HRVATSKE ŠUME /2013

Транскрипт

1 Svim citateljima zelimo sretan Bozic i uspjesnu novu godinu ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 204 Godina XVI. Zagreb prosinac ISSN Žene u šumarstvu Razgovor s Upravom Hrvatskih šuma Olujno nevrijeme mobiliziralo UŠP Zagreb, Karlovac i Delnice Temeljni dokumenti u šumarstvu

2 impressum u ovom broju 28 Bilogora je raj za lovce, bicikliste i ljubitelje konja 3 Naglasak na održivom gospodarenju šumama 4 Radnici koji pridonose poduzeću bit će stimulirani 7 Obnova 140 godina stare lužnjakove šume 9 Trud, rad i znanje trebaju biti osnova za napredovanje 12 Potreba pilanara za sirovinom veća od etata 14 Olujno nevrijeme mobiliziralo UŠP Zagreb, Karlovac i Delnice 16 Šumari uspješno locirali srušeni zrakoplov 18 Preporučeno pošumljavanje smrekom, crnim i običnim borom 20 Mađarski šumari oduševljeni našim prirodnim šumama 22 Počast gradu heroju i poginulim braniteljima Mjesečnik»Hrvatske šume«izdavač:»hrvatske šume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. 23 Vijestice iz podružnica 26 Prva internetska licitacija osobito vrijednih drvnih sortimenata 28 Bilogora je raj za lovce, bicikliste i ljubitelje konja 30 Zbog miniranosti nedostupan dio terena 32 Šumarski institut osnovan godine 34 Gospodarska osnova, doznačna knjižica i popratnica 36 Traktor zadovoljava potrebe šumarije 37 Raznolikost klimatskih prilika prati i raznolikost vegetacije 40 Kontroverzno otkriće DNK 60 godina poslije 42 Čudesan lijek iz prirode 43 Dječji kutak Naslovna stranica: Izgubljeni u magli, Goran Dorić Zadnja stranica: Zatišje u sječini, Goran Dorić Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 NOVA EUROPSKA STRATEGIJA ŠUMARSTVA Naglasak na održivom gospodarenju šumama Strategija je sastavljena kao odgovor na nove zahtjeve koji su stavljeni pred šumarstvo. Znatne društvene i političke promjene tijekom proteklih 15 godina utjecale su na način na koji društvo EU-a gleda na šume i šumarstvo. Ukupnu situaciju karakteriziraju sve veća potražnja ali i prijetnje šumama. Europskoj uniji je potreban politički okvir kojim se koordinira i osigurava usklađenost politika povezanih sa šumama i omogućuju sinergije s drugim sektorima koji utječu na gospodarenje šumama. Potrebna mu je nova šumska strategija koja predstavlja ključnu referencu za razvoj politika povezanih sa šumama. Šume i sektor šuma EU-a trebali bi se pozicionirati na način koji osigurava njihov doprinos ciljevima Unije. Prateći novi pristup, zahtjevi za šumskom sirovinom. Šumska biomasa trenutačno je najvažniji obnovljivi izvor energije i sad je zaslužna za oko polovicu ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora u EU-u. Prema nacionalnim akcijskim planovima za obnovljivu energiju, biomasa koja služi za grijanje, hlađenje i proizvodnju električne energije pridonijet će postizanju cilja od 20 % obnovljive energije za 2020., s ukupno 42 %. Ako se to postigne, količina drva iskorištenog radi energije u EU-u bit će ekvivalentna današnjem ukupnom iskorištavanju drva. I u samoj Strategiji navodi se kako je potražnja za nove namjene u području biogospodarstva i bioener- aktualno Tekst: mr. sc. Irena Devčić Foto: arhiv U rujnu ove godine, Europska komisija je konačno dala na razmatranje dugo očekivani prijedlog Strategije šumarstva. Tekst koji zamjenjuje onaj postojeći iz godine, prezentira jedan novi pristup šumarstvu i modernu viziju gospodarenja šumama. Prvenstveno se prepoznaje multifunkcionalnost šuma, odnosno dobrobiti koje šuma donosi u ekonomskom, socijalnom i zaštitnom smislu. Zahvaljujući pošumljavanju i prirodnoj sukcesiji, šumska područja EU-a tijekom proteklih desetljeća povećavala su se za 0,4 % godišnje. Međutim, u svijetu se šumska područja i dalje smanjuju. U EU-u se trenutačno siječe samo % godišnjeg prirasta, pa se stoga drvna zaliha povećava. Strategiju je izrađivala Europska komisija u suradnji sa zemljama članicama EU-a te ostalim dionicima posljednje dvije, a podnesena je Europskom parlamentu i Vijeću. Strategija na određeni način izlazi iz šume, odnosno stavlja naglasak na sve aspekte vrijednosti šume i sve resurse koji proizlaze iz šume generirajući na taj način dobra i usluge što u konačnici snažno utječe i na samo gospodarenje šumama. Strategija ističe kako šume nisu važne samo i isključivo za ruralni razvoj, već i za cjelokupni okoliš s posebnim naglaskom na bioraznolikost, zatim drvnu industriju, bioenergiju te naravno njen značaj u borbi protiv klimatskih promjena. Izražavajući potrebu za holističkim pristupom, u Strategiji se naglašava utjecaj ostalih zakonodavnih mjera na šume i šumarstvo te razvoj koji često izlazi iz uskih okvira šume. Na temelju toga daje se preporuka svim zemljama članicama da prilikom pripreme i provedbe bilo kojih zakonskih dokumenata koji su direktno ili indirektno povezani sa šumarstvom, svakako uzmu u obzir i nacionalnu šumarsku politiku. Rukovodeća načela Strategije jesu održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma; učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma i sektora šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta; odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda. Kritičari Strategije naglašavaju kako nije do kraja definirano rješavanje sve većeg pitanja koje pred sektor šumarstva postavlja korištenje biomase kao energenta. Iz ovog sektora dolaze sve veći Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 3

4 RAZGOVOR S UpravOM Hrvatskih šuma Radnici koji pridonose poduzeću gije, a koja bi se trebala koordinirati s tradicionalnom potražnjom i poštivati održive granice, izazov za održivo gospodarenje i uravnoteženje potražnje. Donošenje nove Strategije može se smatrati na neki način signalom dobre volje iz Europske unije za što boljom zaštitom šuma, no u isto vrijeme nedostaje joj konkretnih prijedloga i mjera. Strategija, doduše, predlaže određene elemente kojima se potiče održivo gospodarenje šumama Europe, kao što su Kriteriji za održivo gospodarenje šumama još iz godine prihvaćeni u Helsinkiju, s kojima bi se mogao smanjiti novonastali pritisak na šume, vođen željom Europe da se do godine, 20% energije dobije iz obnovljivih izvora energije. Naravno, mnogi se s pravom pribojavaju da bi zemlje koje su u zaostatku s ovim provedbama mogle pribjeći prekomjernoj sječi radi dobivanja šumske biomase i u konačnici potrebne zelene energije za postizanje krajnjeg cilja. Stručnjaci naglašavaju kako postoje i određeni propusti u novoj Strategiji, a tiču se prvenstveno nadzora u provedbi i primjeni Strategije šumarstva u zemljama članicama Europske unije. Postoji bojazan da se neće sve zemlje jednako strogo pridržavati ovih naputaka i mjera te da Europa mora, kao dobar gospodar, voditi računa o svim svojim šumama. Stoga se predlaže evaluacija šuma i definiranje količine resursa koji šuma može osigurati uz preduvjet da se radi o održivom gospodarenju, a uzimajući u obzir potrebe zemlje za sirovinom, socijalne aspekte i zaštitnu funkciju koju šuma donosi. Na razini Europske unije, šume i šumarski sektor dobivaju znatna sredstva. Šumarske mjere prema Regulativi o ruralnom razvoju čine financijsku kralježnicu za provedbu strategije pružajući oko 90 % ukupnih EU fondova usmjerenih na šumarstvo. LIFE+ pruža podršku zaštiti prirode i šumarskim informacijskim potrebama, a kohezijski i strukturni fondovi potpomažu regionalne razvojne projekte. Horizon 2020 i Europska inovacijska partnerstva (EIP) važni su instrumenti za razvoj istraživačkih i inovacijskih aktivnosti. Postoje i mogućnosti za državnu pomoć u šumarskom sektoru pod određenim uvjetima. U Strategiji se navodi i uvođenje tzv. Inovativnih financijskih mehanizama koji bi se koristili za financiranje kako iz javnih tako i iz privatnih izvora, osobito za plaćanje usluga ekosustava kod nas poznatih pod nazivom OKFŠ (općekorisne funkcije šuma). No, temeljna činjenica jest to što Europska komisija i ne može puno napraviti za provođenje svoje vizije upravljanja i gospodarenja šumama s obzirom na svoje ograničene zakonske mogućnosti. Komisija de facto nema nikakvih odgovornosti u području šumarstva te je stoga i ova Strategija ništa više do priručnik preporučenog upravljanja šumama i nije obvezujuća za zemlje članice. bit će stimulirani Početkom srpnja raskinut je Kolektivni ugovor u Hrvatskim šumama d.o.o od strane Uprave društva, nakon čega je uslijedila tužba Sindikata za nepravomoćno raskidanje KU. Kako ćete se očitovati na tužbu sindikata te na koji način će se tužba odraziti na poslovanje firme? Gdje su po vašem mišljenju nastali problemi? Kolektivni ugovor nije raskinut, nego je otkazan u skladu s člankom 132. Kolektivnog ugovora. Sindikat misli da Kolektivni ugovor nismo otkazali u skladu sa zakonom, te su pokrenuli tužbu zbog nepravovaljanog otkaza. Na tužbu smo odgovorili s pravnog stajališta prema kojem svaka od strana može otkazati kolektivni ugovor, a na pravosuđu je da kaže pravorijek tko je u pravu. Ta tužba neće utjecati na poslovanje poduzeća, te ćemo najnormalnije nastaviti s poslovanjem. Vezano za probleme kako vi navodite u pitanju, njih u međusobnom odnosu sa sindikatima ima dosta, a primarno proizlaze iz toga što sindikati žele imati upravljačke mogućnosti, koje im mi kao Uprava ne želimo dati, jer u skladu sa zakonom, sindikati nisu odgovorni za poslovanje poduzeća, pa ne mogu niti donositi odluke. Mislimo da je bit problema u tome što sindikati nisu naučili pregovarati, nego su oni do sada postavljali uvjete, a bivše uprave su u pravilu pristajali na te njihove uvjete. Situacija se značajno promijenila i okolnosti za poslovanje nisu kao što su bile u prethodnim godinama, a time se i odnos između sindikata i poslodavca treba prilagoditi tim promijenjenim okolnostima. U skladu s tim, potrebno je definirati i novi Kolektivni ugovor na čemu sada radimo, jer su pregovori sa sindikatima u tijeku. Ugovor vrijedi do 3. siječnja Hoće li se pregovori nastaviti i koje će stajalište zauzeti Uprava? Pregovori oko novog Kolektivnog ugovora su u tijeku i želja Uprave je da se novi kolektivni ugovor dogovori prije isteka postojećeg koji je, kako ste i naveli 3. siječnja godine. Što se tiče stajališta uprave, ono je slično kao i stajalište koje smo zauzeli prilikom pregovora oko izmjena i dopuna postojećeg Kolektivnog ugovora, a to je kako sindikati ne smiju imati mogućnost donositi poslovne odluke niti imati bilo kakvu mogućnost donošenja odluka koje mogu utjecati na odluke uprave o poslovanje društva, skroz dok su odluke u skladu sa zakonom i drugim sporazumima i ugovorima. 4 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

5 Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić aktualno Intervju/foto: Goran Vincenc Prošlo je deset mjeseci od zadnjeg intervjua sa Upravom Hrvatskih šuma na čelu sa predsjednikom Ivanom Pavelićem. Od onda pa do danas dogodile su se mnoge stvari zbog kojih radnici Hrvatskih šuma postavljaju brojna pitanja, od kojih je otkaz kolektivnog ugovora vjerojatno tematski najzanimljivije. Kako bi radnicima približili razmišljanje Uprave društva postavili smo im nekoliko aktualnih pitanja. Radnici se boje otkaza i zanima ih što će biti sa materijalnim pravima. Što će se dogoditi ukoliko se ne potpiše novi KU na vrijeme? Imaju li radnici Hrvatskih šuma razloga za brigu? Što se tiče materijalnih prava, često puta smo to rekli, a ponovit ćemo i sada: SAMO JE ZADOVOLJAN RADNIK DO- BAR RADNIK! Drugim riječima, Uprava će sa zadovoljstvom platiti sve ono što radnici zarade. Nije potreban sindikat kako bi nam objasnio da radnici rade kako bi zaradili plaću za pristojan život, a isto tako mi kao uprava NEĆEMO smanjivati plaće sa ili bez sindikata, jer želimo da naši radnici pristojno zarade. Ono što moramo napraviti je predefinirati naknadu od 4 kn koju radnici imaju po satu za provedeno vrijeme na poslu i to mislimo staviti kao stimulaciju. Vrlo konkretno, ukupna suma novca koja će se plaćati za plaće, ostat će prosječno ista kakva je i bila do sada, s tim što će se sve ono što nije plaća definirati kao stimulacija koja će se isplatiti onim radnicima koji ju zasluže. To znači da će netko dobiti više nego do sada, a netko manje i to sve prema ocjenama koje će radnik zavrijediti za svoj rad. Nama je interes da naši zaposlenici zarađuju u skladu sa svojim radom, a ako poduzeće bude ostvarivalo bolje rezultate nego što ih je ostvarivalo do sada, tada ćemo svakako isplaćivati i stimulaciju. Međutim, kada smo kod stimulacije, nužno je da postoji i destimulacija, jer ne pridonosimo svi isto uspjehu poduzeća iako radimo na istim radnim mjestima. Kod proizvodnih radnika to je riješeno ocjenjivanjem (definiranjem i praćenjem normi), ali sustav ocjena je potrebno unijeti i za ostala radna mjesta. Vezano za otkaze, njih će biti samo ako se utvrdi višak zaposlenika, a onda će se otkazi realizirati kroz programe zbrinjavanja. Bez obzira je li Kolektivni ugovor na snazi ili nije, programi zbrinjavanja su mogući, jer je tako pretpostavljeno Zakonom o radu. Dakle, Kolektivni ugovor nije, niti će biti razlogom za otkaze. Pojasnite nam malo sustav stimulacije i destimulacije. Na koji način bi to trebalo funkcionirati te kako radnici mogu biti sigurni da neće biti zlouporaba? Stimulacija i destimulacija nužni su kako bi se napravila razlika između radnika koji svoj posao obavljaju iznad prosjeka, odnosno ispod očekivanog prosjeka. Naime, kada to ne bi postojalo, tada bi vrijedilo pravilo radio ne radio, plaća je uvijek ista. To prije svega nije pošteno prema onima koji svoj posao obavljaju načelima dobrog gospodarstvenika i trude se poduzeću pribaviti čim veću korist. Takvi radnici moraju biti stimulirani (nagrađeni) za rezultate svog rada koji su bolji od rezultata koje netko drugi postiže. Najbitnija u tom modelu je činjenica što će suma plaća ostati ista za iste rezultate. To vam praktično mogu objasniti na sljedeći način: Ako se do sada plaćao neki rad za tri zaposlenika svakome po 100 kn (dakle ukupno 300 kn), te ako se taj isti rad obavi i u budućnosti, tada će biti opet isplaćeno 300 kn, ali ako se jedan zaposlenik više trudio i pridonio realizaciji tog posla, tada će on primjerice dobiti 120, dok će druga dvojica dobiti po 90. Ukoliko su postignuti bolji rezultati od planiranih, tada će se isplatiti 330 kn i to svakome po 110 ako su zajednički i podjednako sudjelovali u toj realizaciji, odnosno, ako je opet samo jedan bio bolji od druge dvojice, tada će on dobiti recimo 120, a druga dvojica po 105. Na taj način stimuliramo zaposlenike da obave i veći dio posla od očekivanog jer će za njega biti i bolje plaćeni, a s druge strane ćemo manje stimulirati ili destimulirate one koji će manje raditi za realizaciju postavljenih ciljeva. Sada radimo na tome da definiramo model kako bi bili ocjenjivani pojedinci u okvirima svojih obveza i takvo ocjenjivanje bi trebalo biti objektivno, bez utjecaja osobnih simpatija, poznanstava ili bilo čega drugoga što nije ODNOS PREMA RADU. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 5

6 Uprava Hrvatskih šuma Što se tiče zlouporabe, ona je praktički nemoguća, jer ako se uvede ocjenjivanje svakog radnika na način da ga ocjenjuje i nadređeni i podređeni i ravnopravni kolege, tada je mogućnost greške ili u potpunosti uklonjena ili svedena na minimum. Nadalje, mjesečno bi se objavljivala lista onih koji su dobili pozitivnu i negativnu stimulaciju, tako da bi se svi oni koji ocjenjuju, znali korigirati prema realnosti. Čime ste zadovoljni u tekućoj poslovnoj godini? Možete li istaknuti neki segment poslovanja koji biste naveli kao pozitivan primjer? Naravno da imamo pozitivnih primjera. Najbitniji pozitivni primjer je što ćemo realizirati svoje planove proizvodnje i u tom segmentu je zapravo i najmanje prigovora, kako naših klijenata koji su direktno zainteresirani da se taj posao dobro obavi, tako i okoline koja nam prijavljuje razne nepravilnosti u radu naših zaposlenika. Pozitivan primjer poslovanja je i zapošljavanje 2. smjene u Delnicama, jer smo na taj način dobili veću iskoristivost radnih strojeva, posebice traktora. Pozitivan primjer je i značajno smanjenje krađa čemu su doprinijeli i naši šumočuvari. Pozitivan primjer je značajno manji broj požara, jer su i naši djelatnici dojavili na vrijeme pa se je požar mogao zaustaviti u začetku. Pozitivan primjer je i to što smo poboljšali naplatu naših potraživanja, jer su svi zainteresirani da se ona naplate. Pozitivan primjer jest i činjenica dobre provedbe zaštite na radu, pa je broj ozljeda i smrtnih slučajeva sveden na minimum s obzirom na opasnost posla kojim se bavimo. Pozitivno je i to što je vrlo mali broj (zanemariv) onih koji su konzumirali alkohol na radnom mjestu za vrijeme radnog vremena. Mogao bih tako još dosta nabrajati pozitivne primjere. Na žalost, ima i negativnih primjera, ali smo sigurni da će se broj pozitivnih primjera povećavati, a broj negativnih smanjivati. Sve je više mladih ljudi koji su završili šumarske škole i fakultet, no za sada za njih nema mjesta u Hrvatskim šumama. Kada ćemo ponovno početi zapošljavati pripravnike? Što se tiče pripravnika, Hrvatske šume su i do sada, a to će nastaviti i u budućnosti, zapošljavale pripravnike. Bilo bi vrlo neodgovorno da prestanemo s tom praksom, jer ipak najveći broj završenih školaraca pripravnički staž odradi u Hrvatskim šumama. S druge strane, odrađeni pripravnički staž u Hrvatskim šumama im omogućuje da steknu znanja i saznanja o poslovima i u praktičnom smislu, jer ipak je najveći broj šumarskih stručnjaka zaposlen u Hrvatskim šumama. Nakon odrađenog pripravničkog staža, na- kon stjecanja i praktičnih znanja, oni se lakše mogu zaposliti u struci i to tako gdje su potrebni novi zaposlenici. Sve je aktualnija priča o korištenju usluga podizvođača za pojedine faze radova. Planira li se i u kojim segmentima poslovanja koristiti vanjske usluge? Hrvatske šume za pojedine faze radova i do sada su koristile usluge podizvođača. Tako već dugi niz godina, u sječi mi radimo oko 56% radova, dok su ostale radove odrađivali podizvođači, odnosno vanjski kooperanti. Poslove privlačenja i izvlačenja smo odrađivali vlastitim snagama u 54% ukupnih radova, dok smo za ostale koristili vanjske izvođače, a kod prijevoza smo 14% odrađivali vlastitim snagama, a ostalo su radili vanjski izvođači. Tu se neće značajno promijeniti, osim što neki postotci mogu rasti, a neki padati. Međutim, moramo naglasiti kako najmanje problema imamo s proizvodnim radnicima, te kako nam naši proizvodni radnici daju sigurnost da ćemo u budućnosti moći ostvariti svoje planove proizvodnje. S druge strane, nećemo se odreći niti koje faze u proizvodnom procesu, kako ne bi jednoga dana ako to mi prestanemo raditi, morali plaćati više nego što bi nas koštali vlastiti radnici. U okolnostima odluke za ovakve poslove, sagledavamo sve perspektive, a to su ekonomske (cijena rada), socijalne (zapošljavanje lokalnog stanovništva), tržišne (nedavanje ikome mogućnosti dizanja cijena zbog monopola) i sve ostale koje mogu utjecati na poslovanje poduzeća. Primjerice, ako uspijemo zaposliti naše radne strojeve u više smjena kako bi im povećali iskoristivost, čime bi postali i tržišno konkurentni, tada ne vidim razloga da odustanemo od bilo kojeg dijela posla. Suprotno, tada ga trebamo povećavati. Što se tiče ostalih poslova, postoji mogućnost angažiranja vanjskih snaga, međutim to se može dogoditi samo za poslove u kojima ili postoji jako velike razlike u kvaliteti usluge što je možemo dobiti izvana i one koju možemo sami producirati, te u slučaju jako velikih razlika u cijeni takvih ili sličnih poslova ako ih mi sami obavljamo ili ako angažiramo vanjske snage. U kuloarima se već duže vrijeme priča o preseljenju Direkcije i UŠP Zagreb sa sadašnjih lokacija. Prema pričama, spominje se Jankomir i Trg kralja Tomislava. Koliko je istine u tim pričama? Poduzeće veličine i značaja Hrvatskih šuma, svakako bi trebalo imati svoj poslovni prostor za Direkciju. U skladu s tim smo u razgovorima ili za kupnju ili za izgradnju takvih prostora. Za sada nema konkretnih dogovora niti za jednu lokaciju, ali kada razgovori budu konkretniji, o tome ćemo obavijestiti sve zainteresirane, NE na način da ćemo glasati o tome gdje će biti direkcije, nego kao dobru vijest da se približavamo rješenju i toga problema. Gdje god da se preselimo, nekima će to biti povoljnije, nekima nepovoljnije, ali svima bi trebala biti povoljnija činjenica da ćemo na taj način riješiti svoje stambeno pitanje i plaćati manju cijenu nego što je sada plaćamo. Što se tiče neke konkretne lokacije, kao što smo već i napomenuli, niti jedna nije još u fazi odlučivanja, jer se još uvijek nema o čemu odlučivati. Kada dođe vrijeme odluke, tada će oni koji su zaduženi za odlučivanje i koji nose odgovornost za odluke koje donose i donijeti odluku o tome. 6 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

