BROJ 247/248 GODINA VI 3. srpnja BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / U

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "BROJ 247/248 GODINA VI 3. srpnja BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / U"

Транскрипт

1 BROJ 247/248 GODINA VI 3. srpnja BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00 / DKK 15,50 / GBP 1,30 MIROVNA OPERACIJA KFOR-a PRVI KONTINGENT HRZ-a NA KOSOVU Vojna tehnika Programi za vojnika budućnosti TIGROVI DAN DRŽAVNOSTI U ZAGREBU I VUKOVARU Konferencija za OJI misije ISAF NUŽNOST OTVARANJA NOVIM MEDIJIMA ADRION 09 - LIVEX HRVATSKI VOJNIK VOJNA TEHNIKA / MORH / OSRH / MAGAZIN

2 2 DAN DRŽAVNOSTI Snimio Tomislav BRANDT

3 sadržaj Prvi kontingent HRZ-a na Kosovu Piloti, kopiloti, tehničari, logističari i vezist probit će led u prvoj NATO-ovoj operaciji na području Balkana u kojoj će sudjelovati hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom, dva helikoptera Mi-171 Sh 10 Središnji dio zagrebačkog programa obilježavanja Dana državnosti pripao je svečanom postrojavanju postrojbi OSRH na Trgu bana Josipa Jelačića. Pred najviše državne i vojne dužnosnike, predstavnike braniteljskih udruga i diplomatskog zbora, te nekoliko tisuća okupljenih građana Zagreba stupilo je šest postroja pripadnika OSRH, jedan MUP-a i prvi put postroj sastavljen od vojnika oružanih snaga zemalja članica NATO-a 4 OSRH U NATO-u - JAMAC MIRA ZA HRVATSKU, EUROPU I SVIJET 7 Izražena motivacija za vojni poziv Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je kako su u 18 godina svog postojanja Oružane snage stekle neželjeno ratno iskustvo, prošle reformske procese te su se danas sposobne nositi s izazovima modernog doba. Premijer Ivo Sanader rekao je kako su polaznici vojnih škola, osim što su dobili potrebna znanja, tijekom školovanja učvrstili i obnovili pobjednički duh koji Hrvatska vojska baštini od svojih prvih dana i koji je u značajnom dijelu iskaljen upravo ovdje u Vukovaru Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT MORH I OSRH VOJNA TEHNIKA MAGAZIN 12 KONFERENCIJA ZA OJI MISIJE ISAF Nužnost otvaranja novim medijima 14 LURD - VOJNO HODOČAŠĆE Čestitke na organizaciji lurdskog hodočašća 15 MULTILATERALNA MORNARIČKA VOJNA VJEŽBA ADRION 09 - LIVEX 16 NOVOSTI IZ OSRH-a Održan tečaj MAREVAL u HRM-u 17 NOVOSTI IZ OSRH-a Predavanje za polaznike NATO-ove škole 18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE 22 VOJNA TEHNIKA Programi za vojnika budućnosti 27 ZRAKOPLOVSTVO Od Nashera do Lavia (I. dio) 28 MORNARICA Superkavitacijski suparnici ugriz Barracude 29 VOJNA POVIJEST Jakovljev Jak PODLISTAK Vojskovođa, car i genij 32 DOMOVINSKI RAT Govori na osnivanju Mjesnog odbora SDS-a u Kuli Atlagić kod Benkovca, 23. lipnja (VI. dio) 33 DUHOVNOST Cijeniti vlastito 34 INFORMATOR Biblioteka, vremeplov, filmoteka, infokutak 35 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Zimska odora admirala Vida Stipetića

4 4 PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI U ZAGREBU Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Željko STIPANOVIĆ Središnji dio zagrebačkog programa obilježavanja Dana državnosti pripao je svečanom postrojavanju postrojbi OSRH na Trgu bana Josipa Jelačića. Pred najviše državne i vojne dužnosnike, predstavnike braniteljskih udruga i diplomatskog zbora, te nekoliko tisuća okupljenih građana Zagreba stupilo je šest postroja pripadnika OSRH, jedan MUP-a i prvi put postroj sastavljen od vojnika oružanih snaga zemalja članica NATO-a OSRH u NATO-u - jamac mira za Hrvatsku, Europu i svijet Proslava Dana državnosti Republike Hrvatske u Zagrebu otpočela je u jutarnjim satima 25. lipnja. Na zagrebačkom groblju Mirogoj, predsjednik RH Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i premijer Ivo Sanader, te državna, vojna, braniteljska i gradska izaslanstva položili su vijence kod spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli i kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kao i na druga spomen-obilježja. Mnogi visoki dužnosnici nazočili su i misi za domovinu u zagrebačkoj crkvi sv. Marka, koju je predvodio kardinal Josip Bozanić. Na Markovu trgu održana je svečana sjednica Vlade Republike Hrvatske. Uz članove Vlade, nazočili su joj i predsjednici Republike i Sabora, koji su se, kao i premijer, obratili javnosti. Premijer Sanader je, uz posebnu zahvalu hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, ustvrdio da je vrlo malo naroda u Europi nakon pada Berlinskog zida i promjena na europskoj političkoj karti od devedesetih godina uspjelo u tolikoj mjeri

5 ostvariti svoje nacionalne i državne ciljeve, u posebno teškim, pače, u usporedbi s drugima može se reći i najtežim uvjetima i okolnostima. Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić nazvao je potpisivanje Deklaracije 25. lipnja prije 18 godina ostvarenjem višestoljetnog sna hrvatskog naroda - neovisne, slobodne i demokratske hrvatske države. Predsjednik Mesić se, uz čestitke, osvrnuo i na aktualni trenutak hrvatske države, osobito naglasivši potrebu zajedništva i konsenzusa kad je riječ o ulasku u EU. Velik broj Zagrepčana na glavnom trgu Središnji dio zagrebačkog programa obilježavanja Dana državnosti pripao je svečanom postrojavanju postrojbi OSRH na Trgu bana Josipa Jelačića. Kao i obično, taj događaj opet je privukao povelik broj Zagrepčana, koji su s pljeskom i osmijesima pozdravljali svoje vojnike, te pjevušili u ritmu poznatih koračnica uz pratnju Orkestra HV-a i Klape HRM-a Sv. Juraj. Ukratko, pred najviše državne i vojne dužnosnike, predstavnike braniteljskih udruga i diplomatskog zbora, te nekoliko tisuća okupljenih građana Zagreba stupilo je šest postroja pripadnika OSRH, jedan MUP-a i prvi put postroj sastavljen od vojnika oružanih snaga zemalja članica NATO-a. Pod zapovijedanjem zamjenika načelnika GSOSRH, kontraadmirala Zdenka Simičića, na Trg su redom stupili postroj ratnih zastava, Ministarstva unutarnjih Na Trg su redom stupili postroj ratnih zastava, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog vojnog učilišta Petar Zrinski, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništva za potporu i članica NATO-a. U potonjem su stupali pripadnici OS Hrvatske, Albanije, Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Turske i SAD Najviši državni i vojni dužnosnici pratili su svečano postrojavanje na glavnom zagrebačkom trgu 5

6 6 PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI U ZAGREBU Nakon postrojavanja uslijedio je prijavak predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku OSRH Stjepanu Mesiću, koji se po obilasku postroja obratio okupljenima te cijeloj Hrvatskoj putem radio i TV prijenosa Postroj predstavnika članica NATO-a poslova, Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskog vojnog učilišta Petar Zrinski, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništva za potporu i članica NATO-a. U potonjem su stupali pripadnici OS Hrvatske, Albanije, Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Turske i SAD. Svojevrsnu atrakciju predstavljale su nove odore koje su nosili vojnici u postroju HKoV-a, no baš svi postroji dobili su dužnu pozornost i pljesak Zagrepčana, kojih je ove godine na Trgu bilo više nego prethodne. Članstvo u NATO-u već donosi prve koristi Nakon postrojavanja uslijedio je prijavak predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku OSRH Stjepanu Mesiću, koji se po obilasku postroja obratio okupljenima te cijeloj Hrvatskoj putem radio i TV prijenosa. Osobitu pozornost Mesić je posvetio punopravnom članstvu RH u NATO-u, koje je postignuto zahvaljujući provedenim reformama, ali i potpori hrvatskih građana. Članstvo već donosi prve koristi za RH, ne samo političke nego i gospodarske, ustvrdio je Predsjednik. Obraćajući se izravno vojnicima, okarakterizirao je OSRH kao profesionalne, motivirane i dobro osposobljene, moderno opremljene, spremne izvršiti sve nacionalne i međunarodne zadaće. Takve OSRH su, uz NATO, jamac mira i sigurnosti ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu ujedinjenu Europu, pa i svijet, zaključio je hrvatski Predsjednik. Nakon govora, prigodni program zajedno su izveli Orkestar HV-a i Klapa HRM-a. Njihove note očito su prilično popularne: unatoč tomu što je vojska počela napuštati Jelačić plac, građani su i dalje ostali slušati raznoliki repertoar. Podsjetimo, neke pjesme u izvedbi Klape zabilježene su visoko na hrvatskim top- -listama. Sve je završilo malo nakon pucnja Gričkog topa, dakle oko podneva. Svečano postrojavanje pokazalo je da, unatoč tomu što je rat završio prije četrnaest godina, građani i dalje poštuju i cijene svoje vojnike. Što reći nego: To su oni i zaslužili!

7 PROMOCIJA VOJNIH ŠKOLA U VUKOVARU Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT 7 Izražena motivacija za VOJNI POZIV

8 8 PROMOCIJA VOJNIH ŠKOLA U VUKOVARU Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je kako su u 18 godina svog postojanja Oružane snage stekle neželjeno ratno iskustvo, prošle reformske procese te su se danas sposobne nositi s izazovima modernog doba Premijer Ivo Sanader rekao je kako su polaznici vojnih škola, osim što su dobili potrebna znanja, tijekom školovanja učvrstili i obnovili pobjednički duh koji Hrvatska vojska baštini od svojih prvih dana i koji je u značajnom dijelu iskaljen upravo ovdje u Vukovaru U Vukovaru je, u nazočnosti najviših državnih dužnosnika, 25. lipnja svečano obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske i održana promocija polaznika vojnih škola OSRH-a. Svečanosti su nazočili predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, potpredsjednici Sabora i Vlade, ministar obrane Branko Vukelić i ministri u Vladi, načelnik GSOSRH-a general zbora Josip Lucić te drugi visoki vojni dužnosnici, saborski zastupnici, predstavnici braniteljskih udruga, Vojnodiplomatskog zbora, lokalnih vlasti i Crkve. Nakon što su predsjednici Republike, Sabora i Vlade položili vijence i zapalili svijeće na Spomen-području Ovčara i Memorijalnom groblju Vukovar, središnja svečanost je održana u vojarni 204. vukovarske brigade, gdje su bili postrojeni polaznici svih škola Hrvatskog vojnog učilišta Petar Zrinski. Na svim razinama izobrazbe promovirano je ukupno 322 polaznika, među kojima 16 pripadnika stranih vojski. Među promoviranima jesu i 94 novih mladih poručnika i poručnica, od kojih je njih 22 iz projekta Kadet. Čestitajući svima na uspješno završenom školovanju, ravnatelj HVU-a general-bojnik Mirko Šundov istaknuo je kako vjeruje da će znanjima koje su stekli uvelike pridonositi daljnjem razvoju OS-a. Načelnik GSOSRH-a general zbora Josip Lucić tom je prigodom rekao kako će OSRH i nadalje težiti maksimalnoj uspješnosti i profesio- nalnosti u obavljanju svih zadaća u zemlji i u međunarodnim misijama u kojima sudjeluju. Prvi promovirani naraštaj u Hrvatskoj kao članici NATO-a Ministar obrane Branko Vukelić istaknuo je da će ovaj naraštaj trajno ostati upamćen jer je školovanje završio u godini u kojoj je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom NATO-a. Oružane snage nalaze se u intenzivnom procesu modernizacije i opremanja, u čemu, rekao je, u velikoj mjeri sudjeluju hrvatske tvrtke, a u obrambenom sustavu najvažniji su ljudi, njihovo znanje, sposobnosti i iskustvo. Upravo taj spoj suvremenih znanja i iskustva, u čemu HVU Petar Zrinski daje nemjerljiv doprinos, čini naše vojnike pravim, istinskim profesionalcima koji su sposobni nositi se sa svim izazovima, zaključio je ministar Vukelić. Zrelom, ozbiljnom i odgovornom politikom uspjeli smo ostvariti ono o čemu su sanjali mnogi hrvatski naraštaji prije nas. Uspjeli smo stvoriti državu, obraniti našu neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, učvrstiti demokraciju i vratiti Hrvatsku u krug zapadnih zemalja, kamo je uvijek i pripadala, rekao je predsjednik Vlade Ivo Sanader čestitajući svima Dan državnosti. Rekao je također kako su polaznici vojnih škola, osim što su dobili potrebna znanja, tijekom školovanja učvrstili i obnovili pobjednički duh koji Hrvatska vojska baštini od svojih prvih dana. Pobjednički duh koji je u značaj-

9 Na svim razinama izobrazbe promovirano je ukupno 322 polaznika, među kojima 16 pripadnika stranih vojski. Među promoviranima jesu i 94 novih mladih poručnika i poručnica, od kojih je njih 22 iz projekta Kadet nom dijelu iskaljen upravo ovdje u Vukovaru u najtežim trenucima obrane domovine. Za održavanje promocije vojnih škola u Vukovaru, predsjednik Sabora Luka Bebić rekao je kako je to čin odavanja počasti ovom gradu, svim njegovim braniteljima i svim hrvatskim braniteljima, te napomenuo da je upravo Domovinski rat vrelo iz kojega polaznici vojnih škola mogu crpiti mnoga praktična znanja, ali i vjernost i privrženost idealima slobode i domoljublja. Upućujući svima čestitke povodom Dana državnosti i čestitajući polaznicima škola, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH-a Stjepan Mesić istaknuo je kako vjeruje da će oni svoje vojne karijere posvetiti traženju i pronalaženju najprihvatljivijih rješenja te da neće dopustiti da se Ovčara ikada ponovi. U 18 godina svog postojanja Oružane snage RH stekle su neželjeno ratno iskustvo, prošle nužne reformske procese te su danas, istaknuo je predsjednik Mesić, sposobne nositi se s izazovima modernog doba. Raduje me činjenica da motivacije za vojni poziv ne nedostaje, rekao je Predsjednik, napomenuvši kako se svaka djelatna vojna osoba u određenoj mjeri odriče udobnosti modernog života, a život i zdravlje izlaže različitim opasnostima, što treba biti prepoznato i vrednovano. U sklopu svečanosti uručene su diplome polaznicima 11. naraštaja Ratne škole Ban Josip Jelačić i 13. naraštaja kadeta-pilota. Dan državnosti u Vukovaru je obilježen i nizom drugih prigodnih događanja. Izaslanstvo škola HVU-a položilo je vijenac i zapalilo svijeću na Spomen-području Ovčara i Memorijalnom groblju, dok je u vukovarskoj crkvi sv. Filipa i Jakova služena misa zahvalnica, a nakon svečanog mimohoda položen vijenac kod Križa na Dunavu. Ravnatelj HVU-a general-bojnik Mirko Šundov istaknuo je kako svijet modernih tehnologija ne trpi zaostajanja u dostizanju novoga. Stoga ste vi, gospodo polaznici, na najbolji način iskoristili prigodu i mogućnost usvojiti znanja, vještine i sposobnosti važne za vašu profesionalnu karijeru te za proces integracije s partnerima u NATO savezu, rekao je general Šundov, na svečanosti u Zagrebu 9 Na Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski 24. lipnja svečano je obilježen završetak izobrazbe polaznika vojnih škola. Tom su prigodom uručene diplome polaznicima Zapovjedno-stožerne škole, Napredne časničke i Temeljne časničke izobrazbe, Visoke dočasničke, te Napredne i Temeljne dočasničke izobrazbe Snimio Domagoj VLAHOVIĆ

10 10 MIROVNA OPERACIJA KFOR-a Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT Loše vremenske prilike najveći su neprijatelj zrakoplovaca u mirnodopskom razdoblju. Nijedan pilot, a ni njegovi suradnici, ne vole kad im se let odgađa. Na sletištu Lučko vladao je 1. srpnja osobit nemir. Let tri helikoptera Mi-171 Sh, zbog ćudljivog vremena koje se već desetak dana usidrilo nad Zagrebom, već je više puta odgađan. A riječ je o posebnim letovima za koje se devetnaestero ljudi sprema već mjesecima, kao pripadnici prvog kontingenta OSRH u NATO vođenoj mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu. Piloti, kopiloti, tehničari, logističari i vezist probit će led u prvoj NATO-ovoj operaciji na području Balkana u kojoj će sudjelovati i hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom. Temeljne zadaće bit će im prevoženje ljudi i tereta. Naravno, riječ je o provjerenim vojnicima i stručnjacima, koji su za misiju prošli i dodatnu opću obuku iz naoružanja, ratnog prava i prve pomoći. Sudjelovanje u misiji posebno je važno za cijeli OSRH jer je zračni transport u bilo kojoj operaciji Saveza vrlo tražen i visoko se cijeni. Svakako, glavni teret pada na HRZ i njegove ljude, prije svega na Eskadrilu višenamjenskih helikoptera 91. zrakoplovne baze HRZ i PZO. Ispratiti pripadnike 1. kontingenta došli su visoki časnici HRZ-a na čelu s prvim čovjekom te grane, general-bojnikom Vladom Bagarićem, i zapovjednikom 91. baze brigadirom Zdenkom Sokićem. General je, prije polaska, koji je i tog jutra bio neizvjestan i odgađan svakih sat vremena, cijelom timu poželio da im tromjesečni boravak u najmlađoj europskoj državi protekne bez problema. U njihove Prvi kontingent

