Iseljen_knjb :10 Page 283 TU NE MOÆE NI KO ÆIV IMAT PLAN HO E LI SE VRATIT : PROMJENLJIVE ARTIKULACIJE POVRATKA U DOMOVINU ME U HRVATSKIM E
|
|
- Verica Štefan
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Iseljen_knjb :10 Page 283 TU NE MOÆE NI KO ÆIV IMAT PLAN HO E LI SE VRATIT : PROMJENLJIVE ARTIKULACIJE POVRATKA U DOMOVINU ME U HRVATSKIM EKONOMSKIM MIGRANTIMA U NJEMA»KOJ Jasna»APO U listopadu godine u njemaëkom gradu Regensburgu razgovarala sam s jednim hercegovaëkim Hrvatom koji u tom gradu æivi od godine. Kao i mnogobrojni drugi hrvatski ekonomski migranti koji od πezdesetih ili sedamdesetih godina proπloga stoljeêa rade u NjemaËkoj, jasno se i æivo sjeêa toënoga datuma dolaska kao i osjeêaja koje je tada gajio, siguran u to da je u tu zemlju doπao na kraêe, odreappleeno vrijeme ne bi li zaradio za fldæeparac«. Na moje pitanje kako to da se planirani povratak nije ostvario, gotovo zaplakavπi, moj sugovornik je kazao: flto ti je ono najgore πto nas muëi.»etrdeset godina smo ovdje, djeca su se tu rodila... Dole [u Hercegovini] sam kuêu pravio, sve... ulag o sam... a plan, tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... Toliko dugo sam dole radio i ulagao, ali djeca su tu, moraπ bit gdje su djeca... Nekad razmiπljam [da se vratim], ali kako? Djeca su tu, trebaπ medicine, dole je puno teæe; nema reda ni dræave, to je teπko...«u tekstu analiziram zaπto, unatoë tome πto je napuπteni dom u migrantskoj imaginaciji flmitsko mjesto Ëeænje«(Brah, 1996., 192), prva generacija hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj desetljeêima odgaapplea povratak u dom(ovinu), da bi ga na kraju eventualno samo djelomiëno ostvarili kao transnacionalan naëin æivljenja izmeappleu dvaju mjesta jednoga smjeπtenoga u domovini, drugoga u zemlji koju su nastavali veêi dio radnoga vijeka. Iz kazivanja ovoga i mnogih drugih ekonomskih migranata koje sam sretala tijekom desetogodiπnjega istraæivanja meappleu tom populacijom u Münchenu, Regensburgu i Berlinu jasno je da je razmiπljanje o povratku dugotrajan, viπeobrazan i sloæen proces Ëiji je okvir zadan promjenljivim migracijskim politikama i mjerama ne samo u zemlji æivota i rada nego i u zemlji podrijetla. Drugo, razvidno je da proces odluëivanja o povratku sadræi pragmatiëno procjenjivanje moguênosti πto se migrantu nude u obje zemlje. Nadalje, moæe se uoëiti i da se planiranje neprestano redefinira s obzirom na individualni i obiteljski æivotni tijek i povijesno vrijeme u kojemu se odvija. Ti mikro-, mezo- i makroëimbenici 283
2 Iseljen_knjb :10 Page 284 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive utjeëu i na promjene u znaëenju pojma povratak te mogu dovesti do odustajanja od njega. 1 MoguÊe je razlikovati dvije faze planiranja povratka meappleu hrvatskom ekonomskom migracijom u NjemaËkoj. U ranim godinama migracije, plan povratka bio je upisan u migracijsku strategiju i bio je razmjerno jednostavan i nedvosmislen (»apo ÆmegaË, 2005.). U danima procvata njemaëkoga gospodarstva πezdesetih godina proπloga stoljeêa Savezna Republika NjemaËka je u nedostatku vlastite radne snage regrutirala strane radnike iz juænih i istoënih europskih zemalja. Migrantima su se nudili iskljuëivo kratkoroëni radni ugovori koji su objema stranama i njemaëkoj i migrantskoj trebali poruëiti da je rijeë o privremenom, vremenski ograniëenom zapoπljavanju. Drugim rijeëima, tadaπnja tzv. rotacijska politika regrutiranja radne snage