7 Spačvanski hrast lužnjak Obnova 140 godina stare lužnjakove šume Bogate slavonske šume hrasta lužnjaka kojima gospodari Uprava šuma podružnica Vinkovci poznate su u cijelome svijetu stoga je prava privilegija posjetiti ih u vrijeme sječe glavnog prihoda. Tada šumari sijeku orijaše stare 140 godina na kraju njihove ophodnje kada oni, ekonomski gledano, najviše vrijede. Naplata je to dugogodišnjeg truda koji u šumarskome poslu traje nekoliko generacija. U vinkovačkoj podružnici nas je dočekao voditelj Zlatko Cegledi koji je sa zadovoljstvom konstatirao kako sječa i naplata idu Dolaskom jesenskih dana šumari se vraćaju svojoj primarnoj djelatnosti proizvodnji drvne sirovine. Vegetacijska perioda je gotova i vrijeme je za sječu glavnog prihoda, a najzanimljivije je tamo gdje je prihod najveći. Tom prigodom posjetili smo spačvansku šumu tj. šumariju Otok, UŠP Vinkovci u kojoj sjekači rade na dovršnome sijeku 140 godina starih hrastova lužnjaka. prema planu. UŠP Vinkovci imaju prosječan godišnji etat od m³ od čeka je oko 50 % glavnog pri- aktualno Tekst/foto: Goran Vincenc Rušenje divova Među hrastovima Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 7

8 Upravitelj Plivelić i rukovoditelj Proizvodnog odjela Nikolić pored impozantnog lužnjaka hoda. Zbog intenzivnog sušenja lužnjaka uzrokovanog klimatskim promjenama (2011. godine posječeno je m³) došlo je do smanjenja bilanciranog etata, stoga ovogodišnji plan sječa iznosi m³. Plan proizvodnje drvnih sortimenata za ovu godinu iznosi m³ od čega će se proizvesti m³ furnirskih trupaca koji predstavljaju najviši rang kvalitete drvne sirovine te m³ pilanskih trupaca. Kako je u šumariji Otok počela sječa glavnoga prihoda uputili smo se zajedno sa rukovoditeljem proizvodnog odjela vinkovačke podružnice Stjepanom Nikolićem na teren koji nam je objasnio: - Na području cijele vinkovačke podružnice Hrvatskih šuma na sječi i izradi radi 180 sjekača tako da će nam plan proizvodnje drvnih sortimenata u potpunosti biti realiziran s našim radnicima. Privlačenje oblovine također ćemo realizirati sa vlastitom mehanizacijom. Trenutno na terenu radi 9 forvardera, 3 hidraulične ekipaže, 4 Formet ekipaže koje imaju i hidrauličku dizalicu i dvobubanjsko vitlo te 15 Pionir ekipaža, - kaže Nikolić pa pojašnjava situaciju sa prodajom drvnih sortimenata Trupci se isporučuju kupcima prema ranije potpisanim višegodišnjim ugovorima, no najvrjedniji furnirski trupci promjera većeg od 70 cm najčešće završe na licitaciji. Njihova cijena je velika, stoga za njih ne vlada toliko veliko zanimanje, te ih je najbolje prodati putem licitacije zaključuje Nikolić. Pomladak pod zastorom krošanja Trupci se isporučuju kupcima prema ranije potpisanim višegodišnjim ugovorima Rukovoditelj nam je pojasnio da su za zadnji kvartal ostale uglavnom sječe glavnog prihoda, i to dovršne sječe koje najviše pune blagajnu Hrvatskih šuma. Od ukupne proizvodnje 4. kvartala koja za UŠP Vinkovci iznosi m³ na tehničku oblovinu otpada m³ dok je količina visokovrijednih furnirskih trupaca m³. Odgovorni iz vinkovačke podružnice izuzetno su zadovoljni zbog ovih rezultata. Uz ugodni razgovor stigli smo do šumarije Otok i gospodarske jedinice Slavir gdje je u tijeku sječa glavnog prihoda u lužnjakovoj sastojini. Ovdje nas je dočekao upravitelj šumarije Otok Stjepan Plivelić koji nam je dao osnovne informacije o šumariji. - Plan sječe šumarije Otok za tekuću godinu iznosi m³, dok je plan proizvodnje za cijelu godinu m³ od čega je m³ furnirskih i m³ pilanskih trupaca. Trenutno na terenu radi 36 sjekača, a ova sječina u Slaviru je posljednja u kojoj obaljamo dovršni sijek. Sječina se prostire na 133,17 ha i ukupna neto masa iznosi m³, od čega je m³ furnirskih i m³ pilanskih trupaca. Sječu smo započeli 18. listopada i planiramo je završiti sredinom prosinca, - ponosno ističe Plivelić. Fascinantni su to podaci koji raduju svakog šumarskog stručnjaka, no kolika je prava vrijednost vidimo tek kada kubike pretvorimo u novčane iznose. Ukupna vrijednost sječine u GJ Slavir iznosi kuna! Samo furnirski trupci (F1/F2) vrijede kuna dok je ukupna vrijednost pilanskih trupaca To su već brojevi koji mogu radovati svakog zaposlenika Hrvatskih šuma. Šećući radilištem zapazili smo oboreno lužnjakovo stablo impozantnih dimenzija pa smo zamolili da nam daju podatke o masi te da nam te podatke preračunaju u novčane iznose. Snimljeno stablo ima masu od nevjerojatnih 22,34 m³, dva furnirska trupca ukupne mase 9,50 m³, čak sedam trupaca pilanske oblovine ukupne mase 10,07 m³ te prostornog drveta od 2,77 m³. Vrijednost izražena u kunama izgleda ovako: furnir u vrijednosti od kn, pilanska oblovina u vrijednosti od kn te prostorno drvo u vrijednosti 534,61 kn. Ukupno, jedno stablo vrijedi kn! No šumarski posao ne završava sa sječom i izvlačenjem trupaca, jer usporedno teku poslovi obnove sastojine, posao koji Stjepan Nikolić obavlja već 30-ak godina. Obilazeći radilište pokazao nam je hrastov pomladak koji je već dovoljno ojačao da mu ne treba zastor krošanja koji bi ga štitio od jakog sunca. Začetak je to nove mlade sastojine u kojoj će uživati neki budući šumar sredinom 22. stoljeća. Do onda, budući naraštaji šumara njegovat će ga kroz životni vijek od 140 godina kako bi dosegao impozantne dimenzije kao i njegovi roditelji, a kojemu će se diviti naši praunuci. 8 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

9 Žene u šumarstvu Trud, rad i znanje trebaju biti osnova za napredovanje Šumarstvo je tradicionalno uvijek bila grana industrije u kojoj dominiraju muškarci što je donekle i razumljivo s obzirom da je u pitanju bio težak fizički rad koji je zahtijevao duži boravak izvan kuće, na otvorenom. Razvojem novih tehnologija kojima je olakšan terenski posao te odmakom od tradicionalne podjele poslova, sve veći broj žena počeo se školovati za šumarske tehničarke ili inženjerke, a pojedine obnašaju i rukovodeće dužnosti. Kakav je položaj žena u današnjem drvnom biznisu i kako se snalaze u svakodnevnim šumarskim djelatnostima upitali smo neke od naših uspješnih kolegica. Promjene koje su doživjela moderna demokratska društva 60-ih godina prošlog stoljeća donijele su i promjene u obiteljskim odnosima gdje je obitelj s jednim muškim hraniteljem prerasla prema obitelji s dva hranitelja gdje muškarac i žena ravnopravno pridonose kućnome budžetu. Već tada je sve manji broj zanimanja smatran tradicionalno muškim poslovima a povećanjem broja školovanih stručnjakinja, sve je manje zanimanja koje se mogu smatrati tradicionalno muškim. Slično je bilo i sa šumarstvom u kojem je zbog specifičnih radnih uvjeta nekoć bilo prava rijetkost vidjeti ženu. S obzirom da se uvjeti mijenjaju nabolje, napravili smo jedno ispitivanje koristeći podatke tvrtke Hrvatske šume d.o.o. te intervjuirajući radnice tvrtke kako bi utvrdili položaj žena u današnjem šumarstvu. Tvrtka Hrvatske šume d.o.o. zapošljava zaposlenika od kojih je žena što u ukupnom postotku predstavlja 17,50 % i prema tim podacima može se zaključiti kako su Hrvatske šume d.o.o. još uvijek muška firma. Razlog tomu leži vjerojatno u tome što se još uvijek relativno mali broj djevojaka odlučuje upisati srednju šumarsku školu ili šumarski fakultet, no i tu postoji napredak, tako da je za očekivati kako će u skoroj budućnosti taj postotak biti veći. Treba također napomenuti da zbog fizičkih predispozicija, u Hrvatskoj još uvijek ne postoje proizvodne radnice sjekačice. No u SAD-u se žene bave i tim zanimanjem, čak imaju i svoja natjecanja (Timberjill aluzija na englesku riječ za muškog sjekača, Timberjack op. a.) stoga je za očekivati kako će i kod nas uskoro postati normalno vidjeti djevojke sa motornom pilom. U samoj rukovodećoj strukturi tvrtke, dolazimo do zanimljivih podataka koje govore malo više o odnosima muških i ženskih kolega. Ako počnemo od samoga vrha ustroja firme, Nadzorni odbor predvodi predsjednica Doris Srnec dipl. iur., dok Uprava društva prvi puta u povijesti ima jednu članicu a riječ je o mr. sc. Mariji Vekić. Grafikon: Zrinka Starešinić aktualno Tekst: Goran Vincenc Foto: G. Vincenc, Z. Vrzan Od sedam sektora u upravljačkoj strukturi firme, dva vode žene. Gordana Soroka dipl. oec. direktorica je Sektora interne revizije i kontrole dok je Biserka Šavor dipl. ing. šum. na čelu Sektora ostalih poslova. Kada pogledamo zastupljenost rukovodećih mjesta u postocima, žene su rukovoditeljice na 8 od ukupno 15 službi Direkcije što predstavlja 53 %, po čemu su Hrvatske šume značajno ispred većine europskih firmi u ukupnoj masi, pogotovo u šumarskom poslu. No statistika je jedno, a stvarni život drugo, stoga smo odlučili napraviti kratko ispitivanje kako bi došli do predodžbe kako je ženama raditi unutar firme. S obzirom da Hrvatske šume prvi puta u povijesti imaju predsjednicu Nadzornog odbora zamolili smo Doris Srnec da nam komentira ovu temu - Ako položaj žena u Hrvatskim šumama promatramo u svjetlu zastupljenosti žena u upravljačkim tijelima, općenito mislim da je situacija bolja nego u prijašnjim upravljačkim strukturama. Naime, u tročlanu upravu je prvi put imenovana žena. Nadzorni odbor broji sedam članova, a u njegov sastav su imenovane dvije žene. Dužnost predsjednice Nadzornog odbora također prvi put obnaša Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 9

10 Predsjednica Nadzornog odbora Doris Srnec žena. Međutim, ako uspoređujemo zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama, brojčano ipak prevladavaju muškarci. Takva se spolna struktura, unatoč činjenici da više žena nego muškaraca stekne sveučilišno obrazovanje, ne razlikuje u mnogome od strukture u drugim trgovačkim društvima u Republici Hrvatskoj. Brojka od 19% žena članica uprava i 20% žena članica nadzornih Predsjednica Glavnog radničkog vijeća Željka Šikić odbora ukazuje na to da se još uvijek nije postigla uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca, - rekla nam je predsjednica Nadzornog odbora Doris Srnec, pa nastavila - Osobno se u svom poslovnom okruženju i kontaktima nisam osjetila diskriminiranom jer sam žena. Međutim, nedvojbeno je da postoji podzastupljenost žena, bilo u ukupnoj strukturi zaposlenih osoba, bilo na rukovodećim pozicijama. Htjeli mi to priznati ili ne, u našem su društvu još uvijek izražene tradicionalne predrasude i stereotipi o ženama, njihovoj društvenoj ulozi, interesima i radnim sposobnostima. Ja osobno uočavam pozitivne promjene u položaju žena, dijeljenju društvenih uloga, mogućnostima ostvarivanja kroz bolje poslovne pozicije i sl. I zapravo se nadam da u skorijoj budućnosti neće biti potrebe za raspravom na temu ravnopravnosti spolova. Nadam se da će tu raspravu naše društvo uskoro nadići kao što su to učinile, recimo skandinavske zemlje. Sličnog je mišljenja i Željka Šikić, predsjednica Glavnog radničkog vijeća te stručni suradnik za uzgoj u osječkoj podružnici Hrvatskih šuma. Ona je u dosadašnjoj karijeri obavljala niz funkcija u Hrvatskim šumama, stoga je bilo i logično da ju upitamo o položaju žena u tvrtci. - Da bi napredovale u struci, žene ipak moraju uložiti puno više truda od muških kolega. Potrebno je to i pojasniti. Naime, ne mogu se požaliti na tretman kod muških kolega u dosadašnjoj karijeri, njih 99 % je bilo vrlo korektno i prihvatili su me kao mlađu sestru, čak su se pojedini ponašali zaštitnički. Ipak su šumari kavaliri. No činjenica je da žena nakon što postane majka nema toliko vremena za obaveze u firmi nakon radnog vremena koje zahtijevaju rukovodeće pozicije, pogotovo dok su djeca mala. Za rukovodeća mjesta radno vrijeme često nije ograničeno, često se ostaje duže zbog terena, obilazaka, lova, radnih sastanaka i sl. Ženi je tu zbog obitelji puno teže uskladiti radne obaveze s obiteljskim životom, - kaže Šikić pa nastavlja, - no, preko GRV-a sam upoznata sa slučajevima diskriminacije gdje mnoge stručne kolegice, bez obzira na trud, znanje i profesionalne kvalitete ne mogu doći do rukovodećih mjesta na koja se ipak imenuju muškarci, često sa manje znanja i staža, - naglašava Željka Šikić te nadopunjuje, - Bitno je naglasiti da niti jedan radnik ne smije biti zakinut po faktoru spola. Šumarstvo, kada govorimo o tehničarima i inženjerima nije više, kao što je nekad bilo, težak fizički posao stoga treba omogućiti svim kolegicama da svojim radom i trudom postignu svoj maksimum i tako zasluže poštovanje svojih muških kolega. Marija Vukušić već duži niz godina radi u UŠP Senj na mjestu rukovoditelja Proizvodnog odjela, funkciji koja je do nedavno bila rezervirana samo za muške inženjere sa dugogodišnjim iskustvom. No znanjem, trudom i iskustvom uspjela je preuzeti vrlo odgovorne i zahtjevne funkcije u tvrtci. O svom profesionalnom putu rekla nam je sljedeće: - Danas, kada s odmakom vremena gledam na početke moje karijere mogu iskreno priznati da je položaj žene inženjerke u šumarstvu, težak. Put napretka mladih inženjerki svakako je izazov, pogotovo zbog činjenice da je šumarstvo uvijek bilo, i još uvijek je muška struka. Stjecajem okolnosti, zahvaljujući dobrom mentorstvu u prvim godinama moga rada, te poštovanju i uvažavanju muških kolega, mogu reći da sam uvijek imala podršku i ostvarivala dobru suradnju s mojim kolegama šumarima. Sve to nije došlo samo tako, uz ogroman trud, odricanje, zalaganje, te konstantno dokazivanje svojih vrijednosti, napredak je moguć. Istina je da se žene još uvijek moraju znatno više dokazivati. Na mladim kolegicama i kolegama ostaje da shvate veličinu šumarskog poziva, te poštenjem i predanim radom osiguraju ne samo svoj, već i napredak cijelog hrvatskog šumarstva. Teški terenski rad okusila je i današnja upraviteljica šumarije Vinkovci Snježana Ivezić. Ona je nakon odrađenog pripravničkog 10 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

11 Upraviteljica šumarije Vinkovci Snježana Ivezić staža radila osam godina u strukovnoj školi u Vinkovcima, nakon čega je radila na mjestu revirnika 8 godina a u veljači ove godine postala je upraviteljica šumarije. - Smatram da se žene na rukovodećim pozicijama u šumarstvu snalaze sasvim dobro. Veći problem imaju muškarci u prihvaćanju činjenice da im je žena šefica, no smatram da se ne trebamo dijeliti na muškarce i žene. Mi smo inženjeri i zajedno trebamo surađivati u poslu, - rekla je Ivezić. Na pitanja je li imala kakvih neugodnosti tijekom karijere zbog toga što je žena, Ivezić nam je odgovorila: Nije bilo negativnih iskustava, no treba reći da postoje prepreke jer šumarstvo je još uvijek muško zanimanje. Mnogi misle da je porodiljni dopust problem. Ipak, treba reći kako stvari idu na bolje i kako su muški kolege prihvatili žene kao ravnopravne suradnice u poslu. Njezina kolegica Vesna Ančić Tunuković radila je prije kao upraviteljica Šumarije Strizivojna i bila je prva upraviteljica u UŠP Vinkovci a danas radi kao stručna suradnica za zaštitu šuma. Smatra da su žene na rukovodećim položajima u šumarstvu uglavnom ambiciozne žene sa čvrstim stavovima koje se ne obaziru na predrasude o muško - ženskim zanimanjima, ali pri tome je i vrlo bitna fleksibilnost, odnosno prilagođavanje i prihvaćanje tzv. muškog načina razmišljanja jer krutost i forsiranje tu ne pomaže. Budući da je tako uglavnom i u životu uopće, nema nikakvog razloga da ne bi bilo i više žena na rukovodećim pozicijama. O iskustvima kada je radila u šumariji i suradnji sa lokalnim stanovništvom rekla nam je sljedeće: - Na seoskoj šumariji, prije dvadesetak godina, žena šumarica, revirnica je bila pravi šok za lokalno stanovništvo koje je teško prihvaćalo da je ženi mjesto u šumi. Poslije dosta godina truda i brige oko poslova u čizmama, osobito kada sam postala upraviteljica, poštovanje se naglo povećalo, kaže nam Ančić Tunuković, Revirnice Renata Horvat i Tatjana Faletar ali to nije rijedak slučaj ni u radnom vijeku muških kolega. Za odnose sa muškim kolegama kaže da se ne može govoriti o diskriminaciji. U šumariji Bjelovar istoimene podružnice rade tri revirnice. Ovdje se čak vole šaliti kako su ženska šumarija. Prilikom posjeta, s njima dvjema, Renatom Horvat i Tatjanom Faletar smo porazgovarali o ovoj temi. - U Hrvatskim šumama u kojima radim već deset godina nisam se nikada osjećala diskriminirano. Radila sam na tri šumarije unutar UŠP Bjelovar i odnosi sa muškim kolegama su uvijek bili dobri. Iako smatram da nema prepreka u napredovanju zbog toga što sam žena, mislim da je ženama teže doći do rukovodećih pozicija. No, volim vjerovati da će vrijedni i sposobni uspjeti, neovisno o spolu, - rekla nam je Renata Horvat. Tatjana Faletar složila se sa svojom kolegicom - Osobno nisam imala problema sa diskriminacijom, kolege šumari su stvarno korektni a u odnosu poslovođe i revirnika surađujemo isto kao i muški kolege. Ipak smatram da je premalo žena na rukovodećim mjestima te da je muškarcima puno lakše napredovati. U nekim stvarima žene su čak sposobnije od muških kolega no vrata im se puno teže otvaraju. Iz svega navedenog da se zaključiti kako većina kolegica u šumarstvu razmišlja na sličan način. Iako svakim danom obavljaju poslove kao i muški kolege, još uvijek su u manjini i samim time otežano im je napredovanje. Treba naglasiti što većina njih ističe kako trud, rad i znanje treba biti osnova za profesionalno napredovanje. Razvojem tehnologija, fizička snaga prestaje važiti za bitan faktor u šumarskom poslu, stoga muški kolege ne bi trebali imati nikakvih predrasuda prema kolegicama. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 11

