Broj: 02/ /16 Sarajevo, ZAPISNIK 25. (tematske) sjednice Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunik

Транскрипт

1 Broj: 02/ /16 Sarajevo, ZAPISNIK 25. (tematske) sjednice Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održane Sjednicu Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (u daljnjem tekstu: Komisija) sazvao je predsjedavajući Komisije Nebojša Radmanović. Od članova Komisije sjednici su prisustvovali: Nebojša Radmanović, Sead Kadić, Mario Karamatić, Ognjen Tadić i Martin Raguž, te Nenad Pandurević, sekretar Komisije, Kristina Milošević, stručna savjetnica, i Dobrinka Savić, stručna saradnica u Komisiji. Odsustvo je opravdao Fahrudin Radončić. Sjednici su prisustvovali Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Nijaz Bajrović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, Hamdija Čivić, direktor, i Jakub Butković, načelnik Odjeljenja poljoprivrede u Uredu za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Radenko Radović, direktor Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Erna Kasumović, šefica odsjeka, i Mirela Pojavnik, viša stručna saradnica u Direkciji za evropske integracije Vijeća ministara BiH, Bešo Alibegović, v.d. pomoćnika ministra, i Pejo Janjić, šef odsjeka u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Zoran Maletić i Boris Pašalić, pomoćnici ministra u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, Himzo Smajić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona, Salkan Merdžanić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona, Mato Brkić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona, Rasima Babić, načelnica odjela, i Sanela Pipo, stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona, Gordana Bošnjak, pomoćnica ministra u Ministarstvu Трг БиХ 1, Сарајево/Trg BiH 1, Sarajevo, тел/tel (0) , факс/fax (0)

2 poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, Lenka Herceg, glavna kantonalna inspektorica Hercegovačko-neretvanskog kantona, Branko Skoko, pomoćnik ministra u Ministarstvu privrede Zapadnohercegovačkog kantona, Jako Krezo, šef kabineta u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10, Meho Mašala, ministar, i Ermina Bešlija, stručna savjetnica u Ministarstvu privrede Bosansko-podrinjskog kantona, Mehmed Raščić, šef pododjeljenja u Vladi Brčko Distrikta BiH, Ljubica Livaja Mitrović, pomoćnica ministra u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo, Vinka Mičić, direktorica Područne privredne komore Istočno Sarajevo, Ivica Barbarić, sekretar Udruženja poljoprivrede u Privrednoj komori Federacije BiH, Dubravko Vukojević, potpredsjednik, i Ljuban Gudelja, predsjednik Nadzornog odbora Seljačkog saveza Federacije BiH, Zlatan Sarić, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo, Viktor Lasić, profesor na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Mostar, Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Dragan Mandić, Poljoprivredni institut Republike Srpske, Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog instituta Mostar, Omer Kurtović, direktor Federalnog poljoprivrednog zavoda, Sabina Bešović, Delegacija Evropske komisije u BiH, Aida Kovač, novinarka FENA-e, i Zoran Žuža, šef odjela u Sektoru za odnose s javnošću PSBiH. Sjednica Komisije počela je u 11 sati. Predsjedavajući Komisije pozdravio je sve prisutne i zahvalio se na odzivu na današnju tematsku sjednicu Komisije čiji je D N E V N I R E D 1. Stаnjе i pеrspеktivе sеktоrа pоlјоprivrеdе u Bоsni i Hеrcеgоvini Predsjedavajući Komisije u uvodnom izlaganju informirao je prisutne da je Kоmisiја zа vanjsku i trgоvinsku pоlitiku, cаrinе, sаоbrаćај i kоmunikаciје Dоmа nаrоdа Pаrlаmеntаrnе skupštinе Bоsnе i Hеrcеgоvinе svојim Plаnоm rаdа zа gоdinu prеdvidјеlа оdržаvаnjе tеmаtske sјеdnice o nајаktuеlniјim pitаnjimа iz nаdlеžnоsti Kоmisiје. Stanje u oblasti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini jeste jedno od najaktuelnijih, te je stoga Komisija odlučila da tema ove sjednice bude upravo stanje i perspektive u oblasti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Također je podsjetio da je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na 22. sjednici, održanoj , usvojio i zaključak da će Dom naroda u godini organizirati tematsku sjednicu o stanju u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini i da su nadležne komisije dužne da to prethodno razmotre na svojim sjednicama. Današnja sjednica održava s ciljem priprеmе tеmаtskе rаsprаvе о pоlјоprivrеdi nа plеnаrnој sјеdnici Dоmа nаrоdа Parlamentarne skupštine.

