete vrlo teško pronaæi nacrt po kojem bi se mogao naèiniti upotrebljivi koji zadovoljava. Buduæi da je startni sat potreban ureðaj prilikom organiziranja natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji i radioorijentaciji, do sada smo ga posuðivali od "orijentacista" iz POK "Maksimir" ( koji je u blizini. No, kako su se njihova i naša natjecanja poèela preklapati, više nismo bili u moguænosti posuðivati ga, te sam odluèio naèiniti sat koji bi se upotrebljavao za natjecanja na zagrebaèkom podruèju. Startni sat mora imati moguænost da se preklopnikom može birati vrijeme izmeðu dva starta na 1 minutu, 2 minute i 5 minuta (pošto su na natjecanjima nerijetko razlièiti razmaci izmeðu startanja), te da se trideset sekundi prije starta oglasi tonski signal. Istim signalom treba odbrojavati i posljednjih pet sekundi zadanoga vremena, s tim da posljednji, peti ton, mora biti jaèi (na taj ton natjecatelji startaju). Poslije startnoga tona sat se mora resetirati i ponovno poèeti odbrojavati zadano vrijeme (sl. 1.). Slika 1. Izgled pokaznika s klasiènim brojèanikom sata Slika 2. Spoj pokaznika (displeja) startnoga sata (izvorna shema) 15

16 praktièna elektronika Slika 3. Spoj startnoga sata (izvorna shema) Pregledom internetskih stranica, naišli smo Stipe, 9A5SP, i ja, na orijentacijskim stranicama shemu, koja bi mogla biti upotrebljiva za izradu startnog sata. Prionuli smo poslu. Ja sam prema dostupnoj shemi napravio hardver, dok je Stipe pokušao preprogramirati PIC 16F86. Naime, za ARG je potreban razmak od 5 minuta, za Park-ARG razmak od 2 minute, za ARO razmak od 1 minute te za slijepe 30 sekundi. Originalni startni sat za "orijentaciste" je radio samo na 5 i 3 minute. Kako od prvih nekoliko pokušaja nisam mogao dobiti traženo, odluèio sam pomoæ potražiti od iskusnijih programera i graditelja takvih elektronièkih sustava. Plodnog pomagaèa našao sam u Micu, 9A5ANB, koji je i sam prije objavio fantastièni 9A smart keyer (9a5anb@ hamradio.hr, Pages/smart_keyer.htm). Zamolio sam ga da mi naèini startni sat koji bi mogao raditi sve zadane parametre. U kratkom roku, umjesto programiranoga PIC-a, dobio sam kompletan startni sat s 3,5 centimetara velikim LED pokaznikom (sl. 2. i 3.). Sat je bio testiran èetiri dana, a u to vrijeme je od kontrolnog sata kasnio sekundu i pol. Kako se taj sat razlikuje od ostalih startnih satova, gdje je samo obièni digitalni sat s kazaljkama, LED diode su pokazivale koliko je još preostalo do starta. Brojio je unazad od punih minuta do zadnjeg tonskog signala kad na displeju ispisuje GO, tj. Idi. Kako sklop ima zadovoljavajuæu toènost (jer natjecanje traje najviše 6 sati), odluèio sam ga doraditi i time riješiti problem startnoga sata. Samom satu trebalo je još dodati malo NF pojaèalo buduæi da je biper iz samog èipa bio previše tih, i dodati klasièan sat s kazaljkama, na kojeg su se natjecatelji navikli i to je to! Došavši kuæi, dobivenu elektroniku sam smjestio u aluminijsku kutiju izmjera 25 cm 35 cm 5 cm (sl. 4.). Na prednju ploèu sam postavio okrugli Quartz sat za kuæanstvo, promjera 23 centimetara, na kojem natjecatelji mogu vidjeti kad startaju. Iznad sata nalazi se pokaznik startnog sata, te prekidaè za ukljuèivanje i iskljuèivanje startnoga sata. Veliki sat radi non-stop i ima nezavisno napajanje, rotacijski prekidaè za odabir 1 minute, 2 minute ili 5 minuta razmaka izmeðu startanja, reset-tipku s kojom se resetira sat i kojim se mogu resetirati i sinkronizirati ostali odašiljaèi, te stavljenu utiènicu za vanjski zvuènik ili pojaèalo. Sama elektronika sata, koja se sastoji od pobudnika za pokaznik i samog mikroprocesorskog dijela na kojem je naknadno dodano i NF pojaèalo (sl. 5.), napaja se preko dvije plosnate baterije od 4,5 V (LED pokaznici su veliki potrošaèi struje i mala baterija od 9 V bi se potrošila za 2 sata). S tih 9 V napaja se NF pojaèalo napravljeno s LM386 i velike LED brojke, dok se ostatak elektronike napaja preko maloga stabilizatora napajanja Kako se radilo o jednom primjerku, koji je u principu trebao biti pokusni, nije se prišlo izradi tiskanih ploèica nego je sve napravljeno na univerzalnoj ploèici s rupicama, a vodovi su vuèeni žicama. Kako su sheme u prilogu, posebno za LED pokaznik, za mikroprocesorski dio i NF pojaèalo, za sva pitanja molim da se obratite Micu na gore navedeni . Sat je na prvim natjecanjima prijavljivao "djeèje bolesti", no sad radi besprijekorno i uz zadanu toleranciju. Eventualno bi se u kuæište, ako ima mjesta, trebalo ugraditi veæi zvuènik, jaèe NF pojaèalo te prijamnik bežiènog mikrofona za obavještavanje natjecatelja na startu. Kako je u posljednje vrijeme opet nastao bum u ARG-u, zahvaljujuæi ARG-u za mlade tehnièare, nadam se da æe klubovi koji imaju èlanove sa spretnijim rukama, uz veæ nabavljene prijamnike i odašiljaèe naèiniti takav startni sat zbog regularnosti natjecanja. U dogovoru s Micom možete sve sami naèiniti, s tim da Vam on pošalje programirani mikroprocesor, koji je potrebno postaviti u podnožje. Nadam se da æe marljivi pojedinci u svakom radioklubu gdje se njeguje ARG prema priloženim shemama moæi naèiniti ovaj startni sat. 16

17 antene U 0 U alm 10 F 10 k F 10 Zv 100 nf Slika 4. Izgled unutrašnjosti prototipa startnoga sata Slika 5. Spoj NF pojaèala za napajanje zvuènika startnoga sata Piše: Adam Alièajiæ, 9A4QV Antena inverted L za 160 metara Antenna Inverted L for 160 meters Vjerojatno ste i sami u više navrata razmišljali kako naèiniti antenu za 160-metarsko podruèje, no pri samoj pomisli o dimenzijama koje poprimaju antene za to podruèje odustajali ste od sliènih ideja. Autor ovoga teksta nije imao problem s dimenzijama, veæ s vremenom u kojem je trebalo podignuti "nešto" što æe rezonirati na 160 metara, jer je 9ACW natjecanje bilo pred vratima, a stari dipol za 160-metarsko podruèje pretvoren je u Skyloop za 80 metara. Kao najjednostavnije i najbrže rješenje nametalo se podizanje antene inverted L, tj. okrenuto L. Veæ nekoliko puta opisivana u Handbook i Antennabook izdanjima, ulijevala je kakvu-takvu nadu u moguæi uspjeh ponovljivosti gradnje. Iako inverted L antena izgleda prejednostavno za ozbiljniji rad, u praksi se pokazala kao odlièan odabir ako vam je potrebna antena koja æe zauzimati polovicu prostora potrebnoga za postavljanje dipol-antene. Iako su za pravilan rad potrebna dva što viša oslonca, antena je u konkretnom sluèaju radila dobro i na visini od samo 7 do 8 metara od tla. Krenimo s konkretnom izradom antene. Sve što nam je potrebno možemo vidjeti na sl. 1. To je 53 metra fleksibilne žice, presjeka 1,5 mm 2, promjenjivi kondenzator najveæeg kapaciteta 900 pf, tri antenska izolatora, te bakrena šipka za uzemljenje. Ukupna duljina L-vodièa iznosi od 50 do 53 metra. Ona ukljuèuje 50 Izolator uspravni i vodoravni dio. Uspravni dio treba biti što dulji. Preporuèuje se najmanja visina od 12 metara kako bi antena zadržala omnidirekcionu karakteristiku zraèenja, ali još je važnije da je taj dio antene što je moguæe više udaljen od metalnoga stupa ili zgrade, ovisno o tome kako je sama antena smještena. Ostatak duljine od 41 metra potrebno je povuæi paralelno s tlom. U konkretnom sluèaju uspravni dio je iznosio 8 metara, vodoravni 45 metara, a udaljenost antene od najbližega objekta (kuæe) iznosila je svega 3 metra. Kako je za pravilan rad antene potrebno dobro uzemljenje, nametalo se rastezanje velikog broja radijala ili nešto manji broj uzdignutih iznad tla. Kako vrijeme nije dopuštalo takve pothvate, za dobro uzemljenje iskorištena je bakrena cijev za centralno grijanje, promjera 12 mm, Ukupna duljina L 53 m C 900 pf Uzemljenje Izolator Slika 1. Primjer postavljanja antene inverted L duga 150 m, koja je oko 100 cm bila zabijena u tlo. Odluèite li se i vi za takvo uzemljenje, bakrenu cijev æete najlakše zabiti u zemlju bez savijanja ako prije toga zabijete željeznu šipku, koju kasnije zamijenite bakrenom. Ostaje nam još spojiti serijski promjenjivi kondenzator s uspravnim dijelom antene. Za to je upotrijebljen stari promjenjivi kondenzator, kakav se da pronaæi u furdi i starim cijevnim radioprijamnicima. Njegov je kapacitet pf, što æe zadovoljiti naše potrebe. Paralelnim spajanjem dvaju dijelova dobit æemo kapacitet od 900 pf. Razmak izmeðu ploèa kondenzatora bit æe dostatan za snage odašiljaèa do 100 W. Za sve one koji žele raditi s veæim snagama, preporuèujem uporabu kvalitetnijih, ali i skupljih kondenzatora s veæim razmakom ploèa. Samogradnja takvih kondenzatora je takoðer dosta 17

18

19 antene jeftino i praktièno rješenje. Promjenjivi kondenzator treba biti primjereno zaštiæen od atmosferskih utjecaja i vode, te se kao rješenje nameæu razne plastiène kutije, kako elektrièarske, tako i one jeftine za spremanje hrane, a k tome su još i vodonepropusne. Na istu se plastiènu kutiju postavi i koaksijalni konektor, èija se masa spoji s bakrenom cijevi uzemljenja. "Živi" kraj konektora spaja se na jedan kraj veæ prije spomenutoga promjenjivog kondenzatora, dok se drugi kraj kondenzatora spaja na uspravni dio antene. Sve spomenuto vidi se na sl. 1. te æe i poèetniku biti jasan naèin spajanja antene. Ugaðanje antene je jednostavno, a svodi se na dva koraka. Prvi je ugaðanje promjenjivoga kondenzatora kako bismo dobili što manji SWR na željenoj frekvenciji. Ako smo poštivali zadane dimenzije, lako æemo postiæi SWR od 1 : 1,1. Ako to nije moguæe postiæi, slijedi ugaðanje ukupne duljine antene. Bez Slika 2. SWR-metar pokazuje ugoðenost antene obzira na to što je antena dignuta s dosta improviziranja i s jednostavnim uzemljenjem, postignuti SWR je odlièan, što se može vidjeti i na sl. 2. Ugaðanje antene na sredinu 160-metarskoga podruèja, omoguæit æe nam rad na CW i SSB dijelu, bez dotjerivanja promjenjivoga kondenzatora. Takoðer, neæe nam biti potreban ni antenski tuner, tako da æe i svi korisnici modernih tranzistorskih ureðaja bez bojazni raditi preko cijelog podruèja. Što reæi o postignutim rezultatima? Tijekom noæi za vrijeme trajanja 9ACW natjecanja ostvareno je stotinjak kontakata s 24 DXCC entiteta, uz ne baš najbolje uvjete rasprostiranja. Primljeni raporti bili su ohrabrujuæi, a prijam na 160- metarskom podruèju bio je zadovoljavajuæi, bez QRN-a i atmosferskih pražnjenja. Antena se pokazala kao dosta tiha i s niskim šumom, bez obzira na svoju vertikalnu karakteristiku zraèenja. Nalazimo se u periodu slabije Sunèeve aktivnosti, kada su viši opsezi zatvoreni veæim dijelom dana. Želite li "podebljati" vašu DXCC listu odraðenih entiteta na 160-metarskom podruèju, uz što manje muke i aluminija, ova antena æe biti pravi pogodak kako za portabl tako i za stalnu antenu za to podruèje. Sretno na 160 metara!