12 DRVNA INDUSTRIJA I ŠUMARSTVO događaji Tekst: Ivica Tomić Foto: I. Tomić, arhiv Potrebe pilanara za sirovinom veće od sječivog etata Gospodarske prilike u sektoru prerade drva i dalje se pogoršavaju, a sve je veći broj pogona pred zatvaranjem. Glavni su razlozi za sve lošije stanje u drvnoprerađivačkome sektoru cijele regije jugoistočne Europe: nestašica i poskupljenje sirovine, zastarjele tehnologije i loše gospodarske okolnosti na domaćem i stranim tržištima. Udjel drvnoprerađivačke industrije u ukupnom izvozu Hrvatske iznosi 8 posto. Imamo 400 aktivnih pilana u kojima se svakodnevno smanjuje zaposlenost, a u posljednjih četiri godine 25 posto pilana prestalo je s radom. Ukupno je zaposleno samo radnika, što je najmanji broj u bližoj povijesti, koji je očigledan pokazatelj pada našega pilanarstva. Bitna pitanja koja postavljaju pilanari u svim državama regije jesu kako opstati i zadržati tržišne pozicije, otvoriti nova tržišta te istodobno ulagati u razvoj i suvremene tehnologije koje će drvnoprerađivačkim pogonima omogućiti da rade s dobiti. Istaknuto je to na 4. kongresu pilanara jugoistočne Europe, održanom 30. Zoran Pavlović Drvna industrija mora postati strateška grana u svim zemljama jugoistočne Europe, što će omogućiti i jednostavniji pristup fondovima Europske unije, koji financiraju projekte prekogranične suradnje - istaknuto je na 4. kongresu pilanara jugoistočne Europe u Slavonskome Brodu. listopada u Slavonskome Brodu u kazališno -koncertnoj dvorani Ivana Brlić Mažuranić, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Organizatori kongresa bili su Hrvatski drvni klaster i časopis Drvo i namještaj, a otvorila ga je Aida Kopljar, načelnica Sektora za drvnu industriju, u ime glavnoga pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede. Ovo je prvo takvo okupljanje otkako je Hrvatska 1. srpnja postala članica Europske unije. Na središnjem susretu predstavnika pilanarske industrije i šumarstva, znanstvene zajednice, trgovaca drvom i dobavljača tehnologije okupilo se više od 180 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Njemačke, Austrije i Mađarske. Osnovna tema imala je naziv: Zašto će propasti trećina pilana u regiji? Mogu li pomoći europski fondovi?. Među više aktualnih tema obrađene su one koje se odnose na nedostatak pravih strategija, suradnju pilanara sa šumarstvom, nova pravila kupoprodaje trupaca, izvoz sirovine, korištenje fondova Europske zajednice, prodaju trupaca na panju, razloge sve lošijeg stanja u pilanarstvu. Po prvi put je na kongresu dan naglasak na pilanarstvo u kontekstu većega korištenja fondova Europske zajednice i na potenciranje ruralnoga razvoja područja s tradicijom drvne industrije i šumarstva. Prigodnim riječima skup su, između ostalih, pozdravili Silvija Zec, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, te predstavnik Hrvatskih šuma Zoran Pavlović, direktor Sektora komercijalnih poslova. On je u sklopu panel - rasprave na temu Stanje pilanskoga sektora u zemljama jugoistočne Europe sudjelovao s uvodnom prezentacijom, posebno analizirajući izvršenje prodaje drvnih sortimenata od siječnja do kraja rujna 2013., po grupama i vrsti drva te po načinima prodaje. U tome je periodu kupcima isporučeno m 3 : 46 % trupaca, 34 % 12 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

13 Sudionici kongresa pilanara ogrjevnoga drva, 19 % drva za preradu. Bukva je sudjelovala s 37 %, hrast lužnjak s 19 %, kao i jela, smreka, a slijede kitnjak (8%), jasen (5%), grab (3%). Putem ugovora obuhvaćeno je gotovo 90 posto prodaje, domaćim nadmetanjima 6,47 %, a međunarodnim 3,22%. Odgovarajući na pitanja o problemu s isporukom sirovine, Pavlović je istaknuo kako su višegodišnji ugovori potpisani u dogovoru s udrugama koje zastupaju proizvođače, a osim ovih postoje i godišnji ugovori koji govore kako se poslovalo u prošloj godini. - Dio sirovine ugovoren je prema kapacitetima koje su kupci sami prijavili, a dio je ovisan o tržišnim potrebama. Hrvatske šume pritom uredno ispunjavaju svoje obveze, šireći javnost svoga rada, Ratko Matošević no drvoprerađivači trebaju biti realni u svojim zahtjevima. Osnovni je problem u tome što je u regiji potražnja čak dvostruko veća od godišnje posječene drvne mase. Srećom, sirovinska baza je sačuvana i to je jamac za budućnost - naglasio je Pavlović. Dodao je kako smatra da su jedini problem organizacija i produktivnost rada, a procjenjuje da je gotovo 20 posto drvne industrije prezaduženo i u teškoćama. Među glavnim predavačima bio je i Ratko Matošević iz Hrvatskih šuma Consulta koji je govorio o doprinosu šumarske strategije održivom gospodarenju šumskim resursima, dajući naglasak na pilanarski sektor. Njegovo predavanje imalo je naziv Budući okvir za preradu drva temeljen na novoj europskoj strategiji šumarstva. S globalnoga stajališta, Europa potiče procese koji trebaju osigurati legalnost porijekla drvne sirovine jer time umanjuje negativne učinke nelojalne konkurencije koja proizlazi iz korištenja ilegalne sirovine. To uključuje pojedine inicijative, među kojima su i europska regulativa o drvu te sustavi certifikacije šuma s kojima Hrvatska ima iskustvo već više od deset godina. Nova strategija za šumarstvo i drvnu industriju bit će usvojena do kraja godine u Bruxellesu, a njena glavna poruka je reindustrijalizacija sektora, koju i Hrvatska mora iskoristiti. Matošević je upozorio na predviđanja da će godine u Europskoj uniji nedostajati 63 mil. m 3 drvne mase, što je posljedica ispunjenja cilja - korištenja drvne sječke kao obnovljivog izvora energije. Rješenje se vidi u uvozu drvne mase iz brzorastućih plantaža. Osnovni izazovi za industrije koje se temelje na drvu obuhvaćaju inovacije i razvoj novih proizvoda za nove potrebe društva, nove proizvodne procese koji troše manje drva i energije te smanjuju otpad. Pritom su značajni edukacija i korištenje vještina istraživača i radnika te održiva proizvodnja više drva po konkurentnim cijenama iz šuma za potrebe proizvodnje. - Okviri za sektor prerade drva su većinom mala i srednja poduzeća, uz iznimku nekih industrija ploča i velikih pilana. Strategija Europske unije pozitivno pridonosi ovome sektoru i njegovu jačanju u odnosu na ostale sektore te pomaže razvoju zelene ekonomije, a treba je preslikati u nacionalne strategije. Pregled njene provedbe bit će godine - zaključio je Ratko Matošević. Pojedini sudionici kongresa iz Hrvatske naglašavaju višestrukost problema, od nedostatka sirovine do podinvestiranosti svjetskoga tržišta. Drvna industrija zapošljava veliki broj ljudi, a te je brojke moguće i povećati ulaganjem u sektor, uz njegovu zaštitu. Održavanje visokih ulaganja, uz veliku neizvjesnost isporuke sirovine jednostav- Uporaba drva u Europskoj uniji (27 mil. m 3 ; god) no je nemoguće i neodrživo. Sektor prerade drva u velikoj mjeri ovisi o odnosu s Hrvatskim šumama. Ako je drvna industrija od nacionalne važnosti, onda je ključno da se proizvodi iz hrvatskih šuma prerađuju u Hrvatskoj. Naime, svaka faza prerade drva donosi veću zaposlenost, veću vrijednost proizvoda i veću zaradu, te više koristi gospodarstvu u cjelini. Branislav Iličić, izvršni direktor Srbijašuma, smatra da je Hrvatska perjanica regije, jer su sve zemlje bivše Jugoslavije, osim naše države, svoje šume gotovo u cijelosti privatizirale ili ih dale u koncesije. Rad u radionicama kongresa obuhvatio je dva tematska bloka: Sirovinska pitanja, razvoj pilana i regionalni razvoj te Karakteristike novih tehnologija i energija iz drva. Sudionici kongresa izlaz vide, između ostalog, u proizvodnome restrukturiranju, većem uključivanju u europske programe i financijske fondove, ulaganju u daljnju edukaciju. Jedan od zaključaka kongresa pilanara je da drvna industrija mora postati strateška grana u svim zemljama jugoistočne Europe, što će omogućiti i jednostavniji pristup fondovima Europske unije koji financiraju projekte prekogranične suradnje. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 13

14 Tekst: Marija Glavaš Foto: M. Glavaš,T. Đuričić Kuric, arhiv UŠP Karlovac i UŠP Delnice događaji Brzi, stručni i požrtvovni Olujno nevrijeme mobiliziralo UŠP Zagreb, Karlovac i Delnice Urano jutro 11. studenog godine inženjerka šumarstva Izabela Kuzle zaposlena u Radnoj jedinici Hortikultura uputila je hitan telefonski poziv prema Upravi šuma podružnici, Zagreb. Javila je da se oko nje uz veliki tresak ruše stabla i prijete općoj sigurnosti. Uslijedili su pozivi iz šumarije Zagreb, najprije je nazvao revirnik Ljupko Bagarić, a potom i upravitelj Ivica Dugački. Oni su izvijestili o velikom broju stabala koja padaju na cestu, posebice sljemensku, gdje se još k tome iz korita izlio potok Bliznec. Kasnije je javljeno i o velikim oštećenjima na nekim cestama, odronima na pješačkim stazama, a na nekim mjestima su se čak aktivirala klizišta. U dogovoru s voditeljem UŠP Zagreb, Krunoslavom Jakupčićem djelatnici podružnice obavijestili su o opasnoj situaciji na terenu Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama, županijskog zapovjednika i druge. Najprije su pokušali dozvati Centar 112, ali su linije bile preopterećene. Stručna suradnica za odnose s javnošću Tatjana Đuričić Kuric proslijedila je upozorenje svim dostupnim medijima i objavila upozorenje na internetskim stranicama UŠP Zagreb i Direkcije Hrvatskih šuma. Djelatnici u podružnici, Radnoj jedinici Hortikultura i šumariji Zagreb koji su ostali u uredima neprestano su odgovarali na pozive uznemirenih građana i upozoravali ih da izbjegavaju podsljemensku zonu, južni dio Medvednice i park Maksimir. Glavni je cilj bio zaštititi građanstvo zbog čega su iz podružnice hitno kontaktirali službenike javnog prometa (ZET) od kojih su saznali da su već obustavili i preusmjerili promet na ugroženim lokacijama, a radnici na terenu su žurno razvukli trake s natpisima pozor sječina. Drugi je prioritet bio osloboditi prometnice kako bi građani i učenici mogli nesmetano obavljati svoje obaveze, a što Oštećen most, izvaljena i sanirana stabla i hrpa granja u Park šumi Maksimir Dana 11. studenog ove godine pojedina područja Hrvatske poharalo je snažno nevrijeme. Olujni vjetar uzrokovao je izvale, zapeta stabla koja nisu pala već ostala zarobljena na stojećim stablima te razne materijalne štete. Na teren su izašli zaposlenici Uprava šuma, podružnica Zagreb, Karlovac i Delnice kako bi spriječili ljudske i materijalne žrtve i uspostavili normalno kretanje stanovništva. je zbog jakog nevremena bilo iznimno opasno. Prije pristupanja oslobađanju prve ceste djelatnici šumarije morali su pričekati da HEP isključi struju jer se jedno stablo srušilo na kablove dalekovoda. Drugo je palo preko same ceste pa je lokalno stanovništvo satima čekalo na uspostavu redovite komunikacije s ostatkom grada. Uz probleme oko raščišćavanja djelatnici šumarije suočili su se i s osobnim problemima kada je velika grana probila krov jednog krila šumarijske zgrade, a oštećena su im dva osobna vozila. Tijekom sanacije zaposlenici su zatekli veliko stablo koje je već bilo predviđeno za sječu (imalo je na sebi oznaku spreja) u blizini kina Tuškanac. To je lokacija na kojoj je obilježba prezrelih stabala od prije nekoliko godina bila uzrokom revolta građana i stoga stabla nisu ni bila posječena i to ukazuje na činjenicu da je za ove oluje samo slučajno izbjegnuta nesreća. Osim svakodnevnih susreta s nerazumnim građanima koji su i tih dana viđeni kako se provlače ispod traka s upozorenjem, na dan olujnog nevremena šumari su uočili autobus pun školske djece koja su taj dan trebala provesti na Medvednici. Autobus su na vrijeme zaustavili i vratili zahvaljujući intervenciji gradskih službi i policije. Nakon oslobađanja prometnica, šumski radnici pristupili su uklanjanju stabala koja su pala na kuće i u dvorišta, a izletnici koji rado posjećuju Medvednicu zamoljeni su za strpljenje jer su pješačke i planinarske staze ostavljene za kraj. Kod raščišćavanja je Hrvatskim šumama u pomoć pritekao i jedan dobro opremljen privatni poduzetnik. Za sada procjene za područje koje pokriva UŠP Zagreb kazuju da ima preko srušenih stabala na Medvednici, oko stabala u park šumi Maksimir i oko 800 stabala u samom Zagrebu. Najviše stabala srušilo se na sljemenskom području, a od toga na sreću, najviše u šumi, ali kako je kazao upravitelj šumarije Zagreb, Ivica Dugački količina nije konačna jer se do pojedinih lokacija ne može doći. Ovakvi su zahvati sanacije za vrijeme jakoga vjetra i kiše najopasniji u šumarstvu, a šumariji Zagreb i Radnoj jedinici Hortikultura nedostaje puno toga što bi bilo nužno u ovakvim situacijama. Kao prvo nedostaje samih sjekača. Radnici šumarije Zagreb čitavu su subotu i nedjelju, 16. i 17. studenog radili na Medvednici i još uvijek se ne zna kada će prometna komunikacija biti uspostavljena. Nedostaju motorne pile, traktor opremljen za ovakve situacije kako se ne bi svaki puta trebalo zvati u pomoć 14 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

15 privatnog poduzetnika i kako bi se moglo brže intervenirati. Nedostaju terenska vozila kojima bi stručno osposobljene osobe lakše došle do terena i objekt za smještaj opreme. Osim toga, i šumarija i radna jedinica mogle bi daleko kvalitetnije komunicirati s građanstvom i drugim institucijama i obavljati zadatke kada bi imale telefonsku centralu koja bi bilježila telefonske pozive i dojave izvan radnog vremena. S obzirom da ovo nije prvi slučaj neposredne opasnosti (sjetimo se otvaranja klizišta u podsljemenskoj zoni ovoga proljeća) trebalo bi imati u vidu kod planiranja poslova i reorganizacije poduzeća nabavu svega što je nužno da bi bilo moguće reagirati u sličnim redovnim i izvanrednim situacijama. U zagrebačkoj Upravi planira se pozvati ispomoć iz drugih šumarija, a vjerojatno i iz neke druge Uprave. Zaposlenici UŠP, Zagreb kazali su kako se skromno nadaju kako su zahvaljujući njihovoj pravodobnoj reakciji izbjegnute ljudske žrtve i još veće materijalne štete. Posljedice će se osjećati još dugi niz godina zbog promijenjenih vizura pojedinih park šuma i dijelova šume na Medvednici. U Upravi šuma, podružnici Karlovac također je bilo kaotično, šumarija Jastrebarsko na čelu s upraviteljem Milanom Oreškovićem tog je vjetrovitog i kišnog jutra zaprimila dojavu o nastaloj opasnosti i štetama od vatrogasaca koji su na teren izašli puno prije svitanja. Šumarija je odmah potom obavijestila UŠP, Karlovac. Gradonačelnik Jastrebarskog ubrzo je oformio Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Jastrebarskog u kome su sudjelovali šumarija Jastrebarsko, vatrogasci, HEP i privatni poduzetnici. Na terenu, točnije na području gospodarske jedinice Jastrebarske Izvaljeno doznačeno hrastovo stablo pokraj Kina Tuškanac u Zagrebu prigorske šume djelatnici šumarije su zatekli potpuno uništene kulture četinjača u kojima je susjedni Hrvatski šumarski institut obavljao znanstvene pokuse. Stradali su hrastici, a općenito gledano od jedinice veličine oko ha nevrijeme je poharalo oko polovicu. Kao i Zagrepčani i Delničani, radnici su najprije pristupili uklanjanju stabala koja su se srušila na ceste i ona koja Grana je probila krov šumarije Zagreb su u padu pokidala žice dalekovoda i zbog čega im je također bilo nužno prisustvo djelatnika HEP a. Radnicima šumarije koji su imali pomoć privatnih poduzetnika trebalo je tri dana za sanaciju područja kojim gospodare. U pojedinim okolnim mjestima su promet i struja uspostavljeni istog dana, a u nekima su na to morali čekati i duže. Naravno, kao i uvijek na prvome je mjestu zaštita ljudskog života i zdravlja. - Kao da smo znali izjavio je upravitelj tjedan dana prije, dovršnim su sjekom posječena rubna stabla u Jastrebarskim prigorskim šumama koja su mogla ugroziti petnaestak nasuprotnih kuća. Na terenu se još uvijek utvrđuje šteta. Na području Uprave šuma, podružnice Delnice štete su nastale na područjima šumarija Klana i Rijeka. Upravitelj šumarije Klana, Herman Sušnik kazao je kako je očekivao olujno nevrijeme jer je bilo najavljeno u medijima, a orkanska bura koja je toga dana puhala uobičajena je za područje sjevernog Jadrana i okolice. Vjetroizvale i vjetrolome nastale u gospodarskim jedinicama Suho i Dletvo nekoliko su dana sanirali zaposlenici šumarije koji su u ponedjeljak, također krenuli s raščišćavanjem prometnica. Zabilježena su oštećenja na nekoliko okolnih štala i garaža, struja je povremeno nestajala prva dva dana no nije bilo neposredne opasnosti za tamošnje stanovništvo. Prema prvim procjenama, šteta iznosi oko m 3, dok se stvarno stanje još utvrđuje. Na mjestima iznad n.m.v. pao je snijeg koji se u međuvremenu otopio. Na području šumarije Rijeka izvale i vjetrolomi bili su pojedinačni, a dogodili su se u krškim gospodarskim jedinicama Lužina, Jarki i Podplanina. Djelatnici su izašli na teren na upit općine Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 15

16 Avionska nesreća kod Okučana Hrast izvaljen u gospodarskoj jedinici Jastrebarske Prigorske šume, UŠP Karlovac Čavle gdje su zatekli desetak stabala koja su pala na vodove pa su za njihovo uklanjanje u pomoć pozvali vatrogasce. Istoga dana uklonili su i tridesetak stabala promjera do 20 cm koja su pavši zatvorila šumske ceste u gospodarskoj jedinici Lužina. Za cjelokupnu sanaciju osmorici šumarijskih radnika bila su potrebna dva dana. Prema prvoj procjeni upravitelja Dejana Švoba sveukupno je stradalo oko 100 m 3, od čega najviše u zaleđu grada Rijeke, u gospodarskim jedinicama Podplanina i Jarki. Kao i u svim dosadašnjim slučajevima stvarna količina bit će poznata tek nakon utvrđivanja obilaskom terena. Zajedničko svem ljudstvu koje je mobilizirano uslijed ovoga nemilog događaja jest to što su na prvo mjesto stavili sigurnost sugrađana, odnosno njihove živote i zdravlje, a na drugom je mjestu bila zaštita imovine i uspostava normalnog kretanja. Valja imati na umu kako su za naše djelatnike ovakve situacije na terenu iznimno opasne i kako je nužno imati odličnu osposobljenost, tj. znanje i iskustvo, potpunu i kvalitetnu opremu te dobru međusobnu i vanjsku koordinaciju. Ipak, zadržavamo nadu da u skorije vrijeme nećemo morati dokazivati svoju brzinu, stručnost i požrtvovnost na ovaj način. Čuvar šume pokraj izvaljenog hrasta, u gospodarskoj jedinici Podplanina, UŠP Delnice Šumari uspješno locirali srušeni zrakoplov Avion Cessna pao je u šumskom predjelu Razbojnička kosa u gospodarskoj jedinici Zapadni Psunj, kojom gospodari šumarija Okučani, UŠP Nova Gradiška. Revirnik Hrvoje Čeliković doveo je policajce i spašavatelje iz HGSS-a na mjesto nesreće. Zrakoplov Cessna 172 srbijanskih registracijskih oznaka koji je 14. studenog poletio iz Varaždina, sa zadatkom izbacivanja cjepiva za lisice, srušio se oko sati na šumovitu padinu Psunja, između Okučana i Lipika. Istražitelji su utvrdili da je udario u vrh jednoga stabla, zatim krilima u grane, što je ublažilo pad, a potom je pao na tlo. Pritom su se odvojila krila i jedan repni stabilizator, a zrakoplov je potpuno uništen. Nakon dojave o nesreći, iz regionalnoga Centra 112 organizirana je akcija na nacionalnoj razini. Sudjelovali su članovi Hrvatske gorske službe spašavanja iz Novske, Požege i Slavonskoga Broda, u suradnji s policijom, vatrogascima i bolničkim osobljem. Vrlo značajnu ulogu u lociranju zrakoplova imali su šumari iz novogradiške podružnice Hrvatskih šuma koji dobro poznaju teren jer gospodare ovim šumama. Lociranje je trajalo više od tri sata, a u početku je bilo iznimno teško jer su pilot i njegov suputnik dojavili pogrešne koordinate, koje su tragače upućivale u krivom smjeru. Kasnije je utvrđeno da je mjesto pada u blizini mjesta Gornji Rogolji, oko 12 km sjeverno od Okučana. Spašavatelji i policija krenuli su iz tri različita smjera u guste i teško prohodne psunjske šume, a unesrećene je bezuspješno tražio i policijski helikopter. Naime, potraga je bila usporena zbog guste magle, iznimno teškoga terena, kiše i blata, ali i možebitne opasnosti od mina jer je to minsko sumnjivo područje. Unesrećeni su se povremeno javljali mobitelom u Centar 112, a osobi koja je govorila bugarskim jezikom rečeno je da pokuša pročitati neku šumsku oznaku na stablu, što je bilo presudno. O brojevima odjela(6, 12, 13) obaviješten je Željko Malenica, upravitelj šumarije Okučani, koji je poslao svog revirnika Hrvoja Čelikovića u gospodarsku jedinicu Zapadni Psunj, u šumski predjel Razbojnička kosa. Revirnik je terenskim vozilom, a zatim pješice, u pratnji svojih suradnika, u roku 20 minuta doveo policajce i spašavatelje iz HGSS-a na mjesto pada zrakoplova. Vidio je avion u komadima, čovjeka koji sjedi te jednog teže ozlijeđenog čovjeka sa zamotanom glavom da leži. Obojica su bili pri svijesti i u šoku, ali se s njima moglo komunicirati. 16 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