podupirala je brz povratak stranih radnika (Kolinsky, 1996., Lapeyronnie, 1992., Bougarel, 1992., Münz, 1995.). NjemaËka je imigracijska politika djelovala u sinergiji s jugoslavenskom politikom, koja je polovicom πezdesetih godina proπloga stoljeêa dopustila zapoπljavanje u inozemstvu 2 pa je prema nekim procjenama do godine izmeappleu 700 tisuêa i milijun ljudi radilo u inozemstvu (MesiÊ, 1991.). Meappleutim, zbog ideoloπkih ga je razloga proglasila flprivremenim«, a migrante flradnicima na privremenom radu u inozemstvu«. 3 Ta je sintagma postala leitmotif jugoslavenske ekonomske migracijske politike. Podrazumijevala je s jedne strane da, Ëak i kad se o njima nije mogla brinuti, dræava nije napustila svoje graappleane, a s druge da Êe se radnici vratiti u zemlju. Na pozadini takve ideoloπke interpretacije zapoπljavanja u inozemstvu u πezdesetim i sedamdesetim godinama proπloga stoljeêa emigracija je postala flnormalan naëin zapoπljavanja«, paëe, bila je poticana (MesiÊ, 1991.). Tako je i njemaëka i jugoslavenska transdræavna politika zapoπljavanja djelovala unutar logike koja je povratak smatrala flprirodnim«i jedinim moguêim ishodom zapoπljavanja radne snage u inozemstvu. Obje su se stopile s predodæbom samih radnika da odlaze na kraêe vrijeme kako bi zaradili izvjesnu svotu 1 Tekst je saæetak opseænije analize individualnih priëa hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu i Regensburgu. Istraæivanja su obavljena u sklopu projekta flrückkehr-migration aus Deutschland nach Kroatien. Historische und aktuelle Aspekte«(DAAD-MZO ). 2 Godine amnestirani su svi ekonomski migranti koji su do tada ilegalno napustili zemlju te je usvojena nova politika ekonomske emigracije utemeljena na ideoloπkoj interpretaciji da njezin razlog leæi u meappleunarodnom, a ne u domaêem træiπtu rada (NovinπÊak, 2009.). 3 Sintagma je prvi put spomenuta u Instrukciji o naëinu zapoπljavanja u inozemstvu u izdanju Saveznog sekretarijata za rad (MesiÊ, 1991.). 284
3 Iseljen_knjb :10 Page 285 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... novca te da Êe se ubrzo vratiti. Doista, πezdesetih i sedamdesetih godina povratak je nerijetko i realiziran, no statistiëkim podacima o njegovim razmjerima ne raspolaæemo. Nakon objave tzv. Anwerbestoppa iz godine, koji je onemoguêio regrutaciju novih stranih radnika a time i obnavljanje isteklih radnih ugovora (Kolinsky, 1996.), poëinje razdoblje intenzivnijega povratka potaknuto, izmeappleu ostaloga, mjerama koje je NjemaËka uvela u æelji da smanji broj stranih radnika u svojoj zemlji (Wolbert, 1995.). Unutar europskoga migracijskog sustava povratak je bio razmjerno flnormalna«pojava, pa je i povratak turskih i jugoslavenskih radnih migranata iz NjemaËke u sedamdesetim i osamdesetim godinama proπloga stoljeêa dobro prouëen (BauËiÊ i MaraviÊ, 1971., NejaπmiÊ, 1981., Wolbert, 1995.). Procijenjeno je da su migracije iz Jugoslavije bile fljoπ manje nego druge jednosmjerna ulica«(bauëiê i Groß, 1987., 90), meappleutim pouzdanih statistiëkih podataka o broju povratnika osamdesetih godina takoappleer nema. Migranti su, tada veê s ugovorima na neodreappleeno vrijeme i reguliranim trajnim boraviπnim dozvolama, ostajali u NjemaËkoj i organizirali obiteljski æivot transnacionalno ili su iskoristili nove mjere njemaëke imigracijske politike i u NjemaËku doveli obitelj. U tom razdoblju istraæivaëi govore o flstalnoj privremenosti«(klimt, 1989.) stranih