11 sposobnosti i profesionalno obavljanje zadaća ne sumnja i ima apsolutno povjerenje da će opravdati visoki ugled što ga OSRH i HRZ imaju u NATO-u. Eskadrila, od pilota do tehničara, ima iznimno kvalitetan sastav, tvrdi general. Isto je tako i s tehnikom: ljudstvo Eskadrile izvelo je pravi pothvat s istodobnim obavljanjem preustroja i prilagodbom na nove letjelice Mi-171 Sh, koje su među najkvalitetnijim letjelicama toga tipa na svijetu. Prvima je obično i najteže. Na njima leži posebna odgovornost, njihov će se učinak naći pod posebnim povećalom i posebno će se pamtiti, njihovi zaključci otvarat će vidike za iduće kontingente. Vjerojatno je i to razlog što je zapovjednik 1. kontingenta osobno zapovjednik Eskadrile višenamjenskih helikoptera bojnik Michael Križanec. On je u bazu Camp Bondsteel kraj Uroševca, 40-ak kilometara južno od Prištine, s oznakom KFOR-a na rukavu, upućen još petnaestak dana prije, kako bi na neki način pripremio teren za svoje ljude. Naposljetku se vrijeme smirilo i helikopteri su tijekom prijepodneva ipak uspjeli poletjeti. Poletjela su tri, iako će u misiji sudjelovati dva. Treći se brzo vraća u domovinu, samo je pomogao prenijeti potrebnu opremu u Camp Bondsteel, gdje će Hrvati biti smješteni. Ruta kroz Hrvatsku vodila je do Dubrovnika, gdje su letjelice napunjene gorivom. Drugi dio leta vodio je kroz Crnu Goru i Albaniju. Naposljetku su stigli na Kosovo i priključili se KFOR-u. Uoči odlaska izjavu nam je dao bojnik Robert Agrež, pilot koji je zapovijedao kontingentom na dan polijetanja. Odgovornost nam je identična kao i u Hrvatskoj. Zadaće i postupci jesu onakvi kakve i inače odrađujemo. Nov je jedino zemljovid nad kojim ćemo letjeti. Nova je interakcija s pripadnicima više drugih vojski, no tu neće biti nikakvih problema, uvjeren je Agrež. Piloti, kopiloti, tehničari, logističari i vezist probit će led u prvoj NATO-ovoj operaciji na području Balkana u kojoj će sudjelovati hrvatski vojnici s vlastitom zračnom transportnom komponentom, dva helikoptera Mi-171 Sh 11 HRZ-a na Kosovu

12 12 KONFERENCIJA ZA OJI MISIJE ISAF Snimio i napisao Drago KELEMEN Nužnost otvaranja novim Trebamo iznositi istinite priče o NATO-u. NATO u Afganistanu sigurno neće izgubiti na bojnom polju, ali mogao bi izgubiti u informacijskom ratu, rekao je predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a admiral Giampaolo di Paola Konferencija za odnose s javnošću NATOove misije ISAF održana je 22. i 23. lipnja na NATO Defense Collegeu (NDC) u Rimu. Konferenciju je organizirao NATO HQ PDD - Odjel za medije u suradnji s Uredom za odnose s javnošću NATO Defense Collegea. Ove godine na konferenciji je sudjelovalo 107 sudionika iz 28 zemalja koje imaju svoje snage raspoređene u misiji ISAF, te predstavnici Vlade Islamske Republike Afganistan. Ciljevi konferencije, kako su to u svom izlaganju tijekom ceremonije otvaranja naglasili dekan NDC-a dr. Grant T. Hammond i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Jean-François Bureau, bili su: raspraviti i razviti ideje u svezi s komuniciranjem i odnosima s javnošću u Afganistanu, i to posebno preispitivanjem donesenih preporuka s prošle konferencije, održane u Parizu, i na temelju prioriteta definiranih u Strateškim komunikacijama NATO-a (NATO Strategic Communication) za Novi mediji u ostvarivanju ciljeva Prvog dana konferencije sudionici su bili podijeljeni u osam radnih skupina kako bi preispitali različite aspekte komunikacijskih izazova na koje nailaze u Afganistanu te razvili preporuke za daljnje korake, koje će biti predmet razmatranja u NATO-ovim tijelima u zemljama koje sudjeluju u misiji ISAF kao i u vladi Islamske Republike Afganistan. Posebno zanimljiva rasprava vodila se o uporabi novih medija u ostvarivanju komunikacijskih ciljeva NATO-a (socijalne mreže poput Facebooka, Myspacea i Twittera, Youtubea i sl.), te o tome kako zadovoljiti potrebu da se bude što ažurniji u objavi informacija a da se isto-

13 cija tih vrednovanja kako bi se sustav mogao poboljšati. Ove godine na konferenciji je sudjelovalo 107 sudionika iz 28 zemalja koje imaju svoje snage raspoređene u misiji ISAF, te predstavnici Vlade Islamske Republike Afganistan medijima dobno ne naruši sigurnost snaga koje sudjeluju u misiji ISAF. Na konferenciji je također predstavljen projekt NATO-ove televizije, gdje predstavnici medija, ali i drugi zainteresirani mogu besplatno preuzeti dostupne videomaterijale visoke kvalitete. Drugog dana, konferencija je započela raspravom na temu Mjerenje komunikacijskih učinaka, odnosno kako komuniciranje utječe na sigurnost i koje su teškoće s kojima se suočava zajednica NATO-ISAF, koja mora imati vjerodostojan sustav za procjenu učinaka komunikacije radi postizanja što pozitivnijih rezultata. Vrijedan doprinos u razmjeni ideja na temu Mjerenje učinka - upravljanje i razvoj dao je predstavnik misije UNAMA u Kabulu izravnim videolinkom. On je iznio određene probleme vrednovanja operacije ISAF, ali je istodobno istaknuo važnost primanja povratnih informa- Slikovni materijal vrlo moćno oružje Na kraju prijepodnevnog rada, sudionicima se obratio glasnogovornik NATO-a James Appathurai, koji je u nadahnutom govoru dao određene preporuke u kojem bi se smjeru trebali kretati odnosi s javnošću u sljedećem razdoblju, pri čemu je istaknuo važnost uporabe slikovnog materijala, koji je ponekad vrlo moćno oružje. Također je naglasio da su komunikacijske strategije u vezi s misijom ISAF još previše nacionalne i često se stječe dojam da je uspjeh u misiji samo nacionalni uspjeh pojedinih zemalja, ali isto tako da se za svaki neuspjeh odgovornost prebacuje na NATO. Sudionicima konferencije drugog dana također se obratio i predsjedavajući Vojnog odbora NA- TO-a admiral Giampaolo di Paola preko izravne videoveze iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Admiral Di Paola naglasio je da je vrlo važno za NATO iznijeti istinitu priču. Jer istina je put prema uspjehu. Također je rekao da bi sve članice NATO-a trebale dati punu potporu NATO-ovu TV projektu. Ciljevi konferencije bili su: raspraviti i razviti ideje u svezi s komuniciranjem i odnosima s javnošću u Afganistanu, i to posebno preispitivanjem donesenih preporuka s prošle konferencije, održane u Parizu, i na temelju prioriteta definiranih u Strateškim komunikacijama NATO-a za

14 14 LURD - VOJNO HODOČAŠĆE Otac Blaise REBOTIER, direktor PMI-ja Čestitke na organizaciji LURDSKOG HODOČAŠĆA Vojni ordinarijat je posredstvom vojnog izaslanika RH u Francuskoj, pukovnika Andrije Šakića, i Službe za međunarodnu obrambenu suradnju zaprimio pismo ravnatelja Međunarodnog vojnog hodočašća oca Blaisea Rebotiera, u kojemu zahvaljuje hrvatskoj strani na pomoći pruženoj u osiguranju 51. međunarodnog vojnog hodočašća. Pismo prenosimo u cijelosti U prigodi provedbe 51. vojnog hodo ašća u Lurdu, koje se održavalo od 15. do 17. svibnja godine, jedna posebna služba bila je stavljena na raspolaganje - pod zapovijedanjem žandarmerijskog pukovnika Rolana Le Nyja. Pripadnici te službe brinuli su se o općoj sigurnosti ovog međunarodnog vojnog okupljanja. Između 180 vojnika koji su bili na raspolaganju, sastavljenih od osoblja osam europskih država (Francuska, Njemačka, Austrija, Hrvatska, Mađarska, Italija, Španjolska i Portugal), hrvatski su vojni dužnosnici (preko Vojnog ordinarijata u RH) odredili skupinu od 14 policajaca i šest vojnih policajaca. Ovi su pripadnici bili pod zapovjedništvom glavnog inspektora Ivana Pokasa. Policajci su bili angažirani na provedbi različitih zadaća - kontroli mnoštva hodočasnika, kontroli pristupa različitim ceremonijama i osiguranju brojnih francuskih i stranih VIP sudionika na ovom međunarodnom hodočašću. Što se tiče kvalitete aktivnosti koje su obavljali hrvatski policajci, želim vam izraziti svoje sveopće zadovoljstvo, kao i zadovoljstvo pukovnika Le Nyja. Uvijek na raspolaganju, vojničkog ponašanja koje može poslužiti kao primjer, što služi na čast vašoj zemlji, ozbiljni bez iznimke, ovi su hrvatski vojnici i policajci znali pokazati profesionalizam vaših postrojbi koje se bave sigurnošću i uvijek su reagirali s mnogo takta i izvrsnosti duha. Molim vas, gospodine generale, da im, preko njihove uspravnice, prenesete moju zahvalu i da im poručite kako ću biti iznimno zadovoljan mogućnošću da ih ponovno sretnem, na istim dužnostima u provedbi sljedećeg vojnog hodočašća. Gospodine generale, primite izraze moga najdubljeg poštovanja.

15 Jakša MIŠKOVIĆ MULTILATERALNA MORNARIČKA VOJNA VJEŽBA ADRION 09 - LIVEX Brod HRM-a DBM-82 Krka sudjelovao je sredinom lipnja na multilateralnoj mornaričkoj vojnoj vježbi ADRION 09 LIVEX, koja se svake godine održava u sklopu Jadransko jonske inicijative i u kojoj sudjeluju države članice Inicijative: Albanija, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija i Slovenija. Ove godine vježba se održala u Republici Albaniji, koja je bila domaćin vježbe, a provodila se duž cijele obale Republike Albanije i jednim dijelom u lukama Drač i Vlora. Svrha vježbe bila je provjeriti i poboljšati interoperabilnost mornaričkih snaga koje sudjeluju u održavanju i nadzoru pomorske sigurnosti u Jadranskom i Jonskom moru radi suzbijanja kriminalnih aktivnosti na moru te jačanja povjerenja i suradnje među ratnim mornaricama Inicijative. Vježba se sastojala od obuke snaga u luci i na moru. Prvog dana vježbe u luci, održane su taktičke radionice za vježbe koje će se provoditi na moru i konferencija na kojoj su predstavljene sve aktivnosti tijekom same vježbe. Vježbe na moru obuhvatile su po tematici sljedeće vježbe: komunikacije, traganje i spašavanje, taktičko manevriranje, ispitivanje, presretanje i ukrcaj na sumnjivo plovilo, evakuaciju stanovništva u neborbenim uvjetima, topničko gađanje i obranu postroja od napada brzih brodica. Za razliku od prethodnih vježbi ADRION-LIVEX, ove godine je prvi put izvedena vježba evakuacije stanovništva u neborbenim uvjetima. Za pripremu i izradu odgovarajućih aneksa u skladu s NATO-ovim standardima i provedbu vježbe evakuacije bio je zadužen naš brod, koji je tijekom provedbe zadaće imao dužnost taktičkog zapovijedanja brodovima i snagama što sudjeluju u operaciji. Nakon završetka vježbe, pohvaljeni smo od direktora vježbe ADRION 09 LIVEX za profesionalno odrađenu pripremu i provedbu operacije evakuacije stanovništva. Vježba je završila ceremonijom zatvaranja u luci Drač, na kojoj su sudjelovali zapovjednici, načelnici stožera ratnih mornarica, veleposlanici i drugi uvaženi gosti. Od predstavnika Republike Hrvatske, na ceremoniji zatvaranja sudjelovali su veleposlanik RH u Republici Albaniji Darko Javorski i načelnik stožera HRM-a kapetan bojnog broda Predrag Stipanović, te zapovjednik DZP kapetan korvete Jerko Bošnjak. Svi oni posjetili su u večernjim satima naš brod na kojemu je organizirano druženje u svrhu predstavljanja Republike Hrvatske i njezinih znamenitosti, a domaćini su bili čelnik povjerenstva kapetan korvete Darko Malečić i zapovjednik broda poručnik fregate Jakša Mišković. Uspješnim sudjelovanjem u vježbi Hrvatska ratna mornarica je dokazala da je dostigla visoku razinu interoperabilnosti s drugim mornaricama te demonstrirala namjeru da ovakvim i sličnim aktivnostima nastavi razvijati sposobnosti koje se u budućnosti mogu staviti na raspolaganje NATO savezu 15

16 16 OSRH NOVOSTI Održan tečaj MAREVAL u HRM-u Sredinom lipnja, NATO-ovo Združeno zapovjedništvo za operacije (ACO), uz potporu HRM-a, održalo je u Splitu tečaj MAREVAL. Polaznici su bili 21 pripadnik postrojbi i Zapovjedništva HRM te dva časnika iz NATO-ova pomorskog zapovjedništva u Napulju. Na početku su polaznici tečaja upoznati s načinom određivanja razine spremnosti pojedine postrojbe ili zapovjedništva prije postupka procjene borbene spremnosti te praćenja postupka obuke i uvježbavanja. Postupak određivanja razine spremnosti važan je preduvjet za početak procjene, što je objašnjeno na konkretnim primjerima s kojima su se susreli pripadnici NATO-ova Združenog zapovjedništva za operacije. Nakon prve faze, polaznici su u tri radne skupine provodili postupak procjene (evaluaciju) različitih brodova (talijanski minolovac, ukrajinska korveta i hrvatska raketna topovnjača) te imali prezentaciju obavljene procjene. Drugi dan tečaja bio je rezerviran za teoretski pristup planiranju i pripremi evaluacije postrojbe. U toj fazi provodi se odabir postrojbe te proučavanje njezinih deklariranih sposobnosti. Na temelju toga sastavlja se tim za evaluaciju te, nakon uvezivanja s postrojbom preko časnika za vezu, počinje detaljna priprema tima za zadaću. Nakon pripremnih procjena postrojbe za vrijeme procesa obuke i uvježbavanja, konačna evaluacija provodi se za vrijeme vježbe u kojoj postrojba odnosno brod sudjeluju. Proces procjene ima određen vremenski slijed, što je posebno prezentirano polaznicima tečaja. Kako bi olakšao proces evaluacije, NATO je izradio poseban računalni alat za evaluaciju, koji je prezentiran polaznicima tečaja, a imali su ga prilike i isprobati. Ulaskom Republike Hrvatske u NATO, postupak procjene borbene spremnosti postrojbi mora biti potpuno prilagođen onome koji se primjenjuje u NATO-u. S ovim tečajem dio časnika Hrvatske ratne mornarice, među kojima pripadnici svih odjela Zapovjedništva HRM i podređenih postrojbi, zapovjednici brodova i članovi posada brodova Flotile i Obalne straže, imali su prilike naučiti kako se provodi novi evaluacijski proces. OJI HRM Tečaj za razvoj temeljnih sposobnosti vođenja U Središtu za obuku Hrvatske ratne mornarice održan je tečaj za razvoj temeljnih sposobnosti vođenja (TRTSV), kojemu je svrha bila osposobiti mornare djelatnog sastava Hrvatske ratne mornarice za provedbu obuke mornara, kao i posluživanje i održavanje borbenih sustava i opreme u postrojbama HRM-a, te ih pripremiti za uspješno pohađanje prve razine dočasničke izobrazbe. Tečaj je pohađalo 24 polaznika u Središtu za obuku HRM-a. Postavljeni cilj TRTSV-a potpuno je ostvaren. Rezultati u provedbi TRTSV-a (srednja ocjena 4,33) najbolje potvrđuje da je obuka uspješno završena, rekao je zapovjednik Središta za obuku HRM-a, brigadir Dragiša Konsa, na svečanoj dodjeli diploma polaznicima tečaja. OJI HRM