17 Potpuno uništeni zrakoplov u šumskome predjelu šumarije Okučani Gusta magla otežavala je akciju spašavanja Šumari novogradiške podružnice HŠ-a dali su najznačajniji i presudni doprinos u akciji pronalaženja paloga zrakoplova, na čemu im je posebno zahvalila požeška stanica Hrvatske gorske službe spašavanja - Vratio sam se u šumu do ostalih spasilaca da im pokažem put do unesrećenih. Područje pada zrakoplova nije minirano te nije postojala opasnost. Sreća je da se to nije dogodilo samo nekoliko kilometara južnije jer bi ih bilo gotovo nemoguće pronaći. Stabla sam osobno obilježavao i dobro poznajem teren, a riječ je o sastojini bukve s lipom (6a) te hrasta kitnjaka i običnoga graba (odjeli 12 i 13). Granica između dva odjela je šira prosjeka koju je pilot, pretpostavljam, uočio kao čistinu te se na nju prisilno spustio. Na stablima nije bilo neke štete, a sreća je što zrakoplov nije eksplodirao rekao je Hrvoje Čeliković, dipl. ing. šum. Unesrećeni su strani državljani, a medicinski su zbrinuti za samo 8 minuta. Bugarski državljanin (57) je teško ozlijeđen, ima napuknuti kralježak, prijelom rebara i ključne kosti, a državljanin Srbije (59) zadobio je lakše ozljede. Nakon zbrinjavanja krenulo je spuštanje na nosilima niz strminu dugu čak 1,5 km do prve putne komunikacije, te su ozlijeđeni prevezeni u novogradišku bolnicu. Tijekom akcije su na terenu bili i mr. sc. Damir Matošević, koordinator za humanitarno razminiranje i stručni suradnik za lovstvo u UŠP Nova Gradiška, te Antun Batori, čuvar šuma i lovišta u okučanskoj šumariji. Od Matoševića smo doznali da su za vrijeme lociranja zrakoplova korisno poslužile specijalne šumarske karte, pogotovo one s oznakama minski sumnjivih područja. Minirani teren nalazi se samo oko 700 m zračne udaljenosti. Šumari su tako značajno pridonijeli uspješnoj akciji spašavanja, no to u medijskim izvještajima uopće nije spomenuto. Miroslav događaji Tekst: Ivica Tomić Foto: V. Biondić, HGSS Unesrećenima je pružena brza liječnička pomoć Mesić, dugogodišnji član požeške stanice Gorske službe spašavanja i zaposlenik Parka prirode Papuk, uputio je riječi zahvale novogradiškim šumarima, istaknuvši najznačajniji i presudan doprinos u akciji pronalaženja paloga zrakoplova. Kaže da kao sudionik u više desetaka potraga i stalni suradnik sa šumarima, to zna prepoznati. Voditelj novogradiške podružnice Marinko Stojić naglasio je kako su šumari čineći takva djela samozatajni, i da su već navikli da ih se u vijestima zaobiđe. No, i dalje će biti na usluzi našim građanima, bez obzira na to hoće li biti primijećeni. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 17

18 SANACIJA POŽARIŠTA NA PODRUČJU ŠUMARIJE PERUŠIĆ događaji Tekst: Irena Devčić Foto: D. Smerdel Preporučeno pošumljavanje smrekom, crnim i običnim borom Šumarija Perušić obuhvaća površinu ha (površina šuma sa šumskim zemljištem) raspoređenih na 14 gospodarskih jedinica. Prostire se na području koje karakterizira kontinentalna i planinska klima. Najveći dio šumarije prostire se dijelom sjevernovelebitskog masiva, sjeverozapadnim dijelovima ličkog polja, te dijelovima ličkog sredogorja. Procjena opasnosti od požara za područje šumarije Perušić nije visoka no unatoč tome, krajem ljeta godine ovo područje bilo je obuhvaćeno velikim požarom koji je bjesnio čak deset dana te zahvatio ha, a ukupno procijenjena šteta od požara dosegla je vrtoglavih trinaest i pol milijuna kuna. Godinu dana nakon velikog šumskog požara otvorenog tipa, koji je zahvatio šumsko područje između Kosinja i Pazarišta, na području šumarije Perušić, izrađen je plan sanacije opožarenog područja koji će se uskoro početi i provoditi. Iako ovo planinsko područje Ličko - senjske županije i nema visoku procjenu opasnosti od požara, potkraj ljeta godine ovdje je buknuo požar koji su vatrogasci i djelatnici šumarije gasili punih deset dana. Zašto??? Zašto se to događa? Je li u pitanju nepažnja ili namjerno podmetanje? Kako bilo da bilo, svakim danom sve više i više uništavamo ovu prelijepu oazu planine i čiste vode a da toga nismo ni svjesni!!!, samo je jedno od pitanja koje se tih dana moglo pročitati po ličkim portalima. A na pitanje zašto, odgovor je dobiven ubrzo. Prema izvještaju požar je nastao ljudskom nepažnjom, zbog nepoznatog počinitelja koji je 15. kolovoza godine zapalio staru napuštenu kuću, a vatra se dalje proširila na šumu i šumsko zemljište gospodarske jedinice Bovan Jelar, gospodarske jedinice Ostrvica i gospodarske jedinice Padeška kosa Bijele grede. Požar je bio kombiniran, što znači da je na nekim površinama zahvaćeno samo deblo, a na nekim i 18 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

19 krošnja. Dan kasnije, Centar 112 iz Gospića je u 7 sati ujutro obavijestio Šumariju Perušić o nastanku požara na njihovom području. Požar je lokaliziran tek 26. kolovoza u večernjim satima, ali se ponovno aktivirao sljedećeg dana te je konačno ugašen 1. rujna u 7 sati ujutro. Gospodarska jedinica Ostrvica smještena je na obroncima Velebita i njihovom prijelazu u Ličko polje. S obzirom na zemljopisni položaj i nadmorsku visinu, ova gospodarska jedinica se u horizontalnom smislu raščlanjenja vegetacije nalazi u zoni listopadnih i mješovitih šuma umjereno vlažnih, hladnih staništa reda Fagetalia sylvaticae. Dominantan uređajni razred je panjača bukve (gospodarske i šume posebne namjene) koji zauzima 47,72 % površine. Gospodarska jedinica Bovan Jelar sastavni je dio planinskog masiva Sjeverni Velebit, po smještaju spada u visoko gorje, a jednim dijelom nalazi se u Parku prirode Velebit. Gospodarska jedinica Padeška kosa Bijele grede prostire se na sjeveroistočnim padinama sjevernog Velebita te po svom smještaju i nadmorskoj visini pripada u visoko gorje. Teren je uglavnom strm i vrlo strm sa vrtačama i udolinama, ispresijecan mnogim vodotocima i jarcima sa strmim obalama. Čitavom površinom gospodarska jedinica Padeška kosa Bijele grede nalazi se u Parku prirode Velebit te stoga šume ove gospodarske jedinice spadaju u šume posebne namjene. Nepristupačan teren otežali su gašenje požara koji se zbog toga danima širio i zahvaćao vrijedne bukove i borove gospodarske i zaštitne šume. Opožarena površina sveukupno iznosi ha, od toga u plantažama i kulturama izgorjelo je 55 ha, visokih šuma 352 ha, srednjih i niskih šuma (panjača) 870 ha, a ostalih šuma (šikara, šibljak) 30 ha. Neobraslog šumskog zemljišta izgorjelo je 347 ha. Opožarena drvna masa iznosi m³. Procijenjena šteta na drvnoj masi koja je nagorjela i izgorjela iznosi kn. Procijenjene smanjene općekorisne funkcije šuma (potpuno uništeno, izgorjelo grmlje, drveće) iznose kn, a ukupno procijenjena šteta od požara iznosi kn, navodi se u Elaboratu sanacije opožarene površine u Šumariji Perušić koji su izradile Marija Palčić, stručna suradnica za ekologiju i Ana Krbavac, stručna suradnica za zaštitu šuma, u suradnji i uz nadzor Darka Smerdela, rukovoditelja proizvodnog odjela UŠP Gospić. Na opožarenoj površini ponajprije je potrebno izvršiti doznaku izgorjelih i nagorenih stabala. Do kraja listopada godine izvršena je doznaka u odjelima s najvećom drvnom masom. Doznaka će se nastaviti i u preostalim manje pristupačnim odjelima s manjom drvnom masom, a sveukupno će se doznačiti kubika. U svrhu sanacije požarišta u izradi je projekt za izradu 3 km ceste koja preko privatnog zemljišta ulazi u područje kojim gospodare HŠ d.o.o. i tako omogućava pristup opožarenim odjelima. Projekt će biti izrađen do kraja godine, a procjena troškova iznosi kn. Proizvodni odjel UŠP Gospić izradio je Prilog elaboratu sanacije opožarene površine u Šumariji Perušić s popisom potrebnih šumskouzgojnih radova. U GJ Bovan Jelar potrebno je izvršiti pošumljavanje crnim borom, smrekom i običnim borom. Kod svakog pošumljavanja na kršu, a naročito na opožarenim površinama potrebno je najprije popraviti tlo i omogućiti daljnji razvoj vegetacije, odnosno potrebno je podizanje pionirske šumske predkulture. Za tu zadaću na kršu pokazale su se najbolje četinjače, u prvom redu crni bor. Crni bor je odličan za pošumljavanje krša, vriština i sl. Raste na pjeskovitim i kamenitim vapnenim tlima, kakva su karakteristična za navedene odjele. Duboko pušta korijenje u raspukline kraškog kamenja. Popravlja tlo svojim iglicama koje tokom godina stvaraju humusni sloj. Traži mnogo svjetla, zadovoljava se minimalnom zračnom vlagom, neosjetljiv je na mraz što su ujedno karakteristike i običnog bora. U gospodarskoj jedinici Ostrvica također je preporučeno pošumljavanje smrekom, crnim i običnim borom. Smreka je vrsta koja optimum uspijevanja nalazi u gornjim regijama bukovih i jelovih šuma. Ima malo zahtjeva za toplinom, traži hladni gorski zrak, u mladosti je osjetljiva na mraz. Podnosi tla siromašna hranjivima. U mladosti polagano raste. Uslijed vrlo plitkog površinskog korijenja (30-50 cm), često stradava od izvala. Podsijavanje jelovim sjemenom potrebno je izvršiti na novo pošumljenim površinama, kao i dijelovima gdje je ostalo živih, oštećenih bukovih stabala, jer je poželjno unašati jelu u čiste bukove sastojine, u onim visinama gdje jela može prirodno uspijevati. Mješovita sastojina jele i bukve pokazuje veliki vitalitet, obje vrste se vrlo dobro pomlađuju i podržavaju plodnost tla. Podsijavanje jelovim sjemenom preporuča se u količini 8 kg/ha. Na području GJ Bovan Jelar od ukupno opožarene površine podsijavanje je potrebno napraviti na 180 ha što iznosi ,40 kn, a na području GJ Ostrvica, podsijavanje je potrebno napraviti na sjevernim ekspozicijama odjela na površini od 300 ha, što iznosi ,00 kn. Ostale površine treba prepustiti prirodnom razvoju, uz uvjet da se pristupi njezi pomladka i mladika po potrebi u narednom periodu, navodi se u Elaboratu. Na kraju, sveukupni troškovi sanacije požarišta iznositi će gotovo 11 milijuna kuna. Sanacija opožarenih površina je zahtjevan, dugotrajan i ponajprije skup posao, najčešće nevidljiv za širu javnost čija percepcija šumara i šumarstva je vrlo često kriva i negativna. Na žalost, ne vjerujem da će nakon ovako zahtjevnog i skupog posla na adresu Hrvatskih Šuma stići barem jedna pohvala od strane zaštitara prirode koji gotovo svakodnevno pozivaju na linč zbog srušenog stabla ili izrađene nove protupožarne prometnice. Možda ne znamo kapitalizirati učinjeno, a možda se samo borimo s već desetljećima stvaranoj lošoj slici o šumarima. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 19

20 MEĐUNARODNA ŠUMARSKA SURADNJA Tekst: Ivica Tomić događaji Foto: N. Rap, B. Ardalić Filić Mađarski šumari oduševljeni našim prirodnim šumama Nakon sudjelovanja na prekograničnome projektu Natura No 1, našička podružnica Hrvatskih šuma nastavila je prijateljsku suradnju s Upravom šuma (SEFAG) iz Kaposvara. Grupa od 60 mađarskih šumarskih stručnjaka, članova šumarskog društva iz županije Somogy, u jugozapadnome dijelu Mađarske, posjetila je 24. listopada Upravu šuma Našice. Tijekom ugodnoga jednodnevnog druženja gosti su prvo Goste iz Kaposvara osobito je dojmilo oponašanje prirode i čuvanje prirodnih šuma, posebice u sastojinama hrasta lužnjaka. Istaknuli su kako se od našičkih šumara puno toga može naučiti jer se u Mađarskoj šume osnivaju uglavnom sadnjom. Tako se čak u lužnjakovim sastojinama gospodari čistom sječom i sadnjom sadnica. U arboretumu Lisičine uvodne riječi Vlatka Podnara, voditelja UŠP Našice Nakon sudjelovanja na prekograničnome projektu Natura No 1, našička podružnica Hrvatskih šuma nastavila je prijateljsku suradnju s Upravom šuma (SEFAG) iz mađarskog Kaposvara. posjetili područje šumarije Slatina. Kod lovačkog doma Fazanerija pozdravili su ih Vlatko Podnar, voditelj UŠP Našice i Miran Kolarić, upravitelj šumarije, te ih ukratko informirali o površini koju našička podružnica i šumarija zauzimaju, vrstama drveća, sječivoj drvnoj masi, broju zaposlenih i dr. Rukovoditelj Odjela za proizvodnju Dalibor Gajić govorio je o načinu gospodarenja u sastojinama hrasta lužnjaka. Tijekom obilaska gospodarske jedinice Slatinske nizinske šume revirnik Mladen Plantak pokazao je sastojinu u kojoj je izvršen naplodni sijek, sastojinu s razvijenim lužnjakovim podmlatkom, posječenu dovršnim sijekom, te mladu lužnjakovu sastojinu s izvučenim uzgojnim prugama. U arboretumu Lisičine šumarije Voćin osnovne podatke o šumariji iznio je upravitelj Antun Rap, a o projektu Natura No 1 govorila je Nataša Rap, rukovoditeljica Odjela za ekologiju. Pod vodstvom revirnice Bojane Ardalić Filić, kolege iz Mađarske prošetali su arboretumom i upoznali se s najznačajnijim vrstama drveća i grmlja. Na području lovačkog doma Djedovica i lovišta Papuk doznali su o prebornom načinu gospodarenja te im je na terenu pokazano kako se prirodno i uspješno pomlađuju jelove sastojine. Mađarski su šumari imali prigodu vidjeti na području Djedovice i Parka prirode Papuk, na 580 m nadmorske visine, dva stoljetna hrasta kitnjaka koji su spomenik prirode. Smješteni su ispod glavnoga papučkog grebena, približno 400 m daleko od prometnice Kamenska - Voćin. Procjenjuje se da je starost mlađega stabla 420 godina, a još uvijek je zdravo i bez značajnijih oštećenja debla. Starije stablo se srušilo i ostavljeno na mjestu pada, a već je ranije uočena trulost unutarnjega dijela debla te smanjenost krošnje. Njegova starost procjenjuje se na 500 godina. Ovaj spomenik prirode je stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a hrastovi su značajni za očuvanje bioraznolikosti šumskog ekosustava te su izvor vrijednog i kvalitetnoga genofonda. Pozornost plijene njihova iznimna ljepota, vanjski izgled i zadivljujuće dimenzije. Osim toga, ovaj netaknut i osebujan dio prirode značajan je u programu izobrazbe školske djece te za turističku promidžbu Parka. Obilazak terena ne bi bio potpun bez posjeta Rupnici, zaštićenom geološkom spomeniku prirode, smještenom u dolini potoka Djedovice, uz državnu prometnicu Voćin - Kamenska, na mjestu nekadašnjega kamenoloma. Na ovom jedinstvenom lokalitetu u Hrvatskoj može se vidjeti stubasto lučenje vulkanskih stijena starosti 70 milijuna godina, po jednim stručnim procjenama, ili 16 milijuna godina, po procjenama drugih stručnjaka. Ovaj prirodni fenomen rijetko se susreće u svijetu, a u Nacionalnome parku Yellowstone nalaze se zadivljujući bazaltni stupovi visine i do 75 m. 20 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

21 Razgledavanje arboretuma Rupnica zaštićeni geološki spomenik prirode U sastojini hrasta lužnjaka šumarije Slatina Završni dio druženja mađarskih i našičkih šumara bio je na Jankovcu, na području Šumarije Čačinci, gdje ih je dočekao upravitelj Darko Gabrić. U jednoj od najljepših gorskih dolina, smještenoj na sjevernim obroncima Papuka, na nadmorskoj visini od 475 m, nalazi se zaštićena park - šuma proglašena godine, Na Jankovcu - u Parku prirode Papuk Kod stoljetnoga srušenog kitnjaka planinarski dom, dva umjetna jezera u kojima se zrcale obližnja stoljetna stabla. Zanimljivi su pojedini prirodni fenomeni. Tako se preko sedrene barijere visoke 30 m prelijeva u kanjon Kovačice poznati jankovački slap, jedinstven na području Slavonije. Šume su od posebne vrijednosti jer su ovdje oaze sastojina prašumskoga tipa, a uočava se pojas stabala jasena i javora kod izvora. Pojedina stara stoljetna bukova i javorova stabla slavonske šume dosežu promjer i veći od 1 m. Tijekom šetnje oko jezera voditelj UŠP Našice Vlatko Podnar upoznao je goste s nekim povijesnim zanimljivostima Jankovca, koji je poznat po grofu Josipu Jankoviću, zaslužnom za uređenje ove lijepe doline podno vrha Papuka polovicom 19. stoljeća. Članovi šumarskog društva iz Kaposvara, inženjeri šumarstva i šumarski tehničari, bili su zadovoljni viđenim i oduševljeni načinom gospodarenja na području našičke podružnice Hrvatskih šuma. Osobito ih se dojmilo oponašanje prirode i čuvanje prirodnih šuma, posebice u sastojinama hrasta lužnjaka. Istaknuli su kako se od našičkih šumara puno toga može naučiti, pogotovo stoga što se šume u Mađarskoj osnivaju uglavnom sadnjom. Tako se čak u lužnjakovim sastojinama gospodari čistom sječom i sadnjom sadnica. Šume pokrivaju samo oko 20 posto teritorija, a intenzivno se radi na povećanju šumskih površina. Tijekom druženja razgovaralo se i o mogućnostima rada na novim europskim projektima jer su i mađarski i našički šumari vrlo zainteresirani za nastavak međunarodne suradnje. Uzvratni posjet dogovoren je za proljeće sljedeće godine. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 21

22 događaji Tekst: Ivica Tomić Foto: B. Terzić VUKOVARSKA OBLJETNICA Počast Gradu heroju i poginulim braniteljima Na Mimohodu sjećanja sudjelovalo je i sto dvadeset pet članova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma, iz 15 podružnica. Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma Pod sloganom Vukovar - mjesto posebnoga pijeteta u ovome je herojskome gradu, simbolu Domovinskoga rata, 18. studenog obilježena 22. obljetnica njegova stradanja. Počast njemu, njegovim braniteljima i žrtvama došle su odati tisuće ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore. Na Mimohodu sjećanja sudjelovalo je i sto dvadeset pet članova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Hrvatskih šuma, iz 15 podružnica, odavajući počast Vukovaru i poginulim braniteljima. U ozračju toplog i sunčanog dana bilo je impozantno biti sudionik Kolone sjećanja. U mislima i srcima svakome se vratilo vrijeme Domovinskoga rata, uz veliko hvala svim Vukovarcima koji su bili na prvoj liniji obrane Republike Hrvatske. U ime zahvalnosti položen je vijenac i zapaljene su svijeće na Memorijalnome groblju žrtava Domovinskoga rata, gdje je služena misa za sve poginule i nestale Vukovarce te druge ratne sudionike. U večernjim satima ispraćeni su ploveći lampioni koji su Dunavom i granicom Hrvatske odali počast gradu heroju i poginulim braniteljima. 22 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