radnika u NjemaËkoj. Naime, oni se tamo nastanjuju, a plan povratka odgaapplea se na neko vrijeme i manje je ovisan o dræavnim politikama, a viπe o obiteljskim prilikama i trenutku (fazi) u obiteljskom i individualnom æivotu migranata. Mjesto πkolovanja djece postaje indikativno za obiteljske planove o tome gdje Êe ubuduêe æivjeti (»apo ÆmegaË, 2005.): ponekad se majka i djeca vraêaju u domovinu da bi djeca zapoëela πkolovanje; 4 ponekad se samo djeca otpremaju na πkolovanje u domovinu, a roditelji ostaju fljoπ koju godinu«u inozemstvu; ponekad se vraêaju cijele obitelji; ili pak svi ostaju u NjemaËkoj. U prva tri sluëaja u obiteljsko planiranje i dalje je ukljuëena ideja povratka, πto ne znaëi da je ona ikad realizirana; u posljednjemu povratak viπe nije izvjestan. Premda je ideja o povratku manje ili viπe stalno prisutna pa i upisana u prvotne migracijske strategije, povratak se viπekratno odgaapplea kako u ranoj tako i u kasnijoj fazi ekonomske migracije. Ako je odluëeno da se djeca πkoluju u NjemaËkoj, povratak je na neko vrijeme vrijeme trajanja πkolovanja djece suspendiran. Nakon πto su potomci zavrπili πkolovanje, a prva migrantska generacija zaπla u pedesete godine æivota, povratak se joπ jednom odgaapplea za razdoblje u kojemu Êe migranti steêi mirovinu. Tada se migrantima Ëini da su zaπli u 4 No to nije uvijek znaëilo i definitivan povratak Ëlanova obitelji. Poznati su naime sluëajevi ponovne emigracije. 285
4 Iseljen_knjb :10 Page 286 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive æivotnu dob u kojoj je teπko traæiti nov posao. Istodobno, njihova je odluka pod utjecajem druπtveno-gospodarskih prilika i njihove percepcije. Vaæno obiljeæje procesa odluëivanja o povratku i njegove realizacije je paæljivo i pragmatiëno odmjeravanje prilika i moguênosti πto se migrantu nude u obje zemlje u domeni gospodarstva, socijalnoga osiguranja, zdravstvene zaπtite i sl. Upravo je to onaj Ëimbenik koji uravnoteæuje Ëeænju migranta za povratkom u zaviëaj, odnosno domovinu i odgaapplea njegovo ostvarenje, o Ëemu svjedoëe mnogobrojne priëe migranata o nerealiziranom, ali dugo godina pripremanom povratku u radno aktivnoj dobi. Drugim rijeëima, premda ne mora figurirati kao realistiëna opcija za mjesto æivljenja, potvrappleuje se da je zaviëaj flmjesto«ili flprivilegirana lokacija prema kojoj je usmjerena Ëeænja«(Skrbiπ, 1999., 42). Ostvarenje hrvatske neovisnosti poëetkom devedesetih godina vaæan je makrostrukturni povijesni dogaappleaj koji je odigrao znaëajnu ulogu u razmatranjima povratka i njegovoj realizaciji. Meappleutim, njegovo je djelovanje bilo dvojako: premda jest potaknuo dio ljudi na povratak, imao je i suprotno djelovanje te je joπ jednom na duæe razdoblje odgodio planirani povratak ne samo zbog rata i teπke poratne svakodnevice nego i stoga πto je rat u Bosni i Hercegovini, te donekle u Hrvatskoj, donio kretanje u suprotnom smjeru jer su uslijed ratnih opasnosti Ëlanovi obitelji koji su æivjeli tim zemljama, a Ëiji su oëevi i supruzi radili u NjemaËkoj, potraæili utoëiπte u NjemaËkoj. Tako su mnogobrojne, do tada desetljeêima razdvojene obitelji okupljene na jednom mjestu (»apo ÆmegaË, 2007.). Kod bosanskohercegovaëkih Hrvata rat je promijenio i destinaciju njihova planiranoga povratka. Naime, zbog nesigurne sadaπnjosti, a i nesagledive buduênosti i prilika u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih godina proπloga stoljeêa, Hrvati iz tih