20 KV Pravila KV natjecanja Hrvatski radioamaterski kup Pravila natjecanja Natjecanje organizira Hrvatski radioamaterski savez s ciljem porasta aktivnosti 9A postaja u KV natjecanjima. U natjecanju mogu sudjelovati radioamateri iz Hrvatske s dozvolom za rad na 80-metarskom opsegu. Natjecanje se održava svake godine zadnju nedjelju u travnju (2007. godine to je 29. travnja). Natjecanje je podijeljeno u èetiri perioda: 1. period od do sati po lokalnom vremenu samo CW naèinom rada, 2. period od do sati po lokalnom vremenu samo SSB naèinom rada, 3. period od do sati po lokalnom vremenu samo CW naèinom rada, 4. period od do sati po lokalnom vremenu samo SSB naèinom rada. Frekvencija i vrsta rada Natjecanje se održava na 80 metara: - CW od do khz, - SSB od do khz. Izmjena RS(T) i redni broj veze, koji poèinje od 001 i nastavlja se u svim periodima i registarska oznaka za automobile u vašem mjestu. Kategorije A - jedan operator, miješano, B - jedan operator, samo CW, C - jedan operator, samo SSB, D - jedan operator, QRP (< 5 W), E - više operatora, F - operatori "P" razreda (u okviru svoje licence), G - portabl postaje (rad izvan stalnog mjesta po licenci: snaga <100 W, napajanje preko baterija, akumulatora ili agregata, antena dipol), H - kategorija klubova (u ovoj kategoriji se zbrajaju rezultati èlanova radiokluba, bez obzira da li su više operatora ili jedan operator. Operatori trebaju navesti pripadnost klubu.) Bodovanje CW veze 3 boda, SSB veze 2 boda. Množitelji Registarske oznake (posebno u svakom periodu). Vlastiti množitelj se ne raèuna. Ukupni broj bodova dobije se množenjem ukupnoga broja QSO-bodova s ukupnim brojem množitelja. Dnevnik Dnevnike treba poslati u elektronièkom obliku na hrkup@hamradio.hr. Elektronièki dnevnici trebaju biti u Cabrillo "fajlu" (vaša poz. oznaka.log). Preporuèujemo slanje dnevnika elektronièkom poštom. Papirnati dnevnici neæe se uzeti u obzir za Kalendar KV natjecanja VELJAÈA CQ WW RTTY WPX Contest RTTY PACC Contest CW/SSB YLRL YL-OM Contest CW RSGB 1,8 MHz Contest CW ARRL DX Contest CW YLRL YL-OM Contest SSB CQ WW 160 m DX Contest CW REF Contest SSB UBA DX Contest CW OŽUJAK ARRL DX Contest SSB DIG QSO Party (10 20 m) SSB DIG QSO Party (80 m) SSB DIG QSO Party (40 m) SSB Požega CW/SSB Russian DX Contest CW/SSB BARTG Spring RTTY Contest RTTY CQWW WPX Contest SSB TRAVANJ SP DX Contest CW/SSB EA RTTY Contest RTTY JA Int. DX Contest CW DIG QSO Party (10-20 m) CW DIG QSO Party (80 m) CW DIG QSO Party (40 m) CW Holyland DX Contest CW/SSB EU Sprint SSB GACW CW DX Contest CW Helvetia Contest CW/SSB SP DX RTTY Contest RTTY Hrvatski RA kup CW/SSB plasman. Za ovo natjecanje postoji modul za program Writelog, a možete koristiti i CT ili neki drugi program za natjecanja pa zatim naknadno prilagoditi Cabrillo "fajl". Rok za slanje dnevnika je 15 dana po održanom natjecanju. Nagrade Posebnim BJ Bjelovar pokalima nagradit BM Beli Manastir æe se tri prvoplasirane postaje u CK Èakovec DA Daruvar kategorijama A, E i DE Delnice H, kao i prvoplasirane postaje u DJ Ðakovo kategorijama B, C, DU Dubrovnik D, F i G. Diplome GS Gospiæ æe dobiti prvih IM Imotski deset postaja u svakoj kategoriji. KA KC Karlovac Koprivnica KR Krapina Rezultati æe biti objavljeni u èasopisu Radio HRS i na web stranici Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Popis automobilskih oznaka (onako kako se otpravljaju u natjecanju) 20 KT KZ MA NA NG OG OS PS PU PZ RI SB Kutina Križevci Makarska Našice Nova Gradiška Ogulin Osijek Slatina Pula Požega Rijeka Slavonski Brod SI SK ST VK VT VU VZ ZD ZG ZU Šibenik Sisak Split Vinkovci Virovitica Vukovar Varaždin Zadar Zagreb Županja

21 KV Rezultati KV natjecanja CQ WPX SSB Contest O natjecanju Organizator je primio 21 dnevnik iz Republike Hrvatske. Postignuti rezultati su dobri. Emil, 9A9A, je radio kao 9A15DX i osvojio drugo mjesto u svijetu i prvo mjesto u Europi na 20 metara velikom snagom, a Robi, 9A5E, je na 40 metara radio velikom snagom i osvojio treæe mjesto u svijetu i drugo u Europi. Petar, 9A6A, osvojio je treæe mjesto u svijetu i u Europi radeæi velikom snagom na 160- metarskom opsegu. Organizator moli sve natjecatelje da svoje dnevnike šalju elektronièkom poštom u Cabrillo formatu. To ubrzava pregled dnevnika i omoguæava ranije objavljivanje rezultata. adresa za slanje dnevnika je ssb@cqwpx.com. Za sva pitanja vezana uz ovo natjecanje možete se obratiti K6AW na k6aw@cqww.com. Pravila za ovo natjecanje možete pronaæi na web stranici: HRS-ov KV menadžer za natjecanja, Zlatko Matièiæ, 9A2EU Rezultati 9A postaja Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi 9A3KS SOAB A35Y (op. 9A3LG) SO A8A SO A15DX (op. 9A9A) SO A7D (op. 9A3SC) SO A5E SO A6A SO *9A3GI SOAB *9A5YY SOAB *9A1DL SOAB *9A5ADM SOAB *9A3VM SOAB *9A4NC SOAB *9A5KV SO *9A2TE SO *9A/VE3ZIK SO *9A5CW SO *9A4RV A A3B MS A2W MS A7P M * - oznaèava malu snagu AB - svi opsezi SO - jedan operator A - assisted MS - više operatora, jedan odašiljaè, M2 - više operatora, dva odašiljaèa. Kup Jadrana Kategorija A, postaje s Jadrana Mj. Pozivna oznaka Vrsta rada Ukupno 1. 9A7B MIX A3MR MIX A3MA MIX A1CDO MIX A4NF MIX A5KV MIX A3ST MIX A4RV MIX A2BW MIX A1CIG MIX A2MF MIX A1ACD MIX A2ZH MIX A6C CW A2FW CW A5CW SSB A3AGS SSB A2JG MIX A7YY SSB A6KET SSB A2YL SSB Kategorija B, ostale postaje Mj. Pozivna oznaka Vrsta rada Ukupno 1. 9A8A MIX A1CAZ MIX A7V MIX A4M MIX A3B MIX A5X MIX A4WW MIX A7T MIX A2HM MIX A3PM MIX A3R MIX A4BT MIX A4VM SSB A2Z CW A4U MIX A7KM SSB A4MF SSB 228 Kategorija klubova Mj. Pozivna oznaka Ukupno 1. 9A7B (9A7B, 9A1CAZ, 9A4WW) A7A (9A8A, 9A7V, 9A5X) A1CIG (9A3MR, 9A3MA, 9A4NF) Nagrade Veliki prijelazni pehar Kup Jadrana: Radioklub "Vidova Gora", Supetar, otok Braè, 9A7B. Plakete: - 9A7B (operator 9A4W), Radioklub "Vidova Gora", Supetar; prvoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, - 9A3MR, Rolando Milin, drugoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, - 9A3MA, Alen Desaniæ, treæeplasirani u kategoriji postaja e Jadrana, - 9A8A, Stjepan Ðurin, Mark, prvoplasirani u kategoriji ostale postaje, - 9A1CAZ (operator 9A5K), Radioklub Zabok, drugoplasirani u kategoriji ostale postaje, - 9A7V, Eugen Æalopa, treæeplasirani u kategoriji ostale postaje, - 9A7B, Radioklub "Vidova Gora", Supetar, prvoplasirani u kategoriji klubova, - 9A7A, Radioklub Varaždin, Varaždin, drugoplasirani u kategoriji klubova, - 9A1CIG, Radioklub Kaštilac, Kaštel Gomilica, treæeplasirani u kategoriji klubova. Posebne plakete: - 9A1CDO, Radioklub "Milna", najbolje plasirani u kategoriji A radeæi snagom do 100 W, - 9A5CW, Patrik Hrvatin, najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo SSB naèinom rada, - 9A6C, Goran Grubišiæ, najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo CW naèinom rada, - 9A3B (operator 9A1AA), Radioklub Belišæe, najbolje plasirani u kategoriji B radeæi snagom do 100 W, - 9A4VM, Vlado Markuš, najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo SSB naèinom rada, - 9A2Z, Stjepan Job, najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo CW naèinom rada. Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome s naznakom plasmana, a ostali dobivaju diplomu za sudjelovanje. Hrvatski radioamaterski savez zahvaljuje svima na sudjelovanju, a posebno zahvaljuje na pomoæi u raèunalnoj obradi natjecateljskih dnevnika Krešimiru, 9A5K. 21