23 Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica UŠP KARLOVAC Na području Šumarije Jastrebarsko 11. studenog dogodilo se jako nevrijeme koje je prouzrokovalo znatnu štetu u šumi s brojnim izvalama i prelomima stabala. Na osnivačkoj skupštini 30. listopada u Karlovcu osnovana je karlovačka podružnica Sindikata inženjera i tehničara u šumarstvu. Za predsjednika je izabran Josip Maradin, dipl. ing. šum. U mjesecu listopadu UŠP Karlovac obavila je radove pripreme staništa za pomlađivanje na površini od 31,41 ha. Održavanje i popravak ograda koje u mladim sastojinama sprječavaju nastanak šteta od divljači obavljeno je u dužini od 6 km. Radovi biološke obnove šuma u listopadu financijski su iznosili 1,9 milijuna kn, a za prvih 10 mjeseci 11,7 milijuna kuna što je 50 % godišnjeg plana. U listopadu je posječeno m 3, što je najveća količina ove godine. U tijeku su radovi na praćenju brojnosti mrazovaca, ranih proljetnih defolijatora, te unos pridobivenih rezultata u bazu podataka za potrebe dijagnozno - prognozne službe radi procjene napada bolesti i štetnika, te ostalih oštećenja. Provode se komercijalni skupni lovovi na divlje svinje. Provodi se komercijalni lov na sitnu divljač. UŠP ZAGREB Olujno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb 11. studenog u ranim jutarnjim satima porušilo je više od stabala u parkšumama grada Zagreba, u parku Maksimir i na zagrebačkoj strani Medvednice. Tijekom listopada je izvršena priprema staništa za prihvat i unos sjemena u sastojine, te je unešeno kg žira. Osim žira, otkupljeni su također bukvica i poljski jasen. Radovi redovne sječe stabala na području UŠP Zagreb u mjesecu listopadu obuhvatili su m 3. Za mjesec studeni je predviđen završetak radova na šumskoj prometnici Reka - Podgora u Općini Gornja Stubica. U tijeku je javni uvid u prijedlog Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Vukomeričke gorice šumarije Remetinec s važnošću od do godine. U tijeku je izrada tri Programa gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika. Obnovljeni su ljepljivi prstenovi za praćenje brojnosti mrazovaca. Projekt Škola u šumi, šuma u školi obogaćen je novim sudionikom, Centrom Slava Raškaj koji se bavi rehabilitacijom, odgojem i obrazovanjem djece i mladeži oštećenog sluha i govora te djece s komunikacijskim poteškoćama. UŠP KOPRIVNICA U sklopu dana Općine Virje, u školi profesora Franje Viktora Šignjara održan je 21. Kajkavski etnografski kviz na kojem su sudjelovali brojne osnovne škole. Ovogodišnja tema kviza bila je šuma Repaš, a u skladu s projektom Škola u šumi, šuma u školi. Velikom akcijom čišćenja šume, šumskog predjela Stiperov jarak i Rajčevica na koprivničkom području nastavljena je zelena inicijativa Carlsberg Croatije, 24 sata i Hrvatskih šuma u sklopu Zelenog dana pivovare. Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca listopada ukupno iznosi m³. Prema planu uzgojnih radova tijekom listopada izvršena je priprema staništa (46 ha), njega mladih sastojina (56 ha), pošumljavanja (2 ha), konverzije (21 ha), podizanje ograda (6,2 km), te sanacija (37 ha). Otkupljeno je šumsko sjeme hrasta lužnjaka količine kg, hrasta kitnjaka količine kg, obične bukve količine kg, pitomog kestena količine 205 kg i crnog oraha količine kg. Utvrđeni su prvi nalazi kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu) na pitomom kestenu. Na osnovi brojnosti jajnih legala gubara utvrđena je III. kategorija zaraze na površini od ha te neće biti potrebno provoditi zaštitne mjere. Utvrđena je brojnost populacije mišolikih glodavaca u odsjecima predviđenim za obnovu te u pomlađenim odsjecima. Brojnost na 2,14 ha je umjerena i provode se mjere zaštite, dok je na ostalim površinama niska. U tijeku je obnavljanje ljepljivih prstena na stablima za praćenje populacije mrazovca. UŠP SISAK Krajem listopada održana je u sklopu programa Škola u šumi šuma u školi na području šumarije Lekenik. Djeca su tom prilikom posjetila i pilanu. U tijeku listopada otkupljeno je kg hrasta lužnjaka i 633 kg hrasta kitnjaka. U listopadu je realizirana sječa ukupno m 3 oblog i prostornog drva. Pripremni radovi izvršeni su u listopadu na 10,89 ha, održavanje ograda izvršeno je u duljini od 12,50 km, uređenje donje etaže izvršeno je na 46,77 ha, odnosno 86,87%. U tijeku je i sadnja sadnica vrba u šumariji Petrinja. Prati se brojnost gubarovih legala te mrazovaca na ljepljivim prstenovima obzirom na jaki prošlogodišnji napad. U listopadu je počela izgradnja upravne zgrade šumarije Petrinja u ulici A. Turkulina 32. U tijeku su radovi rekonstrukcije krovišta šumarije Lekenik, koji su započeli sa studenim. Završena je izgradnja donjeg stroja šumskih cesta Danguba Brestik 1 i Danguba - Brestik 2 u šumariji Glina. Završena je šumska cesta Marof u odsjeku 53a na području šumarije Lekenik. Završeni su radovi na gornjem stroju šumske ceste u gospodarsko jedinici Kalje na području šumarija Lekenik i Petrinja. UŠP BJELOVAR U studenom je bio komercijalni lov na divlje svinje za strane lovne turiste iz Danske. Odstreljeno je dvanaest grla divljih svinja Na području UŠP Bjelovar u sezoni - jesen uz osrednji urod šumskog sjemena otkupljeno je ukupno za biološku Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 23

24 Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica obnovu šuma i za sjetvu u rasadniku kg žira hrasta lužnjaka i kg žira hrasta kitnjaka, 724,4 kg bukvice. U skladu s Planom investicija za godinu nabavljena su dva nova forwardera proizvođača Komatsu, snage 158 kw (215 KS) i 170 kw (231 KS), nosivosti 15 t i 18 t. Na području Šumarija Bjelovar i Velika Pisanica stručna povjerenstva Ministarstva poljoprivrede pregledala su osnove gospodarenja Gospodarskih jedinica Bjelovarska Bilogora i Pisanička Bilogora. Završava se unošenje u bazu podataka o šumskim štetama i štetnicima Izvještajno Prognostičke Službe (IPP) Hrvatskog šumarskog instituta. Prognoza populacije gubara za sljedeću godinu u gospodarskim jedinicama koje se nalaze na području gorja Papuk i Psunj pokazala je da možemo očekivati ponovno jak napad gubara. UŠP VINKOVCI Otkupljeno je 590 tona žira hrasta lužnjaka od čega je 550 tona za vlastite potrebe, a 4 tone za potrebe drugih Uprava šuma podružnica. Planirana je obnova sastojina na 752 ha, a izvršena na 711 ha. U Rasadnik Zalužje se unosi cca 7 tona. Pomladne površine su još uvijek u fazi ograđivanja armaturnom mrežom za ograđivanje i zaštite od glodavaca postavljanjem mamaca. Vrijeme je i početka sadnje sadnicama poljskog jasena i hrasta lužnjaka, te su započeli radovi vađenja sadnica u rasadniku. Dinamika sječa prati planirane rokove, pri kraju su sječe kako glavnog tako i prethodnog prihoda, a do polovice 12. mjeseca očekuje se izvršenje plana za god vlastitim kapacitetima. Započeli su skupni lovovi na divlje svinje. Iz područja zaštite šuma u pripremi je praćenje brojnosti šumskog štetnika - ženki velikog mrazovca. UŠP OSIJEK Počela obnova šume, popularne Šumice na lijevoj obali Drave u Osijeku koja je proljetos posječena zbog velike prijetnje sigurnosti šetačima i rekreativcima. Lovna sezona u punom je jeku na području Đakova i Batine. Strojevi osječkog Šumatransa, osim na lokalnoj podružnici radili su i na području UŠP Nova Gradiška sa forwarderima te na području UŠP Vinkovci sa kamionima. Na području šumarije Baranjsko Petrovo selo tijekom studenog posađno je 79,23 ha EA topole. Topola se sadi i na području šumarije Valpovo. Završeno je preuzimanje žira, ukupno je otkupljeno kg. U šumarijama Batina i Valpovo obavlja se sadnja hrasta lužnjaka. UŠP POŽEGA U listopadu je ukupno posječeno m 3 drvne mase. Vlastitim kapacitetima m 3, pomoću vanjskih usluga 2226 m 3 i samoizradom 4985 m 3. Uzgojni radovi obuhvatili su pripremu staništa (24 ha), čišćenje koljika (32 ha), uređivanje (779 ha), a u sklopu zaštite šuma radilo se na površini 2 ha. U rasadniku Hajderovcu otkupljeno je 230 kg sjemena (žira) hrasta kitnjaka, a iz drugih podružnica Hrvatskih šuma preuzeto 720 kg kitnjakovog žira, 355 kg bukvice i 580 kg sjemena pitomoga kestena. Za jesensko pošumljavanje bit će upotrijebljeno sadnica. Odjel za uređivanje šuma obavio je terenske radove na izradi Osnove gospodarenja za GJ Južni Papuk (400 ha) te Programa gospodarenja za privatne šume GJ Požeške šume. Izgrađeno je 1,85 km donjeg i 3,68 km gornjega stroja šumskih cesta, a održavanje cesta obavljeno je u dužini 3,62 km. Izgrađeno je i održavano 3 km šumskih traktorskih vlaka. Proizvedeno je m 3, a otpremljeno m 3 kamena tucanika. UŠP NAŠICE Priprema staništa izvršena je na 295 ha, njega mladih sastojina na 10 ha, pošumljavanje na 12 ha. Zaštita šuma obavljena je na 275 ha, a radilo se i na održavanju genofonda (20 ha). Predstoji pošumljavanje i popunjavanje lužnjakovim (96.800), kitnjakovim (80.680) i jasenovim (900) sadnicama te sadnicama bukve i javora (2.500). U sklopu uređivanja šuma terenski i završni radovi revizije Osnove gospodarenja obuhvatili su ha. Posječeno je m 3 oblovine i m 3 višemetarskog i metarskoga prostornog drva. Privučeno je ukupno m 3. Lovne su aktivnosti obuhvatile uzgojni odstrel 10 grla košute i teladi te 10 grla divljih svinja, nazimadi i prasadi. Tijekom studenoga je planiran pojedinačni i skupni lov na divlje svinje. UŠP NOVA GRADIŠKA U sklopu biološke obnove šuma tijekom listopada su obavljani poslovi na pripremi staništa (41 ha), njezi (180 ha) i prorjeđivanju (77 ha) mladih sastojina, popunjavanju (21 ha), sjetvi žira (80 ha). Tijekom studenog planirano je izvršiti popunjavanje (50 ha), čišćenje koljika (oko 100 ha) i prorjeđivanje mladih sastojina(50 ha). U rasadniku Cernik posijano je 10 t žira hrasta lužnjaka te 440 kg sjemena poljskoga jasena. Obavljeno je vađenje jasenovih sadnica. Posječeno je m 3 drvne mase. Forvarderima je privučeno m 3, a traktorima m 3 drvne mase. Kupcima je otpremljeno m 3 sortimenata, ostvarena realizacija iznosi kn. U studenom će prema dinamikama proizvodnje biti posječeno oko m 3. Izgrađeno je oko 5 km šumskih cesta te prevezeno 664 m 3 kamena. Novogradiški taksatori obavljaju terenske (okučanske privatne šume) i završne radove (oriovačke privatne šume). U lovištu Radinje odstrijeljena su 3 jelena, 32 divlje svinje, a radilo se na osmatranju te prihrani divljači. UŠP DELNICE Tijekom listopada delnička podružnica proizvela je preko m 3 drvnih sortimenata, m 3 bjelogorice i HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

25 Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica Vijestice iz podružnica m 3 crnogorice. Po količini realizirane proizvodnje u jednom mjesecu, jedan je od četiri najbolja ostvarena rezultata u proizvodnji u delničkoj podružnici od osnutka Hrvatskih šuma. Krajem listopada izvršeno je testiranje rada motornih pila tipa Husqvarna modeli: 560 XP, 372 XP i 567 XP. Krajem listopada završena je sadnja na terenima šumarija Tršće, Gerovo, Klana, Skrad i Vrbovsko. Sakupljeno je 430 kg češera, te istrušeno 64 kg sjemena jele obične. Obavljene su kontrole pokusnih ploha od 1 ha na području GJ Crni lug i GJ Suha rečina, šumarije Crni lug te GJ Crni lazi, šumarije Tršće. Izvršen je zdravstveni pregled kulture crnog bora na području GJ Dletvo šumarija Klana vezano uz pojavu fitopatogene gljive (Sphaeropsis sapinea). UŠP OGULIN Tijekom listopada izvršeni su radovi biološke obnove šuma njega mladih sastojina na 13,51 ha, prorjeđivanje sastojina na 40,99 ha, sanacija i obnova šuma na 22,22 ha, zaštita šuma na 81,35 ha, sanacija paljevina 9,56 ha. RJ Mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Ogulin radi na terenima zagrebačke i gospićke podružnice traktorske vlake, na terenima ogulinske i sisačke podružnice održavanje šumskih prometnica. Započeli su radovi s razminiravanjem šumskih površina u šumariji Saborsko-Plaški, GJ Krasnica te dionica šumske ceste prema Šerežištu, ukupne površine m 2. Do kraja listopada posječeno je m 3, odnosno godišnji plan proizvodnje izvršen je sa 88,72 posto. UŠP BUZET Sredinom listopada buzetsku podružnicu posjetila je grupa šumara iz Južnog Tirola. Tom prigodom domaćini su ih upoznali s načinima gospodarenja Motovunskom šumom, danas je to dio GJ Mirna. Nastavljene su i aktivnosti vezano uz održavanje radionica Šuma u školi, škola u šumi za učenike trećih razreda osnovne škole Marija i Lina iz Umaga. Na području šumarije Buzet održana je terenska nastava za studente Šumarskog fakulteta. Tema nastave bila je Opće korisne funkcije šuma i zaštita šumskih staništa u Istri. Buzetska podružnica darovala je dvjesto komada dvogodišnjih sadnica alepskog bora eko akciji Pokloni stablo gradu koja se održavala u Rijeci u sklopu manifestacije Zlatni ljudi pod kestenima Konta. U sklopu projekta Vrtić u prirodi, za polaznike dječjeg vrtića Olga Ban iz Pazina održana je edukativna šetnja šumskim predjelom Lovrin u Pazinu i upoznavanje sa sastojinama pitomog kestena. UŠP SPLIT Do kraja studenoga završit će radovi na uređenju odvodnje oborinskih voda, na području šumarije Split i šumarije Makarska. Započelo se s doznakom prethodnog prihoda borove kulture u šumariji Drniš. Obavljeno je i projektiranje prometnica od strane stručnih službi UPŠ Delnice i Sisak u dužini od 10,2 km. Radove na izgradnji protupožarne prometnice obavlja RJ MGP Ogulin. U šumariji Šibenik počela je berba maslina, u ispomoć lugarima šibenske šumarije dolaze i lugari iz Drniša, Obrovca i Knina. Tijekom sanacije požarišta borove kulture na površini od 100 ha, šumarija Šibenik je prodala oko m 3 drvne mase za ogrjev za čime ove godine vlada veliki interes. U lovištu Oštrica, na području šumarije Šibenik, u komercijalnom lovu odstrijeljen je brončani trofej muflona koji je ocijenjen s 187,20 C.I.C. bodova. Pri Javnoj ustanovi Rera sd za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije otvoren je ciklus obrazovanja pod nazivom Natura 2000 i EU fondovi. UŠP GOSPIĆ Stručno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede pregledalo je i odobrilo Osnovu gospodarenja za GJ Bijeli Vrh Dolac u šumariji Vrhovine. Nastavljeno je pošumljavanje neobraslih šumskih površina u šumarijama Brinje, Gospić i Gračac. U tijeku su radovi na sanaciji velikog požarišta površine ha u šumariji Perušić. Na području šumarije Brinje, učenici Srednje šumarske škole iz Otočca sudjelovali su u pošumljavanju i popunjavanju šumskih površina sadnicama smreke i crnog bora. Započela je provedba projekta Škola u šumi, šuma u školi, a projektom su obuhvaćene dvije EKO škole u Gospiću i Karlobagu te škole u Ličkom Osiku i Plitvičkim jezerima. U tijeku je komercijalni lov u lovištu Sjeverni Velebit, a uz domaće lovce, tu su i lovci iz Irske i Finske, a najavljen je dolazak i lovaca iz Rusije. UŠP SENJ Iz RJ rasadnik Podbadanj tijekom listopada, isporučeno je komada sadnica crnog bora i komada sadnica brucijskog bora. Tijekom studenog orkanska bura nanijela je znatne štete u rasadnicima Podbadanj i Novalja. Orkanska bura prouzročila je štete i na području šumarije Krk, porušeno je čak petstotinjak stabala, te je u tijeku procjena i doznaka za sanaciju. Vjetroizvale su zabilježene i na području šumarije Pag, gdje su se čistile i sanirale lokalne i šumske ceste. Na području šumarije Crikvenica nastavljena je sanacija požarišta. Posao na sanaciji izvodi tvrtka Šumska biomasa d.o.o. iz Zagreba. Na području UŠP Senj uspješan lovac odstrijelio je čak dva grla smeđeg medvjeda u razmaku od pola sata s iste čeke. Tekst/foto: Redakcija i suradnici Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 25

26 Sortimenti iz privatnih šuma najava Tekst: Anita Kuntić Foto: Tomislav Starčić Licitacijom do boljih drvnih sortimenata Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatski savez udruga privatnih šumoposjednika putem interneta organiziraju licitaciju osobito vrijednih drvnih sortimenata iz privatnih šuma. Cilj licitacije je poboljšati stanje u privatnim šumama uspostavljanjem boljih tržišnih uvjeta na način da se postigne veća cijena za drvne sortimente nego što bi to bilo moguće ostvariti kroz redovnu prodaju. Licitacija osobito vrijednih drvnih sortimenata proizvedenih u šumama privatnih šumoposjednika provest će se elektroničkim putem preko poveznice na web stranici Hrvatskih šuma ( u razdoblju od 27. do 30. siječnja 2014., a predmet licitacije bit će osobito vrijedni drvni sortimenti koji će se na licitaciji prodavati pojedinačno, odnosno po komadu. To je prvi puta da se licitacija sortimenata iz privatnih šuma provodi u ovakvome obliku. Prodavatelj može biti pravna ili fizička osoba koja posjeduje zemljište na području Republike Hrvatske na kojem je prodavani drvni sortiment posječen. Da bi pristupio licitaciji prodavatelj mora ispuniti i putem a poslati Obrazac za prijavu koji će se nalaziti na web stranicama Hrvatskih šuma te dopremiti sortimente u Vrbovec na sajmište, Celine 8 gdje će biti izloženi. Drvne sortimente prodavatelji će moći dopremiti u razdoblju od 7. do 17. siječnja gdje će se u razdoblju od 20. siječnja do završetka licitacije moći i razgledati. Također, prodavatelji koji na licitaciji sudjeluju sa više od 1 m 3 drvne mase ili dva i više trupaca dužni su platiti naknadu u iznosu od 75,00 kuna. Kupac može biti pravna ili fizička osoba koja ispuni i putem elektronske pošte pošalje Obrazac za prijavu, te u tablici s popisom drvnih sortimenata označi sortimente za koje licitira. Obrazac za prijavu kao i tablica drvnih sortimenata, također će se nalaziti na web-stranicama Hrvatskih šuma. Kupac je dužan kao jamstvo za ozbiljnost ponude izvršiti uplatu u visini od 5 % početne cijene za m 3 drvnog sortimenta za koji licitira u apsolutnom iznosu i taj će mu iznos po odvozu kupljene robe biti vraćen. Drvne sortimente kupljene na licitaciji kupac je dužan otpremiti u razdoblju od 2. do 8. veljače 2014., a osoba koja na licitaciji postigne najvišu cijenu za drvni sortiment za koji je licitirao, dužan je platiti 50,00 kuna po m 3 kupljene robe te s prodavateljem sklopiti kupoprodajni ugovor. Dan otvorenih vrata održati će se 1. veljače kada će svi zainteresirani moći vidjeti koje su cijene postigli prodani drvni sortimenti, dok sortimente koji neće biti prodani otkupiti će Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika po cijenama trenutno važećeg cjenika Hrvatskih šuma. Privatne šume zauzimaju 23 % od ukupne šumske površine i čine 15 % drvne zalihe u Republici Hrvatskoj. Budući da se jednim od najvećih problema u gospodarenju privatnim šumama pokazao nedostatak tržišnih uvjeta, ova licitacija organizirana je kako bi se poboljšalo stanje u privatnim šumama i uspostavili bolji tržišni uvjeti. Drugi cilj je bolja povezanost sektora šumarstva i drvoprerađivača na cijelom području Republike Hrvatske u svrhu zaobilaženja posrednika, odnosno u svrhu povećanja konkurentnosti šumoposjednika na tržištu. Ovo je prva licitacija drvnih sortimenata za privatne šumoposjednike u Hrvatskoj koja će se provoditi putem interneta. - Činjenica da prvu ovakvu licitaciju organiziramo zajedno, najbolje govori o odličnoj suradnji nas koji vodimo brigu o državnim šumama i privatnih šumovlasnika. Svjesni smo, bile one privatne ili u vlasništvu Republike Hrvatske, važnost bogatstva šuma i njihova općekorisna funkcija su nemjerljivi. Trupci koji budu dani na licitaciju najbolje će pokazati stanje naših šuma. To je dokaz da naknada za OKFŠ, od koje godišnje oko 35 milijuna ide za privatne šume, ima svoju opravdanu svrhu kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić. Sponzori licitacije su: Uslužno prijevozničko trgovački obrt iz Đurđica, A.M.S. Biomasa iz Darde, Bevel d.o.o. iz Čabra, Dendros d.o.o. iz Kutine, Salix Plan d.o.o. iz Zagreba, pilana Blatančić iz Brodskog Stupnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Komunalac Vrbovec d.o.o. iz Vrbovca. Za dodatne informacije o licitaciji osobito vrijednih drvnih sortimenata iz privatnih šuma 2013./2014. možete se obratiti na brojeve telefona: Hrvatske šume d.o.o. 01/ svakim radnim danom od 7 do 15 sati ili Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) 098/ svakim radnim danom od 8 do 14 sati. Katalog drvnih sortimenata kao i propisani pravilnik vezan uz licitaciju i detaljnije informacije također će biti objavljeni na web-stranicama Hrvatskih šuma pod Šumoposjednici-Licitacija na kojima će se redovito objavljivati i sve aktivnosti vezane uz licitaciju kao i sami rezultati iste. 26 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