krajeva preusmjeruju svoje investicije u Hrvatsku, raëunajuêi da je odlazak u Hrvatsku izgledniji od povratka u zaviëaj. Premda osamdesetih i devedesetih godina proπloga stoljeêa hrvatski ekonomski migranti u NjemaËkoj do daljnjega odgaappleaju povratak, prakticiraju bilokalizam i bifokalnost (Rouse, 1991.) te godinama odræavaju dva kuêanstva (neki i imanja) u Hrvatskoj/Bosni i Hercegovini na dva lokaliteta smjeπtena u dvije dræave. Oni desetljeêima njeguju dvostruku prostornu i æivotnu referencu: s jedne strane lociranu negdje u NjemaËkoj, a s druge u domovini, obiëno, ali ne iskljuëivo, u regiji podrijetla supruga/oca. Njihov je æivot istkan od veza i odnosa kojima povezuju ta dva mjesta i ljude koji u njima æive kao i cirkulacije dobara, novca, usluga i uzajamne pomoêi u oba smjera unutar toga transnacionalnog prostora (Basch i sur., 1994., Glick Schiller i sur., 1992.). Drugdje sam izloæila tezu da je taj meappleudræavni translokalizam obiljeæio æivote prve generacije hrvatskih radnih migranata u NjemaËkoj te da je kljuëna metafora njihova viπedesetljetna æivota πto obuhvaêa NjemaËku i Hrvatsku i/li Bosnu i Hercego- 286
5 Iseljen_knjb :10 Page 287 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... vinu (»apo ÆmegaË, 2003.). Takvi su oblici translokalnih veza u dvama nacionalnim prostorima omoguêeni relativnom blizinom zemalja podrijetla i zemalja naseljavanja i rada, odnosno pristupaënoπêu posjeêivanja zaviëaja, i utoliko predstavljaju znatnu razliku u odnosu na moguênosti ostvarivanja transnacionalnih i translokalnih migracijskih obrazaca meappleu drugim hrvatskim iseljeniëkim skupinama naseljenima u udaljenim zemljama i na drugim kontinentima. Prva generacija hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj danas je veê u mirovini ili neposredno pred umirovljenjem te se postavljaju pitanja vraêaju li se, kako zamiπljaju povratak, odnosno, ako su veê umirovljeni, jesu li se vratili. Odgovori na ta pitanja ne mogu se dati jednoznaëno jer svjedoëimo razliëitim oblicima povratka, odnosno naëinima organiziranja æivota u kasnijoj æivotnoj dobi. Premda nije potpuno nestao, definitivan povratak ustupio je mjesto parcijalnom povratku ili povratku u obliku alternirajuêih aranæmana (»apo ÆmegaË, 2010.): nakon πto odu u mirovinu, migranti se odluëuju na viπemjeseëni boravak u zaviëaju ili, opêenitije, u zemlji podrijetla, obiëno u ljetnim mjesecima, a ostatak godine provode u NjemaËkoj. Zadovoljni su takvim aranæmanom ne samo zbog toga πto njime zadræavaju neke ekonomske i druπtvene povlastice u NjemaËkoj nego i zbog emocionalnih razloga: omoguêuje im da dio godine budu uz djecu i unuke koji i nadalje æive u NjemaËkoj i koji su i u ovome æivotnome, obiteljskome i migracijskome trenutku vaæni Ëimbenici donoπenja odluke o mjestu æivota, odnosno o povratku i naëinima njegova ostvarenja. Pritom migranti nerijetko iskazuju snaænu povezanost uz mjesta u NjemaËkoj u kojima su proveli veêi dio æivota (»apo ÆmegaË, 2010.). Na temelju uvida u povratniëku problematiku prve generacije hrvatskih ekonomskih migranata u NjemaËkoj dræim kako je neodgovarajuêe upisivati stabilnost, fiksnost i nedvosmislenost ideji, odnosno planu povratka unatoë tome πto je izvjesna naturaliziranost povratka upisana u migracijske strategije ekonomskih migranata kroz prvotne migracijske politike NjemaËke i Jugoslavije πezdesetih i sedamdesetih godina proπloga stoljeêa. Longitudinalno empirijsko