22 KV CQ WW DX 160 m godine O natjecanju Ovo natjecanje organizira amerièki èasopis za radioamatere "CQ Magazine". Podijeljeno je u 2 dijela: CW (posljednji vikend u sijeènju) i SSB (posljednji vikend u veljaèi). Tijekom godina ovo natjecanje je izraslo u najveæe natjecanje na popularnom "Top bandu". Organizator je primio dnevnika za CW dio i rekordna 702 dnevnika za SSB dio. Prostiranja u CW dijelu su bila vrlo dobra. Postavljeno je nekoliko novih rekorda, a VY2ZM je postavio najbolji rezultat svih vremena. On je prvi koji je odradio više od veza i 2 milijuna bodova. Organizator je registrirao da je u CW dijelu teoretski bilo moguæe odraditi 142 DXCC entiteta, a najviše ih je odradila ekipa OM7M 88. Od 9A postaja 9A15DX je održao veze sa 75, a 9A4M i 9A7T sa 73 DXCC entiteta. Èak je 18 postaja u CW dijelu prešlo granicu od milijun bodova, a 113 postaja održale su više od veza. Od 9A postaja samo je postaja 9A15DX održala više od veza. U CW dijelu organizator je dobio dnevnike od devet 9A postaja, a u SSB dijelu èetiri dnevnika. 9A postaja ove godine nema u svjetskom top plasmanu. Ovo natjecanje traje od 0000 UTC u subotu do 2359 UTC u nedjelju, a postaje u kategoriji jedan operator mogu raditi najviše 30 sati. Svoje dnevnike u Cabrillo formatu možete poslati elektriènom poštom na adresu: 160cw@kkn.net za CW dio i 160ssb@kkn.net za SSB dio s vašom pozivnom oznakom u subjektu poruke. Ime natjecanja u vašoj Cabrillo datoteci mora biti: CQ-160-CW za CW dio ili CQ-160-SSB za SSB dio. Bilo koje drugo ime nije ispravno. Rezultati 9A postaja CW Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza W/VE DXCC 9A4M SOHP A9R SOLP A4QV SOLP A3KS SOLP A2FW SOLP A5MT SOLP A15DX MO A3B MO A7T MO SSB Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza W/VE DXCC 9A6KET SOLP A6V SOLP A5MT SOLP A5D MO SO - jedan operator, HP - velika snaga > 150 W, LP - mala snaga < 150 W, MO - više operatora. HRS-ov KV menadžer za natjecanja, Zlatko Matièiæ, 9A2EU Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 9A DXCC lista Na zamolbu èitatelja, objavljujemo najnovije 9A DXCC liste. S obzirom na to da smo prošli puta (Radio HRS, br. 109, svibanj 2005.) dosta teško došli do službenih podataka (tada nam je DXCC menadžer, Bill, NC1L, rekao da njihov software nije pripremljen za takve zahtjeve), sada smo uložili dodatni napor te sami "proèešljali" nekoliko desetaka tisuæa pozivnih oznaka koji se nalaze u ARRL-ovoj DXCC bazi podataka. Primjedbe koje smo primili od nekolicine naših operatora odnose se i na opetovano objavljivanje neslužbenih podataka glede stanja hrvatskih operatora na DXCC listi, a koju oni sami ureðuju, tako da sumnja u njezinu vjerodostojnost nije bez temelja. Pojaèano nezadovoljstvo iskazano je objavljivanjem spomenute liste na kojoj su samo "živi", a ne ukupno potvrðeni (tj. i ugašeni) entiteti. Kao i prošli puta, na donjim DXCC listama nalaze se samo oni operatori koji su službeno èekirali svoje QSL-kartice, a za to su tijekom prošle godine imali nekoliko moguænosti. Objavljivanje DXCC lista uvijek je bio poticaj mlaðim naraštajima da se ukljuèe u ovaj najstariji radioamaterski program. Naravno, i oni iskusniji nastoje zadržati osvojene pozicije na listi, osvježavajuæi je novim podacima. Da tako misle i mnogi drugi, zorno potvrðuje dugaèki red ispred DXCC štandova gdje se èekiraju QSL-ke za ovaj program. Èak se dodjeljuju i brojevi da bi se uveo red i olakšalo èekanje Podsjetimo da ste priliku za èekiranje, osim tijekom sajma u Friedrichshafenu, imali nekoliko puta u Hrvatskoj: Mario Ambrosi, I2MQP, èekirao je naše QSL-ke uoèi Pripremne IARU R1 konferencije (Jezera na Murteru) i nakon nje (u Radioklubu Zagreb), a Mauro Pregliasco, I1JQJ, obavio je to tijekom Zagrebaèkoga Radio Festa. Isto tako, prije gornjih dogaðanja, jedan od ARRL-ovih checkpointa Egbert, ON4CAS, pregledavao je QSL-kartice tijekom istarskoga WWYC meetinga. Evo još jednog pokazatelja koji govori o zanimanju za DXCC program: od 1. kolovoza do 18. prosinca godine, DXCC desk zaprimio je ukupno zahtjeva iz cijeloga svijeta! I sam sam više puta razmišljao da li obaviti novi checking mojih QSL-karata, pritisnut mislima da time podržavam jedan nepotrebno skupi projekt. Iako u ARRL-u (American Radio Relay League), na sebe gledaju kao najveæu (neprofitnu) radioamatersku organizaciju u Sjedinjenim Amerièkim Državama (broje oko èlanova), rijeè je o igri koja nas i te kako puno košta. No, iz ove se (radioamaterske) kože iziæi ne može! Podsjeæam da na DXCC liste mogu doæi operatori koji su predoèili dokaze o održanim, toènije, potvrðenim vezama sa 100 ili više radioamaterskih entiteta. Obradit æemo slijedeæe 9A DXCC liste: Mixed, Phone, CW, RTTY, 6 m, 160 m, DXCC QRP te Honor Roll (Mixed, Phone i CW) i No.1 Honor Roll. *** Na donjoj 9A DXCC Mixed listi (operatori koji su svoje radioveze održali bez obzira na vrstu rada, dakle, mješovito), zadržali smo pozivne oznake (ne istièuæi ih posebno), i neaktivnih èlanova, koji 22

23 KV nisu obnovili svoj "skor", kako to nalažu DXCC pravila. Do sada su 83 hrvatska operatora prijavili svoje rezultate. Zbog usporedbe s najboljima na svjetskoj razini navodimo i najuspješnijega: Ed, K6ZO, iz Kalifornije s potvrðena 393 entiteta. 9A DXCC mixed Mj. Poz. znak Entiteti 1. 9A4A A2AA A1HDE 353 9A2YM A1CAL A9A A2OM A2EU 341 9A7V 341 9A8A A7AA A3SM A1BHI 338 9A2TN A1R 337 9A8W A2F A2WJ A2YC 333 9A9R A2JK A1AKL 331 9A1BOP 331 9A2NO 331 9A2QW 331 9A5CY A4SS A1CCB 329 9A1CKH A1ARS 326 9A6R A3MN A4W A2D 316 9A2WM A7M A5O A2NW A1CRS 302 9A2TR A2X A2LA A6DM A1HBC 293 9A2CY A4RX A1CCY 286 9A2FK A4K A2JG 268 9A3IJ A6AA A5ZP A2JH A2UA A4KW A2LX A4DA A2KL A1BST A9AA A7W A7KM A1CPP A3SC A4HP A5K A3NM A2TX A3ACZ A2VJ A7PTZ A1CAH A7SIU A7KM A1CEI A1DX 116 9A3QK A1CVW A4VV A2QP 107 9A5BS A2HB 102 Vidimo da je na prvom mjestu Zlatko, 9A4A, iz Zagreba s 368 sveukupno potvrðena entiteta. On za èetiri zemlje "bježi" Tomu, 9A2AA, iz Splita. Ova dva stara radioamaterska vuka i dalje nedodirljivo vladaju ovim podruèjem radioamaterske djelatnosti i teško ih je dostiæi. Podsjeæamo još jednom da je rijeè o ukupnom broju entiteta koje je netko potvrdio tijekom svoga radioamaterskog rada, bez obzira što neke od tih zemalja više ne postoje ni kao politièki subjekti. S obzirom na to da ARRL u ovome trenutku priznaje 337 entiteta (current entities), uvidom u tablice koje slijede razvidno je da, na primjer, Zlatko, 9A4A, od tog broja ima potvrðeno 335 entiteta, te da mu nedostaju samo dva, odnosno da od ukupno 58 brisanih zemalja (deleted entities) ima potvrðeno njih 33 (= ). Zbog toga su stari(ji) radioamateri prava enciklopedija iz koje možemo puno toga saznati o turbulentnim geopolitièkim dogaðanjima proteklih 50 godina. Izgleda da su entiteti (zemlje) kao i zvijezde: raðaju se i umiru *** I meðu našim operatorima koji su jaki na mikrofonu na prvom mjestu je Zlatko, 9A4A, s 366 entiteta. Drugi je Osjeèanin Kruno, 9A2OM, s 340 potvrðenih entiteta. Najbolji na svijetu je Ben, W2BXA, iz New Yorka s nedostižnih 389 entiteta. Na popisu se nalazi 29 naših operatora. 9A DXCC phone Mj. Poz. znak Entiteti 1. 9A4A A2OM A7V A2AA A4SS A8A A2CY A2WM A2TR A2X A3SM A1BOP A3IJ A6R A2Y A3LD A2LX 196 9A4BL A4DA A4RX A2TN A4OP A2TT A3GN A4RV A2GA 106 9A4VV A6DM A5K 103 *** Stanje na telegrafskom (CW) nebu malo je drugaèije. Brojne rijetke ekspedicije rade samo telefonijom, no zato su one prave svestrane. Na 9A DXCC CW listi nalaze se ljubitelji telegrafskog rada, njih 21. Najbolji je Mato, 9A3SM, iz Zagreba (335 entiteta), dok je drugi Eugen, 9A7V, iz Varaždina (332 entiteta). Najbolji meðu odliènima je Bob, W9KNI, iz Oregona (SAD) s 350 entiteta. Upravo zbog odnosa prema telegrafskom naèinu rada koji se promijenio zadnjih godina, te liberalizacijom polaganja radioamaterskih ispita i stjecanja zvanja (da li i znanja?) operatora najviše klase, operatore s donje liste možemo nazvati vitezovima radioamaterskoga hobija, zbog èijega æe ih umijeæa vladanja ovom vještinom, nadolazeæe generacije s poštovanjem gledati. 9A DXCC CW Mj. Poz. znak Entiteti 1. 9A3SM A7V A2TN A2JK A8A A2F A2QW A2AJ 307 9A2NW A2WM A2HF A2X A2TR A7AA A6DM A6R A4W A4RX A1CPP A5K A3GO

24 KV *** Kada je u pitanju RTTY, ali i ostale digitalne vrste rada, ne možemo biti zadovoljni s podacima koji se odnose na naše (7) operatore. Usporeðujuæi izvrsnih 345 entiteta (Dieter, DK3CU), sa 149 entiteta koliko je prijavio Renny, 9A6R, tada ovi potonji izgledaju dosta skromno. Pretpostavljam da Renny ima spreman poveæi kup karata za èekiranje DXCC RTTY/digital Mj. Poz. znak Entiteti 1. 9A6R A1CCY A3ACZ 118 9A6ZT A3SM A2JH A6JWF 101 *** Ovom prigodom neæemo se baviti prouèavanjem stanja glede DXCC lista po pojedinim opsezima (bandovima). Izuzetak æu uèiniti samo s dva izuzetna podruèja, onim 160-metarskim te 6-metarskim. Na 160 metara (1,8 MHz) zamijetili smo samo jednoga hrvatskog operatora: Eugena, 9A7V, s prijavljena 144 entiteta. Pretpostavljam da je njegov "skor" još bolji jer ih najbolji na tom bandu Bill, W4ZV (kojemu je rad na tom opsegu specijalnost, a s ovim hobijem poèeo je prije 50 godina, kao dvanaestogodišnjak) ima potvrðenih 319. Da to nije prava slika stanja na 160 metara, uvjerio me je i Zlatko, 9A4A, podatkom da ima potvrðenih više od 200 entiteta na tom bandu, ali da QSL-ke još nije èekirao I èarobni band (6 m) sve je više "u žiži" zanimanja naših operatora. Na DXCC listi trenutaèno ih je samo 12, no, Markovih (9A8A) 194 entiteta i Rennyjevih (9A6R) solidnih 192, ne izgledaju malo u usporedbi s najboljim "lovcem" na tom opsegu, Bugarom, Wasilom, LZ2CC (238 entiteta). Èekamo i ostale naše 9A DXCC 6 m Mj. Poz. znak Entiteti 1. 9A8A A6R A7V A4K A2F 131 9A3HZ A1CCY A1CAL A2YC 105 9A6Z A1R A4DA 101 *** Najmlaða od diploma iz ARRL-ovog DXCC programa je DXCC QRP, koja je pokrenuta u sijeènju godine. Za njezino osvajanje potrebno je potvrditi najmanje 100 entiteta radeæi iskljuèivo odašiljaèem snage 5 W ili manje (odnosno, kako u pravilima lijepo piše: 5 W RF output, as measured at the antenna system input, or less). Diploma se dodjeljuje jednokratno i nema dodatnih èekiranja, kojima bi se poveæao broj entiteta. Nije potrebno biti èlan ARRL-a, te ne treba predoèiti QSL-kartice. Uz 400 osvajaèa iz cijeloga svijeta, ovu uglednu diplomu osvojio je (srpnja godine) i jedan hrvatski radioamater, zaljubljenik u QRP rad, Željko, 9A2EY. *** Honor Roll Honor Roll je posebna prièa. Kako smo gore naveli, ARRL na svojoj listi sada ima 337 ("živih") entiteta (zadnja dva koja su dodana su Crna Gora i Swains Island). Honor Roll obuhvaæa one operatore èiji se broj potvrðenih zemalja nalazi u rasponu od 337 do 328 (dakle: broj trenutaèno "živih" zemalja umanjen za 9), bez obzira na vrstu rada. Donje liste temeljene su upravo na tome podatku. Redne brojeve, koji bi trebali isticati položaj u tablici, nismo stavili. Oni nisu važni. Da bi se zadržali na Honor Roll listi potrebno je uèiniti dodatni napor te pratiti dogaðanja u radioamaterskoj, ali i široj zajednici. Pojava nekog novog (radioamaterskog) entiteta, koji je rezultat kakvog društveno-politièkog zbivanja, katkada je dovoljan razlog da s te liste ispadnete, ili pak, da na nju doðete. 9A DXCC Honor Roll Mixed Entiteti Poz. znak živi Ukupno 9A1HDE A2AA A2EU A2OM A2YM A4A A7V A8A A9A A1CAL A2TN A3SM A2F A7AA A1R A5CY A4SS A2JK A8W A2QW A2YC A DXCC Honor Roll Phone Entiteti Poz. znak živi Ukupno 9A2AA A4A A2OM A7V A4SS Na Honor Roll CW listi od naših operatora nalazi se samo Mato, 9A3SM, koji je potvrdio veze s 329 "živih" entiteta, dok meðu 33 operatora koji se nalaze na Honor Roll listi u kategoriji digitalnih vrsta rada, nema hrvatskih predstavnika. *** Doæi pak na DXCC No1 Honor Roll listu imaju pravo oni koji u danome trenutku imaju potvrðene veze sa svim "živim" entitetima. Takvih operatora, koji bi u prosincu godine (cirrent entities 337) mogli doæi na DXCC No.1 Honor Roll, u svijetu ima, po kategorijama: 216 (Mixed), 103 (Phone) i samo 2 (CW)! DXCC No1 Honor Roll do sada su osvajale dolje navedene hrvatske postaje, dok do novijih podataka (ako ih i ima) nismo uspjeli doæi. 9A No. 1 Honor Roll, Phone Ime Poz. znak Stepiæ Zlatko 9A4A 9A No. 1 Honor Roll, Mixed Ime RK Varaždin Dugeè Tomislav Matièiæ Zlatko Feriæ Kruno Kneževiæ Stevan Stepiæ Zlatko Šarèeviæ Ivo (SK) Èalopa Eugen Ðurin Stjepan Balen Zdravko Poz. znak 9A1HDE 9A2AA 9A2EU 9A2OM 9A2YM 9A4A 9A5I 9A7V 9A8A 9A9A O DXCC Challenge-u i DXCC DeSoto Cup-u, drugi puta. Do tada vam želim puno DX veza, a poèetkom travnja okrenite antene prema Tihom oceanu te budite spremni za Swains Island expedition. 24