27 Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 27

28 Tekst: Goran Vincenc Foto: G. Vincenc, arhiv turizam Lovačka kuća Babinac Bilogora je raj za lovce, bicikliste i ljubitelje konja Mistični Bilogorski putovi P odručje Bilogore pripada u neotkrivene kontinentalne bisere o kojima se malo do sada govorilo. Pitomi kraj ispresijecan blagim brežuljcima i ravnomjerno raspodijeljenim šumama, pašnjacima i poljima budi želju za istraživanjem ovoga područja koje ima veliki turistički potencijal. Želite li uživati u organiziranom lovu na trofejnu divljač ili samo promatrati kretanje divljači sa obližnjih osmatračnica ili čeka, šetati šumovitim bilogorskim predjelima, uživati u jahanju brojnim konjičkim stazama, voziti se biciklom po pitomim bukovim i hrastovim šumama ili jednostavno odlučite gužvu gradskog asfalta zamijeniti boravkom u prirodi na svježem zraku, zasigurno će Lovačka kuća Babinac zadovoljiti vaše potrebe. Lovačka kuća Babinac o kojoj brinu djelatnici Hrvatskih šuma, UŠP Bjelovar ugostiteljski je objekt otvorenog tipa uz najavu, koji Vam može pružiti razne vrste ugostiteljskih i lovačkih usluga. Gostima je na raspolaganju 8 soba ukupnog kapaciteta 15 kreveta, gdje je svaka soba jedinstvena i razlikuje se od susjedne veličinom i vrstom drveta kojim je opremljena njena unutrašnjost. Tako se gosti mogu pohvaliti da su uživali u bukovoj, jasenovoj, brijestovoj, javorovoj ili sobi divlje trešnje, kruške ili brekinje. Bilogora je nisko prostrano gorje u sjevernoj Hrvatskoj koje se sastoji od niza pitomih brežuljaka i udolina, koji se pružaju duž jugozapadnog ruba Podravine od sjeverozapada na jugoistok u dužini oko 80 km, s najvišim šumovitim vrhom Rajčevicom, visokom 309 m. U prirodnom ambijentu šumovitih obronaka Bilogore, u samom srcu lovišta Pisanička Bilogora smještena je Lovačka kuća Babinac o kojoj brine bjelovarska podružnica Hrvatskih šuma. Svijetle pruge Bilogora je ispresijecana brojnim planinarskim i biciklističkim stazama Bjelovarski glavni trg s perivojem 28 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac Karta: HPD Bilogora

29 Kontakt: Lovačka kuća Babinac tel: 043/ fax: 043/ GSM: 098/ , 098/ Za sve vrste poslovnih sastanaka, domjenaka, svečanosti kao i seminara i poslovnih prezentacija, gostima su na raspolaganju dva salona. Veliki salon kapaciteta 40 sjedećih mjesta te mali salon sa 10 sjedećih mjesta koji je potpuno odvojen od ostalog dijela, ali Lovačka kuća Babinac se prema željama gostiju i njihovim potrebama može povezati sa velikim u jednu cjelinu sa ukupno 50 sjedećih mjesta. Za ljetnih mjeseci i lijepog vremena posjetiteljima je na raspolaganju i velika natkrivena terasa sa 15 sjedećih mjesta. Lovačku kuću Babinac okružuje brdsko lovište Pisanička Bilogora smješteno na bilogorskim padinama sjeverno od Velike Pisanice, a proteže se na površini ha. Lovište najvećim dijelom čine prostrane šume bogate trofejnom divljači, prvenstveno jelenske i srneće divljači, te divljim svinjama. Gostima Lovačke kuće Babinac, Hrvatske šume nude kompletnu lovačku uslugu i infrastrukturu. Okolica obiluje zanimljivostima za sve ljubitelje boravka na otvorenom. Bilogorom vijugaju brojne biciklističke staze koje prolaze kroz šume i proplanke a ljubitelje brdskog biciklizma nagrađuju fenomenalnim pogledima na okolinu. Jedna od njih, popularna Bilodravska ruta koja se proteže od Bjelovara do Đurđevca prolazi kroz tzv. Svijetle pruge, projekta koji je nastao u suradnji Hrvatskih šuma i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o međunarodnoj kiparskoj radionici u kojoj mladi studenti kiparstva imaju prilike izraziti svoj talent radeći u prirodi sa drvetom. Studentski radovi izloženi su na otvorenom uz cestu, a najviše ih je oko mjesta Banov stol. Ako krajolik želite razgledavati na biciklu a do Bilogore ste stigli automobilom, bicikli Lovačke kuće Babinac stoje vam na raspolaganju. Ukoliko ste ljubitelj konja, brojne biciklističke rute Bilogore možete projahati na svome ljubimcu ili ih iznajmiti na nekoliko seoskih gospodarstava koji se nalaze u blizini Babinca. U ponudi su kratke i duge relacije, no kao idealna ishodišna točka geografski se nameće upravo Lovačka kuća Babinac. Kada ste već na biciklu ili konju, otiđite do sela Veliki Grđevac jer se tamo nalazi Lovrakov centar. Naime, poznati dječji pisac Mato Lovrak rođen je baš u tom pitomom bilogorskom selu, koje mu je često bilo inspiracija za poznata djela Vlak u snijegu ili Družba Pere Kvržice. U Lovrakovom centru ući ćete u svijet mašte Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 29

30 ŠUMARIJA JOSIPDOL Ginko Adam u Daruvarskom parku ovoga kreativnog pisca te ćete moći posjetiti mlin koji je obnavljala Perina družba ili Vlak kojim se mali Ljuban probijao kroz snijeg sa svojim zadrugarima. Lovrakov centar je i početna točka poučne staze koja je napravljana zajedničkim snagama općine Veliki Grđevac i Hrvatskih šuma. U blizini doma je i SRC Kukavica koji nudi brojne oblike rekreacije i moderne zabave poput sve popularnijeg paintballa ili disc-golfa, nove igre koja kombinira popularne sportove na otvorenom poput frizbija i golfa. I za kraj, trebate svakako posjetiti gradove Bjelovar i Daruvar koji se nalaze u blizini LK Babinac. Bjelovar je simpatični mali grad sa središnjim trgom uređenim u parkovnom stilu nad kojim dominira barokna crkva sv. Terezije. Daruvar, pak, poznati je vinorodni kraj a lokalni sauvignon blanc slovi za bolje vino te sorte u Hrvatskoj. Ako ste u blizini Daruvarskog dvorca, otiđite u park i sjednite na klupu ispod Adama, najstarijeg primjerka Ginka u Hrvatskoj, koji je uz svoju Evu, žensko stablo Ginka koje se nalazi nekoliko metara dalje, najstarije stablo te vrste u Hrvatskoj a drugo najstarije u Europi. U blizini Daruvara, podno Petrovog vrha postoji i skijalište uređeno za noćno skijanje, zbog čega je zimi iznimno posjećeno. Kao konačan zaključak nameće se da je Bilogora izvrsno mjesto za boravak na otvorenome sa brojnim mogućnostima rekreacije. Lovačka kuća Babinac Hrvatskih šuma nameće se kao odlična baza za istraživanje okolice, stoga je na vama da ih počnete otkrivati. Ljubanov vlak u Lovrakovom centru Zbog miniranosti nedostupan dio terena Gospodari s dvije preborne gospodarske jedinice Makovnik i Alilovica, u njima prevladavaju sastojine jele i bukve. I dok je područje GJ Alilovica u potpunosti dostupno za rad, od ha površine GJ Makovnik gotovo polovina površine nedostupna je za rad zbog miniranog terena. Tijekom Domovinskog rata za rad je bilo nedostupno 2/3 površine šumarije. Crta bojišnice prolazila je gospodarskim jedinicama Makovnik, Modruš i Radošić. Tako je GJ Makovnik bila u potpunosti izuzeta od gospodarenja, GJ Radošić i Modruš djelomično, jedino je GJ Alilovica bila u potpunosti dostupna. Gospodarske jedinice Radošić i Modruš najvećim su dijelom meliorativne. U njima uglavnom prevladavaju degradirane bukove panjače, ali ima i ponešto duglazije, bora i ariša. Za njih nije propisan etat, već se obavljaju uglavnom samo uzgojni radovi na oko 20 ha (sadnje, njege i prorjeđivanje sastojina). Problema u gospodarenja u ovim gospodarskim jedinicama ima zbog toga što je dio površine pod minama, a problemi su i neriješeni imovinsko pravni odnosi (ima mnogo katastarskih čestica). Ovogodišnji etat šumarije iznosi m 3, vlastitim kapacitetima posiječe se i izvuče oko m 3, a m 3 radom privatnih poduzetnika. U šumariji je zaposleno 63 ljudi, četiri šumarska inženjera, šesnaest šumarskih tehničara, u proizvodnji devet traktorista, devet sjekača te pet pomoćnih radnika na uzgoju. Raspolažu s četiri traktora: jedan marke Hittner, dva Timberjacka T 240 i jedan LKT. - Unatoč ovogodišnjoj dugotrajnoj zimi, plan proizvodnje dobro se izvršavao, do početka studenog izvršen je s 97 posto. Do kraja godine preostalo je posjeći oko m 3, - govori upravitelj šumarije Josip Belančić. Sirovinom uglavnom opskrbljuju lokalne pilane i pogone drvne industrije, dio sirovine proda se i u inozemstvu. Prodaja svih drvnih sortimenata ide dobro, pa tako između ostalog jelovom celulozom opskrbljuju Drvenjaču Fužine, do kraja godine na talijansko tržište bit će isporučeno m 3 bukove višemetrice. Šumarija Josipdol jedna je od pet šumarija u sastavu ogulinske podružnice Hrvatskih šuma. Zauzima površinu od ,18 ha, od čega je za gospodarenje dostupno 9.536,97 ha, dok je 2.234,21 ha nedostupno (minirane površine). Drvna zaliha iznosi m 3, desetogodišnji etat m 3, te desetogodišnji prirast m HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

31 Upravitelj šumarije Josip Belančić (prvi s desna) sa zaposlenicima šumarije Josipdol Lokalno stanovništvo opskrbljuju ogrjevom, tako da će ove godine isporučiti oko m 3. Kad završe radove na području šumarije, idu na ispomoć i drugim šumarijama unutar ogulinske podružnice, pa su tako nedavno radili na terenima ogulinske šumarije. U posljednje tri godine na terenima šumarije, nije evidentiran niti jedan šumski požar. Posljednji je izbio na terenima gospodarske jedinice Radošić, no zbog miniranog terena nije se moglo intervenirati i sve je srećom završilo bez posljedica. Na području šumarije najrizičnije razdoblje za izbijanje požara je prijelaz iz zime prema proljeću kada ljudi krenu s čišćenjem oranica i paljenjem korova. Na razini šumarije imaju razrađen Plan zaštite od požara, dobro organiziranu motrilačko - dojavnu službu te izvrsnu suradnju s lokalnim vatrogasnim postrojbama, što znači da je protupožarna zaštita dobro organizirana. Uz izbijanje požara i ovdje se javlja veliki problem zbog miniranog terena, pa u slučaju da požar izbije na takvom terenu, ne može se intervenirati. Vezano uz zdravstveno stanje šuma, zabilježeno je tijekom ljetnih mjeseci u prošloj ali i ovoj godini sušenje smreke, nešto manjeg intenziteta a jedan od razloga ovoj pojavi su i nešto sušnija ljeta posljednjih godina. Zbog toga se sanitarnom sječom ove godine šumska razglednica Tekst/foto: Vesna Pleše Auto-cesta razdjelnica između GJ Modruš i Makovnik Izvlačenje stabala traktorom Upozorenje za mine Šuma u GJ Makovnik posjeklo oko m 3. No i ovdje se zbog djelomično miniranog terena ne mogu u potpunosti obaviti svi radovi vezani uz zdravstveno stanje šuma. Od 1. svibnja u sastavu Šumarije radi i RJ Rasadnik Oštarije. Površina Rasadnika iznosi 22,57 ha, godišnja zaliha sadnica je milijun komada a radi se uglavnom o sadnicama smreke i bora. Oko komada sadnica proda se tvrtki Abies d.o.o. iz Bukovja Križevačkog, a oko uglavnom smreke obične koristi se za potrebe proizvodnje podružnica unutar Hrvatskih šuma (ogulinske, delničke i karlovačke). Na zalihi imaju i oko komada hortikulturnih vrsta, proda se oko komada godišnje. Proizvode i božićna drvca oko komada (5.000 komada jele i komada smreke). Proizvodnja u rasadniku bit će daleko i kvalitetnija, jer je tijekom mjeseca kolovoza ove godine konačno u potpunosti riješen i sustav navodnjavanja u rasadniku. U rasadniku radi osmero ljudi, što je dovoljan broj za izvršenje svih radnih zadataka, - govori voditelj rasadnika Marinko Blašković. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 31

32 Tekst: Vesna Pleše Foto: arhiv UKRAJINA Rijeka Pripjat europsko šumarstvo Šumarski institut osnovan godine Središnji dio zauzimaju stepe, isprekidane niskim visoravnima i slivovima rijeka, osobito Dnjepra. Na sjeveru Ukrajinu od Bjelorusije dijele močvare rijeke Pripjat. Južni dio obuhvaća obalne nizine duž Crnog i Azorskog mora. Istočni dio sastoji se od sliva rijeke Donec i zapadnog ruba srednjoruske uzvisine. Na zapadu se prostire planinski lanac Karpata s najvišim vrhom Goverlja (2061 m). Krimski poluotok na jugu tvori zasebnu zemljopisnu cjelinu u kojoj prevladava sredozemna klima, najviši vrh je Roman - Koš (1545 m). Najvažnije rijeke su: Dnjepar, Dnjestar, Dunav, Pripjat, Donec, Južni bug. Šumsko zemljište zauzima površinu od 10,8 milijuna ha, od toga je obraslo šumom 9,4 milijuna ha odnosno 15,6 posto površine. Po površini šuma i drvnoj zalihi Ukrajina zauzima osmo mjesto u Europi. Po stanovniku šumovitost iznosi 0,18 ha. Nekada se pod šumom nalazilo i do 43 posto teritorija, no zbog pojačanog iskorištavanja, površine pod šumom drastično su se smanjivale. Nejednoliko su rasprostranjene, najveće površine pod šumom nalaze se na zapadu i sjeveru zemlje. Crnogorične šume (smreke, jele i bora) zauzimaju površinu od 42 posto, bjelogorične šume (hrast lužnjak i obična bukva 43 posto), a 15 posto otpada na meke listaće (javor klen, jasen te na određene vrste grmlja). Dobna struktura šumskih sastojina je sljedeća: mladih sastojina ima 32 posto (do 20 godina starosti) srednjodobnih 44 posto (od 20 do 40 godina starosti), prerano sazrelih 13 posto (od 40 do 60 godina starosti) i zrelih 11 posto (starijih od 60 godina). Važnost šuma u Ukrajini u 18. stoljeću prepoznao je car Petar I. koji je izdao uredbu o zabrani prevelike sječe stabala. U 19. stoljeću zbog slabe kontrole na razini države dolazi do povećanih sječa i do 40 posto hrastovih i borovih sastojina u nizinama. Dodatne štete nastale su i povećanom sječom poslije Oktobarske revolucije i II. svjetskog rata. Već obavlja se u Ukrajini na velikom broju pokusnih ploha proučavanje regeneracije borovih sastojina. U tim istraživanjima vodeću je ulogu imao Novoolexandryisky Institut za poljoprivredu i šumarstvo osnovan u Pulavy. Godine sjedište Instituta prebačeno je u Harkov. Prva šumarska institucija u Ukrajini koja se bavila obučavanjem kadrova, ali i istraživanjima u šumarstvu bio je Šumarski fakultet u Lvivu u zapadnom dijelu Ukrajine koja je tada bila pod Austrougarskom vlašću. Danas u Ukrajini rade dva šumarska Instituta, jedan je u Harkovu, Institut za šumarstvo i Agromelioracijsko šumarstvo. Bavi se problematikom gospodarenja šumama, tehnologijom pošumljavanja, štetnicima, agro-šumarstvom, te primjenom novih tehnologija u šumarstvu. Pasternak institut koji je osnovan bavi se poglavito istraživanjima šuma u Karpatima, te problematikom erozija u šumarstvu. Ukrajina je površinom od km 2 jedna od najvećih europskih zemalja. Od zapada prema istoku proteže se u dužini od km, od sjevera prema jugu 900 km. Na 95 posto površine prostiru se nizine s prosječnom visinom od 175 metara. Ukrajinski Karpati 32 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

33 U Ukrajini 99 posto je državnih šuma i svega 1 posto privatnih. Državna agencija za šumarstvo upravlja na 66 posto državnih šuma, Ministarstvo poljoprivrede na 26 posto, Ministarstvo obrane na 2 posto dok ostatkom državnih šuma upravljaju ostala ministarstva i agencije. Na regionalnoj razini šumama gospodari 24 uprava šuma te na lokalnoj razini 294 državna poduzeća za šumarstvo i lovstvo. Ukupna drvna zaliha iznosi 1,7 milijardi m 3 dok je godišnji etat 13 milijuna m 3. Godinama su šume Ukrajine devastirane, a uz povećano iskorištavanje na taj nepovoljan trend djelovali su i drugi čimbenici: industrijska zagađenja, ekološke katastrofe, klimatske promjene, požari i nelegalne sječe. Pedesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća na zagađenje okoliša i devastaciju šuma, utjecala su zagađenja potencirana razvojem industrije čime je uništen dio šuma na sjeveru i u središnjem dijelu zemlje. Godine dogodila se prava ekološka katastrofa kao posljedica eksplozije reaktora u atomskoj elektrani u Černobilu. Tom prilikom kontaminirano je područje od oko 4 km 2 šuma s visokom razinom radioaktivnog onečišćenja. Najveći dio kontaminiranih šuma nalazi se u regiji: Zhytomyr, Kijev, Rivny i Volyn. Uzorci drveća iz tih područja redovito se provjeravaju u laboratorijima. Na državnoj razini postoji osam laboratorija, u kojima rade stručnjaci obučeni za tu vrstu poslova. Laboratoriji posjeduju i certifikate za svoj rad. Drvo se iz šuma najčešće izvlači uz pomoć traktora, u planinskim područjima i žičarama. Zbog pomanjkanja financijskih sredstava smanjeni su i radovi na biološkoj obnovi šuma. Pošumljavaju se uglavnom područja gdje su obavljene povećane sječe, na opožarenim površinama, te na neiskorištenim poljoprivrednim zemljištima. Velike štete nastaju i od požara, pa je tako izbio požar gdje je opožareno oko ha površine. U prosjeku u ukrajinskim šumama godišnje izbije od do 4000 požara, najviše u proljeće i ljeto. I danas najveći rizik od izbijanja požara imaju šume u okolici Černobila. Tu je velika opasnost od izbijanja Borovi u okolici Černobila Slovenske šume u proljeće radioaktivnog požara, a otežavajuće okolnosti su sve veće klimatske promjene u vidu zatopljenja, te borove sastojine koje prevladavaju na tom području. Ovo visoko ugroženo područje nalazi se stoga pod posebnim nadzorom Državne agencije za šumske resurse. Veliki problem predstavljaju i nelegalne sječe poglavito u dijelovima zemlje s velikom nezaposlenošću, te imaju posljedice katastrofalnih razmjera. Od 48 lovišta u zemlji, u državnom vlasništvu je njih 10 posto. U šumama Ukrajine najviše obitavaju srneća divljač, divlja svinja, mufloni, jelen aksis i sl. Obuka šumarskih stručnjaka odvija se u sedam srednjih šumarskih škola, te na šumarskim fakultetima u Kijevu, Zhytomyru i Kharkivu. Ukrajina ima zaštićena područja ( ha ili 14,8 posto površine zemlje). Od toga je 15 nacionalnih parkova, 46 regionalnih parkova, spomenika prirode, 25 botaničkih vrtova. Veći nacionalni parkovi su: Podilsky Tovtry ( ha), Azovo - Syvashsky ( ha,) Shatsky ( ha) i dr. U zemlji je evidentirano oko raznih biljnih vrsta, gljiva i raznih vrsta lišajeva, mahovina, algi i oko raznih životinjskih vrsta. Posebne prirodne znamenitosti zemlje su karpatske prašumske šume. Nedodirnuti su kompleks šuma koji se sastoji od 15 zaštićenih područja u Sjevernim Karpatima (dio Ukrajine i dio Slovačke). Od upisane su na UNESCO-ov popis svjetske prirodne baštine u Europi. U cilju daljnje zaštite šuma i očuvanja bioraznolikosti u zemlji, Vlada Ukrajine donijela je još Program gospodarenja šumama za razdoblje od 2002 do Izdvajamo neke od najvažnijih odluka iz programa: - povećanje površina pod šumom, - očuvanje bioraznolikosti šumskih ekosustava, - povećanje stabilnosti i otpornosti sastojina na pojavu šumskih bolesti i štetnika, zaštitu šuma od požara, od klimatskih promjena te negativnih antropogenih utjecaja, - praćenje zdravstvenog stanja šuma, - podizanje novih šumskih sastojina na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu, - povećanje zaštitnih funkcija šuma. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 33