17 OSRH NOVOSTI Predavanje za polaznike NATO-ove škole Polaznici najviše razine izobrazbe NATO-ove škole u Rimu zadnji su dio svojega studijskog putovanja po Europi proveli u Hrvatskoj. Dan nakon dolaska, 26. lipnja, bio je rezerviran za posjet Hrvatskom vojnom učilištu. Izaslanstvo Učilišta na čelu s ravnateljem general-bojnikom Mirkom Šundovom dočekalo je 106 polaznika iz različitih zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza, uključujući i prekooceanske. Uime polaznika na dobrodošlici je zahvalio zapovjednik Škole, njemački general-pukovnik Wolf-Dieter Loeser. Za polaznike su na HVU priređena dva predavanja. Državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović govorio je o političkim aspektima hrvatskog članstva u EU i NATO-u. Osobitu pozornost državni tajnik je posvetio ovogodišnjem hrvatskom pristupu u punopravno članstvo NATO-a i svim obvezama koje za Hrvatsku iz toga proistječu. Osvrnuo se također na tekući proces pristupa Hrvatske Europskoj uniji i na aktualnu situaciju u regiji Jugoistočne Europe. Vojne aspekte euroatlantskih integracija Hrvatske gostima je objasnio načelnik Uprave za planiranje GSOSRH general-bojnik Dragutin Repinc. Njegovo predavanje bilo je razdijeljeno na četiri podteme: obrambene reforme OSRH, modernizaciju, integracijske aktivnosti i sudjelovanje u mirovnim misijama. D.V. Snimio Tomislav BRANDT 17 Poručnici Žugaj osvojili medalje na MEDITERANSKIM IGRAMA Mediteranske igre u Pescari (Italija) započele su izvrsno za hrvatski sport: s dvije medalje u hrvanju naših predstavnika. Taj uspjeh istodobno je i ponos za OSRH. Naime, osvajači medalja su braća Žugaj, poručnici i apsolutno najpoznatija aktivna sportska imena u hrvatskoj odori. Nenad se okitio zlatom. U kategoriji do 84 kilograma svladao je Crnogorca Nikolu Kneževića, Tunižanina Haikela Achourija, i Francuza Melonina Noumonyja. Zlato mu je donijela finalna pobjeda nad Talijanom Andreom Minguzzijem. Njegov brat blizanac Neven u kategoriji do 74 kilograma osvojio je broncu. U prva dva kola pobijedio je Dragana Markovića iz BiH i Tunižanina Okramea Aytama, no u polufinalu bolji je bio Turčin Serek Tufenk, poslije zlatni. Poraz nije eliminirao Nevena iz utrke za medalju: osvojio ju je protiv Slovenca Jure Kuhara. S obzirom na to da je hrvanje na Mediteranskim igrama jedan od sportova s najvećim imenima i najjačim rejtingom, uspjeh dvojice časnika je golem. Primjerice, Minguzzi, kojega je Nenad pobijedio u finalu, nositelj je olimpijskog zlata iz Pekinga! Nakon Svjetskog vojnog prvenstva, koje je u rujnu održano u Omišu, Neven i Nenad opet su se s velikog natjecanja vratili sa zlatom i broncom. No, ovaj put su se zamijenili : tada je Neven bio osvojio zlato, a Nenad broncu. Čestitamo našim sjajnim sportašima na postignutom uspjehu. D.V. Srebro za klapu 93. zb Sveti Gabrijel Na drugom međunarodnom natjecanju komornih zborova Lipanjski zvuci, koje se ovog vikenda održalo u Petrinji, klapa 93. zrakoplovne baze Sveti Gabrijel osvojila je Srebrni lipin cvijet u kategoriji folklorne zborske glazbe. Vrijedno priznanje za nastup i izvedbu pod stručnim vodstvom Linde Subotić ostvarili su Ivica Dundović, Željko Nadinić, Ante Torbarina, Josip Hromin, Marijan Mušćet, Boris Herceg, Boris Buterin, Denis Gospić i Ivica Lisica. Ovo je bio i prvi natjecateljski nastup Svetog Gabrijela u nepunih godinu dana, koliko djeluje ova klapa sastavljena od pripadnika postrojbi iz vojarne Zemunik. OJI

18 18 VOJNA TEHNIKA NOVOSTI VRIJEDNI SIMULATORI Videoigre su među mladima vrlo popularne od 70-ih godina XX. stoljeća. Novaci u američku kopnenu vojsku (US Army) ulaze s pozitivnim stavom o videoigrama i raznim računalnim simulacijama. Zato se vojni eksperti, u želji da ubrzaju i pojeftine obuku, sve više oslanjaju na računalne simulacije kao alat koji novaci rado prihvaćaju i brzo svladavaju. Održavanje temeljnih vojničkih vještina, kao što je gađanje iz puške, od vojnika kojima to nije temeljna specijalnost oduvijek je zahtijevalo mnogo vremena za vježbanje na strelištima. Primjenom simulatora pri padnici 229. obavještajne bojne američke kopnene vojske znatno su popravili rezultate testiranja temeljnih streljačkih vještina. Od 135 testiranih prolazni je rezultat ostvarilo čak 133 vojnika, a više od pola ih je imalo dobre rezultate. M. PETROVIĆ ITALIJA NARUČILA PRVE M-346 MASTER U Parizu su talijansko ministarstvo obrane i tvrtka Alenia Aermacchi, dio koncerna Finmecanica, tijekom međunarodnog sajma zrakoplovne tehnologije zaključili prvi ugovor za kupnju transoničnoga školskog borbenog aviona M-346 Master. Tim ugovorom je naručeno šest aviona, s mogućnošću dodatne isporuke devet aviona. Školski borbeni avion M-346 jedan je od najnaprednijih aviona toga tipa, odnosno jedini školsko-borbeni avion nove generacije koji je ušao u serijsku proizvodnju. Primarno je predviđen kao prijelazni školski avion za borbene avione 4. i 5. generacije, uz mogućnost uporabe u određenim borbenim djelovanjima. Pogonsku skupinu čine dva turboventilacijska motora Honeywell/ITEC F124- GA-20, svaki potiska od po 2,850 kg, koji omogućavaju maksimalnu brzinu od 1,255 km/h. Operativni plafon leta je 13,715 m, dok je dolet 1,890 km. Maksimalna težina aviona na polijetanju iznosi 9,500 kg, od čega na devet podvjesnih točaka može ponijeti do 1800 kg zrakoplovnog naoružanja u različitim kombinacijama aviobombi, navođenih projektila i raketnih zrna. Uz Italiju, novi operater na M-346 bit će i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji trenutačno dogovaraju detalje oko kupnje 48 aviona. I. SKENDEROVIĆ Foto: US Army

19 BRŽA TESTIRANJA Put nekog sustava u operativnu uporabu na terenu obično traje nekoliko godina. No, američka vojska s mnoštvom ljudi u misijama u Afganistanu i Iraku jednostavno ne može toliko čekati. Zato su procesi testiranja i odobravanja za operativnu uporabu znatno ubrzani da bi vojnici na terenu što prije dobili potrebnu opremu i sustave. U starom se načinu testiranja neko sredstvo testiralo u svim uvjetima, od pustinjskih do arktičkih. Danas je taj postupak skraćen pa se testira u skladu s budućim područjem na koje će se žurno poslati. Također je uspostavljena veza između osoblja koje testira i operativnih postrojbi radi brze razmjene podataka i mogućnosti da stručnjaci izravno na terenu sagledaju neke Foto: US Army elemente rada i uporabe sredstva. Među najtraženijim sustavima jesu roboti, koji masovno preuzimaju opasne poslove kao što je potraga i neutraliziranje eksplozivnih naprava. M. PETROVIĆ 19 MODERNIZACIJA KLASE SANDOWN Britansko brodogradilište Babcock započelo je šestomjesečne radove modernizacije na prvom brodu za protuminsku borbu klase Sandown, HMS Bangoru. Svrha je projekta obnova trupa novim slojem antivegetativne polimerne boje Intersleek 900 kojim će se znatno unaprijediti brzina broda i potrošnja goriva. Neposredno prije uporabe nove antivegetativne boje, potrebno je odstraniti trenutačne premaze na podvodnome dijelu trupa. Primarni fokus usmjeren je na radove modernizacije i rekonfiguracije visokotlačnog sustava zraka, što obuhvaća nove boce za zrak, kompresore i prateće elemente sustava. Kao rezultat se očekuje kvalitetnija dobava zraka te jednostavnije i jeftinije održavanje. Uz navedeno, predviđena je preinaka na električnim i mehaničkim brodskim sustavima. Zbog alternacija izvedenih na brodu u posljednje dvije godine i osobito ove posljednje modernizacije, na brod će biti ukrcano 5 t balasta kako bi se stvorili uvjeti da brod ima zahtijevani stabilitet i držanje mora. Okončanje čitavog projekta modernizacije, uključujući pokusnu plovidbu, očekuje se krajem ljeta ove godine. M. PTIĆ GRŽELJ

20 20 VOJNA TEHNIKA NOVOSTI AT-802U AIR TRUCK Na nedavno održanom Paris Air Showu jednu od zanimljivijih premijera novih tipova zrakoplova održala je američka tvrtka Air Tractor, predstavivši prvi put militariziranu inačicu jednog od svojih aviona. Riječ je o avionu AT-802U Air Truck, koji je izvorno proizveden za uporabu u poljoprivredi, te za borbu protiv nedopuštene proizvodnje i trgovine narkoticima. Teksaška tvrtka Air Tractor otišla je sada korak dalje i prvi put naoružala jedan od svojih aviona AT-802. Avion ima šest podvjesnih točaka, na kojima može nositi različitu kombinaciju naoružanja. U Parizu se AT-802U Air Truck (inače dvosjed) mogao vidjeti naoružan s dvije bombe Mk 82 (225 kg) na središnjim podvjesnim točkama, dok su na krilnim nosačima bile dvije trocijevne strojnice GAU-19/A Gatling kalibra 12,7 mm i dva lansera M260 za nevođena raketna zrna. U sljedećoj fazi opremanja AT-802U ide se na integriranje protuoklopnog projektila Hellfire II, te laserski navođena raketna zrna DAGR (Direct Attack Guided Rocket). Uz to, zbog iskoristivosti zadaće snimanja i nadzora iz zraka te ciljanje protivničkih ciljeva, avion bi trebao dobiti Sniper XR senzorski podvjesnik. Avion je opremljen i s AAR-47/ALE-47 sustavom protumjera protiv projektila s infracrvenim navođenjem. Avion je pokretan motorom Pratt & Whitney Canada PT6A-67F, jakosti 1600 KS. Ukupna težina aviona na polijetanju može iznositi 7260 kg, od čega korisnog tereta može ponijeti do 3720 kg. Autonomija boravka u zraku iznosi do 10 sati, a radi uporabe u borbenim zadaćama avion je dobio pojačanu balističku zaštitu. U Teksasu se nadaju da bi prvi naručitelj militarizirane inačice AT-802U moglo biti Američko ratno zrakoplovstvo i Zrakoplovna nacionalna garda. I. SKENDEROVIĆ Foto: US Army ZELENE LOKOMOTIVE Baza američke kopnene vojske Fort Lewis, koja u svojem sastavu ima i željezničke kapacitete, nabavila je nove, ekološki pogodnije lokomotive s niskom emisijom ugljikova dioksida. Riječ je o dvije lokomotive N-Viromotive tvrtke National Railway Equipment Company, koje će zamijeniti dvije stare dizelice i jednu električnu lokomotivu. Cijena je 1,5 milijuna dolara po lokomotivi. N-Viromotive kao pogonsko gorivo upotrebljava dizel, ali znatno učinkovitije nego klasične lokomotive. Troši 60% manje goriva od lokomotiva koje zamjenjuje, a emisija otpadnih plinova kao što je NOx i mikročestica manja je do 80%. To je postignuto zamjenom jednog velikog motora trima malima s naprednim računalnim upravljanjem. Motori se pale prema potrebi, a treći radi privremeno samo kod vršnih opterećenja. Osim toga, daju dvostruko veću vučnu silu nego stare lokomotive. M. PETROVIĆ TAJNO PORINUĆE BRUNEJSKOG PATROLCA U iznimnoj tajnosti, prvi brunejski odobalni patrolni brod duljine 41 m uspješno je porinut u njemačkom brodogradilištu Fridrich Lurssen Werft. Pretpostavlja se da je njemačka brodograđevna tvrtka osvojila ugovor za gradnju četiriju ovakvih patrolnih brodova za brunejsku kraljevsku ratnu mornaricu u zamjenu za disponiranje triju korveta klase Brunei naručenih te izgrađenima u britanskoj tvrtki BAE Systems Marine (danas BVT). Brunejska je mornarica odbila primiti novoizgrađene brodove istisnine 1940 t. Nakon pravne bitke isplatila je vrijednost preostalih radova, no i nadalje ih odbija primiti u operativnu službu. Tvrtka Lurssen ponudila je tržištu sporne brodove preko sestrinske tvrtke i traži potencijalne kupce, a zauzvrat im je dodijeljen ugovor o gradnji patrolaca koji bi mogao biti proširen i na narudžbu triju većih plovila. Prvi brod u novoj klasi odobalnih patrolnih brodova nazvan je KDB Ijhtihad. M. PTIĆ GRŽELJ

21 PRVO TESTIRANJE ATL-a U ZRAKU Kad su zajednički pokrenuli program razvoja Advanced Tactical Lasera, tvrtka Boeing i Američko ratno zrakoplovstvo (USAF) sredinom lipnja ove godine postigli su još jedan važan uspjeh u tom razvojnom programu. Naime, iznad poligona u White Sandsu obavljeno je prvo testno ispaljivanje laserske zrake za leteće topovnjače NH- 130H. Za razliku od prethodnih testnih ispaljenja, kada je rabljen surogat kemijskog lasera, lipanjsko ispaljivanje je prvi put obavljeno snažnim kemijskim laserskim topom, koji je i izvorno planiran za ugradnju na leteću topovnjaču AC-130H Spectre. Testiranje je uspješno obavljeno, odnosno pogođena je planirana meta na zemlji. Sam laser je ugrađen u rotirajuću turelu (koju je izradila tvrtka L-3 Communications/Brashear), i koja je postavljena na donji dio trupa aviona. Svrha razvoja ATL-a jest postići veću preciznost napada na ciljeve uz smanjenje kolateralnih šteta i žrtava. Vrlo važna odlika ATL-a je mogućnost doziranja snage laserske paljbe, odnosno prema potrebi odabir snage i dugotrajnosti ispaljenja laserske zrake, čime se može izravno utjecati na razmjere štete pri napadu na planirane ciljeve u zraku i na zemlji. I. SKENDEROVIĆ 21 TAJVAN GRADI NOVE PODMORNICE? Prema neimenovanim stručnim izvorima, Tajvan bi mogao započeti gradnju serije od osam podmornica koje su projektirali domaći stručnjaci. Ova vijest se tumači kao odgovor na otvaranje nove kineske podmorničke baze u blizini otoka Hainan. Kao najvjerojatniji datum početka tajvanskog podmorničkog programa, nazvanog Diving Dragon, navodi se kolovoz Isti program, kojim bi se prvi put u povijesti gradile podmornice na tlu Tajvana, odbačen je prije pet godina, a namijenjena financijska sredstva bila su preusmjerena na nabavu osam borbenih plovila američke ratne mornarice. Studija izvodljivosti gradnje podmornica u tajvanskim brodogradilištima, poglavito u državnom brodogradilištu CSBC Corporation, pokazala je opravdanost te odluke. Tajvanska ratna mornarica ima u operativnom sastavu dvije podmornice klase Hai Lung (izvorno Zwaardvis odnosno Swordfish) izgrađene u Nizozemskoj i dvije podmornice klase Hai Shih (izvorno Guppy II) koje se upotrebljavaju isključivo za obuku, a pri kraju su radnog vijeka. Tijekom Washington je ponudio Tajvanu raspremljene talijanske podmornice klase Sauro vrijedne 2 milijarde dolara, no ponuda je odbačena, a Tajvan je zahtijevao nove brodove. M. PTIĆ GRŽELJ