25 KV Piše: Marko Perniæ, 9A8MM Stotinu godina AM radija Hundred Years of AM Radio "Hello! Test, 1, 2, 3, 4. Is it snowing where you are, Mr. Thiessen? If so, telegraph back and let me know." ("Halo! Pokus 1, 2, 3, 4. Mr. Thiessen, je li kod vas sniježi? Javi mi ako mi povratno telegrafiraš.") bila je prva reèenica ikad izgovorena u eteru, 23. prosinca godine. Telegram potvrde koji je uslijedio znaèio je veliki uspjeh kanadskoga istraživaèa. Reginald Fessenden osmislio je i donekle razvio heterodinsko naèelo, na kojem se osniva prijam i odašiljanje radijskih signala. Za prvo javno odašiljanje glasovnih poruka i glazbe, Reginald je odabrao upravo badnju veèer vrijeme kada se svi spremaju za nadolazeæi blagdan, ali i vrijeme kada su posade brodova daleko od svojih obitelji. Iako to nije isprva tako zamišljeno, upravo je njima radijsko odašiljanje i bilo namijenjeno. Alfred Thiessen, Reginaldov pomoænik na Cobb Islandu (Maryland), odgovorio je da zaista sniježi. U sljedeæih nekoliko godina Reginald je sa svojim pomoænicima, meðu kojima je bio i Thiessen, usavršavao svoj izum, radeæi paralelno s dvije jednake postaje, jednom u Brant Rocku (SAD), i drugom u Machrihanishu (Škotska), ujedno promatrajuæi i ono što se danas obuhvaæa pojmom rasprostiranja radiovalova. Tako je zakljuèio da je za hladnog vremena i dugih noæi pravo vrijeme za odašiljanje, dok je za toplog vremena ili danju to gotovo nemoguæe. Mora se uzeti u obzir da su frekvencije odašiljanja bile 10 khz i 50 khz. Sljedeæi važan dogaðaj dogodio se u studenom godine, kada je gosp. Stein, Reginaldov pomoænik u Brant Rocku, objašnjavao operateru u Plymouthu kako da pokrene generator. Slika 2. Fessendenov pomoænik Stein Slika 1. Reginald Aubrey Fessenden ( ) smatra se kanadskim konkurentom Guglielmu Marconiju, izumitelju radija "Bio sam razoèaranje svojim roditeljima. Moju su buduænost vidjeli u sveæeniku ili nastavniku, ali kad sam zatvorio oèi i sanjao, vidio sam izum kojim se rijeèi bežiènim putem prenose diljem svijeta." Reginald A. Fessenden Nenadano, njegov se glas èuo i preko Atlantika, do Machrihanisha u Škotskoj, gdje ga je èuo Reginaldov najbolji inženjer, gosp. Armor. Time je glas gosp. Steina postao prvi glas koji je premostio Atlantski ocean. Na badnju veèer, 24. prosinca godine, u 21 sat po lokalnom vremenu, Reginald Fessenden je odaslao prve glasovne poruke, zajedno sa snimljenom glazbom i glazbom uživo. Bili su to snimka George Friderica Handelove skladbe Largo, puštena s Ediphonea (Edisonovog diktafona), božiæna pjesma O Holly Night koju je sam Reginald odsvirao na violini otpjevavši posljednju kiticu i odlomak iz Biblije. Isti se program, s izmijenjenim pjesmama, ponovio na Silvestrovo, 31. prosinca Prvi slušatelji bile su posade brodova u Atlantskom oceanu, uglavnom brodovi tvrtke United Fruit Company tvrtke kojoj je Reginald unaprjeðivao bežiènu komunikaciju s obalom. Radiooperatori na brodovima bili su zaèuðeni što osim dosadašnjih kratkih i dugih znakova Morseove abecede, èuju ljudski glas i glazbu. Bilo je to prvo odašiljanje zvuka amplitudnom modulacijom, odašiljano s Brant Rocka u Massachusettsu. Pozivna oznaka postaje Reginalda Fessendena bila je BO (tada Bravo Ocean). Izdao ju je Bureau of Equipment, Navy Department, Washington, D.C. (podsjetimo, do godine "radioamateri" su sami sebi birali pozivne oznake, a samo su obalne postaje i brodovi imali dodijeljene pozivne oznake). Reginald je snagu svog odašiljaèa procijenio na 750 W, a frekvencija odašiljanja bila je oko 70 khz, nešto viša od frekvencije alternatora koji se upotrebljavao kao odašiljaè. Antenski stup, na vrhu kojega je bila antena nalik okrenutom kišobranu, koju je dizajnirao sam Reginald, bio je visok 140 metara (420 stopa). AM radio nije doživio komercijalni uspjeh sve do 1920-ih godina. Reginald Fessenden roðen je godine u Quebecu i kao školarac pokazao je veliko zanimanje i talent za matematiku, koju je kasnije i studirao, strane jezike i glazbu. Posao profesora elektrotehnike u Pitsburghu napustio je godine i poèeo raditi u Meteorološkom uredu SAD-a, razvijajuæi sustav bežiènog prijenosa informacija. Iste je godine ostvario prvu glasovnu vezu na udaljenosti od 15-ak metara. Slika 3. Tadašnja razglednica s antenom "bežiène postaje" u Brant Rocku 25

26 Da bi mogao usavršavati svoje bežiène projekte, zajedno s dvojicom milijunaša iz Pittsburga osnovao je tvrtku National Electric Signaling Company (NESCO). Brant Rock, u Marshfieldu, Massachussets postao je središte Reginaldovih istraživanja. Osim AM-a, razvijao je i patentirao i prve antenske prilagoðivaèe i alternatore, vertikalnu antenu, mjerenje dubine mora ispod broda ili podmornice, preteèu radara i mnoge druge izume. Zanimljivosti oko odašiljanja na Badnju veèer Reginald je htio odašiljati s Brant Rocka, u Massachusettsu, a prijamna postaja je trebala biti u Machrihanishu na zapadnoj obali Škotske. Nažalost, snažna je oluja poèetkom mjeseca uništila prijamnu postaju, ali je Reginald ipak odluèio odašiljati program, i to za posadu prekooceanskih brodova kompanije United Fruit Company. KV U razdoblju od 28. prosinca u 20:00 UTC do 29. prosinca u 20:00 UTC, na bandovima su bile aktivne tri specijalne pozivne oznake koje su obilježavale 100 godina prvoga glasovnog odašiljanja. W1AW iz ARRL headquatera u Newingtonu (CT), W100BO/W1F s Brant Rocka (MA) lokacije s koje je prvo glasovno odašiljanje i odraðeno, te GB1FVT (First Voice Transmission) s Machrihanisha (Škotska). Slika 4. Spomen-ploèa u Brabt Rocku na Fessendenov božiæni program 24. prosinca "Ismijavali su me novinari, poslovni ljudi pa èak i drugi znanstvenici zato što sam vjerovao da se glas može prenijeti bežiènim putem. Ali prije moje smrti, ti su isti ljudi vrtjeli frekvencije tražeæi vijesti ili vremensku prognozu." Reginald A. Fessenden Odlomak iz Biblije su trebale èitati Reginaldova supruga Hellen Fessenden, i tajnica, gospoðica Bent. Ali kada je došlo vrijeme da proèitaju "Glory to God in the highest and on Earth peace to men of good will" (Slava Bogu na visini, a na Zemlji mir ljudima dobre volje), "zablokirale su" od treme i nisu mogle izustiti niti jednu rijeè. Tada je Reginald preuzeo mikrofon, i proèitao odlomak. Slika 5. Prostorija s opremom iz koje je odaslana prva glasovna poruka Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 9A150NT u "Godini Nikole Tesle" Toèno prije godinu u èasopisu smo najavili poèetak obilježavanja "Godine Nikole Tesle", u kojoj su, pored brojnih aktivnosti u našoj zemlji (èiji je pokrovitelj bio Hrvatski sabor), svoje mjesto pronašli i radioamateri. Rijeè je o ostvarenju odluke Izvršnoga odbora HRS-a (studeni 2005.), o "aktiviranju" pozivne oznake 9A150NT (9A stotinu i pedeset NT), u èijem su radu mogli sudjelovati radioklubovi iz svih županija. Sada, nakon 12 mjeseci rada pod pozivnom oznakom 9A150NT, ponovimo da smo to uèinili zbog Tesle, "èovjeka ispred svoga vremena", kako èesto nazivaju ovoga vizionara na polju prijenosa energije, elektromagnetskih zraèenja i elektrovodièa. Podsjetimo da su znanstvenici prepoznali velièinu njegova uma, te su u njegovu èast, na 100. obljetnicu roðenja (1956. godine), jedinicu za magnetsko polje prozvali tesla (T). 26