3 Predsjedavajući je podsjetio da je Komisija odlučila da kao osnova za raspravu na ovoj tematskoj sjedici budе Gоdišnji izvјеštај iz оblаsti pоlјоprivrеdе, ishrаnе i rurаlnоg rаzvоја zа BiH zа gоdinu, kao i Infоrmаciјa о аktuelnоm stаnju u оblаsti pоlјоprivrеdе u Bоsni i Hеrcеgоvini koju je na traženje Komisije dostavilo Мinistаrstvo vanjske trgоvinе i еkоnоmskih оdnоsа BiH. Zahvalio se Мinistаrstvu vanjske trgоvinе i еkоnоmskih оdnоsа BiH na dostavljanju zaista detaljne informacije i na ispoštovanom roku, koji je bio veoma kratak. Nakon uvodnog obrazloženja, pozvao je predstavnike Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležnih entitetskih ministarstava da se kratko obrate prisutnima i daju pregled stanja ove oblasti na njihovom institucionalnom nivou. Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, informirao je prisutne da je u pripremi i Izvještaj za godinu i dodao da je primjetno da je stanje u poljoprivredi sve teže. Veliki je pritisak konkurentske robe i očito je da samo najjači uspijevaju. Važnu ulogu u borbi za opstanak u ovoj oblasti igraju, također, dobro zemljište i primjena napredne tehnologije. Proizvodnja mlijeka se još održava, ali opada broj farmera. Političko opredjeljenje Bosne i Hercegovine jesu evropske integracije, što znači ukidanje carina, ali sve to utiče na stanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Raspoloživi budžeti nisu dovoljni da se izdrže konkurentski pritisci. Na osnovu sporazuma sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, državna pomoć može se davati zavisno od mogućnosti matične države. Tako npr. Makedonija za poljoprivredu izdvaja 135 mil. eura, Bosna i Hercegovina 75 mil. eura, a Hrvatska 1,4 milijarde KM. Granice se otvaraju, ali je zato nivo zaštite domaće proizvodnje manji. Dodao je da je potrebno više ulagati u naprednu tehnologiju. Većina poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini ne može pratiti taj nametnuti tempo dok se EU ponaša restriktivno i traži dodatnu liberalizaciju. To sve otežava stanje u poljoprivredi. Pejo Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u svojoj prezentaciji napravio prikaz najvažnijih pokazatelja stanja u oblasti poljoprivrede u Federaciji BiH. Istakao je da je stanje teško, teže nego zadnjih godina. Udio poljoprivrede u ukupnom BDP-u iznosi 8%, a od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini 20% je zaposleno u sektoru poljoprivrede. Udio domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost u odnosu na ukupni broj domaćinstava je u Federaciji BiH 30,31%, u RS-u 34,27%, a u Brčko Distriktu 17,57%. Vrijednost uvoza i izvoza je veoma visoka u odnosu na BDP to govori da smo vrlo otvoreno tržište. Naglasio je da su poljoprivredni proizvodi u izvozu dvostruko manje zastupljeni od drugih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 60%, a u sektoru poljoprivrede oko 30%.