22 Foto: Eurosatory 22 VOJNA TEHNIKA Pripremio Igor SKENDEROVIĆ Javni prikaz mogućnosti francuskog sustava Felin Nakon godina intenzivnog razvoja, programi razvoja opreme za vojnika budućnosti počinju ulaziti u fazu operativne primjenjivosti. Osim američkih programa dvije europske države, Francuska i Njemačka su također pri kraju s razvojem svojih rješenja PROGRAMI ZA VOJNIKA BUDUĆNOSTI Programi razvoja opreme za vojnika budućnosti u tehnološki naprednijim državama počeli su u prvoj polovici devedesetih godina XX. stoljeća. U drugoj polovici tog desetljeća pojavili su se prvi nezgrapni i teški kompleti koji su obećavali da će učinkovitost i zaštitu vojnika podići na višu razinu. Dok se učinkovitost i zaštita moraju potvrditi testovima, ono što su vojnici koji su isprobavali prve komplete mogli reći odmah i iz prve ruke jest da su ih ti sustavi znatno opteretili zbog novih elektroničkih i optroničkih uređaja te napajanja za njih. To je prvi i jedan od žurnih problema koje treba riješiti jer je masa kod vojnika pješaka temeljno pitanje pokretljivosti i dugoročne izdržljivosti. Temeljna ideja razvoja vojnika budućnosti je ustvari logični završetak ideje digitaliziranog i umreženog bojišta te treba omogućiti svakom pješaku povezanost i razmjenu svih potrebnih tekstualnih, slikovnih i videopodataka između vojnika i zapovjedništva. Iako se možda na prvi pogled čini da je zadnjih desetak godina razvoj vojnika budućnosti vrlo brz, barem u dijelu najrazvijenijih država, treba spomenuti da brojni problemi ipak onemogućavaju brzo dovršavanje projekata. Ponajprije financijski problemi i kašnjenja u razvoju pojedinih važnih tehnologija usporavaju razvoj, ali i potreba da se dijelovi sazrelih tehnologija iskoriste u opremanju vojnika u mirovnim misija- ma. To sve usporava koherentan razvoj i ometa planirani razvojni plan. U razvojnom se pristupu mogu uočiti dva modela upravljanja programima. U većini europskih država izabrana je vodeća tvrtka koja vodi razvoj i koordinira rad s drugim tvrtkama podizvođačima te odgovara i za konačnu integraciju sustava. Pristup u nekim državama malo je drukčiji, naime, tamo razvoj vodi vojska. Neki su programi polagano došli do razine kad se već može korisnicima početi isporučivati prva serija prve operativne inačice. Doduše, još je uvijek riječ o malim serijama i tek ih treba ozbiljnije testirati u postrojbama i na terenu. Mogu se uočiti dva osnovna pristupa, jedan je radikalan i kod njega se svi

23 sustavi razvijaju od početka, namjenski za vojnika budućnosti. Drugi je pristup konzervativniji i predviđa prilagodbu postojeće opreme da bi se smanjio razvojni rizik i cijena. Uočava se i pojava izvoza tehnologija, i to tako da se oni koji su krenuli kasnije u razvoj, služe iskustvima i tehnologijama onih koji su krenuli ranije. Tako se jednoj strani omogućava zarada na prodaji postojećih dostignuća, a druga štedi vrijeme jer ne mora prolaziti put koji je netko već prošao i razvio zadovoljavajuće rješenje. Ono što se može reći za svaki program jest sljedeće: svi imaju problem s masom opreme (još je uvijek prevelika) koju vojnici nose. Drugi problem koji muči sve jest velika potrošnja električne energije i još uvijek neriješen način njezinom opskrbom. Zasad je to riješeno baterijama, obično je riječ o litij ionskoj tehnologiji koja je pokazala dobre rezultate kod moderne konzumne elektronike. No, vojni su zahtjevi ipak kompleksniji pa se potreban kapacitet zasad ostvaruje velikim i teškim baterijama koje svaki vojnik mora nositi na sebi da bi omogućio djelovanje brojnih novih elektroničkih uređaja za vezu, motrenje, ciljanje, računala i sl. Istraživači nastoje riješiti taj problem i radi se na nekoliko frontova. Proizvođači baterija nastoje razviti lakše i manje baterije veće energetske gustoće i izdržljivosti. Radi se i na novim tehnologijama kao što su mikrogeneratori, gorive ćelije (osobito tehnologija izravnih metanolskih gorivih ćelija), razni uređaji koji mehaničku ili svjetlosnu energiju pretvaraju u električnu. Francuski program Felin Felin odnosno Fantassin a Equpements et Liaisons Integres jedan je od najnaprednijih programa. Pokrenut je kao konceptna studija, a su određeni zahtjevi koje treba ispunjavati. Godinu poslije potpisani su ugovori s dvije industrijske skupine, jednu je vodio Thales, a drugu Sagem. Godine ugovor vrijedan 800 milijuna eura sklopljen je sa Sagemom. Ugovor Foto: Giat predviđa razvoj samog sustava Felin, pripremu i proizvodnju te potporu u trajanju od 30 mjeseci. Prve su probe sustava počele i trajale su do sredine Razvojem se došlo do konačno definiranog sustava izdržljivosti 24 sata i mase 23 kilograma, uključivši oružje, streljivo, hranu i vodu. Tijekom isporučeno je 358 sustava iz prve serije, a druga serija ima 1089 sustava. Oni se testiraju u pješačkim satnijama, i to zračnodesantnoj i mehaniziranoj te u vodu planinskog pješaštva. U ožujku francuska Agencija za obrambene nabave DGA naručila je treću seriju od 5043 kompleta, a vrijednost je 143 milijuna eura. Procjenjuje se da će to Felin u ranoj fazi razvoja biti dovoljno za opremanje pet pukovnija. Prva bi pukovnija trebala biti opremljena sustavima Felin do kraja Plan je francuske vojske naručiti više od kompleta za potrebe pješaštva te još 9000 kompleta za ostale rodove i službe. Proizvodnja svih kompleta Felin trebala bi biti dovršena do kraja Felin je osmišljen i izgrađen oko temeljne elektroničke platforme PEP (Plateforme Electronique Portable) koja upravlja osnovnim elementima sustava. To su radiouređaj pješačke informacijske mreže RIF (Reseau d Information du Fantassin), ciljnik za pušku, motrilačka optronika te naglavni zaslon. PEP je podijeljen na dva temeljna modula: podatkovni i energetski. Nose se integrirani u prsluk, masa im je 800 grama i uključuju upravljačko sučelje mase 500 grama. PEP se može programirati za svaku misiju te može prioretizirati podsustave prema taktičkom rasporedu. Taj raspored po redu prvenstva ide od radiouređaja, oružnog sustava, vojnikova zaslona te na kraju motrilačkog sustava. Upravljačko sučelje ustvari je zaslon dimenzija 7,1 X 8,8 cm i rezolucije 240 X 320 piksela. Razvijen je i napredni naglavni zaslon monokularnog tipa koji tijekom uporabe stoji ispred jednog oka. Masa naglavnog zaslona iznosi 380 grama, a sastoji se od monokularnog zaslona koji se može prilagoditi za lijevo ili desno oko, mehanizma za postavljanje u radni položaj (ispred oka) i upravljačke jedinice koja se kabelom povezuje na PEP. Slika koju prikazuje jest monokromatska, dimenzija 800 X 600 piksela, a prikazuje se slika s ciljnika na pušci te poruke koje dolaze putem komunikacijske mreže. Na kacigu se može instalirati i uređaj za noćno gledanje, konkretno, riječ je o 23

24 24 VOJNA TEHNIKA Pripremio Igor SKENDEROVIĆ modelu Minie D koji proizvodi Thales. Razvijena su dva različita ciljnika. Jedan je razvijen za rad s jurišnom puškom Famas i temelji se na tehnologiji pojačanja svjetla. Drugi je termovizor temeljen na nehlađenom termalnom senzoru, a prilagođen je za uporabu na pušci Famas i lakoj strojnici FN Minimi. Riječ je o modernim ciljnicima, mase manje od 1,5 kg s dvostrukim vidnim poljem, s dnevnim i noćnim modom rada. Domet detekcije za čovjeka kod modela s pojačanjem svjetlosti je do 1650 m. Ta je udaljenost za termovizijski model 2200 metara. Termovizijski se ciljnik instalira na modificiranu inačicu puške Famas kojoj je dodan prednji rukohvat i uređaj za daljinsko upravljanje ciljnikom i radiouređajem iz paljbenog položaja. Digitalni radiouređaj ima 16 kanala u radnom području od 830 do 862 MHt, nominalne izlazne snage jedan wat (koja se može smanjiti na 100 mw). Domet na otvorenom terenu bez zapreka je jedan kilometar, u urbanom okružju pada na 300 metara, a unutar zgrada još manje. Uz njega dolaze naglavne slušalice s mikrofonom, mase 150 grama. Osim glasovnu komunikaciju, radiouređaj prenosi i podatke s propusnošću 1,1 MB/s. Omogućava prijenos podataka o položaju s osobnog GPS uređaja. Ti su podaci važni kako bi bojišnički informacijski sustav Sit Comde (Systeme d Information Terminal Combattant Debarque) imao stalan dotok podataka o položaju vlastitih vojnika. Terminal sustava Sit Comde predviđen je za opremanje zapovjednika odjeljenja i vodova. Terminal je načinjen na platformi procesora Arm 11 i 256 MB radne memorije te memorijskom karticom za dodatni memorijski prostor za spremanje podataka i aplikacija. Terminal ima masu manju od kilograma, zaslon je dijagonale 16,5 cm i omogućava skidanje podataka s inačice Sit (V)1 koja se postavlja na vozila, a radiouređajem PR4G je povezana s višim zapovjednim Foto: Osterreich Bundesheer Austrijski vojnici razgledaju elemente sustava Felin sustavom pa korisnik ima pristup većoj količini taktičkih podataka. Digitalizacija na temeljnoj taktičkoj razini jest mogućnost izravne razmjene podataka. Tako slika koju ciljatelj vidi na zaslonu oružnog sustava može biti proslijeđena po zapovjednom lancu. Odmah se vidi da je ta mogućnost vrlo korisna u obuci jer omogućava bolji nadzor uvježbavanja na razini svakog vojnika. Otvara se i mogućnost automatizacije djelovanja i smanjivanja broja ljudi izravno izloženih protivničkoj paljbi na prvoj crti. Naime, digitalizacija i jednostavan prijenos podataka stvaraju preduvjete za veće uvođenje daljinski upravljanih bezposadnih oružnih sustava. Tako se operater drži u relativnoj sigurnosti a oružni sustav, postavljen na taktički najpogodnijem, a to često znači i opasnom položaju, djeluje na daljinsko upravljanje. Kao i kod drugih programa, cijeli je program Felin ili pojedini njegovi dijelovi pobudilo zanimanje i u inozemstvu. Tako su austrijska i švicarska vojska na- bavili probne komplete i razmatraju ih u svjetlu vlastitih tehnoloških i operativnih potreba i mogućnosti. Njemački program Njemačka je vojska (Bundeswehr) tijekom 90-ih godina XX. stoljeća pokrenula program Infanterist der Zukunft (IdZ). Prvu je seriju IdZ-a razvio EADS, a testirana je u Afganistanu gdje se nalazi brojan njemački kontingent. U razvoj se uključila i tvrtka Rheinmetall koja je započela rad na proširenom sustavu oznake IdZ Erweiterets System. Cilj posla koji obavlja Rheinmetall jest postići bolju integraciju postojećih podsustava te ga maksimalno prilagoditi novim vozilima Puma i Boxer koja će u dogledno vrijeme ući u sastav njemačke vojske. Rhenmetall je isporučio najmanje dvije serije, svaku s deset kompleta koji su u američkoj bazi Fort Bliss testirani na pustinjske uvjete. U Njemačkoj su obavljena testiranja na kontinentalne i na planinske uvjete. Svaki se komplet

25 sastoji od opreme za desetinu vojnika pješaštva. Oružje koje je testirano jest standardna njemačka jurišna puška G-36, kratka strojnica MP-7, laka strojnica MG-4 kalibra 5,56 mm, ručni raketni bacač Panzerfaust 3 te teški snajper Barrett M-82 kalibra 12,7 mm. Zapovjedni sustav IdZ-a je baziran na tehnologijama razvijenim u sklopu programa IC4U (Interconnected Command Control Communications Computer Unit) koji je radila kanadska podružnica Rheinmetalla. Riječ je o računalu koje osigurava razmjenu podataka između vojnika pješaka, vozila i zapovjedništva u realnom vremenu. Testiranja su provedena da bi se pokazala učinkovitost u obavljanju komunikacije između vojnika i zapovjednih informacijskih sustava njemačke vojske FuWess i FuInfoSys Heer. IdZ za uspostavu veze rabi osobni radiouređaj Thales koji radi na frekvenciji od 225 do 400 MHz. Omogućava prijenos glasa, podataka i videa s propusnošću od 384 kbps. GPS antena Prsluk s integriranom elektronikom Puška G39 Svjetiljka Bacač granata 40 mm Svaki vojnik nosi nadzornu jedinicu i pomoćni zaslon koji omogućava navigaciju kroz razne softverske aplikacije koje se prikazuju na naglavnom zaslonu. Vojnici su opremljeni i slušalicama Nacre Quietpro koje imaju aktivni sustav za smanjivajne buke. Riječ je o malim i lakim slušalicama koje se postavljaju u ušni kanal. Jurišna puška G-36 opremljena je novim optroničkim ciljnikom tvrtke Carl Zeiss Optronics koji ima nehlađenu termalnu kameru, dnevnu CCD kameru, laserski daljinomjer siguran za oči i digitalni magnetni kompas s pokazivačem nagiba. Ustvari je riječ o sustavu za upravljanje paljbom za pješačko oružje koji omogućava ne samo precizno ciljanje već i prikupljanje i distribuciju dopunskih podataka. Ciljnik je povezan na osnovno vojnikovo računalo pa se tako postiže sinergijski učinak umrežavanjem s drugim dijelovima opreme i drugim vojnicima. Uređaj se pokreće i njime se upravlja prekidačem koji se montira na pušku. Glasovni i podatkovni komunikacijski sustav Digitalni zemljovid s kompasom Motrilački sustav Balistička zaštita Njemački sustav IdZ, rana faza razvoja prikazane su osnovne komponente Foto: EADS Osim na G-36 može se postaviti i na druge tipove sličnih ili težih oružja. Njemačka tvrtka Aim Infrarot Module razvija sustav HuntIR. Riječ je o sličnom ciljniku mase oko 2,5 kg što ga kategorizira za opremanje težih oružja kao što je univerzalna strojnica i teška snajperska puška kalibra 12,7 mm. Domet HuntIRa je do 1500 metara, ima dva vidna polja i uobičajenu optroničku opremu, termalnu kameru, laserski daljinomjer i kompas te mogućnost umrežavanja. Tvrtka Jena Optronik razvija ručni optronički motrilački uređaj WBBG (Warmebildbeobachtungsgerat) a omogućava domet do 4000 metara. Ima termalnu kameru, CCD kameru i laserski daljinomjer te kompas. Tu su i dva OLED zaslona za binokularni pogled na prikazanu sliku. Ležište za bateriju i punjač su integrirani u jedinstvenu cjelinu što olakšava rad. Videokompresija se obavlja u formatu JPEG2000. Identifikacija uočenih ciljeva danju je moguća do 2600 a noću do 2100 metara. Jedan od zanimljivijih dijelova kompleta za opremanje njemačkih vojnika budućnosti je izvidnički projektil kalibra 40 mm. Proizvod je tvrtke Diehl BGT i omogućava ispaljivanje jednokratne bespilotne letjelice-projektila iz bacača granata kalibra 40 mm koji se postavlja pod pušku G-36. Kacige su njemačkog proizvođača Schubert, model 826 dok se za novu odoru, sustav za nošenje opreme i zaštitu od opasnih tvari brine tvrtka Texplorer. Tvrtka razvija nove odore u koje je ugrađeno mnoštvo novih funkcija. Ponajprije je riječ o novim zaštitnim tkaninama koje su višeslojne s ugrađenim zaštitnim kapsulama od aktivnog ugljena koje trebaju smanjiti mogućnost otrovanja raznim kemijskim i biološkim kontaminantima. Tkanina je napredna i omogućava dobru ventilaciju i odvođenje znoja s kože što omogućava lakše podnošenje težih fizičkih napora i boravak u vrućim klimatskim uvjetima. Tvrtka je razvila posebnu ergonomsku naprtnjaču sa sustavom dodatnog poja- 25