27 KV Od 31. prosinca godine prigodna pozivna znaka 9A150NT nije više u eteru. Odradili smo onoliko koliko smo mogli: više od radioveza (oèekujem još dva loga), nalazi se u zbirnome logu. I puno i malo Neozbiljne prosudbe pojedinaca da æe se održati 120 tisuæa veza te da æe se sakupiti više od 100 tisuæa dolara, pokazale su se neutemeljenima. Naši operatori sudjelovali su prema svojim moguænostima. Najèešæe rabeæi jednostavne žièane antene i skromnih 100 W, ugrabivši pokoji slobodan sat javljali se u eteru, ispunjeni ponosom što su jedan kotaèiæ u ovoj velikoj proslavi. Uz takve uvjete, radeæi svim vrstama prijenosa, održane su radioveze s 150 entiteta. Niti jedan log nije provjeravan, niti su prebrojavane veze u njemu. Log svake postaje, koja je radila pod ovom prigodnom oznakom, bio je dobrodošao te je obraðen s jednakom pozornošæu, bez obzira na to da li je u njemu bilo 100 ili QSO-a. Bitno je bilo to da nas prožme duh zajedništva te da se u akciju ukljuèe operatori iz svih županija. Prvu radiovezu s postajom 9A150NT održao Alex, YO9HP, i to 1. sijeènja godine u 0800 sati (RTTY), a kartica mu je poslana izravno na njegovu adresu. S druge strane postaje (9A150NT), kao odgovorni operator tada se nalazio Leon, 9A2KL. Inaèe, Leon je pod oznakom 9A150NT održao prvih 160 radioveza... Recimo i to da je u radu postaje 9A150NT sudjelovalo je oko 100 operatora iz svih županija (osim Varaždinske). Iako smo na poèetku godine rekli da je jedan od preduvjeta za ukljuèivanje u ovaj projekt aktivno poznavanje voðenje dnevnika raèunalom, te njegovo prebacivanja u ADIF (Amateur Data Interchange Format) oblik, primljeno je i nekoliko papirnatih logova, koje je trebalo prepisivati (oni koji se prepoznaju platit æe pivo hi). Jedan primljeni log (u ADIF-u) trebalo obraditi za nekoliko potreba: a) glavni log u koji su unesene sve radioveze (za "povijest"), b) log search koji se po potrebi (odnosno po unošenju novih veza) slao u bazu podataka na našemu webu, te c) QSL log iz kojega su se tiskale naljepnice za QSL-kartice, u kojem su ubaèeni podaci o županijama iz kojih je raðeno. Logovi su se razlikovali jer sva tri nisu mogla (ili smjela) sadržavati iste podatke (osim onih koji se odnose na pozivnu oznaku te datum održavanja veze). Iako se smatralo da se mora napraviti plan rada po županijama, koordinacija unutar jedne županije, odnosno meðu klubovima na terenu, teško se ostvarivala, iako su se najave nalazile na web stranicama HRS-a. Zbog toga je plan rada prihvaæen kao okvirni raspored te su se, uz javljanje koordinatoru na razini HRS-a (Emir, 9A6AA), stvari mogle dogovoriti i promijeniti u hodu. Mnogi su tu okolnost obilato rabili. Mnogi od vas veæ su dobili prigodne QSL-kartice. Naime, poèetkom studenoga krenulo se th During the entire 2006, celebrating the 150 anniversary of the birth of the great inventor and scientist Nikola Tesla (born 10 July 1856 near Gospic, Croatia), the Croatian Amateur Radio Association's special event station 9A150NT (9A One-Hundred- Fifty NT) was active on all bands and all modes, each month from a different Croatian county. The Croatian Amateur Radio Association issues a special event award "Nikola Tesla" and contacts with 9A150NT are valid for the "Worked 9A Counties Award". u ispisivanje naljepnica za QSL-ke, spajajuæi veze u proteklom periodu. Ubrzo nakon toga ispisano je i poslano svih QSL kartica (koliko je i tiskano u prvoj seriji). Njima je obuhvaæeno oko radioveza, jer su naljepnice sadržavale od 1 do 4 QSO-a. Digitalnu pripremu QSL-ki je napravio Romildo, 9A4RV, kojemu ovom prigodom zahvaljujemo na suradnji. Moram naglasiti da jedna od otisnutih fotografija predstavlja uspješnu kompilaciju poznatih motiva koji se vežu uz Teslino djelovanje. To je uspješan uradak Darka, 9A6ARP, èlana Radiokluba Dubrava, èiji su èlanovi to koristili prigodom odražavanja radioveza sa SSTV-om. U meðuvremenu je iz cijeloga svijeta, pristiglo više tisuæa QSL-ki. Na izravno pristigle zahtjeve (njih 127), žurno je odgovoreno. Meðu primljenim karticama èeste su one na kojima su operatori, pored uobièajenih podataka, svojom rukom dopisali pokoju rijeè ili reèenicu. Evo samo nekih od njih: Èestitam na 150 obljetnici, poruèuje Floyd, N5FG. Mnogo hvala za daleku vezu i èestitam na posebnoj pozivnoj oznaci, kaže Jim, KE5CXX. Vrlo zanimljivo bilo je èuti Te danas dragi prijatelju. Ja sam umirovljeni elektrotehnièar i imam 76 godina. Vrlo dobro znam tko je Nikola Tesla (triphased current, coil's coupling...). Oèekujem Tvoju Hrvatski radioamaterski savez Dalmatinska 12 HR Zagreb Croatia QSL via 9A6AA karticu, raspisao se prijamni radioamater Mike, F11BLZ. Hvala za kontakt u poèast ovoga velikog znanstvenika koji je postavio generator na Nijagarinim slapovima koji proizvodi elektriènu struju, piše nam Raymond, AB2UY. Uz napomenu da su održane veze s 36 radioamaterskih zona (nedostaju 10, 23, 26 i 31 zona), donosimo grafièki prikaz zanimljivih brojèanih podataka. U ime Hrvatskoga radioamaterskog saveza zahvaljujemo svim operatorima koji su dali svoj obol obilježavanju ovoga jubileja. 27

28 IOCA Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima Uovome zimskome zatišju, kada i "aktivatori" skupljaju snagu i ideje za nove otoène aktivnosti, ili pak, prepisuju papirnate logove u raèunalo (!), objavljujemo nove osvajaèe IOCA odlièja, koji se nastavljaju na popis objavljen u èasopisu br. 4 (117), od srpnja prošle godine. Dakle, za pojedine IOCA stupnjeve, za "lovce", nastavak izgleda ovako: Lovci a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 105. ON6ZV Eddy West 106. DL2VFR Enrico Stumpf-Siering 107. OZ1DYI Svend Larsen 108. IK2VUC Mondini Giuliano 109. IK2WZQ Pietro Pinciroli 110. IK1IWU Carlo Raso 111. HA5FA Jeno Matzon 112. OM3JW Stefan Horecky 113. DF5UN Emil Igel A3GS Stjepan Sraga - Štef 115. IK5XLB Luca Pampaloni 116. DF1BN Paul - Eduard Mayer 117. I3ZSX Silvio Zecchinato 118. IN3PEE Sergio Mottaran 119. IV3ZOF Franco Zorzenon 120. IT9DAA Corrado Ruscica 121. RX3DBG Pafnuty 122. DL1HSR Ralf Schafer A3PM Branko Plazaniæ b) Bronèana (Bronze) IOCA diploma (25 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 34. DL2VFR Enrico Stumpf-Siering 35. IT9YSW Pietro Salmeri 36. OM3JW Stefan Horecky 37. F Pierre Fournier 38. I3ZSX Silvio Zecchinato 39. G0MSM Ronald H. Cooper 40. IT9DAA Corrado Ruscica 41. DJ5KL Karl-Heinz Letmathe 42. 9A3PM Branko Plazaniæ e) IOCA trofej (IOCA Trophy) (200 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 9. ON4CAS Egbert Hertsen 11. ON4ON Danny Commeyne f) IOCA zlatni trofej (IOCA Gold Trophy) (300 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 5. 9A2JG Borivoje Ðorðeviæ - Koki 6. DJ3XG Helm Rudiger - Rug Održati radioveze s 400 hrvatskih otoka nije mala stvar, a još veæa je potvrditi te veze QSL-karticama. Uzimajuæi u obzir da nismo svi isti, ipak se ne bih složio s prijedlozima da se inozemnim aktivatorima koji ne šalju svoje kartice zabrani rad s naših otoka (!). Na našu sreæu, veæina od njih ni ne razumije naš jezik pa æe taj neostvarivi prijedlog, iznesen na Forumu HRS-a, proæi nezapaženo. I mišljenje objavljeno na istome mjestu, da IOCA menadžer treba od nekih aktivatora utjerivati neprispjele QSL-ke, spada u isti koš. Zbog svih problema s kojima se susreæu da bi dobili potrebne QSL-ke, donjoj èetvorici posebne èestitke: g) IOCA dijamantni trofej (IOCA Diamond Trophy) (400 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 1. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom 2. 9A6R Renko Kirigin - Renny 3. 9A5CY Dean Milde 4. 9A2GF Ivo Bonaèiæ Napomenimo da na najnovijim popisima osvajaèa zlatne IOCA diplome (75 otoka) i IOCA plakete (150 otoka) nema promjena u odnosu na veæ objavljene liste. c) Srebrena (Silver) IOCA diploma (50 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 15. I3ZSX Silvio Zecchinato 16. EA3GHZ Joan Carles Barcelo d) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) 19. IV3ZOF Franco Zorzenon 20. 9A6DR Dubravko Rajnoviæ - Duby Prva ovogodišnja IOCA aktivnost: Milan, 9A2Y (ex 9A4KF) iznenadio nas je radom s Paklenih otoka, 14. sijeènja Dok ga supruga snima, Milan radi na otoku Borovcu, CI-624, EU

29 IOCA Honor roll U prošlom broju smo objavili Honor roll listu koja se odnosila samo na naše "aktivatore". Sada donosimo i inozemne operatore, koji su pohodili po našim otocima, a dostavili su svoje materijale za priznavanje svojih aktivnosti. Na prvom mjestu uvjerljivo je Tibor, HA3HP, koji nas uvijek nakon posjete našoj zemlji iznenadi s novim lijepim QSL karticama, a IOCA menadžeru pošalje CD s pregršt fotografija. Èestitamo mu na upornosti. IOCA Honor roll (Inozemni "aktivatori") Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) Broj otoka 1. 9A/HA3HP Tibor Csaszar A/HA5AZZ Ferenc Ambrus A/HA5TAA Aniko Miklos A/DL9CHR Christoph Bartniczek - Chris A/DH1ABC Helmuth Hauck - Heli A/DG0DE Wolfgang Siegmund - Wolf A/DL1GEO Georg Waldherr A/DJ3MWB Wolfgang Blumrich A/RZ3EC Eugene Shelkanovtcev A/UA3NAN Sergey Morozov A/OM5MF Margita Lukackova - Gita A/DF9MV Sven Duhme A/F5OGG Philippe Maillard - Phil A/DL4AMK Peter Heinzel A/DL5MFL Staab Matthias 10 Veæ sada ima nekoliko najava koje su poslali inozemni operatori. Neka to ostane malo iznenaðenje, no svakako bi mi bilo drago da Dov, 9A8DOV, ostvari svoju želju te se okuša kao "aktivator" i s naših otoka Slanjem neke od diploma njezinom osvajaèu ne završava sav posao vezan uz nju. Katkada je potrebno razmijeniti brojne elektronske poruke, kako bi se stavila toèka na jedan predmet. A pristižu gotovo svakodnevno. Da veæina QSL kartica dugo putuje, ponekada i po desetak godina, to je svima jasno. Kod pismovnih pošiljki oèekujemo "veæu" ekspeditivnost. Zbog toga me je (ne)ugodno iznenadio Ovakvim radom s klupe brijunskoga parka Jenci, 9A/HA3FA, vjerojatno je skrenuo pozornost posjetitelja. Tko kaže da telegrafski rad odumire? (Veli Brijun, CI-139, EU-110). strastveni IOCA chaser Franco, IV4ZOF, kada mi je u u priopæio slijedeæe: Danas imam dobre vijesti! Dobio sam IOCA diplomu! Pošiljka je datirana 20. listopada, a dobio sam je 5. prosinca! Poèeo sam skupljati QSL-ke za IOCA Gold Trophy, OH3GZ. Pomozi mi oko adrese od 9A3NQ. Radio sam ga s dva nova IOCA-otoka prije tri godine, zapomaže Jukka, OH3GZ. Veselim se ovogodišnjem odlasku u Friedrichshafen i susretu s tim simpatiènim ljudima. Imat æu priliku uruèiti i tri trofeja inozemnim "lovcima" (Egbert, ON4CAS, Danny, ON4ON, i Rug, DJ3XG). Nažalost, nismo uveli obièaj da na nekom od radioamaterskih okupljanja, predajemo našim operatorima (barem) IOCA plakete i trofeje, veæ takav èin prolazi nezapaženo preko treæih osoba. Možda je vrijeme za promjene U ovome broju èasopisa možete se upoznati s aktivnostima Nene, 9A5AN, i njegove ekipe, s ljepotice Palagruže, a u slijedeæem èitajte o sedmodnevnome zanimljivom radioamaterskom jedrenju po Kornatima. Kako im je bilo? To najbolje opisuje ova reèenica: Posljednjeg dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha (George Bernard Shaw). Piše: Nenad Rotter, 9A5AN Ekspedicija "Palagruža 2006." Palagruža, naš najudaljeniji otok, ponovno je doživjela posjetu radioamatera. "Usamljena ljepotica" ponovno je bila u eteru, zanimljiva radioamaterima cijelog svijeta. Možda sam u trenutku prvog susreta s Palagružom imao osjeæaj da nije previše sretna zbog našeg dolaska, no nakon nekoliko sati meðusobnog upoznavanja shvatio sam da nisam bio u pravu. Tramontana i valovi brzo su se stišali, antene su se uklopile u okoliš, a tiho brujanje agregata stopilo se sa šumom mora. Zapravo, ubrzo sam bio potpuno siguran da "usamljena ljepotica" uživa u nakratko razbijenoj monotoniji njezinih samotnièkih dana i gostima koji ju svojim aktivnostima žele približiti radioamaterima cijelog svijeta. Ali, to nije poèetak prièe! 29