4 Dodao je da problem komplicira činjenica da BiH nema dovoljna sredstva za subvencije, dok istovremeno ne uspijeva uzeti sredstva iz fondova EU. Od zemalja u regionu, samo Albanija izdvaja manje od Bosne i Hercegovine, dok npr. Makedonija izdvaja tri puta više. Janjić je izrazio bojazan da će, ako se ništa konkretno ne preduzme, poljoprivredna gazdinstva sistemski propadati. U zaključcima g. Janjić je iznio preporuke, odnosno prijedloge čija bi realizacija bila značajna za razvoj poljoprivrede u Federaciji i Bosni i Hercegovini: a) pristupiti izradi i usvajanju Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH (neophodno do marta 2017., jer nakon toga roka sredstva iz fondova EU neće biti dostupna do godine i možemo izgubiti 75 miliona eura za tehnologiju, mašine itd.), b) od EU zatražiti hitnu realizaciju IPARD-light programa do uspostave IPARD strukture u BiH, c) krenuti sa sveobuhvatnom realizacijom aktivnosti iz Mape puta radi stvaranja sistema sigurnosti hrane koji zadovoljava zahtjeve učešća na EU i međunarodnom tržištu hrane, d) uraditi izmjene propisa radi uvođenja plavog dizela za poljoprivrednike u BiH i e) uspostava sistema sigurnosti hrane je uslov za izvoz. Uz to predložio je kratkoročne mjere u koje spadaju pokretanje popisa poljoprivrede kao preduslova za sistemsko praćenje efekata mjera poljoprivredne politike i usklađivanje statistike BiH s EUROSTAT-om i rješenje pitanja upisa biljnih sorti u sortnu listu BiH. U ime Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republke Srpske prisutnima se obratio Boris Pašalić, pomoćnik ministra. Naglasio je da Ministarstvo ne dijeli isto mišljenje kako je navedeno u dokumentima. U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske su mišljenja da se razvoj ne postiže samo poticajima nego uvođenjem novih tehnologija u proizvodnji. Također, potrebno je koristiti fakultete, institute i zavode koji se bave ovim problemima, kako bi dobili njihova stručna mišljenja i koristili njihova naučna istraživanja i primjenu u praksi. Potrebno je zaštititi domaću proizvodnju. Bosna i Hercegovina ima zakonsku regulativu, ali je ne koristi. Ukazao je na probleme u identifikaciji žive stoke, ne postoji informacija o broju grla stoke, posebno sitne. Identifikacija parcela je neophodna, jer je ona osnov za isplatu poticaja, a i povlačenja sredstava iz fondova EU. Neophodno je uvođenje standarda HACCP i ISO. Naglasio je važnost uvezivanje subjekata u poljoprivredi i reguliranje statusa udruženja. Istakao je i problem elementarnih nepogoda i nespremnost poljoprivrednika za osiguravanje usjeva, iako npr. Republika Srpska subvencionira 50% troškova osiguranja. U Ministarstvu su saglasni da je potrebno pronaći sistemsko rješenje kako na najbolji način osigurati pristup fondovima EU. Također je izrazio saglasnost s kolegama iz Federacije BiH da je potrebno donijeti strateški plan poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH.