26 26 VOJNA TEHNIKA Pripremio Igor SKENDEROVIĆ snog remena za smanjenje opterećenja ramena i leđa. U remen je ugrađen i nosač za baterije. Texplorer je razvio i posebnu tehnologiju za olakšavanje života vojnicima. Riječ je o aktivnom ventilacijskom sustavu koji je predviđen za nošenje ispod neprobojnog prsluka ili NKB zaštitnog odijela. Omogućava bolju ventilaciju torza i ispuhuje zrak s prsa i leđa prema dolje. Ima i dijelove za ulazak svježeg zraka te ventilatore za prisilno cirkuliranje zraka. Treba spomenuti da vojske već dugo vremena nastoje načiniti aktivno hlađene odore koje bi olakšale život vojnicima u vrućim uvjetima, osobito kad moraju nositi neprobojni prsluk koji zbog mase i konstrukcije znatno smanjuje prirodno odvođenje topline s tijela. Pristupa je bilo nekoliko, od razvoja posebnih materijala koji će omogućiti dobru termalnu disipaciju pa do raznih sustava za aktivno hlađenje. Neki su čak uključivali i rashladni fluid i izmjenjivač topline. No, s vremenom se iskristaliziralo rješenje s uporabom malih ventilatora koji opstrujavaju svježi zrak i tako hlade pregrijano tijelo. Sličan je sustav primijenio i njemački Texplorer. Zasad nema opsežnijih studija o utjecaju na zdravlje takvog načina hlađenja tijela. Razvili su i novu seriju donjeg rublja koje omogućava brzo odvođenje vlage izravno s kože te tako optimalno održava tijelo u stanju termalne ravnoteže te sprječava pregrijavanje ili pothlađivanje. Razvijaju se i posebni materijali koji će omogućiti dobru zaštitu od padalina te tako spriječiti da vojnici pokisnu do kože za kišna i snježna vremena. Jedan od elemenata jest i razvoj posebnih vlakana koja će omogućiti znatno bolju zaštitu od vatre. General Hans-Otto Budde, zapovjednik Njemačke kopnene vojske razgledava sustav IdZ tijekom testiranja Prema tvrdnjama tvrtke Texplorer za program IdZ se razvija i nova zaštitna maskirna šara, a cijeli je posao ustvari usmjeren na razvoj cjelokupnog sustava s modularnim pristupom koji će omogućiti maksimalnu prilagodbu svakom vojniku i zadaći koju treba obaviti. Prema sadašnjem planu razvoja još uvijek se provode razvoj i testiranja svih komponenti sustava IdZ. Kraj testiranja mogla bi označiti izrada prvog predserijskog kompleta opreme. Očekuje se kako bi odluka o pokretanju serijske proizvodnje mogla biti donesena do kraja 2010., a isporuka prvih Foto: Njemačka kopnen vojska kompleta polovicom Planirana je prva serija od 948 kompleta. Kako je komplet definiran kao oprema dostatna za opremanje desetine vojnika, znači da bi prva serija opreme njemačkih vojnika budućnosti IdZ trebala biti dostatna za opremanje 9480 vojnika. Vjerojatno će prvo biti izdana pripadnicima zračnodesantnih postrojbi. Vjerojatno će se najprije popuniti postrojbe koje sudeluju u mirovnim operacijama izvan matičnog teritorija. Uz sve visokotehnološke novine spomenimo da njemačka vojska ima i novi dio opreme. Riječ je o novom nožu KM 2000 (Kampfmesser, borbeni nož). Kako je to oprema za vojnika XXI. stoljeća i nož je vrlo moderan. Napuštena je europska tradicija izrade noža s uobičajenim Bowie ili lovačkim oblikom sječiva te su konstruktori odabrali tanto tip sječiva kao dobar kompromis ubodne i sječne sposobnosti. Tanto je tip sječiva izvorno razvijen u Japanu, i zrcali japansku tradiciju u izradi hladnog oružja. Na zapadu je tanto sječivo postalo popularno osamdesetih godina XX. stoljeća kad je američka tvrtka Cold Steel izbacila seriju vrhunskih, i skupih, noževa Tanto. Uspjeh je nagnao i ostale proizvođače noževa da se okrenu tom dalekoistočnom dizajnu a tanto sječiva su s vremenom postala dio uobičajene ponude a sad polagano prelaze i na područje službenih vojnih noževa koji se rade u serijama od nekoliko desetaka tisuća komada. Sječivo je načinjeno od čelika tipa 440A, debljine pet mm, dugačko je 170 mm, a cijeli nož 305 mm. Drška je anatomska, načinjena od poliamida ojačanog s oko 35% staklenih vlakana. Sječivo ima crni zaštitni premaz, oštrica je nazubljena na pola dužine, bliže dršci. Masa noža je oko 320 grama. Tok je od otpornog sintetičkog materijala i omogućava pričvršćivanje na remen ili na borbeni prsluk. Oštrica je urezana laserom, a na dnu drške postavljen je poseban tvrdi dio koji služi za razbijanje stakla.

27 Domagoj MIČIĆ VOJNA TEHNIKA ZRAKOPLOVSTVO OD NASHERA DO LAVIA (I. dio) Suočena s ne baš prijateljskim susjedima, izraelska se država u prvim godinama postojanja uglavnom oslanjala na uvoz oružja. S vremenom je, da bi smanjila ovisnost o uvozu i osjetljivost na političke odluke izvoznika, razvila snažnu namjensku industriju, sposobnu proizvesti i tako zahtjevne sustave kao što su borbeni avioni. A sve je počelo potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća. Od svog nastanka izraelsko se ratno zrakoplovstvo uglavnom opremalo francuskim borbenim avionima. Dapače, upravo su izraelski piloti proslavili proizvode francuske tvrtke Dassault. Izrael je bio prvi strani kupac lovca M.D.450 Ouragan. Upravo je zahvaljujući izraelskom ratnom zrakoplovstvu Ouragan stekao svjetsku slavu a tvrtka Dassault postala je najslavniji zapadnoeuropski proizvođač lovačkih aviona (više o ovom avionu možete pročitati u Hrvatskom vojniku br. 114). Izraelsko ratno zrakoplovstvo bilo je i prvi strani kupac lovca Mystere IVA. Prva serija od 24 aviona stigla je u Izrael u travnju 1956., neposredno prije početka Sueske krize (Operation Musketeer) u listopadu iste godine (više o ovom avionu dostupno je u Hrvatskom vojniku br. 221). Nakon Mysterea izraelsko je ratno zrakoplovstvo kupilo i lovački avion Super Mystere. Tako je godine izraelsko ministarstvo obrane naručilo 18 novih Super Mystere B2, kao protutežu sovjetskim MiG-ovima 17 a potom i MiG-ovima 19 koji su počeli stizati u Egipat i Siriju. Iako je po mnogim letnim odlikama (maksimalnoj brzini, operativnom vrhuncu leta i brzini penjanja) MiG-19 bio bolji od Super Mystere B2, umijeće izraelskih pilota bilo je dovoljno da neutralizira tehničke prednosti sovjetskog lovca. U izraelskom ratnom zrakoplovstvu Super Mystere B2 je dobio nadimak Sambad (više o Super Mystereu možete pročitati u Hrvatskom vojniku br. 224). (Tekst u cijelosti pročitajte na: Unatoč svim političkim ograničenjima i Nasher i Kfir uspjeli su ostvariti zavidne izvozne uspjehe te su, iako ih izraelsko ratno zrakoplovstvo više ne rabi, i dalje u operativnoj (borbenoj) uporabi 27

28 28 Igor SPICIJARIĆ VOJNA TEHNIKA MORNARICA Barracuda je naziv za njemačku eksperimentalnu superkavitacijsku podvodnu raketu koja bi podvodnom ratovanju u vrlo bliskoj budućnosti trebala dati sasvim novu dimenziju: brzinu i pokretljivost. Njezinom pojavom i uvođenjem u operativnu uporabu ruski Shkval je dobio vrlo ozbiljnog i opasnog konkurenta SUPERKAVITACIJSKI SUPARNICI UGRIZ BARRACUDE mornice nad sovjetskim, nije bila nimalo ugodna. Ovo sovjetsko super oružje godinama je bilo obavijeno velom tajni i najrazličitijih špekulacija, sve dok početkom nije bilo prvi put predstavljeno javnosti. Tada se doznalo da je riječ o raketnom projektilu a ne torpedu, koji svoje ekstremno visoke podvodne brzine može zahvaliti efektu superkavitacije. Prema službenim sovjetskim podacima to je oružje, koje će postati poznato pod imenom Skhval VA -111, već do tada bilo najmanje desetak godina u operativnoj uporabi. Njegov razvoj započeo je početkom godine, kada je tadašnji sovjetski istraživački institut NII-24, koji se do tada bavio razvojem topničkog streljiva, dobio zadaću pomoći u razvoju podvodnog superbrzog oružja, sposob- Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća s druge strane željezne zavjese počele su obavještajnim kanalima pristizati na Zapad šture vijesti o novom ruskom podvodnom oružju, torpedu sposobnom kretati se do tada nezamislivim podvodnim brzinama i kojemu ne može pobjeći nijedan američki brod ili podmornica. Nakon nekoliko godina strpljivog obavještajnog rada u zapadnim vojnim krugovima postalo je jasno o čemu je zapravo riječ. SSSR je razvijao novi oblik podvodnog raketnog projektila, sposobnog za postizanje velikih podvodnih brzina, naoružanog nuklearnom bojnom glavom. Spoznaja da ideološki i vojni suparnik raspolaže oružjem koje u trenutku može anulirati tehnološke prednosti koju su uživale američke podnog za uništavanje ponajprije američkih nuklearnih podmornica. Sovjetska je vlada 14. svibnja osnovala Istraživački institut za primijenjenu hidromehaniku, koji je uz kijevski Institut za hidromehaniku postao središnje mjesto za razvoj superkavitacijskih oružja. Nasljednik tih istraživačkih ustanova je današnje Regionalno znanstveno istraživačko udruženje (NII PGM). (Tekst u cijelosti pročitajte na:

29 Dražen MILIĆ VOJNA POVIJEST JAKOVLJEV Jak-25 Iako je prvi avion (AIR-1) Aleksandra Sergejevića Jakovljeva prvi put poletio 12. svibnja 1927., projektni zrakoplovni ured OKB-115 službeno je osnovan 1934., a godine postat će projektni ured Jakovljev. Do njemačkog napada na Sovjetski Savez, Jakovljev je dovršio razvoj lovca Jak-1. U ljeto i jesen Jak-1 se pokazao jednim od rijetkih sovjetskih lovaca koji su se mogli ravnopravno suprotstaviti njemačkim Messerschmittu Bf 109F i Focke-Wulfu Fw 190A. Ubrzo je postao najcjenjenijim sovjetskim lovačkim avionom, što je značilo da Aleksandar Jakovljev ima slobodne ruke za njegov daljnji razvoj. Na osnovama Jaka 1 prvo je nastao Jak-3, a potom Jak-7 te na kraju Jak-9. Od pa do napravljeno je Jak-9, te je bio osnova sovjetskih lovačkih snaga potkraj II. svjetskog rata. Osim lovaca Jakovljev je razvio i laki bombarder Jak-2, pa na njegovoj osnovi nešto poboljšani Jak-4, ali su oni ostvarili neusporedivo manji uspjeh u odnosu na lovačke avione. Tako je kraj II. svjetskog rata Aleksandar Jakovljev dočekao kao heroj Sovjetskog Saveza i najhvaljeniji projektant lovačkih aviona. Ali vrijeme lovačkih aviona s klipnim motorima zauvijek je prošlo i sovjetska je vojska hitno trebala lovačke avione s turbomlaznim motorima. Jakovljev je na taj izazov odgovorio preradom lovca Jak-3U u mlazni lovac Jak-15. Iako se Jak-15 pokazao lošijim lovcem od MiG-a 9, ipak je ušao u operativnu uporabu. Jakovljev je potom na osnovama Jaka 15 razvio lovce Jak-17 i Jak-23. Više o ovim lovcima možete pročitati u Hrvatskom vojniku broj Iako su masovno izvoženi u savezničke države, Jakovljev se baš i nije proslavio s Jakovima 15/17/23. Dapače, Mikojan i Gurevič su sa svojim MiG-om 9, a posebno s MiG-om 15 i MiG-om 17, zagospodarili sovjetskim područjem lovačkih aviona. Bez obzira na zasluge stečene tijekom II. svjetskog rata, Jakovljev je hitno trebao uspješan lovački avion koji će omogućiti preživljavanje njegova projektnog ureda. (Tekst u cijelosti pročitajte na: Za Aleksandra Jakovljeva uspjeh lovca Jak-25 značio je i opstanak njegova projektnog ureda 29

30 30 Vladimir BRNARDIĆ PODLISTAK NAPOLEON i VOJSKOVOĐA, CAR I GENIJ Ove godine obilježava se godišnjica događanja otprije dvije stotine godina. Francuski vojskovođa i car Napoleon I. Bonaparte bio je na vrhuncu moći, a kada je pokrenuta 5. protunapoleonska koalicija, bojišnica se protezala od Španjolske i Italije na jugu do Poljske i Njemačke na sjeveru. Glavne borbe vodile su se oko Beča, gdje je početkom lipnja ove godine održan Međunarodni napoleonski simpozij. Bilo je to najveće okupljanje u nizu događanja kojima će se diljem Europe ove godine obilježiti uspomena na rat Povjesničar i suradnik Hrvatskog vojnika Vladimir Brnardić sudjelovao je na simpoziju, a ovaj članak svojevrsni je uvod u naš novi podlistak, koji govori o bitkama u ratu 1809., s naglaskom na ulogu hrvatskih vojnika i časnika. Uz Brnardića, svojim je tekstovima velik doprinos realizaciji podataka dao i pukovnik OSRH Nikola Tominac Međunarodni napoleonski simpozij održan je u Vojnopovijesnom muzeju u Beču 4. i 5. lipnja, a na njemu je sudjelovalo više od 200 ljudi iz jedanaest europskih zemalja. Stručnjaci raznih profila, povjesničari, akademici, sveučilišni profesori, novinari, amateri i hobisti iz Austrije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Velike Britanije, SAD-a, Italije, Hrvatske, Belgije, Nizozemske i Poljske držali su referate i sudjelovali u raspravama u četiri sesije o različitim temama vezanima za rat Simpozij su svečano otvorili ravnatelj Vojnopovijesnog muzeja u Beču Christian Ortner, francuski veleposlanik u Republici Austriji Philippe Carré i predsjednik društva Souvenir Napoléonien Christian Fileaux. U prvoj sesiji govorilo se o političkoj pozadini rata pa je Thierry Lentz predstavio situaciju u Francuskoj, Peter Hicks u Velikoj Britaniji, a Laszlo Tamas Vizi u ugarskom dijelu habsburške monarhije. Paolo Foramitti govorio je o uspomenama i suvenirima ratovanja u Alpama kod Maeborghetta, Predila i Tarvisija, gdje su se najvećim dijelom borili hrvatski krajišnici u sklopu habsburške vojske. Na kraju sesije Terry Crowdy zanimljivo je prikazao ratnu atmosferu kroz prizmu jednog francuskog novaka. U pauzi sesija, prvoga dana, austrijska pošta predstavila je prigodnu poštansku marku u povodu pobjede nad Napoleonom kod Asperna Druga sesija bila je posvećena austrijskim i francuskim vojskovođama. Dave

31 U Beču su se okupili stručnjaci raznih profila, povjesničari, akademici, sveučilišni profesori, novinari, amateri i hobisti iz Austrije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Velike Britanije, SAD-a, Italije, Hrvatske, Belgije, Nizozemske i Poljske 31 Hollins opisao je glavnog austrijskog zapovjednika nadvojvodu Karla, Mark van Hattem njegova brata i također reformatora vojske nadvojvodu Ivana, a Manfried Rauchensteiner čitav austrijski generalitet. U nastavku, Ronald Zins govorio je o francuskom maršalu Lannesu, Jacques Garnier o maršalu Masseni, a Vladimir Brnardić o budućem maršalu Marmontu i njegovu pohodu iz Dalmacije kroz Liku prema Beču. Drugog dana simpozija, u trećoj sesiji govorilo se o velikim bitkama i glavnim događanjima Ferdi I. Wöber opisao je bitku kod Asperna i Esslinga, a Michael Wenzel bitku kod Wagrama. Leopold Toifl govorio je o francuskoj opsadi utvrde Schlossberg iznad Graza, Martin Rink o pokušaju podizanja narodnog ustanka u Njemačkoj, József Zachar o ugarskom ustanku, a Hans Magenschab o austrijskom domobranstvu (Landwehru). Poslijepodnevna, posljednja sesija bila je posvećena armijama. Ferenc Lenkefi predstavio je sudbinu francuskih ratnih zarobljenika u Ugarskoj i Hrvatskoj, David Wright govorio je o postrojbama Würtemberga, a John Gill o postrojbama Rajnskog saveza u Napoleonovoj Velikoj armiji. Thomas Hermann iznio je ulogu bavarske vojske u gušenju tirolskog ustanka, a Klaralinda Ma-Kircher zanimljivo je ispričala Vladimir Brnardić, povjesničar i suautor podlistka, govori na bečkom simpoziju priču o francuskoj okupaciji grada Beča tijekom U posljednjem predavanju, Reinhard Franz Kaufmann referirao je o posljednjoj bitki rata 1809., bitki kod Znaima, poslije koje se promijenila politička karta Europe, ali i hrvatskih zemalja. Sklapanjem mira u Schönbrunnu hrvatske zemlje južno od rijeke Save pripale su francuskom carstvu, koje je od njih zajedno s već prije stečenom Dalmacijom i Istrom ustrojilo Ilirske provincije. Svi izneseni radovi, kao i brojni drugi koji zbog vremenskog ograničenja nisu mogli biti javno predstavljeni, objavljeni su u posebnom zborniku, izdanom uoči simpozija i podijeljenom sudionicima. Poslije dva dana predavanja i rasprave u sklopu simpozija organiziran je izlet u dvorac Shallaburg nedaleko od Beča, gdje se ove godine održava najveća svjetska izložba o francuskom vojskovođi i caru Napoleonu Bonaparteu. Izložba postavljena u obnovljenom renesansom burgu pod naslovom Napoleon vojskovođa, car i genij, mnogobrojnim izlošcima iz austrijskih, francuskih, ruskih i privatnih zbirki, na zanimljiv način kronološki predstavlja jednu od najdojmljivijih i najznačajnijih ličnosti novoga vijeka. Mnogi eksponati prvi put su uopće predstavljeni javnosti. Poslije Shallaburga izlet je nastavljen u Melk, gdje je najveći benediktinski samostan u Austriji, koji je stoljećima bio jedan od najvažnijih kulturnih središta habsburške monarhije. Na kraju je možda zanimljivo napomenuti kako je čitav međunarodni simpozij, posvećen Napoleonu i obilježavanju godišnjice rata 1809., kao i organizacija izložbe u Shallaburgu rezultat privatne inicijative i rada dvojice dugogodišnjih prijatelja i entuzijasta, Ferdija I. Wöbera i Roberta Ouvarda. Uz pomoć Michaela Wenzela te svojih obitelji i prijateljskih poznanstava, sami su organizirali gotovo sve. Pripreme su trajale nešto manje od četiri godine, a organizatori su uspjeli okupiti brojne sponzore kao i javne ustanove pa je njihov trud izvrstan primjer uspješnog javno-privatnog partnerstva na polju znanosti i kulture.