30 KV Prvo nekoliko rijeèi o èlanovima tima "Palagruža 2006." koji su èinili: Gita, OM5MF, Stefan, OM5AA, Lubo, OM5ZW, Martin, OM4ATW i Neno, 9A5AN. Gita se bavi radioamaterizmom od 13. godine. Odlièan je CW i SSB operater, a zadnjih godina posebno ju zanima IOTA i Antartica. Stefan (49) se takoðer bavi radioamaterizmom od malih nogu, uglavnom radi CW i sudjeluje u CW natjecanjima. Lubo (33) se poèeo baviti radioamaterizmom s 9 godina. Uglavnom je aktivan u natjecanjima svih vrsta na HF i VHF. Gita, Stefan i Lubo èlanovi su natjecateljskog tima OM7M iz Partizanske. Martin (16), Stefanov sin, radioamater poèetnik, radio je RTTY i BPSK kada se uspio doèepati neke od dvije radiostanice. Neno (47) radioamater je 33 godine, ali se aktivno poèeo baviti tim hobijem prije dvije godine s pozivnom oznakom 9A5ANR. Povezavši dva hobija, jedrenje i radioamaterizam, te ljubav prema hrvatskim otocima, u dvije godine je "aktivirao" 54 hrvatska otoka i inicirao ekspediciju na Palagružu. Pripreme za ekspediciju poèele su veæ u travnju rezervacijom apartmana u svjetioniku u agenciji adriatica.net, koja za Plovput obavlja poslove bukinga smještajnih kapacitete jadranskih svjetionika. Željeli smo biti potpuno sigurni da æe jedan od apartmana biti slobodan u terminu koji smo odabrali. Tim se prvi put sastao u svibnju. U Banovcima, u Lubinom vrtu, uz roštilj i pivo, dogovoreni su osnovni tehnièki i organizacijski detalji. Buduæi da nitko od èlanova tima nije do sada organizirao ništa slièno, a ni bio na Palagruži, to je za sve bio poseban izazov. Gita je preuzela vizualni i informacijski dio. Bilo je potrebno izraditi web-stranice, dizajnirati prigodne majice i QSL-karte te poslati informacije o ekspediciji. Lubo je bio zadužen za prikupljanje opreme. Predvidjeli smo dva operaterska mjesta, linearna pojaèala za HF i VHF, dva antenska stupa i 5, 6 antena. Ja sam trebao prikupiti sve informacije o prijevozu do Korèule i organizirati noæenje, nabaviti hranu i piæe za 7 dana, održavati kontakt s agencijom adriatica.net i prikupiti sve informacije koje bi nam mogle biti korisne u organizaciji i realizaciji ekspedicije. Cijeli projekt pokazao se i financijski zahtjevnim, te sam se obvezao angažirati oko prikupljanja sponzora. U poèetnoj varijanti, èetvrti èlan tima trebao je biti Rudi, OM3PC, koji je zbog poslovnih razloga, mjesec dana prije poèetka ekspedicije, morao odustati te su ga zamijenili Stefan i Martin. Prve informacije o Palagruži i uvjetima rada na tom otoku dobio sam od Emira, 9A6AA. On je ondje bio posljednji, godine, sa svojim timom 9A0CI. Kako su nam za izradu webstranica bile potrebne fotografije Palagruže koje još nismo imali, Emir nam je ustupio nekoliko svojih, od kojih je jedna, u stiliziranom obliku, i na majici ekspedicije. Hvala Emire! Najviše otvorenih pitanja ostalo je u vezi s napajanjem elektriènom energijom. Kontaktirao sam tehnièku službu Plovputa kako bih dobio informacije iz prve ruke o trenutaènom stanju izvora 220 V u svjetioniku. Nakon razgovora zakljuèeno je da, ako želimo 24-satni rad i korištenje linearnog pojaèala, moramo imati vlastiti izvor 220 V. Trebalo je nabaviti agregat odgovarajuæe snage koji svojim radom neæe stvarati buku, koja bi ometala goste u susjednom apartmanu i svjetionièare tijekom noæi. Nakon pregleda Internetskih stranica, Hondin agregat snage 2 kw iz serije EU pokazao se idealnim rješenjem. Agregat je malen, lagan, potrošnje oko 1 l/h i tih. Kontaktirano je predstavništvo Honde u Hrvatskoj i Slovaèkoj. Hondin ured u Bratislavi odmah nam je ponudio posudbu agregata EU20i za vrijeme trajanja ekspedicije i problem napajanja elektriènom energijom bio je riješen. Trebalo je još pronaæi sponzora za 120 litara benzina, koliko smo predvidjeli da æe se potrošiti u 6 dana. Poslao sam mail distributerima naftnih derivata u Hrvatskoj. Ponovno se potvrdila tvrdnja da od najbogatijih nikada neæeš dobiti ništa. Svi su odgovori bili negativni, a gospoda iz INA-e nisu se udostojili ni odgovoriti pa barem i negativno. No, sponzor je ipak pronaðen poduzeæe EXOR, u kojem radim, pokrilo je troškove goriva. S marketingom agencije adriatica.net takoðer su obavljeni razgovori o moguæem sponzoriranju dijela troškova smještaja. Nakon kratke prezentacije radioamaterizma i radioamaterskih aktivnosti pronaðen je i treæi sponzor. Sretna ekipa ispred svjetionika U meðuvremenu, Gita je marljivo radila na webstranicama. Trebalo je odabrati domenu i pronaæi hosting. Nakon upita poslanih na razne adrese i nekoliko negativnih odgovora, poduzeæe Nestar nas je sponzoriralo besplatnom domenom i hostingom u okviru svog projekta Jadranbrod.com. Poèetkom lipnja prva verzija webstranica bila je na Internetu. Time je završen najveæi dio logistièke pripreme za ekspediciju. Mogli smo se odmoriti tijekom ljeta i èekati zadnji tjedan kolovoza. Plovputov gliser za Palagružu kreæe u 8 sati ujutro u subotu iz ACI marine Korèula i zbog toga je na otok Korèulu trebalo stiæi u petak poslije podne kako bismo bez žurbe ukrcali opremu na gliser i kako bismo se mogli odmoriti i pripremiti za subotnje napore. Slovaèki dio tima krenuo je na put u èetvrtak kasno uveèer, stigao u Zagreb u petak rano ujutro i u 13,30 se ukrcao na trajekt iz Drvenika za Korèulu. U 16 sati bili smo u Korèuli. Aute smo parkirali u ACI marini, prošetali gradom i sastali se s Nenom, 9A7N. Gliser se pojavio tek oko 19 sati jer je bio prvi petak u mjesecu, a tada je smjena svjetionièara. Za sat vremena sva je oprema bila ukrcana i mogli smo krenuti na spavanje u Žrnovo. Sutra se trebalo probuditi u 6 sati i krenuti prema Palagruži što ranije. Subota, 7 sati ujutro. Posada glisera i mi spremni smo za polazak, ali nigdje gostiju iz drugog apartmana. Kapetan zove centralu u Splitu, a ja adriaticu.net. Saznajemo da su gosti u drugom apartmanu dvije gospodiène iz Švicarske i da su tek u Rijeci?!?! Mislile su da se na Palagružu ide redovnom brodskom linijom i da na Palagružu mogu u nedjelju!! U 8 sati dobivamo dopuštenje za isplovljivanje. Nakon 3 sata vožnje i kratkog posjeta otoku Sušcu, stigli smo na Palagružu. Mladi svjetionièar Tomislav veæ je èekao s èamcem punim stvari prijašnjih gostiju koje smo utovarili na brod. Gitu, Stefana, Lubu i Martina prebacio je na žalo i doveo prijašnje goste na brod. Sada je trebalo sve stvari s broda prebaciti u èamac kako bismo ih žièarom digli do svjetionika. Sve stvari nisu stale u èamac pa smo se morali vratiti po još jednu turu. Nakon dva sata intenzivnoga fizièkog rada sve stvari su bile kraj svjetionika pa smo se napokon Tomica i ja iskrcali i povukli èamac na žalo. Sada se još trebalo popeti do svjetionika. Nakon 10 minuta bržeg hoda uzbrdo, žedan kao pas, uspio sam se doèepati apartmana i limenki piva. Ostatak tima veæ 30

31 KV je marljivo radio. Gita je slagala stvari po kuhinji, a deèki su radili na antenskom stupu i yagijevoj anteni za 2 m. U 16 sati je poèinjao VHF kontest, u kojem je zagriženi "contest man" Lubo "morao" sudjelovati. Malo smo se pomuèili dok smo podigli antenski stup i antenu, ali u 15,30 sve je bilo spremno. Za rad na 2 m korišten je FT-897, Lubino home made, linearno pojaèalo snage 300 W i 11 el. yagijeva antena. Lubo je u natjecanju odradio 224 veze sa stanicama iz 16 DXCC entiteta. Oèekivao je bolji rezultat, ali... Dok se Lubo zabavljao natjecanjem, mi ostali postavili smo windom FD-4, vertikalnu antenu za 40 m i pripremili drugi antenski stup za 5 el. log periodic antenu. Drugo operatersko mjesto, sastavljeno od FT-1000 i Ameritron linearnog pojaèala, bilo je spremno za rad u 19 sati i odraðene su prve veze na 20 m. U nedjelju oko podneva podignuta je log periodic antena i uglavnom sva donesena oprema bila je u funkciji. Poslijepodne je završilo VHF natjecanje i sad su mogle obje stanice raditi na HF bandovima. Postavljen je i Inverted V za 30 m. Dok se dvoje operatera borilo s pile up-ovima, ostali se dio ekipe je odmarao ili uživao u prirodnim ljepotama Palagruže. Bilo je dovoljno vremena za kupanje, razgledavanje otoka, ribolov i druženje sa svjetionièarskom obitelji Žuvela, koja je u rujnu imala svoju smjenu. U svakoj smjeni na Palagruži su dva svjetionièara. U sluèaju obitelji Žuvela ta su dva svjetionièara otac Nikola i sin Tomislav, a s njima na otoku boravi supruga, odnosno majka, Marija. Danas je posao svjetionièara mnogo lakši nego prije 15 godina, do kada je svjetionik radio na petrolej, kada se radilo u tri smjene i kada su posadu svjetionika èinila èetiri svjetionièara s obiteljima. Danas je rad svih svjetionika potpuno automatiziran, kontrolira se preko sustava daljinskog upravljanja iz centra Split i Rijeka, a za rad koriste elektriènu energiju iz baterija koje se nadopunjavaju solarnim æelijama. Zadatak je svjetionièara održavanje zgrade i meteorološka motrenja, a dva stana koja se više ne koriste za smještaj svjetionièara iznajmljuju se turistima. U rujnu poèinje sezona lova na lignje pa smo se jednu veèer imali priliku osladiti svježim jadranskim lignjama koje je, uz asistenciju gospoðe Marije, pripremila Gita. Vidjevši da tim voli lignje, Marija nas je ugodno iznenadila i ruèkom od crnog rižota s lignjama. Martin se takoðer potrudio da prehrana bude što raznovrsnija i slobodno je vrijeme koristio za ribolov. Nakon što mu je Tomislav malo pokazao tehniku ribolova na moru, ribe je bilo i za palagruške maèke. Stigao je petak i trebalo se poèeti pakirati za povratak. Veæ oko podneva poèela je puhati tramontana i svjetionièar Nikola došao nas je obavijestiti da najvjerojatnije neæe biti ništa od transfera na Korèulu. Sve æe se znati tek sutra ujutro u 8 sati. Kako se vjetar brzo pojaèavao, odluèili smo skinuti log periodic antenu i oba antenska stupa da ne bismo imali problema. Rad je nastavljen vertikalkom za 40 m i windom antenom. U 22 sata brzina vjetra dostigla je 80 km/h. Palagruža nas neæe pustiti kuæi! Subota ujutro, sunèano, vjetar je malo oslabio, ali je još uvijek upozorenje za južni Jadran. Transfer se odgaða za nedjelju. Ostalo je još 20 litara benzina i radimo dalje. Honda radi perfektno. "Mali japanac", tih i vrijedan, trošio je prosjeèno 0,8 l/h i cijelo vrijeme napajao dvije radiostanice, linearno pojaèalo i dva prijenosna raèunala. Ponovno postavljamo dipol za 30 m, kako bismo naveèer odradili još stotinjak Japanaca. Sve stvari koje nam više nisu trebale pripremili smo za transfer, kako bismo u nedjelju ujutro imali što više vremena za pakiranje opreme koju smo još koristili. Nedjelja ujutro. Nikola nas obavještava da æe gliser stiæi oko 11 sati i da sat ranije trebamo poèeti spuštati stvari žièarom u èamac. Pakiramo zadnje stvari i oko 10 sati Nikola pali agregat i pokreæe žièaru. Sada ide puno brže i sve staje u èamac. Nema hrane i piæa, kante za benzin su prazne, samo oprema i osobne stvari. Stigao je gliser i pozdravljamo se s Marijom i Nikolom. Gita, OM5MF, za vrijeme pile-upa Zahvaljujemo na gostoprimstvu, rijetko se sreæu tako srdaèni domaæini. Spuštamo se do žala, ne žuri nam se, ostali bismo još. Sve je bilo odlièno: društvo, vrijeme, priroda, tisuæe ostvarenih veza. Zadnju veèer pile up je bio isti kao i prvu veèer. Mogli bismo raditi još danima, ali svemu doðe kraj, ekspedicija je gotova! Tomislav je uz pomoæ novih gostiju veæ prebacio stvari iz èamca na gliser i dolazi na žalo s njima. I oni imaju dosta opreme, ali ronilaèke. Miješano društvo iz Zagreba došlo je uživati u podvodnom arheološkom muzeju Palagruže i Galijule. Imamo sat vremena za posljednje kupanje. S gostima su stigli i djelatnici Plovputa da usput obave nešto u svjetioniku. U 14 sati kreæemo za Korèulu. Buy, buy, Palagruža! Ukupno su ostvarene veze i 119 DXCC-a. Udarni bandovi bili su 40, 30 i 20 m. Manji broj veza (oko 1 000) odraðen je na 80 i 17 m, dok su 15, 12, 10 i 6 m bili zatvoreni, odnosno premalo otvoreni da bismo na njima gubili dragocjeno vrijeme. Sasvim normalna situacija u godini minimalne Sunèeve aktivnosti. Na 80 m problem je bio jak QRM od pretvaraèa za 220 V iz kojih se napaja rasvjeta u svjetioniku pa se na tom bandu nije moglo ništa ozbiljnije napraviti. No, sve što nismo napravili za vrijeme ove ekspedicije napravit æemo u sljedeæoj. Palagruža nam je darovala 7 predivnih dana, a mi smo se potrudili da se njezino ime èuje na svim kontinentima. ¼ubo, OM5ZW, s tradicionalnom "babuškom" Na kraju nas je zadržala u svom zagrljaju nepristupaènosti jedan dan duže od planiranoga i poruèila da ju ponovno posjetimo. Ovim putem kompletan tim "Palagruža 2006." još se jednom zahvaljuje svim sponzorima i prijateljima koji su pomogli u realizaciji ove ekspedicije. Fotografije s ekspedicije možete pogledati na