34 uređivanje šuma Tekst/foto: Marija Glavaš Neki od temeljnih dokumenata u šumarstvu Gospodarska osnova, doznačna knjižica i popratnica Gospodarsku osnovu šumari često nazivaju Biblijom šumarstva. Taj naziv upućuje na to da ovaj dokument od svih sadrži najviše podataka, dotiče gotovo sve grane šumarstva i da njezini autori moraju itekako dobro poznavati struku. Doznačne knjižice i popratnice su dokumenti koje svakodnevno koriste zaposlenici šumarija. Oba služe za razvrstavanje i obračun drvne mase, s time da se na temelju knjižica rade planovi gospodarenja i razdužuju osnove, a popratnice služe za otpremu do odredišta, praćenje prodaje i sl. Osnova gospodarenja je tvrdo kategorijama (obraslo, neobraslo proizvodno, uvezan dokument ispisa u neobraslo neproizvodno i neplodno) i ukupno, A4 formatu, zelenih korica o drvnoj zalihi (ukupna drvna masa u jedinici), koji vrijedi deset godina. desetogodišnjem i godišnjem prirastu stabala, Zbog velikog broja podataka u osnovama, one se često uvezuju u dva ili tri toma. Osnovu gospodarenja u šumarskom se žargonu često naziva i Biblijom šumarstva jer sadrže vrlo velik broj podataka koji se dotiču gotovo svih grana struke. Na naslovnici gospodarske osnove najuočljivije je ime gospodarske jedinice. Gospodarska jedinica je dio šumskogospodarskog područja za koju je zadužena šumarija kao osnovna operativna jedinica Hrvatskih šuma. Ispod naziva gospodarske jedinice stoji informacija od kada do kada osnova važi, a iznad logotip Hrvatskih šuma i naziv šumarije. Gruba podjela gospodarskih osnova je ona na Uređajni zapisnik i određene Gospodarska osnova izvana sječivim etatima (drvnoj masi koju je nužno posjeći) gdje se prvi podatak odnosi na tekuću osnovu gospodarenja, a dva sljedeća na budućnost. U rješenju se nalaze i ukupni podatci o propisanim radovima biološke obnove šuma i zaštite šume. No u rješenjima se ne nalaze podatci, npr. o općekorisnim funkcijama šume ili uređajnim razredima koji objedinjavaju odsjeke istih karakteristika, a to su glavna vrsta drveća, namjena šume i način postanka u jednodobnim šumama u kojima su stabla iste starosti i podjednakih dimenzija, odnosno prema glavnim vrstama drveća i namjeni šume u prebornim šumama kojih je glavna karakteristika različitost (vrste, starosti, dimenzije). Dio osnova koji je u šumarstvu u svakodnevnoj obrasce. Na prvoj stranici korisnik će naći kartu gospodar- ske jedinice sastavljenu od odjela koji predstavljaju njezinu fizičku podjelu na veće cjeline te unutar njih odsjeke koji čine osnovne cjeline gospodarskih jedinica. Jedan odjel obično ima po nekoliko odsjeka ili ovi mogu biti zasebno izdvojeni. Prvi dio uređajnog zapisnika sadrži povijesne podatke. Podatci koji slijede prikazani su u pisanom, brojčanom, grafičkom ili tabelarnom obliku. Dio o prirodnim značajkama pruža informacije o položaju jedinice, njezinim orografskim i hidrografskim prilikama, detaljne podatke o šumskim tlima, podatke o šumskim zajednicama fitocenozama, klimi, ekološko gospodarske tipove (EGT) i one o opterećenosti zagađivačima. Iz uređajnog zapisnika korisnik može dobiti uvid i usporediti dosadašnje, sadašnje i buduće stanje jedinice. Najčešće je potreban uvid u sadašnje stanje, a uvid u najčešće potrebne podatke lakše nego u zapisniku je dobiti na stranici koja predstavlja rješenje Ministarstva poljoprivrede. Ona se radi česte upotrebe često nalazi na početku osnove. Sadrži podatke o površinama po upotrebi su tzv. O obrasci. Obrazac O 1 se odnosi na površine, tablično prikazuje veličine odsjeka pojedinačno i ukupno, odnosno površine po kategorijama, a sve je izraženo u hektarima. Ispisani na dvije stranice O 2 (za jednodobne šume) i O 3 obrazci (za preborne) daju brz i praktičan uvid u velik broj podataka. Oni su svojevrsne osobne iskaznice odsjeka. Osnovni i vidljivo otisnut podatak na njima je odsjek. Svi ostali podatci odnose se na razne karakteristike unutar njega. To su površina, starost, bonitet, tip tla, ekspozicija, fitocenoza, nadmorska visina, ekološko gospodarski tip, naziv općine, naziv šumskog predjela, ophodnja ili ophodnjica, sklop i duljina privlačenja. Ispod tih podataka nalazi se opis sastojine iz kojega osoba koja se po prvi puta zapućuje na teren u određeni odsjek može unaprijed doznati kako izgleda, odnosno na koje će vrste naići, kojih su starosti, kakav je sklop, kakvo zdravstveno stanje, kakvo je tlo i dr. Ispod opisa nalazi se tablica u kojoj su po vrstama u odsjeku prikazani podatci o broju stabala po hektaru, pripadajuće tarife, drvne zalihe, odnosno 34 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

35 ukupni volumen, tečajni godišnji prirast iz kojega je vidljivo koliko je go- šuma tzv. OKFŠ koji se ugrubo od- rezerviran je za općekorisne funkcije dišnje povećanje dimenzija u stabala i nosi na zaštitu od erozije, poplava, dr. Neki od ovih podataka, a osobito na stvaranje kisika, utjecaja na klimu, vodni režim, plodnost tla, faunu površina ključni su za planiranje i evidentiranje terenskih radova npr. sjetve, sadnje ili zaštite. Ispod ove tablice u kojima je za svaki odsjek određen i lov i dr. U osnovi se nalaze i tablice u pisanom obliku dane su smjernice stupanj opasnosti od požara. Na gospodarenja i obrazloženje etata. Tablica sa propisanim etatom, sadašnjim nizova koje su nužne kod obračuna- kraju osnova su tablice tzv. tarifnih i budućim i sa propisanim uzgojnim vanja drvnih masa. Primjerice, da bi radovima nalazi se na desnoj strani. revirnik znao koji od tih nizova treba Osobe zadužene za gospodarske jedinice revirnici dužni su isne drvne mase mora pogledati u O 2 koristiti prilikom obračuna doznačepunjavati tablice propisanog etata i ili O 3 obrazac. Obračunatu drvnu propisanih uzgojnih radova podacima Gospodarska osnova iznutra masu upisuje u doznačnu knjižicu, a koje prikazuju ostvareni etat i uzgojne radove. Nakon terenskog nakon evidentiranih izvršenih siječa za tu godinu on te podatke izvršenja tih radova revirnici u tablice upisuju godinu i vrstu sijeka, veličinu površine na kojoj se sjeklo i količinu posječene mase renu iz osnove u doznačnu knjižicu prepisuje EGT, omjer smjese, upisuje i u O 2 ili O 3 obrazac. K tome, kao podsjetnik za rad na te- prema vrsti drveća ili debljinskim razredima, odnosno koji se točno uzgojni rad izvršio, na kojoj površini i ovisno o vrsti u kojoj Nakon izvršene doznake iz terenskog manuala za upis dozna- volumen, odnosno drvni obujam i propisani etat sječe. količini. Kada je riječ o drvnoj masi isključivo se radi o hektarima čenih stabala se podaci rekapituliraju i upišu u doznačnu knjižicu. i kubičnim metrima, a kod uzgojnih radova mjere mogu biti kilogrami, komadi, litre i dr. Ukupne površine, drvne zalihe i priraste po vrstama drveća na način da se izmjereni prsni promjer upisuje U manualu za upis doznačenih stabala se doznačena stabla upisuju po uređajnim razredima, bonitetima, EGT ovima i općinama i u pripadajuće rubrike, po prsnim promjerima, odnosno debljinskim stupnjevima. Doznačne knjižice ispunjavaju se u uredu, s rekapitulacije odnosno sume na razini gospodarske jedinice nalaze se u O 4 i O 5 obrascima. Obrasci O 6, O 7 i O 8 prikazuju tablice datumima obračuna. etata po vrstama prihoda. U O 9 tablicama etat je razvrstan prema Popratnice su dokumenti koji se ispunjavaju prilikom otpreme drvne mase sa šumskih skladišta do odredišta. One papir- vrstama drveća i drvnim sortimentima, tj. u njoj je određeno koje će se mase za što koristiti. Tablice O 10, O 11 i O 12 se ispunjavaju nate uvezane u blokove sve su rjeđe u upotrebi, a zamjenjuju ih na kraju svake godine. U prve se upisuje ukupni posječeni etat po popratnice tiskane iz terenskih računala i printera. Popratnice sadrže sljedeće podatke: naziv gospodarske jedinice, naziv skladišta godinama, razvrstan po vrstama drveća i prihoda, a u druge dvije izvršenja uzgojnih radova, također po godinama te po vrstama s koga će se utovarivati, ime i prezime pomoćnika revirnika koji radova. Šumskouzgojni radovi razvrstani su na razini uređajnog otprema drvnu masu, ime i prezime vozača, broj tablica vozila, razreda, po vrstama i s ukupnim površinama gdje je svakom radu ime kupca, npr. Tvornica parketa Horvat, naziv odredišnog skladišta, datum i točno vrijeme otpreme, kao i sve potrebne podatke pridružena određena šifra kako bi se poslije mogao upisati u jedan od programa u kojima rade šumarski stručnjaci. Uza svaku vrstu o otpremljenim drvnim sortimentima iz kojih u konačnici mora rada nalazi se popis onih odsjeka u kojima je isti zadužen, a na biti vidljiva vrsta drveta, točan naziv drvnog sortimenta, točne dimenzije i sl. Otpremljeni drvni sortimenti moraju biti propisno kraju se nalazi rekapitulacija. Na isti su način koncipirane tablice koje se odnose na radove zaštite šuma zajedničkog naziva O 14. obilježeni. Na pretposljednjoj stranici O obrazaca nalazi se tablica s popisom Svi radovi u šumarstvu razrađeni su u jedan veliki logički niz. svih katastarskih čestica koje pripadaju gospodarskoj jedinici i to Ovi najčešće korišteni dokumenti nužni su kako bi se radovi nesmetano obavljali. po odsjecima i prema vlasništvu i posjedništvu. Posljednji obrazac Popratnica Doznačna knjižica Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 35

36 Eco Trac 120 V mehanizacija Tekst/foto: Goran Vincenc Traktor zadovoljava potrebe šumarije Zglobni traktor tvrtke Hittner, Eco Trac 120 V najveći je u seriji kupljenoj u prosincu prošle godine. Služi za privlačenje drvnih sortimenata iz šume nakon obavljene sječe, a dimenzije su mu 7130 mm x 2220 mm x 2950 mm, što ga čini većim zglobnim traktorom u svojoj klasi. Zanimalo nas je kakav se pokazao u praksi, stoga smo otišli na teren u GJ Pisanička Bilogora šumarije Velika Pisanica bjelovarske podružnice kako bi se uvjerili u kvalitete i mogućnosti tog stroja. Dan je bio idealan jer je tri dana zaredom prije našeg dolaska padala kiša, tako da je tlo bilo natopljeno i poprilično blatno a to su najčešći uvjeti u kojima rade traktoristi i kopčaši Hrvatskih šuma. Koncept Eco Traca 120 V je dobro osmišljen. Traktor je okretan najmanjeg polumjera skretanja od 5,1 m, dok je Deutzov dieselski motor snage 84 kw sasvim dovoljan za traktor ovih dimenzija koji bez problema odrađuje sve radne zadatke. Ovjes dobro drži u nagibima unatoč visini od gotovo 3 metra a pogon je stalni 4x4, sa dva diferencijala s blokadama koje funkcioniraju na bazi lamela u ulju s elektrohidrauličkim upravljanjem. Kabina je pojačana što povećava sigurnost radnika koji upravlja strojem. Dvobubanjsko hidraulično vitlo ima novo elektrohidraulično upravljanje pomoću joysticka i daljinskim upravljačem, s kojim je Ecotrac 120 V na stovarištu Koristan pri rušenju zaostalih stabala Prošlo je godinu dana od kako su Hrvatske šume kupile tri vrste zglobnih traktora hrvatske tvrtke Hittner. Tom prilikom preuzeti su mali zglobni traktori od 23,5 kw koji služe za rad u rasadnicima, zglobni šumski traktori Ecotrac 55 V snage 40 kw ukupne mase 3600 kg sa dvobubanjskim vitlom vučne snage 35 kn, i zglobni šumski traktor Ecotrac 120V snage 84 kw ukupne mase 7200 kg sa dvobubanjskim vitlom vučne snage 80 kn koji služe za izvlačenje drvnih sortimenata. Otišli smo na teren u šumu kako bi se uvjerili u rezultate rada najvećeg stroja, Eco Trac 120 V. prvi put opremljen ovaj zglobni traktor, što bi trebalo olakšati rad sa vitlom. Vitlo sa daljinskim upravljanjem korisno je ne samo kod privlačenja trupaca već i kao pomoć pri rušenju zaostalih stabala, u što smo se mogli uvjeriti na terenu. Traktor je opremljen i dvjema hidrauličnim daskama: prednje odrivne te zadnje zaštitne. O traktoru brine Željko Zvonar koji ima desetogodišnje iskustvo u upravljanju zglobnim traktorima stoga je bilo i logično da nam kaže par riječi o traktoru. - Traktor je udoban, zračno sjedalo umanjuje vibracije a buka nije problem - odmah nam je rekao Zvonar na upit o lakoći upravljanja. Nema problema niti sa snagom, niti sa okretnošću. Nagibe savladava bez problema. Možda mala zamjerka ide u smjeru odabira guma. Ne bi škodilo da su profili gume bolje prilagođeni radu u blatu što bi olakšalo privlačenje, - kaže nam Zvonar pa nastavlja Iako se čini na prvu kako novo elektrohidraulično upravljano vitlo varene konstrukcije s mogućnošću reguliranja vučne sile nije jako kao prethodna vitla, to nužno nije loše jer nam zbog toga manje stradavaju sajle, što nije mali trošak. Bacili smo pogled i na statistiku ovoga stroja koji je u prvih 9 mjeseci ove godine privukao ukupno 3290 kubika drvne mase od čega je 182 m³ prostornog drveta a ostatak pripada u oblovinu. - Traktor zadovoljava potrebe šumarije Velika Pisanica rekla nam je upraviteljica Slađana Begić te dodala - iako je traktor još uvijek pod garancijom i ne znamo stvarne troškove održavanja, u interesu je Hrvatskih šuma i proizvođača da razvija servisnu mrežu kako bi se smanjili gubici u vremenu uzrokovani zastojima. 36 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

37 VEGETACIJA KANJONA VELIKA PAKLENICA Raznolikost klimatskih prilika prati i raznolikost vegetacije Kanjon Velike Paklenice posebno je atraktivan i privlačan dio Nacionalnog parka Paklenica. Rasprostire se 14 km u duljinu, a širina mu je između metara. U najužem dijelu širina kanjona iznosi svega 50 m. Osobitost ovog fenomena leži u vertikalnim stijenama koje se uzdižu s obje strane kanjona čija visina ponekad prelazi i 700 metara. S obzirom da se prostor Nacionalnog parka proteže od 20 do m nadmorske visine te da je park na 1 km zračne linije udaljen od morske obale razumljiva je i raznolikost i bogatstvo biljnih vrsta i vegetacije. Kako se navodi u Vodiču kroz prirodnu i kulturnu baštinu NP Paklenica, tragovi gospodarenja šumama na ovome području sežu u daleku prošlost, odnosno godinu, kada je Karlovačkim mirom ovo područje vraćeno Veneciji od strane Turaka. Tijekom stoljeća, šume ovoga područja bile su sistematično uništavane, a i danas su poznate, što istine a što legende o goloj sječi šuma na području Dalmacije za potrebe Venecije i njezine brodogradnje. Dalmatinska je Vlada još početkom 19. st., pokušala obnoviti šume koje su bile općinsko dobro te s toga na mogućnosti korištenja stanovništvu. Godine šuma postaje državno vlasništvo, a njenim korištenjem je trebala upravljati ustanova u Zadru. Tada je područje Paklenice uglavnom bilo obraslo borovom šumom. Iz crnog bora posebno na području Velikih i Malih Močila lokalno stanovništvo je izvlačilo smolu paklinu zarezivanjem odnosno zasijecanjem stabala. Nakon II. svjetskog rata, počinje jača sječa stabala na ovome području uzrokovana potrebom za drvenom građom prilikom obnove ratom razrušenih i opustošenih domaćinstava. Ne zna se točno koliko je šume u tom razdoblju posječeno, no šuma ipak nije u potpunosti uništena. Zakonom je cijelo područje zaštićeno godine te proglašeno Nacionalnim parkom i dano na upravljanje tadašnjem Šumskom gospodarstvu Zadar. Time su ukinuta servitutna prava odnosno pravo služnosti, koje su stanovnici Starigrada i Selina koristili temeljem pravilnika iz godine. Prvi program gospodarenja šumama u Paklenici donesen je godine. Fenomen šuma jedan je od glavnih razloga zbog kojeg je prostor južnog Velebita proglašen nacionalnim parkom. Prostor današnjeg Nacionalnog parka Paklenica oduvijek je bilo područje bogate kulturne prošlosti i iznimne prirodne ljepote. Od krških fenomena do prekrasnih šuma crnoga bora koji je prekrivao padine južnoga Velebita, a prema kojemu je ovaj Nacionalni park i dobio ime. Naime, u prošlosti se iz crnoga bora zarezivanjem stabla vadila paklina koja je služila za izradu luči ili za impregnaciju, najčešće brodova. O iznimno zanimljivoj povijesti ovog prostora govore i brojne kamenom popločane staze koje predstavljaju nekada vrlo često korištene puteve soli. Nacionalni park Paklenica klimatski pripada submediteranu, no postoji velika raznolikost mikroklimatskih prilika koje su posljedica složena reljefa tj. različitih nadmorskih visina, nagiba i ekspozicija. Raznolikost klimatskih prilika prati i raznolikost vegetacije. Krenuvši lagano uz brdo, na samom početku kanjona Velike Paklenice prolazimo kroz vegetaciju submediteranske zone sa šumom hrasta medunca i bijeloga graba (Querco - Carpinetum orientalis). U prošlosti ove su šume zbog relativne blizine i pristu- Kanjon zaštićena priroda Tekst/foto: Irena Devčić Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 37

38 Epimediteranska zona šuma pačnosti bile pod najjačim utjecajem čovjeka te su sačuvale malo od svoje izvornosti. Često je prisutan i degradacijski stadij drače (Paliuretum adriaticum) poseban tip vegetacije nastao sječom medunca i bjelograbića. Polako se uspinjući vegetacija se mijenja te zalazimo u epimediteransku zonu šume crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio - Ostryetum), razvijene na nadmorskim visinama od 650 do 900 m. Na ove sastojine nastavlja se brdski pojas s primorskim bukovim šumama i reliktnim šumama crnoga bora (Cotoneastro - Pinetum nigrae). U najvišim predjelima Parka nailazimo na pretplaninski pojas sa subalpskim bukovim šumama i klekovinom bora krivulja te planinske zone travnjaka i rudina koji pripadaju različitim biljnim zajednicama. Na ovim nadmorskim visinama, zbog duljeg zadržavanja snijega, bukova stabla su najčešće u donjem dijelu povijena, čvornata i često najneobičnijih oblika. U blizini vodotoka razvijena je brdska šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae - Fagetum), a pojedina bukova stabla imaju prsni promjer i preko metra. Klekovina bora krivulja s kozokrvinom (Lonicero borbasianae - Pinetum mugi) zauzima vršni pojas Parka, to se ujedno nalazi i najveća te najkompaktnija površina pod klekovinom bora u cijeloj Hrvatskoj. Od prirodne nešumske vegetacije po svom florističkom sastavu najvažnija je vegetacija pukotina stijena i točila u kojoj raste veliki broj velebitskih endema. U kanjonu Paklenice je to zajednica prozorskog zvončića (Campanuletum fenestrellatae) ili valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana), a u vršnoj zoni kluzijeva petoprsta (Potentilletum clusinae). Na točilima rastu endemi kao npr. kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), tercijarni relikt lanilist (Linaria alpina) i široko rasprostranjena šuškavica (Paronychia kapela). Dugotrajnim čovjekovim djelovanjem stvorena su nova staništa kao što su pašnjaci, male površine košanica, oranica, voćnjaka i vrtova, te razni degradacijski stadiji šumske vegetacije. Bura iznad Velebita tzv. kapa Sportsko penjalište Potok Velika Paklenica 38 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