32 32 Ante NAZOR, ravnatelj Centra HRVATSKI MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR DOMOVINSKOG RATA U SURADNJI S HRVATSKIM VOJNIKOM OBJAVLJUJE AUTENTIČNE DOKUMENTE I MEMOARSKO GRADIVO VEZANO UZ DOMOVINSKI RAT Govori na osnivanju Mjesnog odbora SDS-a u Kuli Atlagić kod Benkovca, 23. lipnja (VI. dio) DOMOVINSKI RAT Jedan od mitinga, kakve su velikosrpski ekstremisti - mitingaši - organizirali diljem Hrvatske Osnivačku skupštinu SDS-a u Kuli Atlagić kod Benkovca 23. lipnja otvorio je čovjek s crnim brkovima: Dragi mještani sela Kula Atlagić, susjednih sela Korlata, Benkovačkog sela, Benkovca, dragi gosti, prijatelji, dobro došli na osnivačku skupštinu mjesnog odbora SDS-a u mjestu Kula Atlagić! Potom je govorio Stanislav Štegljajić iz SDS-a: Ideje SDS-a su kozmopolitske ideje, dakle pravo svakog građana na slobodu i na miran život bez obzira na nacionalnu pripadnost ili vjeru. Živjela SFRJ! Živjela JNA! Živjela narodna milicija! Zdravko Zečević iz SDS-a napomenuo je: I na buđenju svijesti, nacionalne svijesti srpskog naroda, koji vjekovno živi na ovim prostorima, ovaj, učinili smo dosta, srpski narod smo na određeni način homogenizirali. Kao i na skupu u Smokoviću, opet je govorio (i opet huškački) pukovnik Bogoljub Popović: SDS ne priznaje republičke granice, SDS ne priznaje granice kontinenata, nije zato čudo što doživljavamo takvo oduševljenje, takve simpatije s onu stranu Drine i s onu stranu Dunava. Nije daleko dan kada ćemo se spojiti od mora do Drine. Nema te sile koja će sprečiti da se ujedini srpski narod, nema takvog Tuđmana ili Račana koji može da nas omalovaži. Prema tome nema nikakvih ni teoretskih mogućnosti da se ponovi `41. godina. Nećemo više na vrbe i preko Drine. Nećemo se više dati klati, što kaže pjesnik Jovan Radulović. Ako se pokaže da se hoće konfederacija, vi znate šta je rekao naš predsjednik, mi ćemo onda potegnuti oružje, a to je autonomija, to je naše oružje. Mi vjerujemo isto tako u JNA, koja brani interese Jugoslavije. Ona brani i naše interese. Neka živi JNA! Dr. Mišo Bilić iz SDS-a rekao je: Pozdravljam vas na ovim divnim prostorima ispred Sv. Nikolaje i prenosim pozdrave Gradskog odbora SDS-a iz Zadra, koji je veoma zadovoljan ovim današnjim skupom i ovim današnjim našim sretanjem. Govorio je i potpredsjednik SDS-a prof. Branko Marijanović, no on je uglavnom ponovio što je već rekao u Smokoviću. Potom je Milan Malbaša iz SDS-a Benkovac tek kratko naglasio: Ja ću vas samo pozdraviti uime Mjesnog odbora Crvene Gore i Benkovca. Još da vam kažem, osim Gospoda Boga mi nemamo u što da vjerujemo nego u SDS! Eto toliko. Nešto duže govorio je Živko Vojvodić iz SDS-a Kula Atlagića: Posebno pozivam našu braću komuniste koji su na prethodnim izborima glasali za nekakav SKH- SDP pošteno računajući da glasaju za Jugoslaviju. Međutim, tim svojim činom oni su glasali protiv Jugoslavije. Braćo i sestre, svako imalo pametan zna da Jugoslaviju nije razbila Hrvatska demokratska zajednica i Franjo Tuđman već lažni hrvatsko-slovenski komunisti napuštajući 14. kongres Saveza komunista Jugoslavije. Mi ovde dobro znamo da nam jezik i pismo nije uzela Hrvatska demokratska zajednica, već propali komunistički režim potpomognut izrodima srpskoga naroda, a HDZ, Hrvatska demokratska zajednica samo nastavlja njihovo sramno djelo. A kad oni kojima se to ne sviđa izmisle neki drugi jezik u kojem će prisutan biti nazočan stanica biti postaja, predsjednik biti položajodržac, elektrana biti munjara, mi im poručujemo da takav jezik nije naš, a oni neka ga zovu kako hoće. Mi za sada nemamo potrebe naš lijepi jezik mijenjati za takve nakaradne izmišljotine. Sa ovoga mjesta im poručujemo: bili mi štovani ili poštovani, bili mi ovdje nazočni ili prisutni, bili mi predsjednici ili položajodršci, stajali mi na stanici ili postaji, mi smo bili, sad smo i uvijek ćemo ostati Srbi! Takvima poručujemo da je Hrvatska naša otadžbina, da je volimo, da je ovdje, da volimo da ovdje pada kiša, ali da ne bi voljeli vidjeti Srbiju onakvu kakvu je oni žele. * U sljedećem broju navest će se dijelovi stenograma govora srpskih predstavnika na proslavi kod crkve Lazarice na Kosovu

33 POZDRAV DOMOVINI Uvenula mladost Trešnja je u vrtu procvala, suza je oči zamaglila. Trešnja je s tobom rasla, život naš sladila. Kada je ratna neman domovini zaprijetila, ti si bez pozdrava otišla. U tvojim plavim očima ponos i odlučnost su tinjali. Domovina je krvarila. Bila si krhka i plava, moja i majčinska sreća beskrajna. Trešnja je u vrtu procvala, ti si svoje plave oči zaklopila. Ostala nam je trešnja, bol i tuga beskrajna. Darko KUCELJ Poziv na suradnju Pozivamo čitatelje zainteresirane za objavljivanje kratkih priča i pjesama domoljubne tematike u Hrvatskom vojniku da nam ih pošalju na adresu: Ministarstvo obrane, Služba za odnose s javnošću i informiranje, Odjel hrvatskih vojnih glasila (za rubriku Pozdrav domovini), Stančićeva 6, Zagreb ili na hrvojnik@morh.hr DUHOVNOST Cijeniti vlastito Ovih sam dana imao priliku čuti da se ljudi dijele u dvije kategorije, prijatelje, i neprijatelje. Kakva je razlika između jednih i drugih? Rekoše Neprijatelj ti zabija nož u leđa, a prijatelj u srce. Grubo zvuče ovakve spoznaje, osobito ako su izrečene na osnovi osobnog iskustva, ali poneki evanđeoski citati daju naslutiti da ova izreka, koliko god bila bolna, ipak nažalost ima svoje utemeljenje u stvarnosti. U gradu Nazaretu, u kojemu je odrastao, Isus je imao velikih teškoća. Nisu ga primili, osporavali su njegovo djelovanje, ponižavali ga, obezvređivali njegovo podrijetlo, omalovažavali obitelj iz koje je ponikao. Bilo bi za očekivanje da ga oni, ljudi s kojima je odrastao, prvi prihvate i budu mu potpora. No, baš oni dovode u pitanje sve što on čini. Oni se ne bave dobrotom koja ga je krasila, ljepotom misli koje su izlazile iz njegovih usta, poučavanjem kojim su se mogli obogatiti, čudesima i ozdravljenjima kojima je izišao ususret potrebnima. Ne, njima to nije važno. Oni se radije usredotočuju na razmišljanja poput odakle to njemu, kakva li mu je mudrost dana, nije li ovo drvodjelja, sin Marijin? Zbog takvoga njihova stava Isus izgovara rečenicu: Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu. Zbog svega toga i događa se to da ne mogaše ondje učiniti nijedno čudo, osim što ozdravi nekoliko nemoćnika stavivši na njih ruke. Prepoznajem na početku napisane rečenice elemente o neprijateljima koji zabijaju nož u leđa i prijateljima koji zabijaju nož u srce, ali vidim i tipični, kako ga mi volimo nazvati, hrvatski sindrom, tj. draži nam je tuđinac negoli naš čovjek ili tuđe je uvijek bolje negoli naše. Nismo li zbog takvoga razmišljanja i odbacivanja svoga te preferiranja tuđega u povijesti pretrpjeli mnogo zla? Nismo li upravo zbog toga pretrpjeli i štete raznoraznih vrsta? Koliko nam je znanstvenika, umjetnika, intelektualaca, sportaša, pa čak i srednjoškolaca i studenata otišlo u tuđi svijet jer nama nisu bili dobri, a drugima su jesu? Dobro Isus reče: Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu. Doista, mnogo puta baš ondje gdje očekujemo da će nam vrata biti širom otvorena ona su poput nepremostive zapreke i visoko podignutog zida. Ondje gdje očekujemo najviše razumijevanja, najveću potporu i suradničku raspoloživost, dogodi se kao da pričamo zidovima. Očekujemo bratsku i prijateljsku pomoć, a dogodi se kao da smo se obratili strancu. Ima, Bogu hvala, i suprotnih situacija. Od ljudi od kojih nismo očekivali ništa dobijemo neočekivanu pomoć. Potrudimo se s toga prepoznati vrijednost osoba oko nas! Vrednujmo ljude oko sebe. Pružimo im priliku da pokažu svoju vrijednost, neovisno o tome što ponekad razmišljamo da ih dobro znamo, da od njih ne možemo očekivati ništa, da im obitelj nije Bog zna što, da se tijekom života nisu previše iskazali. Bolje i to nego ono što kaže stih Tina Ujevića: Strancu ćemo kada dođe lijevat pune čaše. Pa i ako budemo morali strancu kada dođe lijevat pune čaše, nemojmo ih prazne stavljati pred svoje ljude. Nije dobro ponoviti pogrešku koja se dogodila Nazarećanima. Njihovo negativno iskustvo neka bude daleko od nas. Žarko RELOTA 33

34 BIBLIOTEKA 34 VREMEPLOV Peter Fiebag, Elmar Gruber, Rainer Holbe Misteriji Istoka i Zapada - znamenja i simboli, bogovi i proroci, vjerska uda, neobjašnjive pojave, tajni nauci Mozaik knjiga, Zagreb, Kad govorimo o velikim misterijima svjetske povijesti, dijelimo ih na zapadnjačke i istočnjačke. Čovjek oduvijek vjeruje da probuđenost duha, valja tražiti negdje drugdje - u dalekom vremenu ili prostoru. Za zapadnjake je taj prostor bio Istok, Orijent. I Knjiga postanka, starozavjetna knjiga o stvaranju svijeta, govori da je Eden, rajski vrt, bio negdje na Istoku. Tako je Orijent vrlo rano postao simbol duhovnoga, premda to utopijsko mjesto postoji samo u duhu i srcima ljudi, a ne na zemljovidima. Istočnjački vjerski sustavi hinduizam, budizam, taoizam ili zen govore o postizanju viših razina svijesti. Knjiga donosi kulturnopovijesni pregled azijskoga prostranstva s njegovim svetim mjestima, raznolikim vjerama, učenjima, čudesima i mitovima. S druge strane, zapadnjačkim se ritualima uvijek pripisivala nedokučiva mističnost. A javljala se i praksa crne magije te proganjanje vještica, čarobnjaka, mistika... Ova knjiga osvjetljava tu tamnu stranu povijesti, no isto tako i sve pozitivnosti istraživačkog nagona zapadnjačkih mistika, koje su pridonijele razvoju znanosti. Tako je srednjovjekovna alkemija preteča današnje kemije i medicine. Proučavanje Biblije i života svetaca, osnivanje crkvenih redova i nova filozofska objašnjavanja svemira pridonijeli su stvaranju današnjih svjetonazora. Mirela MENGES FILMOTEKA Ledeno doba 3 Dinosauri dolaze (3D kino) američki animirani trajanje 95 minuta redatelj: Carlos Saldanha distribucija: Continental film glasovi: Ljubomir Kerekeš, Edo Majka, Daria Knez Rukavina, Tarik Filipović... Dok vjeverica Scrat (još uvijek) pokušava uhvatiti žir, mamuti Manny i Ellie iščekuju rođenje svoje prinove, ljenivac Sid upada u nevolju kada pronađe jaja dinosaura i pokuša stvoriti vlastitu obitelj, a sabljozubog tigra Diega počinju mučiti filozofska pitanja o tome je li omekšao družeći se sa svojim prijateljima. Ovaj put družina kreće u pustolovinu u tajanstveni podzemni svijet, gdje doživljavaju bliske susrete s dinosaurima, sukobljavaju se s podivljalom florom i faunom te upoznaju nepopustljivog lovca na dinosaure Bucka, jednooku lasicu... Došlo je vrijeme kada više nikakva novost nije otići (i uživati) u trodimenzionalnim filmskim pustolovinama. Tko zna, možda je to budućnost kinematografije pa će se za dvadeset godina i snimati samo 3D filmovi (osobito crtići). U skladu s tim, najveća novost u serijalu Ledeno doba jest nevjerojatan i golemi podzemni svijet napučen dinosaurima. Taj bujni svijet čini oštar kontrast zaleđenim krajolicima prva dva filma, te pokraj njega čak i nadzemna prostranstva Ledenog doba djeluju sićušno. Posebnost je ovog naslova u tom što je film krenuo u hrvatsku kinodistribuciju 1. srpnja, usporedno s onom u SAD-u. Dakle, bili ovog ljeta na moru ili kod kuće, grijeh je propustiti (osobito 3D varijantu) vrhunsku zabavu našeg doba, XXI. stoljeća. Topla preporuka svima jer ovaj, meni osobno najdraži crtani serijal ne bi smio nikoga ostaviti ravnodušnim. Leon RIZMAUL 13. srpnja Ubijen francuski revolucionar Marat U vrijeme prije Francuske građanske revolucije, Jean-Paul Marat bio je priznati liječnik u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Ideje prosvjetiteljstva usmjerile su ga političkim temama godinama prije revolucije. Godine objavio je prijedlog kaznenog zakonika, u kojem se zalagao za ukidanje smrtne kazne i za prevenciju zločina odgojem. Kada je započela revolucija 1789., pokrenuo je jedan od najčitanijih časopisa Prijatelj naroda. U tom časopisu, zalagao se za neograničenu slobodu tiska i žestoko suprotstavljao starom feudalno-aristokratskom režimu. No, Marat je imao protivnike i među žirondincima (republikancima predstavnicima krupne buržoazije), koji su smatrali da je donošenjem ustava revolucija završena i da se njezine tekovine moraju čuvati podjednako i od monarhističke reakcije i od ekstremnih revolucionarnih skupina. Marat je bio prisiljen na skrivanje, pa čak i na kratkotrajno izbjeglištvo u London, no u ljeto ipak je izabran kao zastupnik u Konvent. U Konventu se Marat nije vezao ni uz jednu političku stranku. Žirondinci su ga smatrali pretjerano crvenim te su ga uhitili, uklonili iz skupštine i ubrzo predali Revolucionarnom tribunalu da se utvrdi njegova krivica. Tribunal ga je oslobodio pa je Marat nastavio svoju političku djelatnost. U srpnju u Pariz iz Normandije stiže Charlotte Corday, praunuka poznatog pjesnika Corneillea i žirondinska pristalica, s namjerom da na mimohodu u povodu 14. srpnja, Dana revolucije, ubije Marata. No, kako je zbog nestabilne situacije u zemlji mimohod je otkazan, Charlotte mijenja plan i dolazi Maratu kući govoreći kako želi izdati žirondince. Marat, koji je bolovao od kožne bolesti, radio je sjedeći u kadi. Charlotte Corday je prišla slavnom revolucionaru, izvukla nož iz steznika i zabola mu ga u prsa. Marat je trenutno umro, a ona je pričekala policiju da je uhiti. Tribunal ju je osudio i smaknuo giljotiniranjem četiri dana poslije. Marat je stekao kultni status i još jednom potvrdio pravilo koje je izgradila Francuska revolucija da revolucija jede svoju djecu. 5. srpnja Dragutin Novak poletio zrakoplovom u Zagrebu, što je prvi let u Hrvatskoj 9. srpnja hrvatski kralj Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju Mlečanima 12. srpnja Nijemci započeli opsadu Lenjingrada 13. srpnja utemeljen Karlovac 16. srpnja Čang Kai-šek pobjegao na Tajvan, pobijedila kineska komunistička revolucija Leon RIZMAUL