5 Nakon obraćanja predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležnih entitetskih ministarstava, predsjedavajući Komisije otvorio je raspravu. U raspravi su učestvovali: Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Nijaz Bajrović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, Dragan Mandić iz Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, Dubravko Vukojević, potpredsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH, Viktor Lasić, profesor na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Mostar, Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, Branko Skoko, pomoćnik ministra u Ministarstvu privrede Zapadnohercegovačkog kantona, Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog instituta Mostar, Mehmed Raščić iz Vlade Brčko Distrikta BiH i Omer Kurtović, direktor Federalnog poljoprivrednog zavoda. Hamdija Čivić iz Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH informirao je prisutne da je urađen Plan harmonizacije i godine dostavljen nadležnom ministarstvu, ali do danas nisu dobili povratnu informaciju u vezi s tim. A bez Plana harmonizacije nemoguće je preduzeti ni jedan konkretan korak, čak je nemoguće i sastanke održati. Ukazao je na potrebu intervencije u donošenju, odnosno prihvatanju Plana harmonizacije. Dragan Mandić iz Poljoprivrednog instituta Republike Srpske u svom obraćanju istakao je da Poljoprivredni institut izlaz vidi u samoj proizvodnji. Naglasio je da se samo dobrim, kvalitetnim proizvodom možemo suprotstaviti konkurenciji. Treba koristiti institucije kao i nova tehnološka rješenja, zaštititi domaću proizvodnju i pomoći onima koji žele raditi na svojoj zemlji. Delegat Martin Raguž zahvalio se svim prisutnim predstavnicima institucija u Bosni i Hercegovini na odzivu na današnju tematsku sjednicu Komisije. Saglasio se s prethodnim govornicima da je stanje u poljoprivredi loše. Odgovornost leži i u lošoj politici. Vidljivo je iz prezentacija koliki je udio poljoprivredne proizvodnje u ukupnom bruto domaćem proizvodu, koliko je važna ta grana privrede, a koliko se malo čini u toj oblasti. Samo u prošloj godini poticaji za poljoprivredu su pali za 18%, izdvajanja za poljoprivredu u našoj zemlji su manja od 3%. Ovi pokazatelji nam govore o neodgovornom institucionalnom odnosu prema poljoprivredi, što sve nas treba potaknuti da moramo odgovornije raditi. Potrebno je ohrabrivati domaće poljoprivredne proizvođače poticajima i zaštitom domaće proizvodnje. Moramo koristiti i našu nauku, raditi na bržem donošenju zakona, na zaustavljanju trenda pada poljoprivredne proizvodnje, smanjenju vanjskotrgovinskog deficita i učiniti sve potrebne korake kako bi u potpunosti mogli koristiti sredstva iz fondova EU. Ukazao je na

6 potrebu saradnje svih nivoa vlasti i svih institucija koje se bave poljoprivredom kako bi se promijenilo trenutno stanje. Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore prisutnima je prenijela poruku privrednih subjekata iz BiH da im je sve teže poslovati u ovakvom okruženju. Između ostalog, ukazala je i na činjenicu nepovoljnog odnosa razmjene u smislu da se izvoze proizvodi niske dodate vrijednosti (npr. mlijeko), dok se istovremeno uvoze proizvodi s visokom dodatom vrijednošću (pavlake, sirevi i sl.). Također je navela da je usklađivanje propisa između entiteta od ključne važnosti. Mora se osigurati ujednačeno poslovanje. Zamolila je za uključivanje privrede pri izradi zakona, propisa i strategija. Mehmed Raščić iz Vlade Brčko Distrikta BiH informirao je prisutne o načinu isplate poticaja za poljoprivredu u Brčko Distriktu BiH. Samo 5% budžeta Distrikta ide za poljoprivredu. Ove godine je Vlada Brčko Distrikta bila u mogućnosti isplatiti sredstva za 80% zahtjeva, a nažalost 20% zahtjeva ostalo je neisplaćeno. Istakao je važnost donošenja Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja i uspostave i realizacije strukture IPARD-a. Nužno je i reaktiviranje Savjetodavnog vijeća, koje sigurno može biti podrška pri izradi Strategije. Viktor Lasić s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Mostar smatra da je stanje u ovoj oblasti zaista loše, ukazao je na loš rad institucija na svim nivoima, na nedostatak potpunih statističkih podataka. Iscjepkanost parcela, nedostatak zaštite organske proizvodnje, nedovoljna zaštita biljnih sorti, sve su to problemi s kojima se teško nose naši poljoprivredni proizvođači. Istakao je da se Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH ne mora donijeti ako se donosi samo kako bi se mogla povući sredstva iz fondova EU. Ona mora biti odraz zajedničkih planova i htijenja svih institucija da se promijeni stanje u ovoj oblasti, mora sadržavati dugoročne planove razvoja ove oblasti. Nijaz Bajrović iz Agencije za sigurnost hrane BiH napomenuo je da želi ovom prilikom istaći i pozitivne primjere, odnosno trendove rasta u poljoprivrednoj proizvodnji (proizvodnja maline, smilja, lavande). Istaknuo je da naši poljoprivredni proizvođači u poslovanju s hranom od institucija BiH dobiju sve što im je potrebo za izvoz. Informirao je prisutne o saradnji s naučno-istraživačkim institucijama i upoznao s novim petogodišnjim projektom koji uskoro treba da počne s realizacijom, a koji će uključivati saradnju svih institucija, uključujuči i naučno-istraživačke institucije. Također je informirao prisutne da Agencija za sigurnost hrane provodi aktivnosti na zaštiti oznake geografskog porijekla, naveo je primjere zaštite oznake geografskog porijekla za livanjski sir, hercegovački sir iz mijeha i domaći med.