39 Planinska zona travnjaka i rudina Šuma bijelog graba uz planinarsku stazu Upravo zbog velikog bogatstva biocenoloških zajednica na ovom području u sklopu međunarodnog projekta Čovjek i biosfera i programa IUFRO osnovane su dvije trajne pokusne plohe br. 49 i br. 50 koje su još godine postavili profesori Šumarskog fakulteta, pokojni Đuro Rauš i Željko Španjol. Ploha br. 49 nalazi se u sastojini bukve s jesenskom šašikom dok se u reliktnoj šumi ilirskog crnog bora s dunjaricom nalazi ploha br.50. Iako je Velebit jedno od hrvatskih područja koje ima dugu tradiciju florističkog istraživanja koju su započeli Waldstein i Kitaibel početkom 19. st., do danas ne postoji jedinstveni inventar flore područja obuhvaćenog NP Paklenica. Bogatstvo biljnog svijeta očituje se u popisu od, do sada 1000 zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od čega je 79 endemskih. Velika raznolikost, prisutnost reliktnih, endemskih, rijetkih, zakonom zaštićenih vrsta, od kojih se veliki broj nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta RH i na IUCN - ovoj Crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta, svrstava Park u floristički izuzetno vrijedno područje ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i svijetu. Od godine provodi se florističko istraživanje o rasprostranjenosti i brojnosti runolista (Leontopodium alpinum) na području NP Paklenica. Prebrojavanja i rasprostranjenost se obavljaju u sklopu redovitih aktivnosti nadzorne službe, a projekt financira sama javna ustanova. S još nekim aktivnostima upoznao nas je ravnatelj parka, Zlatko Marasović inače i sam šumar po struci. U suradnji s HGSS-om provodi se projekt izrade nove geografske karte. Projekt financira NP Paklenica, a koordinator je Stručna savjetnica Natalija Andačić, profesorica geografije te pripadnica Gorske službe spašavanja. Zatim u izradi je Atlas ptica NP Paklenica, prikupljeni su podaci za još 13 novih vrsta u okviru ovog projekta. Do danas su zabilježene 253 vrste ptica na širem prostoru parka, te 165 vrsta unutar granica NP Paklenica. Atlas također pokazuje dinamiku nestanka pojedinih vrsta, te nastanjivanje novih na području parka ili na širem području. U okviru ovog projekta provodi se čitav niz manjih podprojekata kao što je praćenje proljetne i jesenske selidbe ptica, praćenje ptica grabljivica te praćenje petrofilne ornitofaune u kanjonima Velike i Male Paklenice. Nažalost, unazad 18 godina monitoringa ornitofaune primijećeno je kako dolazi do opadanja brojnosti pojedinih vrsta, posebno ptica grabljivica. Zbog većeg broja posjetitelja te sportskog penjališta koje se nalazi na ulazu u Veliku Paklenicu došlo je do premještanja gnjezdilišta u nepristupačnije dijelove parka. To se prvenstveno odnosi na populaciju surog orla, ušare i gavrana. U periodu od do godine, na području parka izumrle su vrijedne vrste kao što je npr. bjeloglavi sup (Gyps fulvus) te manja vrsta lešinara, crkavica (Neophron percnopterus). U kanjonima Paklenice vladaju specifični i složeni ekološki uvjeti: utjecaj vjetrova, prvenstveno bure zatim inverzija klime, inverzija vegetacije, sukcesija vegetacije, bogata ponuda hrane, složeni odnosi predator plijen, kompeticija za izbor habitata i položaj gnijezda (petrofilne vrste), uspješnost gniježđenja i mortalitet mladih. Sve ove ekološke karakteristike imaju odraz na kvalitativni i kvantitativni sastav vrsta, pojasnio je stručni voditelj u parku dr. sc. Gordan Lukač. Jedan od naših najstarijih nacionalnih parkova te svakako jedan od ljepših, privlači svake godine sve veći broj posjetitelja u potrazi za avanturom ili samo laganom šetnjom u prirodi. Da bi se povećala svijest o zaštiti prirode kod ljudi potrebno je da tu istu prirodu prvo upoznamo a zatim i zavolimo, jer poznata je izreka ono što poznaješ voliš, a ono što voliš i čuvaš. No, uvijek ostaje pitanje koliko naše ljubavi nacionalni parkovi mogu primiti, a da pri tome zadrže svu prirodnost i divljinu zbog koje su i proglašeni zaštićenim područjima. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 39

40 Znanstvenica Rosalind Elsie Franklin feljton Tekst: Marija Glavaš Foto: arhiv Kontroverzno otkriće DNK 60 godina poslije Rosalind Elsie Franklin bila je britanska znanstvenica židovskog podrijetla čije je otkriće zauvijek promijenilo svijet znanosti. Na njezinom otkriću temelji se moderna genetika što uključuje i šumarstvo. Bila je izigrana i ponižavana i još se i danas polako ali sigurno otima zaboravu i polako, ali stječe zasluženu slavu. Od kraja prošloga stoljeća raste broj ustanova, nagrada i drugih stvari nazvanih po njoj. O njoj je već pisala jedna od naših tiskovina. Rosalind Elsie Franklin bila je drugo od petero djece iz ugledne obitelji. Rođena je 25. srpnja godine u Londonu gdje je preminula u 37. godini života, 16. travnja godine. Već je kao malena djevojčica pokazivala da je vrlo bistra. Pohađajući školu St. Paul`s briljirala je u latinskom jeziku i tjelesnom odgoju. Kada je stasala u djevojku odlučila je postati znanstvenicom što je bilo neuobičajeno za to doba. Njezin joj je otac bio namijenio posao socijalne radnice, ali je na kraju ipak popustio i ona godine upisuje Newnham College u sklopu Cambridge kompleksa, drugom od dva koledža na kome djevojke imaju mogućnost studirati kemiju. Između ostalog, tamo je učila spektroskopiju koja će joj kasnije trebati u radu. Završila je godine s titulom koja je odgovarala tituli inženjerke, ali nije imala značenje one koju su dobivali mladići, no ipak je značila status inženjerke pri kvalifikacijama za zaposlenje. Pravu diplomu dobila je kasnije, godine kada je u Velikoj Britaniji zakonski izjednačeno tituliranje po spolovima. Po završetku studija počela je dobivati zadatke od Nacionalne službe djelovanja (National Service act) koja je djelovala u sklopu vojnih snaga. Službu je osnovao Parlament Velike Britanije onoga dana kada je V. Britanija objavila rat nacističkoj Njemačkoj. Rosalind Franklin za njih je radila kao asistentica u istraživanju na Britanskoj udruzi za iskorištenje ugljena. Proučavanje poroznosti ugljena dovelo ju je do otkrića koje je pomoglo u njegovom preciznom klasificiranju i u predviđanju njegovog ponašanja kao goriva, a to je omogućilo proizvodnju raznih predmeta korištenih u vojne svrhe kao što je plinska maska. Za ovaj rad promaknuta je u doktoricu na sveučilištu Cambridge. Kada je završio II. svjetski rat zamolila je francusku znanstvenicu Adrienne Weill koja joj je bila mentorica na Newnhamu da joj javi ako se otvori neko mjesto za fizikalnu kemičarku. I doista, na jednoj konferenciji godine Weill je upoznala Franklin s Marcelom Mathieuom, direktorom Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) u Parizu. CNRS je najveći državni istraživački centar u Francuskoj, a podupire ga vlada. U Parizu se Franklin povezala s kristalografom Jackuesom Meringom koji je radio u Centralnom državnom laboratoriju za kemiju (Laboratorie Central des Services Chimiques de`etat). On je uveo, tada eksperimentalnu metodu rendgensku difrakciju za proučavanje amorfnih tvari. Do tada su tom metodom obrađivane tisuće kristala. Mering je proučavao umjetnu svilu, a Franklin je tu metodu primijenila na ugljen kod transformacije iz ugljena u grafit. Kasnije su oboje radili na ugljenu i Franklin je stekla puno iskustva u rendgenskoj difrakciji. Po povratku u London R. Franklin se zapošljava u Medicinskom istraživačkom koncilu (MRC) na odjelu biofizike koji je u sklopu King`s Colledgea London i koga je vodio Sir John Randall. Tamo je dobila zadatak raditi na rendgenskoj difrakciji DNK jer je na King`su bila jedina iskusna u takvim eksperimentima. Dobila je i dva pomoćnika koji su već prije započeli s ovim pionirskim Znanstvenica i čuvena fotografija 51 radom. Ta dvojica, Maurice Wilkins i Raymond Gosling već su polučili sjajan rezultat sa svojom difrakcijskom slikom DNK koja je bila okidač za daljnja istraživanja. Sir Randall nije obavijestio Wilkinsa i Goslinga da je R. Franklin zadužio za preuzimanje rada na difrakciji DNK i to temeljenog na Goslingovoj teoriji što je početku izazvalo trvljenja između Goslinga i Franklin. Ispostavilo se da osim većeg iskustva, Franklin ima i daleko bolju opremu od svojih kolega. Radila je s rendgenskom cijevi s velikom mogućnosti fokusa koju je postavio Wilkins, a ona dodatno namjestila tako da može fino snimati. Uz pomoć te cijevi Franklin i Gosling su otkrili da postoje dvije forme DNK. Kada je suho DNK spirala biva kratka i debela i to je forma A, a kada je vlaga velika spirala je tanka i izdužena i čini formu B. Danas je poznata i Z forma. S vremenom je sve više rasla netrpeljivost između Franklin i Wilkinsa pa je Randall odlučio stvoriti dva istraživačka tima. Na čelu jednoga bio je Wilkins koji je odlučio raditi na B formi DNK jer su njegove rane snimke ukazivale da bi DNK struktura mogla biti helikalna. R. Gosling je nastavio raditi s R. Franklin koja je zabilježila asimetričan uzorak A forme te je smatrala da ona nema helikalan oblik. U želji da dokaže stvarni oblik započela je zajedno s Goslingom raditi na izračunima pri kojima su se koristili ma- 40 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

41 dr. Rosalind Franklin dr. Raymond Gosling tematičkom funkcijom i rendgenskim snimkama koje je snimila. Do siječnja godine dobili su rezultat iz koga Franklin zaključuje da obje forme DNK imaju oblik dvostrukog heliksa. O tome je napisala tri rukopisa. Među snimkama se nalazila jedna od osobitog značaja nadimka fotografija 51 B forme DNK koju je snimio Raymond Gosling i koja je najjasnije ukazivala na helikalni oblik molekule sastavljene od dva lanca. Krajem siječnja King`s posjećuje James Watson, znanstvenik iz Cavendish laboratorija u Cembridge-u i želi pokazati rad američkog znanstvenika Linusa Carla Paulinga Wilkinsu. Rad je predstavljao neispravno postavljen predložak DNK strukture. Budući da nije pronašao Wilkinsa ušao je u laboratorij R. Franklin s hitnom porukom da trebaju početi suradnju prije nego Pauling otkrije svoju pogrešku. U konfliktu u koji su ušli najviše ju je povrijedio izjavom da ona ne zna interpretirati vlastite podatke, a metež koji su stvorili privukao je Wilkinsa. Njih dvojica su se povukli u Wilkinsove prostorije i Wilkins svome iznerviranom prijatelju tijekom razgovora pokazuje čuvenu fotografiju 51 bez znanja i dopuštenja R. Franklin. Sredinom veljače u King`s dolazi odbor biofizike Medicinskog istraživačkog koncila. Djelatnici King`sa dužni su odboru podnositi izvještaj pa su im između ostalog predali brojne kristalografske izračune R. Franklin. Da stvar bude gora, Franklin je čvrsto odlučila prijeći na Birkback koledž (danas sveučilište), a Sir Randall joj poručio neka ostavi sve radove o DNK u King`su i neka više ne pomišlja na njih. Član komisije Max Perutz odnio je kopije iz King`s Watsonovom suradniku Francisu Crick. U studenome god. Franklin je izlagala na jednom seminaru na kome je prisustvovao Watson i na kome je govorila o dvije forme DNK, pozicijama jedinica fosfata na vanjskim dijelovima DNK i o količini vode koju je izmjerila u molekuli i usporedila s ostalim dijelovima što je važan podatak pri određivanju stabilnosti molekule. Izlaganje, fotografija i izračuni predstavljali su minimum podataka, ali su bili dovoljni da Watson i Crick u Cavendish laboratoriju na Cambridgeu počnu raditi na DNK modelu. Sedmog ožujka dovršili su DNK model. Dan prije objavljen je rad o dvostrukoj helikalnoj DNK zavojnici R. Franklin u stručnom kopenhaškom časopisu Acta Crystallographica. Ona je na Birkbacku i dalje radila na kristalografiji X zrakama. Zajedno sa svojim timom znanstvenika fokusirala se na proučavanje strukture RNA molekule. RNA izgrađuje genom (svi nasljedni podatci kodirani u DNK ili RNA) mnogih vrsta virusa pa je Franklin proučavanje virusa mozaika duhana dodijelila asistentu Kennethu Holmesu. Franklin je za to vrijeme upravljala i nadzirala rad na kuglastim virusima kolege Aarona Klunga i studenta Johna Fincha. Do god. njezin je tim dovršio model virusa mozaične bolesti duhana i izložio ga na svjetskom sajmu u Briselu. Franklin je ostala poznata i po tome što je u Birkbacku radila i na poliovirusu. Rosalind Elsie Franklin umrla je u 37. godini života, četiri godine prije nego što će Watson, Crick i Wilkins dobiti Nobelovu nagradu za rad na nukleinskim kiselinama. Dijagnosticirana joj je upala bronha, sekundarni karcinom i rak jajnika. Franklin je godinama radila s rendgenskim zrakama, a bez adekvatne zaštite jer u to vrijeme nije bilo dovoljno poznato kakve posljedice mogu uzrokovati. Do primitka nagrade Wilkins je više od deset godina radio na DNK strukturi i učinio puno kako bi potvrdio točnost Watsonovog i Crickovog modela. Crick je radio na genetskom kodu, a Watson nekoliko godina na RNK. Anne Sayre prijateljica R. Franklin, napisala je biografiju temeljenu na njezinim originalnim intervjuima, dokumentima i rukopisima. Nakon toga je napisana još jedna biografija, snimljen je film, kazališne predstave. King`s koledž je god. preimenovao dio kampusa tako da nosi njezino ime, a je otvorio novu zgradu nazvanu po njoj. Na Brickbecku su po njoj nazvali laboratorij, u Chicagu jedno sveučilište medicine i znanosti. Asteroid otkriven god. nazvan je 9241 Rosfranklin. Od god. Američki nacionalni institut za rak dodjeljuje nagradu Rosalind E. Franklin za žene u znanosti, a od god. britanski Royal Society za izvaredan doprinos prirodnim znanostima, inženjeringu i tehnologiji (obama spolovima). Raymond Gosling je još uvijek aktivan na području medicinske fizike. James Watson se god. nakon javnih izjava o sprezi gena i inteligencije, rase, spola te homoseksualnosti povukao u mirovinu s vodećeg mjesta na Cold Spring Harbor laboratoriju u New Yorku. Istina o Rosalind E. Franklin sve je glasnija. Broj 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 41

42 ČEŠNJAK ljekovito bilje Tekst: Vesna Pleše Foto: arhiv Čudesan lijek iz prirode Češnjak (Allium sativum L.) pripada porodici ljiljana, podrijetlom je iz Srednje Azije. Poznat je i po imenima bijeli luk, sarnsak, luk i sl. Ljekovita svojstva češnjaka poznata su od prije godina. U Herodotovim zapisima navodi se da su ga davali robovima uz hranu da bi ih ojačali, te održavali u potpunom zdravlju pri gradnji Keopsove piramide. Češnjak su cijenili i stari Grci, Feničani, Rimljani i Germani, koristeći ga kao lijek i začin. Opis biljke: Visine je i do jedan metar. U proljeće iz lukovice, izraste okrugla stabljika s nekoliko listova. U donjem dijelu listovi obavijaju stabljiku, a u gornjem su dijelu stabljike plosnati, produženi i na samom vrhu suženi. Na vrhu stabljike u okruglastom štitastom cvatu razvijaju se sitni crvenkasti ili bijeli cvjetovi na podužim stapkama. Između cvjetova razvija se po dvadesetak malih lukovica u vidu rasplodnih pupova. Podzemna lukovica je kuglastog oblika, sastoji se od manjih kružno poredanih režnjeva jajolikog oblika. Lukovica je obavijena bijelom suhom ovojnicom. Stanište: uzgaja se po poljima i vrtovima. Vrijeme cvatnje: Cvate u srpnju i kolovozu. Branje i prerada: Sadi se u dobro nagnojeno, teško i vlažno tlo, uglavnom u ožujku i travnju. Neke sorte sade se i u jesen. Lukovice se vade u jesen kad su listovi posve suhi. Vežu se u svežnjeve ili vijence, ili se pak rasprostru dok se dobro ne osuše. Ljekovit sadržaj: sadrži alicin koji se fermentacijom dobiva iz alina te ima antibiotsko djelovanje, vitamine A, B1, C, kolin, jod, enzime, te hormone koji imaju slični učinak kao muški i ženski spolni hormoni. Ljekovito djelovanje: - snižava količinu kolesterola i krvni tlak, - povoljno djeluje na rad želuca i crijeva, - utječe na detoksikaciju organizma, - pojačava eliminaciju kancerogenih tvari iz organizma, - učinkovit je u liječenju dijabetesa, - potiče cirkulaciju i sprječava moždani udar, - liječi opću slabost organizma, - plućne infekcije, - kožne infekcije, bradavice i herpes, - pospješuje lučenje žuči i sl. - smanjuje stvaranje krvnih ugrušaka te time i opasnost od srčanog infarkta. Sok od češnjaka: Zgnječi se ili sitno isjecka pet režnjeva češnjaka, te se tome doda pet čajnih žličica šećera i malo vode. Sve se to zagrijava do vrenja, odstrani s vatre i procijedi kroz lanenu krpu. Dobiveni sok pije se tijekom cijelog dana i to s žličicom. Ovim lijekom uspješno se liječe kašalj i bronhitis. Tinktura: sitno se usitni 200 g svježeg češnjaka, te se prelije sa litrom 60 postotnog alkohola ili čistom domaćom rakijom prepečenicom. Ostavi se močiti u alkoholu desetak dana, procijedi se kroz gazu te se stavlja u staklenku. Uzima se 20 kapi tinkture pomiješane s malo vode prije jela. Ovako pripravljenu tinkturu ne bi smjele uzimati osobe koje imaju problema s jetrima. Za liječenje mnogih bolesti češnjak je najbolje uzimati u sirovom stanju, i to u količini od pet do deset režnjeva dnevno. Jedina mu je mana neprijatni miris koji širi, pa se češnjak sve više uzima kao lijek u obliku kapsula ili tableta. Postoji nekoliko oprečnih mišljenja o načinima primjene ove ljekovite biljke. Jedni smatraju da bi ga trebalo uzimati isključivo u svježem stanju ili njegov sok, dok se drugi tome protive zbog njegovog intenzivnog mirisa. No stručnjaci za ljekovito bilje ustvrdili su da su tablete ili kapsule pripravljene od češnjaka isto tako učinkovite u liječenju kao i svježa biljka. Danas se najčešće koristi kao začin u pripravi većine jela. Poboljšava okus jelima i olakšava im probavljivost. Koristi se u juhama od povrća, umacima, s mesom i ribama, pa se na taj način njegov miris manje osjeća. Juha od češnjaka: pet do šest režnjeva češnjaka se sitno izreže i prži u manjoj količini maslinovog ulja. Prži se polako samo da postakli, ne smije požutjeti. Dolije se ¾ mesne juhe, kada juha proključa, makne se sa štednjaka te se dodaju dva bjelanjka. Žutanjci se izmiješaju s dvije žlice voćnog octa te dodaju juhi. Juha se posoli i popari, te se prije posluživanja pospe s bosiljkom, origanom, majčinom dušicom ili koprom. Jede se sa sitno prženim kockicama kruha. Kontraindikacije: češnjak je posve neškodljiva ljekovita biljka. Može se bez problema uzimati i u većim količinama, jedina mu je neugodnost jaki miris koji se širi iz usta, ali i cijelog tijela. Pričinjava više neugodnosti okolini nego li osobi koja ga je uzela. Češnjak Glavice češnjaka 42 HRVATSKE ŠUME Broj 204 Prosinac 2013.

43 Dječji vrtić»josipdol«, Josipdol Vrtićka starija odgojna skupina» Mišići«odgojiteljice: Anita Blašković i Dijana Župan Dječji vrtić»ploče«, Ploče skupina srednja-mlađa» RIBICE«odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana ŠUMA STRIBOROVA Lana Prebežić, 5,5 god. Stribor je šumski starješina, kralj u kraljevstvu čuda. Čarobni moćnik koji zle kažnjava, dobre nagrađuje.... domaći su došli cvrkućući spasiti baku u nevolji. sin njen iz šume striborove dok sjekao je drva dobrotom zmiju očara u djevu pa s djevojkom domu krenu i uze je za ženu... Priredila: Ljilja Ivković Dječji vrtić»bukovac«, Zagreb skupina»žabice«odgojiteljice: Lidija Dražić i Jelena Šošić Dalibor Žderić, 4,9 god. Dječji vrtić»vedri DANI«, Zagreb odgojiteljice: Marica Špoljar i Višnja Ajzenhamer Borna Huzak, 6,4 god. Dječji vrtić»zapruāe«, Zagreb skupina»patkice«odgojiteljice: Aleksandra Majstorović i Ljerka Tijeglić Nola Sivec, 6,4 god. Dječji vrtić»snjeguljica«, Rijeka skupina»patuljci«odgojiteljice: Nataša Mičić Čoja i Jelena Vukobratović Jakov Pap, 6 god. Dječji vrtić»gustav Krklec«, Krapina starija vrtićka skupina»loptice«odgojiteljice: Zdravka Galović i Davorka Klasić Gabrijel Erstić, 6 god. Tara Bucifal, 6,2 god. Broj 199/200 Broj Srpanj/Kolovoz 204 Prosinac HRVATSKE ŠUME 43

44