35 IZ ZBIRKI VOJNOG MUZEJA Pripremio Ivan ŠARIĆ Zimska odora admirala Vida Stipetića U zbirci odora Vojnog muzeja čuva se zimska odora admirala Vida Stipetića. Odora je dar admirala Stipetića Vojnom muzeju. Sastoji se od kape, košulje, kravate, bluze i hlača. Kapa je bijele boje, sirovinskog sastava 50% PES i 50% pamuk; bluza i hlače su tamnomodre boje, sirovinskog sastava 70% vuna i 30% PES, a košulja je bijele boje, 100% pamuk. Admiral Vid Stipetić rođen je u Ogulinu. U Divuljama je završio Vojnopomorsku akademiju, a u Lenjingradu Višu vojnopomorsku akademiju. U JNA je obnašao dužnosti od službe na školskim brodovima Jadran i Lavsa do načelnika štaba brigade torpednih čamaca i načelnika štaba flote u Splitu. Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE RH SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU I INFORMIRANJE Odjel hrvatskih vojnih glasila U rujnu napušta JNA, te kao dragovoljac pristupa HRM-u. Iskustvom i znanjem dao je značajan doprinos formiranju i stvaranju HRM-a. U čin kontraadmirala promaknut je 1993., u čin viceadmirala 1996., a u čin admirala 2002., kada je i umirovljen. Zapovjednikom HRM-a imenovan je 1. lipnja Osobit doprinos dao je u jačanju i ostvarivanju suradnje OSRH i HRM na međunarodnom planu. Glavni urednik: Željko Stipanović (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintarić (vpintar@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za internet: Toma Vlašić (toma.vlasic@morh.hr) Izvršni urednik: Mario Galić (mario.galic@morh.hr) Urednici i novinari: Marija Alvir (marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov (leida.parlov@morh.hr), Domagoj Vlahović Lektorice: Gordana Jelavić, Boženka Bagarić, Milenka Pervan Stipić Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotograf: Davor Kirin Grafička redakcija: Zvonimir Frank (urednik), (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante Perković, Damir Bebek, Predrag Belušić Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Pešek Tajnica redakcije: Mila Badrić-Gelo, tel: Marketing i financije: Igor Vitanović, tel: ; fax: Tisak: Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb Naslov uredništva: MORH, Služba za odnose s javnošću i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 5400 primjeraka U članstvu Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA) Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraćamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu službeni stav Ministarstva obrane RH. web info Povodom našeg novog podlistka, koji nas vraća u godinu i napoleonske ratove, predstavljamo vam stranicu potpuno posvećenu možda i najkontroverznijem generalu i političaru novoga vijeka. S tom stranicom vaše putovanje u to burno doba neće se odvijati samo u nego i u završnom dijelu XVIII. stoljeća, kao i u godinama koje su uslijedile nakon Waterlooa i konačnog Napoleonova pada. Stranica je prava poslastica! Možete čitati o životu i karijeri, Napoleona Bonaparte, političkoj situaciji, bitkama i ratovima, tadašnjem naoružanju, vojnicima; možete baciti pogled na tadašnje ratne zemljovide, odore, slike; možete iskušati svoje znanje u kvizovima... Moramo prestati s nabrajanjem, uzelo bi previše vremena. Ukratko, detaljnijim pretraživanjem postat ćete pravi stručnjak za eru najslavnijeg Korzikanca svih vremena... D. VLAHOVIĆ 35

36

Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni

Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH 24.5.2019. I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvorenih vrata obilježen Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske

Више

Presentation name

Presentation name UKLJUČIVANJE MLADIH U NACIONALNE POLITIKE Kristina Kosor, TIM4PIN Mostar, 8. travnja 2016. SADRŽAJ 1. Europa 2020 2. Europske politike za mlade 3. Stanje u Republici Hrvatskoj 4. Stanje u BiH 5. Strukturirani

Више

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva CARINE 2020 Općenito o programu: Program je pokrenut s ciljem podrške u suradnji između nadležnih tijela za carinske postupke u Europskoj uniji kako bi se maksimizirala njihova učinkovitost. Programom

Више

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/ od listopada o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/ o mjerama ograničavanja protiv Demokra

ODLUKA  VIJEĆA  (ZVSP)  2017/ od listopada o izmjeni  Odluke  (ZVSP)  2016/ o mjerama  ograničavanja  protiv  Demokra 11.10.2017. L 261/17 ODLUKE ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/1838 od 10. listopada 2017. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Више

AM_Ple_NonLegReport

AM_Ple_NonLegReport 5.12.2018 A8-0375/16 Amandman 16, Rolandas Paksas Stavak 7. 7. naglašava da je ruska okupacija Ukrajine još u tijeku, a da sporazumi iz Minska, bez kojih nije moguće pronaći rješenje sukoba, nisu provedeni

Више

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBR

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBR VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBRANE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zagreb, rujan 2010.

Више

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA

Microsoft Word - 3. KODEKS SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU U POSTUPCIMA DONOŠENJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I AKATA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3402 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), Vlada Republike Hrvatske

Више

AKTUALNI EU NATJEČAJI

AKTUALNI EU NATJEČAJI AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator

Више

EAC EN-TRA-00 (FR)

EAC EN-TRA-00 (FR) Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA EACEA/13/2019 Inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a Tehnička pomoć za organizacije pošiljateljice

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Booking.com trendovi za 2018. Melita Ožegić Partner Support Account Manager Maja Sladkov Booking Home Partner Manager Booking.com u brojevima. 1996. osnovan u Amsterdamu 2005. pridružuje se grupaciji Priceline

Више

Vijeće Europske unije Bruxelles, 22. svibnja (OR. en) 9223/19 ADD 1 LIMITE PV CONS 22 RELEX 490 NACRT ZAPISNIKA VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Vanjski p

Vijeće Europske unije Bruxelles, 22. svibnja (OR. en) 9223/19 ADD 1 LIMITE PV CONS 22 RELEX 490 NACRT ZAPISNIKA VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Vanjski p Vijeće Europske unije Bruxelles, 22. svibnja 2019. (OR. en) 9223/19 ADD 1 LIMITE PV CONS 22 RELEX 490 NACRT ZAPISNIKA VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Vanjski poslovi) 13. i 14. svibnja 2019. 9223/19 ADD 1 iml/lr/dh

Више

Slide 1

Slide 1 PROMET POKRETAČ GOSPODARSKOG RASTA olakšava i potiče mobilnost ljudi i roba omogućava razvoj konkurentskih sposobnosti i stvara pretpostavku za uravnotežen regionalni razvoj razvoj moderne prometne infrastrukture

Више

PROGRAM

PROGRAM 2019 PROGRAM AKADEMIJA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU 2019. Europska unija Zajedno do fondova EU SADRŽAJ 1. EDUKATIVNE AKTIVNOSTI AKADEMIJE REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU... 4 MODUL 1: Što su fondovi

Више

Prezentacija1 [Način kompatibilnosti]

Prezentacija1 [Način kompatibilnosti] Vukovar grad heroj NEKAD I SAD Grad Vukovar Vukovar je najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu. Središte je Vukovarsko-srijemske županije. Grb Vukovara Povijest Ovo područje bilo je naseljenjo još

Више

Zagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk

Zagreb, 31. svibnja Klasa: /19/300 Ur.broj: I Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupk Zagreb, 31. svibnja 2019. Klasa: 100-930/19/300 Ur.broj: I52377-650-42-19-1 Predmet: Obavijest gospodarskim subjektima prije formalnog početka postupka javne nabave s ciljem prethodnog istraživanja tržišta

Више

Microsoft Word - program-rada.docx

Microsoft Word - program-rada.docx PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN GLAS-A ZA 2018. GODINU PROGRAM RADA GLAS-A ZA 2018. GODINU ORGANIZACIJSKI USTROJ Uz kontinuiranu koordinaciju i suradnju Središnjih tijela GLAS-a, cilj Stranke je osnivanje

Више

Newsletter projekta KISS ME! Svakih 6 mjeseci stizat će novi newsletter koji će sadržavati podatke o napretku projekta, najnovije vijesti, sljedeće ko

Newsletter projekta KISS ME! Svakih 6 mjeseci stizat će novi newsletter koji će sadržavati podatke o napretku projekta, najnovije vijesti, sljedeće ko Newsletter projekta KISS ME! Svakih 6 mjeseci stizat će novi newsletter koji će sadržavati podatke o napretku projekta, najnovije vijesti, sljedeće korake te nadolazeće događaje. Ostanite obaviješteni

Више

Slide 1

Slide 1 Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije

Више

Prosvjed policijskih službenika PROSVJED POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Objavljeno 9. studenoga

Prosvjed policijskih službenika   PROSVJED POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Objavljeno 9. studenoga PROSVJED POLICIJSKIH SLUŽBENIKA Objavljeno 9. studenoga 2012. PROSVJED POLICIJE PRED VLADOM: HOĆE NAM I GAĆE SKINUTI?! Policijski službenici iz čitave Hrvatske održali su prosvjed u Zagrebu. Demonstracije

Више

HRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA

HRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA HRVATSKI SABOR KLASA: 021-12/17-18/180 URBROJ: 65-17-04 II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja 2017. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA Na temelju članka 143. stavka 2. Poslovnika

Више

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči

Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih uči Izmjena natječajne dokumentacije br. 3 Ograničenog poziva na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta BROJ POZIVA: HR.3.1.17 U Pozivu na dostavu projektnih

Више

STRATEŠKI PLAN MO potpisano

STRATEŠKI PLAN MO potpisano Vizija Vizija Ministarstva obrane je sposobna i učinkovita obrana integrirana u sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i kolektivnu obranu NATO saveza. Misija Misija Ministarstva obrane je odvraćanje

Више

DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR

DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR DOBRO DOŠLI U HRVATSKI SABOR 1 ŠTO JE HRVATSKI SABOR? Hrvatski sabor, naš parlament, najviše je predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti. To je dom demokracije u koji građani

Више

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske PROGRAMI EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE (ETS) Matilda Copić Zagreb, 11.5.2016. EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA 2014. - 2020. 1. PREKOGRANIČNA SURADNJA 2. TRANSNACIONANA SURADNJA 3. MEĐUREGIONALNA SURADNJA

Више

P1 PCM2

P1 PCM2 Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju

Више

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd srpnja o utvrđivanju gornjih granica proračuna za primjenjivih na

PROVEDBENA  UREDBA  KOMISIJE  (EU)  2017/ оd srpnja o utvrđivanju  gornjih  granica  proračuna  za primjenjivih  na 15.7.2017. L 184/5 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1272 оd 14. srpnja 2017. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2017. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU)

Више

konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj buđenje graditeljstva Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstav

konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj buđenje graditeljstva Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstav konferencija o energetskoj učinkovitosti 25. i 26. travnja, Terme Tuhelj Stručnjaci s područja energetske učinkovitosti predstavljaju: Energetska učinkovitost - kako je zamišljena Planovi i projekti u

Више

Slide 1

Slide 1 Ovaj projekt financira EUROPSKA UNIJA IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Samovrednovanje u srednjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj

Више

EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO

EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, 25.10.2016. COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Program rada

Више

Putevima EU Program Europa za građane SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA G

Putevima EU Program Europa za građane SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA G Putevima EU Program Europa za građane 2014.-2020. SEMINAR INSTRUMENTI I INOVATIVNI ALATI ZA OBLIKOVANJE PROGRAMA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE-EUROPSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA -DANILOVGRAD Koji je cilj projekta?

Више

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_lipanj_srpanj_rujan_2013_final_po abecedi.docx

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_lipanj_srpanj_rujan_2013_final_po abecedi.docx SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Redovni (ljetni i jesenski) ispitni rokovi akademske godine 2012./2013. za studente diplomskog studija (po Bolonjskom

Више

BROJ 350 GODINA VIII 24. lipnja BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / US

BROJ 350 GODINA VIII 24. lipnja BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / US BROJ 350 GODINA VIII 24. lipnja 2011. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK

Више

22C

22C VELEUČILIŠTE U POŽEGI PRAVILNIK O ANKETIRANJU U SVRHU VREDNOVANJA NASTAVNIKA I KOLEGIJA OD STRANE STUDENATA NA VELEUČILIŠTU U POŽEGI Požega, 2017. Na temelju čl. 101. Statuta Veleučilišta u Požegi, STRUČNO

Више

Strategos, 1(2), 2017, UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH Robert Barić i Dra

Strategos, 1(2), 2017, UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH Robert Barić i Dra Strategos, 1(2), 2017, 105-110 UDK 32 UDK 355/359 Ogled Obrazovanje za potrebe OSRH obrazovanje za potrebe nacionalne sigurnosti RH U okviru daljeg planiranja procesa razvoja vojnog obrazovanja u Republici

Више

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva

U proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen

Више

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019 Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne

Више

Microsoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx

Microsoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx TVOJ PRVI POSAO PREKO EURES-a Često postavljana pitanja Općenito Gdje mogu pronaći informacije o programu Tvoj prvi posao preko EURES-a (YFEJ)? Informacije možete preuzeti s portala EURES-a na: http://eures.europa.eu

Више

Raspored ispita

Raspored ispita SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Redovni (ljetni) ispitni rokovi akademske godine 2011./2012. za studente Diplomskog studija (po Bolonjskom procesu)

Више

BROJ 234 GODINA VI 3. TRAVNJA BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA

BROJ 234 GODINA VI 3. TRAVNJA BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA BROJ 234 GODINA VI 3. TRAVNJA 2009. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00

Више

Slide 1

Slide 1 Primjeri dobre prakse komuniciranja informacija o kvaliteti visokih učilišta sa zainteresiranom javnošću Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Povijest Fakulteta 97. obljetnica

Више

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_Diplomski studij_studeni_2018_final_po abecedi.docx

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_Diplomski studij_studeni_2018_final_po abecedi.docx SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Izvanredni ispitni rok akademske godine 2018./2019. za studente diplomskih studija, 17. studenoga 2018. (subota) P

Више

KONFERENCIJA O ENERGETSKI UČINKOVITOJ OBNOVI GRAĐEVINA PRIMJERI USPJEHA 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJ

KONFERENCIJA O ENERGETSKI UČINKOVITOJ OBNOVI GRAĐEVINA PRIMJERI USPJEHA 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJ 20. i 21. ožujka, TERME TUHELJ BROJNI STRUČNJACI IZ RH I INOZEMSTVA PREDSTAVLJAJU Prva godina provedbe energetski učinkovite obnove zgrada u RH iskustva i uspjesi iz prakse Fondovi EU puna primjena u energetski

Више

Slide 1

Slide 1 Sadašnjost i perspektive odnosa domovina i iseljeništvo dr. sc. Marin Sopta Glavni razlozi masovnog iseljavanja Hrvata iz domovine bili su uglavnom političkih i ekonomski (ne)prilika koji su vladali u

Више

Naziv projekta: Akronim: Broj projekta: Glavni korisnik: Širenje prekogranične cikloturističke mreže kroz izgradnju kapilarnih biciklističkih staza u

Naziv projekta: Akronim: Broj projekta: Glavni korisnik: Širenje prekogranične cikloturističke mreže kroz izgradnju kapilarnih biciklističkih staza u Naziv projekta: Akronim: Broj projekta: Glavni korisnik: Širenje prekogranične cikloturističke mreže kroz izgradnju kapilarnih biciklističkih staza u Križevcima i Zalakarosu Cyclo-Net HUHR/1601/2.1.1/0011

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation Kompetencijski profil nastavnika u visokom obrazovanju Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet cizmesij@math.hr Educa T projekt Kompetencijski profil

Више

KLASA: /11-02/02

KLASA: /11-02/02 KLASA: 561-01/11-02/02 URBROJ: 2181/01-01-11-07 Na temelju članka 23. Zakona o udrugama ( Narodne novine, broj 88/01 i 11/02), članka 52. Statuta Grada a ( Službeni glasnik Grada a, broj 17/09 i 11/10)

Више

Microsoft Word - Program_CTIF2009_HR.doc

Microsoft Word - Program_CTIF2009_HR.doc P R O G R A M XIV. Međunarodno vatrogasno natjecanje XVII. Međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži Ostrava, Češka Republika 19. 26. srpanj 2009. http://www. ctif2009-ostrava.cz Nedjelja, 19. srpanj 2009.