32 KV Piše: Vlado Veseliæ, 9A4LT IOCA ekspedicija "Žut 2006." Iove su godine èlanovi Radiokluba Karlovac, 9A1CVW, i Radiokluba Duga Resa, 9A1CEP, odluèili "aktivirati" nekoliko otoka u okviru IOCA programa. U planu su bile dvije lokacije: otoci u blizini otoka Kornati, te skupina otoka koja okružuje otok Žut. Zbog lakše organizacije smještaja izabrana je druga lokacija. Imali smo na raspolaganju veæu kuæu u uvali Pristanišæe na otoku Žutu. Prijevoz do otoka dogovoren je s našim starim znancem iz Pirovca, Miljenkom (Milom), koji ima obnovljeni drveni ribarski brod koji može povuæi i do 6 èvorova. Planirani odlazak bio je za vikend 15., 16. i 17. rujna, no praæenjem vremenske prognoze na Jadranu se predviðao se jugo i valovi do èetiri metra i taj je termin otpao. Trebalo je èekati bolje vrijeme To smo doèekali za vikend, 29. i 30. rujna te 1. listopada. Sastanak, skupljanje opreme i ekspedicija je tu: Branko, 9A3LD, Laci, 9A3PG, Željko, 9A6JWF, Hrvoje, 9A4HE, Vlado, 9A4LT i Damir, 9A3AR, iz Duge Rese. Od radioureðaja tu su FT- 707 i FT- 847, dvije inverted V antene za 7 i 14 MHz i J-antena za 7 i 14 MHz. Za neovisno napajanje ureðaja elektriènom energijom koristimo dva elektroagregata snage 850 W. Tu su još i druge važne "sitnice": kabeli, užad, hrana, alat i osobne stvari èlanova. Sve je to veèer prije posloženo u dva manja osobna automobila. Ujutro u pet kreæemo se u pravcu Pirovca. Jutarnja kava, kupovanje zaliha benzina kruha i vode i ukrcavanje sve te opreme u brod. Nakon ugodne plovidbe po lijepom i mirnom moru uplovljavamo u uvalu Pristanišæe na otoku Žut. Iskrcavamo dio opreme koji nije nužan u radu, presvlaèimo se u ljetnu odjeæu i idemo natrag na brod. Slijedi kratak dogovor na kojem odluèujemo da ovo popodne odradimo dva otoka. Za poèetak smo odabrali dva još "neaktivirana" otoka: Babuljaši Mali (CI-614) i otok Ravna Sika (CI-615). Odluèili smo raditi s dvije ekipe, tako se na Ravnu Siku iskrcavaju Branko i Damir, a ostatak ekipe ide na Babuljaš Mali. Dok je prvi dio ekipe svoje odradio, nama na CI-614 ide loše. Velike su smetnje i puno talijanskih stanica, zaklonjena antena, loši uvjeti. Odradili smo tek desetak veza i odluèili nastaviti sutradan ujutro. Slijedi povratak u bazu na Žut. Laci i Damir pale roštilj i pripremaju veèeru, a Branko, Željko i Vlado postavljaju antenu i agregat te odraðuju otok Žut, CI-154. I tu su uvjeti loši i odraðuje se dvadesetak veza. Drugi dan nakon doruèka, "pada" dogovor da se do kraja odradi Babuljaš Mali, te dva otoka u blizini, i to Bisage Male i Bisage Vele. Uvjeti su ujutro puno bolji i bez problema odraðujemo CI-614, i to u dvije ekipe jedna na 7, a druga na 14 MHz. Plovimo dalje na susjedni otok Bisage Male (CI-570). Otok je relativno nizak i opremu nije teško iznijeti na vrh otoka. Krenulo je na 7 MHz. Javljaju se naši stalni pratitelji: Tom, 9A2AA, Dean, 9A5CY, i drugi, zanimajuæi se koji je slijedeæi otok na redu. Druga ekipa radi na 14 MHz, veæinom strane stanice, i dosta dobro ide. Na otoku je pakleno vruæe i èini nam se da je toplije nego ljeti. Poslije podne selimo na otok Bisage Vele (CI-415). Iskrcavanje opreme na otok i traženje najpogodnije lokacije nije nimalo lako jer je otok pun oštrog kamenja po kojem se teško kretati. Ipak, nekako uspijemo svoj kamperski stoliæ uèvrstiti izmeðu dva kamena, rastegnuti J-antenu i poèeti s radom. Kasno popodne broj stanica se smanjuje, a smetnje postaju sve veæe i vidimo da "propagacije" slabe. Pakujemo opremu i vraæamo se u bazu. Dok èekamo veèeru, nastavljamo rad sa Žuta na 14 MHz, gdje veæinom radimo njemaèke i engleske stanice. Slijedi veèera i planiranje za zadnji dan, kada mislimo "aktivirati" još jedan otok u povratku. Ujutro pakiramo stvari, ukrcavamo se na brod, slikamo i napuštamo našu privremenu bazu u uvali Pristanišæe. Plovimo prema marini na Žutu istražujuæi koji bi otok bio prikladan za rad. Na ulazu u zaljev smjestio se otok Èlanovi ekspedicije na molu otoka Žut: Željko, Hrvoje,Vlado, Branko, Damir, Laci. Maslinjak (CI-511), koji nam se na prvi pogled èinio pristupaèan i na kojem se nalaze èak dvije masline. Uz drugi pokušaj uspijemo pristati na otok, zahvaljujuæi iskustvu i sposobnosti našega "barba" Mile, koji je veæ navikao na ovakva pristajanja. Kamen na otoku je poslagan u obliku stepenica izmeðu kojih je veliki razmak i oštra duboka trava, tako da je bilo vrlo teško popeti se na sam vrh otoka (i to uz dosta padova i muke). Tako je zadnji otok postao najteži za pristup. Poèinjemo s radom i Hrid Galijolica 32

33 KV Rad s otoka Bisage Male to obje ekipe, "propagacije" su dobre i dnevnik se brzo "puni" vezama. Nažalost, moramo prekinuti rad jer nas još èeka povratak. Slijedi proces pakiranja opreme i ukrcaj na brod. Uz lagano jugo plovimo izmeðu otoka Pašmana i Žuta, kada nam se na horizontu ukaže svjetionik na hridi. Prema našim kartama to bi trebala biti hrid Galijolica na kojoj je i svjetionik. Odluèimo pristati i pokušati odraditi još jedan otok (hrid). Preko Emira, 9A6AA, i Renija, 9A6R, Branko doznaje CI i CLH brojeve. Radi se o svjetioniku CLH-029 i CI- 277, hridi metar iznad mora na kojoj podižemo inverted V antenu. Pali se agregat i rad može poèeti. Èim smo se pojavili u eteru nastaje veliki pile-up. Stotinjak i nešto veza "palo" je vrlo brzo u radu na 7 MHz. Žao nam je što nismo mogli odraditi sve koji su to željeli, jer pred nama je bio još povratak kuæi. U Pirovcu pristajemo oko 17 sati, prebacujemo opremu iz broda u automobile. Slijedi kava i oproštaj od barba Mile i upuæujemo se autoputom prema Karlovcu. Laci, Željko i Vlado rade s otoka Babuljaši Mali Ukupno smo održali oko 800 veza s domaæim i stranim amaterima, "aktivirali" sedam otoka, od èega dva prvi puta CI-614, i CI-615 i ekspedicijom možemo biti zadovoljni. Zahvaljujemo se ovim putem svima koji su nas prijavljivali na cluster, kao i našem QSL menadžeru, Ivanu, 9A6Z, koji je zadužen za slanje QSL karata. Diplome Diploma "Zagreb Digital" Ovu diplomu, s ciljem promidžbe radioamaterizma i novih tehnologija, izdaje Radioklub Zagreb, 9A1ADE, jedan od najstarijih klubova u Europi. 1. Diplomu mogu osvojiti svi licencirani i prijamni (SWL) radioamateri, koji održe odreðeni broj veza s radioamaterima grada Zagreba iskljuèivo digitalnom vrstom rada. Vrijede sve veze na UKV-u, KV-u (ukljuèujuæi WARC bandove), te 6 m i 4 m. Dopuštene su sve vrste digitalnih naèina rada koje su dopuštene za radioamatersku primjenu, npr: rtty, psk31, psk63, throb, hell, mfsk, mt63, wsjt, stream, pactor, olivia, itd., i druge, prema band planu IARU-a. 2. Za osvajanje diplome potrebno je održati slijedeæi broj veza: - postaje iz 9A 10 veza, - postaje iz Europe 5 veza, - postaje izvan Europe 3 veze. 3. Za diplomu vrijede veze održane s radioamaterima iz grada Zagreba. Priznaju se veze održane poslije 5. srpnja godine. 4. Zahtjev za diplomu šalje se u obliku GCR-liste koja mora sadržavati sve podatke koji se i inaèe unose u log. QSL karte nije potrebno slati, ali menadžer zadržava pravo traženja potvrde održanih veza od korespondenta. GCR-listu svojim potpisom moraju ovjeriti dva licencirana radioamatera. Adresa za slanje Zahtjeva je: Radioklub Zagreb (za diplomu "Zagreb Digital") Trg žrtava fašizma Zagreb. 5. Cijena diplome iznosi 6 amerièkih dolara ili 5 eura, a za èlanove HRS-a 20 kuna. 6. Menadžer za diplomu je Zdravko Todorovski, 9A6ZT. Sve dodatne informacije o diplomi mogu se dobiti od menadžera za diplomu om (9a6zt@hamradio.hr). 33