7 Dubravko Vukojević, potpredsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH, zahvalio se organizatorima na prilici da se danas razgovara o ovoj problematici. Ukazao je na konkretne probleme s kojima se poljoprivrednici s područja Federacije susreću, na nebrigu vlasti za rješavanje njihovih problema. Naveo je primjer proizvodnje krompira, koji ima zaštićeno geografsko porijeklo, izuzetan kvalitet, ali ga je teško prodati. Ne treba zabranjivati uvoz, zabranama se ništa ne postiže. Jedan od načina zaštite svakako može biti kontrola zdravstvene ispravnosti prilikom uvoza s ciljem sprečavanja nelojalne konkurencije. Branko Skoko iz Ministarstva privrede Zapadnohercegovačkog kantona upoznao je prisutne o eventualnom problemu koji može zadesiti poljoprivrednike od kada stupa na snagu Pravilnik o držanju koka nosilica za proizvodnju konzumnih jaja. Naime, Pravilnikom se definira obaveza posjedovanja kaveznih sistema, što je preskupo za naše uzgajivače, posebno za mala gazdinstva. Izrazio je bojazan da se može desiti problem s kojim se trenutno suočava Hrvatska, da je zbog ovakvog propisa došlo do rapidnog smanjenja proizvodnje domaćih konzumnih jaja, pa se ona moraju uvoziti (što je za posljedicu imalo trovanje i jedan smrtni slučaj prošli mjesec). Saglasio se s prethodnicima o neophodnosti saradnje s naučnim ustanovama i o potrebi izdvajanja daleko više sredstava za poticaje, jer je bez poticaja nemoguće razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Ukazao je na odgovornost Federalnog ministarstva za neisplaćivanje poticaja pojedinim kantonima i informirao prisutne da ne postoji saradnja Federalnog ministarstva s nadležnim kantonalnim ministarstvim, što naravno negativno utiče na stanje u oblasti poljoprivrede u Federaciji BiH. Marko Ivanković iz Agromediteranskog zavoda Federacije BiH je, u ime Zavoda, ali i u ime nosilaca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, zamolio da se poljoprivrednim gazdinstvima omogući ostanak i opstanak na njihovoj zemlji. Potrebno je osigurati dohodak, a to se može postići ako postanemo komercijalni. Svako komercijalno poljoprivredno gazdinstvo želi biti konkurentno, tako da će ono onda samo raditi na unapređenju svoje proizvodnje, podizanju kvaliteta i razvoju i primjeni novih tehnologija. Naveo je potrebu poreskih olakšica, sistema subvencija i uvođenja plavog dizela za poljoprivrednike u BiH. Također je istakao da je potreban strateški plan razvoja poljoprivrede. Apelirao je na Parlament, kao najviše zakonodavno tijelo u BiH, da se nakon donošenja zakona osigura i donošenje podzakonskih akata i propisa kako bi se zakon mogao provoditi. Naveo je primjere Zakona o hrani i Zakona o vinu koji se ne provode u potpunosti zbog nedostatka podzakonskih akata. Omer Kurtović iz Federalnog poljoprivrednog zavoda naveo je da ima i pozitivnih dešavanja u oblasti poljoprivrede u BiH, ističući primjere akreditiranih laboratorija u Bosni i Hercegovini, koje rade po najvišim standardima EU i koje uz korištenje najsofisticiranije opreme odlično obavljaju svoj posao. Bilo je zadnjih godina primjera povrata pošiljki u