Више

Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom,

Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: 06. 03. 2014. Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Trg Ivana Generalića 15, Hlebine Poštovana/Poštovani,

Више

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_travanj_2013_final_po abecedi.doc

Microsoft Word - FPZ_ispitni_rokovi_BP_Diplomski studij_travanj_2013_final_po abecedi.doc SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Zagreb, Vukelićeva 4 RASPORED ISPITA Izvanredni ispitni rok (travanj) akademske godine 2012./2013. za studente diplomskog studija (po Bolonjskom procesu)

Више

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano

FINAL-Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete - SENAT lektorirano Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u skladu s člankom 18. stavcima 5. i 6. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) Senat Sveučilišta u Zagrebu na

Више

Slajd 1

Slajd 1 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU I MEĐUSVEUČILIŠNU SURADNJU ERASMUS+ INDIVIDUALNA MOBILNOST STUDENATA u akademskoj godini 2018./2019. Martina Šuto, prof. Dario Ferić,

Више

EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl

EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik ukl EU projekt MedCycleTour Započeo drugi krug županijskih radionica u 7 priobalnih županija Hrvatske Dubrovačko-neretvanska županija i grad Dubrovnik uključuju se u razvoj EuroVelo 8 - Mediteranske biciklističke

Више

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU RADOVA ŠK.GODINA 2018/2019. ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Document filename prefix

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU RADOVA ŠK.GODINA 2018/2019. ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Document filename prefix MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU RADOVA ŠK.GODINA 2018/2019. ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Document filename prefix UVOD Prosudbeno povjerenstvo WSC međusektorske smotre Elektrotehnika i računalstvo,

Више

Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Ljubešćica za godinu

Analiza stanja sustava civilne zaštite na području općine Ljubešćica za godinu Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite za razdoblje 2017. 2020. UVOD Zakonom o sustavu civilne zaštite ( Narodne novine broj 82/2015.) određeno je da sustav civilne zaštite obuhvaća

Више

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg

IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trg IMF Country Focus Autoput sa gustim saobraćajem u Holandiji: Ekonomski rast je ubrzao u cijeloj Europi, pretvarajući kontinent u pokretač globalne trgovine (foto: Halfpoint/iStock by Getty Images) IMF

Више

Microsoft Word - Opis obveza za pružanje usluga pojedinačnih savjetnika na poslovima prijepisa i verifikacije_FINAL.doc

Microsoft Word - Opis obveza za pružanje usluga pojedinačnih savjetnika na poslovima prijepisa i verifikacije_FINAL.doc PROJEKT IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ZEMLJIŠNE ADMINISTRACIJE (IBRD Zajam br. 8086-HR) OPIS OBVEZA ZA PRUŽANJE USLUGA POJEDINAČNIH SAVJETNIKA NA POSLOVIMA PRIJEPISA I VERIFIKACIJE ZEMLJIŠNIH KNJIGA

Више

Microsoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK

Microsoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Zagreb, Frankopanska 26 AKCIJSKI PLAN ZNANSTVENOGA RADA LEKSIKOGRAFSKOGA ZAVODA MIROSLAV KRLEŽA 2017 2020. Akcijskim planom znanstvenoga rada Leksikografskoga zavoda

Више

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje g GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA LIPANJ 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize

Више

Microsoft PowerPoint - OPTEKO_Dissemination_Conference_HR

Microsoft PowerPoint - OPTEKO_Dissemination_Conference_HR Gospodarsko interesno udruženje za proizvodnju, trgovinu i usluge Osnovano u svibnju 2010. OPTEKO GRUPA g.i.u.., HR- Zagreb, Ilica 147 1 Projekt OPTEKO Grupa baziran je u četiri osnovna smjera: - Optimizacijom

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation INFO DANI 2016 PROJEKTI MINISTARSTVA RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA U PODRUČJU DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA ZAGREB, 17. svibnja 2016. SPECIFIČNI CILJ 9.v.1 Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih

Више

IPEX Smjernice IPEX-a odobrene na sastanku glavnih tajnika Rim, 13. ožujka Uvodni dio Smjernice IPEX-a 1) IPEX, meďuparlamentarna razmjena infor

IPEX Smjernice IPEX-a odobrene na sastanku glavnih tajnika Rim, 13. ožujka Uvodni dio Smjernice IPEX-a 1) IPEX, meďuparlamentarna razmjena infor IPEX Smjernice IPEX-a odobrene na sastanku glavnih tajnika Rim, 13. ožujka 2015. Uvodni dio Smjernice IPEX-a 1) IPEX, meďuparlamentarna razmjena informacija o Europskoj uniji, uspostavljen je slijedom

Више

Microsoft Word - ZAPISNIK 1. IO 2014.FINAL.doc

Microsoft Word - ZAPISNIK 1. IO 2014.FINAL.doc Dalmatinska 12 10 000 Zagreb Ur. Broj: Zagreb, 14.3.2014. SKRAĆENI ZAPISNIK sa 1. / 2014. redovne proširene sjednice Izvršnog odbora, Nadzornog odbora i radnih tijela HRSa, koja se održala u utorak, 11.

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation ERASMUS+ PROGRAM: mogućnosti razmjene za studente Sveučilišta u Zadru Zadar, 8. ožujka 2018. godine ERASMUS+ PROGRAM: program Europske komisije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport nazvan po

Више

Savjet mladih Općine Medulin mobitel: 099/ Medulin, 15.ožujka Na temelju članka 19., stavka 6. Zakona o sav

Savjet mladih Općine Medulin mobitel: 099/ Medulin, 15.ožujka Na temelju članka 19., stavka 6. Zakona o sav Savjet mladih Općine Medulin savjetmladihmedulin@gmail.com mobitel: 099/2531893 Medulin, 15.ožujka 2016. Na temelju članka 19., stavka 6. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine 41/14) i članka 30. Odluke

Више

BROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA

BROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA BROJ 240 GODINA VI 15. SVIBNJA 2009. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00

Више

Bale: Izazovi održivosti partnerstava temeljenih na sudioničkom upravljanju

Bale: Izazovi održivosti partnerstava temeljenih na sudioničkom upravljanju #NAJAVLJENA KONFERENCIJA O JAVNO-CIVILNOM PARTNERSTVU I SUDIONIČKOM UPRAVLJANJU U KULTURI MI PLUS PROJEKTA# Konferencija o javno-civilnom partnerstvu i sudioničkom upravljanju u kulturi Izazovi održivosti

Више

COM(2019)199/F1 - HR (annex)

COM(2019)199/F1 - HR (annex) EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 29.4.2019. COM(2019) 199 final ANNEXES 1 to 2 PRILOZI Prijedlogu odluke Vijeća o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Zajedničkom odboru osnovanom Okvirnim

Више

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/ оd 7. veljače o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i

PROVEDBENA  UREDBA  KOMISIJE  (EU)  2019/ оd  7. veljače o utvrđivanju  tehničkih  informacija  za  izračun  tehničkih  pričuva  i L 7/ 8..9. PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 9/8 оd 7. veljače 9. o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i osnovnih vlastitih sredstava za potrebe izvješćivanja s referentnim datumima

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation O platformi School Education Gateway Europska internetska platforma za školsko obrazovanje MJESTO NA KOJEM SE MOGU PRONAĆI EUROPSKA POLITIKA I PRAKSA ŠKOLSKOG OBRAZOVANJA O platformi Predstavljena na 23

Више

SUVERENITET ILI IZOLACIJA

SUVERENITET ILI IZOLACIJA ZNAČAJ OBRANE VUKOVARA U STVARANJU HRVATSKE DRŽAVE PRILOZI NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 3 (12) 2011. Karta br. 1. Općina Vukovar u RH Karta br. 2. Narodnosni sastav stanovništva općine Vukovar po naseljima,

Више

Projekt STE(A)M Tjedan Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnji sa Školskom knjigom d.d., Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i udr

Projekt STE(A)M Tjedan Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnji sa Školskom knjigom d.d., Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i udr Projekt STE(A)M Tjedan 11.10. 12.10.2017. Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnji sa Školskom knjigom d.d., Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i udrugom Hrvatsko interdisciplinarno društvo organizirao

Више

Poreč: Za kraj školske godine otvoren vrt i posađeno 38 sadnica raznih voćaka

Poreč: Za kraj školske godine otvoren vrt i posađeno 38 sadnica raznih voćaka #PROJEKT ŠKOLSKA SHEMA# Osnovna škola Poreč obilježila je danas Dan škole, u posebno svečanoj atmosferi osim što je bio zadnji dan nastave, bilo je to ujedno i prvo obilježavanje na kraju školske godine

Више

GLAZBENO DRUŠTVO „CVJETIĆI GLAZBE”

GLAZBENO DRUŠTVO „CVJETIĆI GLAZBE” Big like za lijep glas!!! OSNOVNI PODACI Naziv organizacije: Glazbeno društvo "CVJETIĆI GLAZBE" Pleternica Status predlagatelja: Udruga Mjesto: Pleternica Adresa: Ivana Šveara 2 Telefonski broj: 034/251-006

Више

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk

Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj

Више

OPERATIVNI PLAN ZA GODINU Strateški cilj Program Projekti/Aktivnosti Ciljna skupina Vremenski okvir Očekivani rezultati Akteri/ Partneri/ Suradn

OPERATIVNI PLAN ZA GODINU Strateški cilj Program Projekti/Aktivnosti Ciljna skupina Vremenski okvir Očekivani rezultati Akteri/ Partneri/ Suradn Strateški cilj Program Projekti/Aktivnosti Ciljna skupina Vremenski okvir Očekivani rezultati Akteri/ Partneri/ Suradnici Potrebni resursi Ljudski Materijalni Financijski Instrumenti promocije Mini marketing

Више

BROJ 227 GODINA VI 13. VELJAČE BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA

BROJ 227 GODINA VI 13. VELJAČE BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA BROJ 227 GODINA VI 13. VELJAČE 2009. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK 17,00

Више

Dodatak Službenom listu Europske unije Informacije i elektronički obrasci: Obavijest o nadmetanju Direktiva 2014/24/EU Odje

Dodatak Službenom listu Europske unije Informacije i elektronički obrasci:   Obavijest o nadmetanju Direktiva 2014/24/EU Odje Dodatak Službenom listu Europske unije Informacije i elektronički obrasci: http://simap.ted.europa.eu Obavijest o nadmetanju Direktiva 2014/24/EU Odjeljak I: Javni naručitelj I.1) Naziv i adrese 1 (molimo

Више

MOODLE KAO PODRŠKA CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI Lidija Kralj, prof. Darija Dasović Rakijašić, dipl. inf.

MOODLE KAO PODRŠKA CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI Lidija Kralj, prof. Darija Dasović Rakijašić, dipl. inf. MOODLE KAO PODRŠKA CJELOVITOJ KURIKULARNOJ REFORMI Lidija Kralj, prof. Darija Dasović Rakijašić, dipl. inf. Koncept virtualne učionice Okruženje za učenje, komunikaciju i suradnju Kontinuirani profesionalni

Више

C(2015)383/F1 - HR

C(2015)383/F1 - HR EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 30.1.2015. C(2015) 383 final DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE../ /EU оd 30.1.2015. o izmjeni, u svrhu prilagodbe tehničkom napretku, Priloga III. Direktivi 2011/65/EU Europskog

Више

AM_Ple_NonLegReport

AM_Ple_NonLegReport 29.6.2018 A8-0230/1 Amandman 1 Stavak 1. točka g (g) da istakne važnost koju države članice EU-a pridaju koordiniranju svojega djelovanja u okviru organa i tijela sustava UN-a; (g) da poštuje pravo država

Више

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Organizacija poslovnih sustava Ured za upravljanje kvalitetom

Више

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text]

DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: [Type text] DNEVNIK RADA STRUČNE PRAKSE -komercijalist- IME I PREZIME: PROGRAM STRUČNE PRAKSE Tjedni (ukupni) fond sati : 80 sati Organizacija pošiljateljica učenika na stručnu praksu: ELEKTROTEHNIČKA I EKONOMSKA

Више

PROPISNIK O KALENDARU NATJECANJA

PROPISNIK O KALENDARU NATJECANJA PRAVILNIK O KALENDARU NATJECANJA HRVATSKOG SPORTSKOG PLESNOG SAVEZA U Zagrebu 18.01.2018 godine. SADRŽAJ I. OPĆE ODREDBE... 2 II. UPIS SPORTSKIH PLESNIH NATJECANJA U KALENDAR NATJECANJA... 3 III. PRIJAVE

Више

Rano učenje programiranj

Rano učenje programiranj PREGLED ALATA ZA RANO UČENJE PROGRAMIRANJA Ivana Ružić, I. osnovna škola Čakovec Programiranje - nova pismenost Živimo u svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje. Način na koji radimo, komuniciramo,

Више

Microsoft Word - Dopuna_elaborat-posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi

Microsoft Word - Dopuna_elaborat-posebne dopusnice  za rad psihologa u palijativnoj skrbi HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA KLASA: 011-02/16-03/04 URBROJ: 251-375/01-01-16-2 Zagreb, 17. prosinca 2016. Na temelju članka 12. Statuta Hrvatske psihološke komore Skupština Hrvatske psihološke komore je

Више

BROJ 370 GODINA VIII 11. studenoga BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 /

BROJ 370 GODINA VIII 11. studenoga BESPLATNI PRIMJERAK ISSN X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / BROJ 370 GODINA VIII 11. studenoga 2011. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA EUR 2,10 / CAD 3,00 / AUD 3,30 / USA 2,00 / CHF 3,50 / SLO EUR 1,80 / SEK 17,00 / NOK

Више

U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu,

U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? 16.11.2018. Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, u Varaždinu je u petak, 16. studenog, organizirala

Више

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi

Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu

Више

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU U ŠK. GODINI 2018./2019. Grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije

MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU U ŠK. GODINI 2018./2019. Grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije MODEL ZADATKA ZA WSC MEĐUSEKTORSKU SMOTRU UVOD Tema: PROMOCIJA WORLDSKILLS CROTIA STRUKOVNIH NATJECANJA I SMOTRI Vrsta rada: PROMOTIVNI/AFIRMACIJSKI PLAKAT na zadanu temu Afirmativnim plakatom na temu

Више

08_03

08_03 OBAVIJEST O SLOBODNOM RADNOM MJESTU ZA IZRADU POPISA USPJEŠNIH KANDIDATA Naziv radnog mjesta Funkcijska skupina / razred AD 6 Vrsta ugovora Referentna oznaka Rok za podnošenje prijava Mjesto zaposlenja

Више

Sadržaj Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda

Sadržaj Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda Sadržaj 4 14 21 29 42 52 59 67 72 76 Zlatan Hadžić: GEOPOLITIKA STRAHA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE POGOĐENIM VALOM IZBJEGLICA I IMIGRANATA Damir Bevanda: GEOPOLITIKA ARKTIKA REGIJA KOOPERACIJE ILI KOMPETICIJE

Више

SLUŽBENE NOVINE

SLUŽBENE NOVINE SLUŽBENE NOVINE OPĆINE PIĆAN GOD. XVII BROJ 6 PIĆAN, 16. PROSINCA 2015. LIST IZLAZI POVREMENO S A D R Ž A J AKTI VIJEĆA Stranica 1. Odluka o donošenju Dopuna Prostornog plana uređenja Općine Pićan. 2 AKTI

Више

Microsoft Word - 3._Pravilnik_o_sufinanciranju_programa_za_perspektivne_sportase .docx

Microsoft Word - 3._Pravilnik_o_sufinanciranju_programa_za_perspektivne_sportase .docx Na temelju odredbe članka 13. i 14. Statuta Samoborskog športskog saveza Izvršni odbor Samoborskog športskog saveza, na sjednici održanoj 20. lipnja 2016. godine donio je PRAVILNIK O SUFINANCIRANJU PROGRAMA

Више

Pismo Uskoku

Pismo Uskoku dr. sc. Tomislav Dragun Pete poljanice 7 10000 ZAGREB tomislav.dragun@gmail.com 091-33.88.431 Zagreb, 1. prosinca 2009. USKOK Dinko Cvitan, ravnatelj Gajeva 30.a 10000 ZAGREB Posebno: Jadranka Kosor, predsjednica

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation KRIZNO KOMUNICIRANJE U OBRAZOVANJU: PROBLEMI I RJEŠENJA doc. dr. sc. DAMIR JUGO Dubrovnik, 1. veljače 2019. Niti jedna organizacija nije imuna na krize Važnost percepcije javnosti - Sve što radite šira

Више

Uvodna izjava predsjedavajućeg Odbora guvernera EBRD-a AM101c-X 1

Uvodna izjava predsjedavajućeg Odbora guvernera EBRD-a AM101c-X 1 Uvodna izjava predsjedavajućeg Odbora guvernera EBRD-a AM101c-X 1 28. godišnji sastanak EBRD-a, Sarajevo 7. 9. svibnja 2019. Odbor guvernera EBRD-a uvodna sjednica 8. svibnja 2019. Jyrki Katainen, potpredsjednik,

Више

Bilten br. 2 Bilten projekta Stand4INFO (Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvats

Bilten br. 2 Bilten projekta Stand4INFO (Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvats Poštovani čitatelji, predstavljamo vam drugi bilten ESF projekta Stand4INFO - Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog

Више

AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike

AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike AKCIJA za obrtnike! 10% popusta samo za članove HOK-a! Optima Telekom i HOK ZNA - najbolja opcija za obrtnike SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠE KVALITETNIJE I POVOLJNIJE POSLOVANJE! Prepoznajemo vaše potrebe

Више

Microsoft Word - ToR_Opis obveza_C2 6_Pula.docx

Microsoft Word - ToR_Opis obveza_C2 6_Pula.docx OPIS OBVEZA ZA PRUŽANJE USLUGA POJEDINAČNOG SAVJETNIKA U FUNKCIJI STRUČNOG SURADNIKA ZA GEODETSKE POSLOVE NA LOKACIJI ZAJEDNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (PUK PULA) 1 1. OPĆE INFORMACIJE Projekt implementacije

Више