34 UKV Kalendar UKV natjecanja za godinu Nadnevak UTC Natjecanje Opseg SIJEÈANJ A Activity Contest 1. period 144 MHz Vidovo MHz VELJAÈA A Activity Contest 2. period 144 MHz "Bljesak 2007." 144 MHz Marconi Memorial VHF CW 50 MHz contest 50 MHz OŽUJAK Proljetni HRS-ov kup i viši A Activity Contest 3. period 144 MHz "Požega 2007." 144 MHz TRAVANJ Zagreb FM Contest 1. period 144 MHz A Activity Contest 4. period 144 MHz "Podravina 2007." 144 MHz SVIBANJ A VHF/UHF/SHF contest 50, 70,144 i viši Zagreb FM Contest 2. period 144 MHz A Activity Contest 5. period 144 MHz "Pokuplje 2007." 144 MHz LIPANJ Zagreb FM Contest 3. period 144 MHz IARU I. region 6 m Contest 50 MHz Alpe Adria UHF/SHF Contest 432 i viši A Activity Contest 6. period 144 MHz "Antunovo 2007." 144 MHz SRPANJ Hrvatski ljetni kup , 70,144 i viši Zagreb FM Contest 4. period 144 MHz A Activity Contest 7. period 144 MHz "Pregrada 2007." 144 MHz KOLOVOZ Zagreb FM Contest 5. period 144 MHz Alpe Adria VHF Contest 144 MHz A Activity Contest 8. period 144 MHz "Lipik 2007." 144 MHz RUJAN IARU I. region VHF Contest 144 MHz Zagreb FM Contest 6. period 144 MHz A Activity Contest 9. period 144 MHz "Voloderske jeseni 2007." 144 MHz LISTOPAD IARU I. region UHF/SHF Contest 432 i viši A Activity Contest 10. period 144 MHz "Ruka prijateljstva 2007." 144 MHz STUDENI A CW VHF Contest 144 MHz Marconi Memorial VHF CW Contest 144 MHz A Activity Contest 11. period 144 MHz "Koprivnica 2007." 144 MHz Do slušanja u UKV natjecanjima godine! Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW HRS-ov UKV menadžer 34

35 UKV Rezultati UKV natjecanja Zagreb FM kontest Kategorija A jedan operator Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A6PAA A2UI A7KM A3AMQ A4DI A7PTZ A5TJ A7GVA A5AB A1DL A7KJI A6IBU A6KKD A4VM A7BWJ A6ZT A5AC A6NIK A6GWF A6IBT A3ARM A3BSP A2GA A3ZO A3BSM S57SIR A5ABH A5ALC A7PAW S50AL A7KWS A6JNJ A3BBB A7PLS A3ACK A9CC A4MF S57GB S58GPS A2UB A3ADF A5ADH T94XF A5JA A3ADH A7PJB A7KWD T92RXP A2UJ T92RWU A2GS A4TI A3Z A4TE Kategorija B više operatora i klupske postaje Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A1K A4U A1CEQ A4C A1CAH A1CPP A1FBC A1DAB

36 UKV 9. 9A1CFR T91BIH A06P A1CBT A1CBK Kategorija C YL Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A4DI A7GVA A6IBU A3ZO A7PJB Kategorija D Zagrepèani Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A3AMQ A4DI A5AB A6IBU A4VM A6ZT A5AC A6IBT A2GA A5ABH A7PLS A5ADH A5JA A2UJ A2GS Natjecateljsko povjerenstvo je bilo u sljedeæem sastavu: 9A1R, 9A2YC i 9A6ZT. ALPE ADRIA UHF/SHF službeni rezultati 9A postaja A kategorija, 432 MHz 9A pl. Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat Veza ODX ODX lokator QRB (km) Snaga (W) Antenski sustav Asl (m) 1. 9A2AE JN86HF DK3WG J072GI el A2TK JN76WA DB6NT JO50VJ el. CC A3AQ JN75WS I1NDP JN35WM el A1CAW JN95GM DB6NT JO50VJ el A2WA/P JN83AL IK2KQE/1 JN45FV el A3PX JN85EG OM3TZQ JN99JN el A6V JN74OC IK2KQE/1 JN45FV el A4VM JN85FS I4LCK/4 JN54PD el A2YC JN75XX S57GM JN76CG el. 155 B kategorija, 1,3 GHz 9A pl. Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat Veza ODX ODX Lokator QRB (km) Snaga (W) Antenski sustav Asl (m) 1. 9A1CAW JN95GM DB6NT JO50VJ el A3AQ JN75WS I4LCK/P JN54PD el A4VM JN85FS A3PX JN85EG A2TK JN76WA A4VM JN85FS CANTENA 250 C kategorija, 2, 3 i 5,7 GHz 9A mj. Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat Veza 2,3 GHz Bodova 2,3 GHz Veza 5,7 Hz Bodova 5,7 GHz 1. 9A1CAW JN95GM D kategorija, 10 GHz i više 9A mj. Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat Veza 10 GHz Bodova. 10 GHz Veza 24> Bodova 24> 1. 9A3AQ JN75WS Rezultate izradio: Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW HRS-ov UKV menadžer 36

37 UKV Ruka prijateljstva Obilježavajuæi dvadesetu obljetnicu osnivanja i rada, Radioklub slijepih "Louis Braille", 9A1CBT, bio je organizator UKV natjecanja Ruka prijateljstva Ove godine bili smo sprijeèeni raditi iz naše stare natjecateljske lokacije, Doma Crvenoga križa na Sljemenu, pa smo radili iz Planinarskog doma "Puntijarka", koji je na lošijem položaju. Sa Sljemena smo radili s èetiri klupska i tri osobna znaka, ureðajem IC-910 i antenom Diamond X-510. Iz svojih domova radilo je još èetrnaest slijepih pojedinaca. Iako nismo bili zadovoljni uvjetima rada, vrlo smo zadovoljni odazivom natjecatelja, i svima zahvaljujemo na podršci. Dnevnici su dolazili u svim formatima, a takoðer i u pisanom obliku. Sve smo obradili i uvrstili. Nismo dobili niti jednu žalbu u vremenu predviðenom za to, tek nekoliko dana nakon isteka roka, kad su diplome veæ bile napisane. Naravno, to nismo mogli uzeti u obzir. Na hamfestu, 25. studenoga 2006., proglašeni su službeni rezultati i svi natjecatelji dobili su diplomu s osvojenim mjestom, a pehare smo uruèili trima prvoplasirana u svim kategorijama. Èestitamo svim natjecateljima, a posebno osvajaèima pehara! Kategorija A (jedan operator, sve vrste rada) 1. 9A4VM A5AB A2GA A2YC A2UB A7K Kategorija B (više operatora, sve vrste rada; ovdje su svi radioklubovi) 1. 9A1W A4P A1C A0C A1CEQ A1K A50A A4U A4C A1BTU A9Z A06P A1CBK 646 Kategorija C (samo FM vrsta rada, samo osobne postaje) 1. 9A2UI A1DL A6DJX A5AC A6JNJ A4TT A7KM A3ADH A6LRY A3AMQ A7KJI A6NCC A6NIK A1TZ A5ALC A6KKD A5TJ A6JTW A3ACK A6GWF A4MF A6PAA A7KWS A7JVB 746 Kategorija D (YL) 1. 9A3ND A6IBU A7GVA A3BAR Kategorija E (osobne postaje izvan 9A, sve vrste rada) 1. YT1DW S51I YU1GT YZ1TM YU1EM YT1WV Kategorija F (osobne postaje izvan 9A, samo FM) 1. HG3X T92SNV T92RQU T92ROP S57E AL YT7RYJ S57RWW 343 Kategorija G (kategorija slijepih, osobne postaje) 1. 9A4DI A2GS A6NDN A6NPG A6APT A6JWM A3ASA A4PJ A7JAV A3ARC 12 Klubovi i sekcije slijepih 1. 9A1CBT A1CKZ A1CJV A1CJZ A1CZA Diploma za sudjelovanje: 9A1FBC. Napomena Svi pozivni znakovi iz kategorije G vrijede i za Diplomu "Vinko Bek" (mora se odraditi ukupno 5 pozivnih, a obavezno mora biti odraðen 9A1CBT). Diplomu su dobili svi natjecatelji koji je do sada još nisu osvojili. Natjecateljska komisija Radiokluba slijepih "Louis Braille", 9A1CBT Zagreb, 25. studenoga

38 DX vijesti Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU DX vijesti 3B6 Agalega Grupa poljskih radioamatera: SP9MRO, SP9PT, SP9BQJ, SP3IQ i SP5BFX radit æe s ovog otoka 12 do 14 dana u ožujku na svim opsezima od m, CW, SSB, RTTY i PSK vrstama rada. Poèetak ekspedicije još nije toèno poznat. J2 Djibouti Ekipa talijanskih radioamatera: I1HJT, IK2CIO, IK2CKR, IK1AOD, IK2DIA i I2YSB radit æe kao J20M i J20R od 1. do 15. veljaèe s otoka Moucha (IOTA AF- 053) na svim KV opsezima CW, SSB i RTTY vrstama rada. QSL via I2YSB. Više informacija možete pronaæi na njihovoj web stranici YV0 Aves Velika meðunarodna ekipa: YV5SSB, YV5TX, YV1RDX, YV5RED, OH2BH, YV1CTE, YV5MSG, YV5ANT, OH0XX, YV5OHW, DL2GG, YV5KAJ, YV1FM, YV5GRV, AD6TF i IT9DAA radit æe s otoka Aves (IOTA NA-020) kao YW0DX od 5. do 15. veljaèe na opsezima od m SSB, CW i RTTY vrstama rada. QSL via IT9DAA. Za više informacija pogledajte njihovu web stranicu yw0dx.4m5dx.org. VK9N otok Norfolk Od 15. veljaèe do 3. ožujka s ovog otoka radit æe ekipa èlanova BCC: DJ7EO, DJ9RR, DL1MGB, DL3DXX, DL5LYM i DL8OH na svim opsezima i vrstama rada. Posebnu pozornost obratit æe na niže opsege. QSL via DJ2MX. Više informacija moguæe je saznati na web stranici: 9M otoèje Spratly Ekipa od 20-ak malezijskih i japanskih operatora radit æe s ovog otoèja od 9. do 19. ožujka kao 9M4SDX na svim opsezima od m, CW, SSB, RTTY i PSK vrstama rada. QSL via 9M2TO. Više informacija možete pronaæi na njihovoj web stranici layang9m4sdx/. 6W Senegal DL6CT, DL7CM i DM2AYO radit æe kao 6W/kuæna pozivna oznaka od 3. do 23 ožujka na svim opsezima od m, CW, SSB, RTTY i PSK vrstama rada. QSL via DARC. Više informacija možete pronaæi na njihovoj web stranici dl7cm/6w/6w.htm. J5 Gvineja Bissau DL6CT, DL7CM i DM2AYO radit æe kao J5UAR od 4. do 22. ožujka na svim opsezima od m, CW, SSB, RTTY i PSK vrstama rada. QSL via DL7CM. KH8S otok Swains Meðunarodna ekipa operatora: YT1AD, K3LP, K1LZ, N3KS, N6TQS, RK3AD, RA3AUU, SV2BFN, UA3AB, RZ3AA, YZ7AA i YZ1BX radit æe s ovog DXCC entiteta od do travnja kao N8S na svim opsezima i vrstama rada. Za više informacija posjetite njihovu web stranicu Mali HAM oglasi U ovoj rubrici možete objaviti svoj oglas i to posve besplatno. Jedini uvjet je da je sadržaj oglasa HAM naravi. Oglase šaljite om na 9a0hrs@hamradio.hr ili se osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i dogovorite naèin dostave. Prodajem za 150,00 kuna pojaèalo 15 W za 2 m s ispravljaèem. Informacije na telefon: 01/ , Josipa Spiegel. Prodajem ili mijenjam: - nove koaksijalne kabele H-1000, RG- 213 i RG-58, - nove SWR/watmetre Diamond SX- 600 i Daiwa CN-103LN, - stolne mikrofone: Yaesu MD-100 (novi) i Kenwood MC-60 (rabljeni), - Hy-Gain rotator, - novi quad 2-el. za 14, 18, 21, 24, 28 i 50 MHz, - nova FD-4/FD-3 antena, 1,5 kw, - KV dipol, - GP Fritzel GPA-404 za 7, 14, 21 i 28 MHz i HM za 14, 18, 21, 24, 28 i 50 MHz, - Yagi 144 MHz 9-el. ECO, - antenu tuner internu za TS-930S, - izlazne cijevi 3-500Z, QB4/1100 i 829B=QQE06/40, - lineare 144 MHz 600 W i 150 W, - primopredajnici Drake TR-7, Kenwood TS-850S i TH-215, Yaesu FT-840, FT-757GXII i FT-277E, Icom IC-229H - filtre za Kenwood ureðaje, - slušalice Kenwood HS-5, - više ispravljaèa, antena tunera, mobilnih antena, CW ruèica i drugo. Informacije na tlf.: 098/

39

40