8 zemlje izvoznice, nakon negativnog nalaza bosanskohercegovačkih laboratorija. Dodijeljene su dozvole za izvoz krompira iz BiH u Evropsku uniju, uspješno su uklonjene i prepreke za izvoz voća i povrća. Sve su ovo pozitivni primjeri koji nam trebaju biti poticaj za daljnji rad na unapređenju poljoprivredne proizvodnje. Spominjući potrebu korištenja visokih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, naglasio je da se visoke tehnologije ne mogu raditi bez uvođenja visokorodnih hibrida, koji nažalost nisu na sortnoj listi, a razlog zato je nefunkcioniranje Sortne komisije. Delegat Mario Karamatić informirao je prisutne o nastojanjima Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda PSBiH da pomogne u rješavanju problema u oblasti poljoprivrede, koja su i rezultirala ovom današnjom sjednicom, s ciljem dobivanja što više informacija od svih relevantnih institucija direktno uključenih u oblast poljoprivrede u BiH. Na inicijativu ove komisije, Dom naroda je donio zaključak da u godini ima posebnu tematsku sjednicu o poljoprivredi u BiH. Stanje u poljoprivredi u BiH jeste teško, svjedoci smo kontinuiranih protesta poljoprivrednika. Mora se spriječiti daljnje propadanje naše poljoprivredne proizvodnje. Ukazao je i na probleme u vezi s poljoprivrednim podsticajima, koji se iz godine u godinu smanjuju, čija isplata kasni ili se vrši netransparentno i sl. Tako npr. u nekim kantonima u Federaciji BiH podsticaji su isplaćeni za godinu, dok u nekim nisu ni za Apelirao je na nadležne institucije da se na granicama ne dozvoli stajanje robe spremljene za izvoz, pri čemu roba svaki sat stajanja gubi na kvalitetu. Ista mjerila moraju postojati za uvoz stranih i izvoz domaćih proizvoda na našim granicama. Bosna i Hercegovina treba da koristi svoje zaštitne mehanizme kako bi se zaštitila domaća proizvodnja. Svjesni smo toga da je poljoprivreda privredna grana koja ima potencijal, koja ima dobre perspektive za razvoj, ali da je za to potrebna institucionalna i zakonodavna podrška, naglasio je Karamatić, ističući da će Komisija učiniti što je u njenoj mogućnosti. Nakon opsežne rasprave, predsjedavajući je informirao prisutne da će Komisija, nakon što sumira cjelokupnu raspravu vođenu na ovoj tematskoj sjednici, napraviti prijedlog izvještaja s tematske sjednice sa zaključcima, koji će biti razmotreni na narednoj sjednici Komisije, nakon čega će biti upućeni Domu naroda na razmatranje. Ukratko je ponovio najvažnije tačke rasprave, koje će biti dio zaključaka: potrebno je učiniti sve za unapređenje poljoprivredne proizvodnje u BiH, iz svih djelova Bosne i Hercegovine mogla se čuti potreba za donošenje strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja i uspostavljanja prihvatljivog modela operativne strukture za korištenje pretpristupne pomoći, realizacija aktivnosti s ciljem stvaranja uslova za izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla, a u skladu s važećim ustavnim i zakonskim nadležnostima.

9 Predsjedavajući se na kraju zahvalio prisutnima na dolasku i aktivnom učešću u raspravi, te zaključio tematsku sjednicu Komisije. Sjednica je završena u 13,30 sati. Sekretar Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Nenad Pandurević Predsjedavajući Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Nebojša Radmanović Dostavljeno: Indoku a/a