istraæivanje koje provodim u NjemaËkoj omoguêuje promatranje duæega razdoblja migracijskoga ciklusa i æivotnoga tijeka migranata i njihovih obitelji, u kojemu se planiranje povratka nadaje kao proces odluëivanja s razliëitim predznacima. Etnografsko istraæivanje πto omoguêuje poniranje u ljudsko iskustvo, percepcije i emska objaπnjenja 5 vodi hipotezi da je planiranje povratka dinamiëna aktivnost koja se stalno prilagoappleava promjenljivim mezo- i makroprilikama u obje zemlje te konkretnom trenutku i dogaappleajima u migrantovoj osobnoj i obiteljskoj povijesti. Tu promjenljivu prirodu planiranja i realizacije povratka najbolje ilustrira 5 Razumijevanja iz oëiπta sudionika migracijskih procesa. 287
6 Iseljen_knjb :10 Page 288 Hrvatsko iseljeniπtvo i domovina. Razvojne perspektive citat iz kazivanja navedenoga na poëetku: fltu ne moæe ni ko æiv imat plan ho- Êe li se vratit.«nadalje, pokazuje se da ideja povratka doæivljava i adaptacije i mijene u znaëenju. Povratak viπe nije Ëin definitivnog, jednosmjernog kretanja nego zadobiva oblike flkretanja amo-tamo«izmeappleu dvaju mjesta u dvije zemlje. UsvajajuÊi takav alternirajuêi modus æivljenja, migranti i nadalje prakticiraju bifokalnost i bilokalizam koje su razvili tijekom radnoga vijeka, nastavajuêi prostor izmeappleu, meappleudræavni translokalni prostor ili, kako se uobiëajilo govoriti, transnacionalni prostor. Povratak dakle za njih danas znaëi nastavak cirkuliranja u transnacionalnom prostoru, izmeappleu i u NjemaËkoj i Hrvatskoj, odnosno Bosni i Hercegovini. Literatura Basch, L., Glick Schiller, N., Szanton Blanc, C. (1994.), Nations Unbound: Transnational Projects and the Deterritorialised Nation-state, New York, Gordon and Breach. BauËiÊ, I. i Groß, B. (1987.), Rückkehr und Reintegration jugoslawischer Arbeitnehmer aus der Bundesrepublik Deutschland, Saarbrücken-Bonn. BauËiÊ, I. i MaraviÊ, Æ. (1971.), VraÊanje i zapoπljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske, Zagreb, Institut za geografiju SveuËiliπta u Zagrebu. Bougarel, X. (1992.), Allemagne: Assimilation ou préservation des spécificités. U: D. Lapeyronnie (ur.), Immigrés en Europe: Politiques locales d intégration (str ), Paris, Harmattan. Brah, A. (1996.), Cartographies of Diaspora. Contesting Identities, London, Routledge.»apo ÆmegaË, J. (2003.), Dva lokaliteta, dvije dræave, dva doma. Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu, Narodna umjetnost. Hrvatski Ëasopis za etnologiju i folkloristiku, 40 (2): »apo ÆmegaË, J. (2005.), Trajna privremenost u NjemaËkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata. U: D. ÆiviÊ i sur. (ur.), Stanovniπtvo Hrvatske dosadaπnji razvoj i perspektive (str ). Zagreb, Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar.»apo ÆmegaË, J. (2007.), Spanning National Borders: Split Lives of Croatian Migrant Families, Migracijske i etniëke teme, 23 (1-2): »apo ÆmegaË, J. (2010.), Bosansko-hrvatski migranti u Münchenu, Hrvatski iseljeniëki zbornik 2011: Glick Schiller, N., Basch, L. i Szanton Blanc, C. (1992.), Toward a Transnational Perspective on Migration: Race, Class, Ethnicity and Nationalism Reconsidered, New York, The New York Academy of Sciences. Klimt, A. (1989.), Returning flhome«: Portuguese Migrant Notions of Temporariness, Permanence, and Commitment, New German Critique, 46: Kolinsky, E. (1996.), Non-German Minorities in Contemporary German Society. U: D. Horrocks i Kolinsky, E. (ur.), Turkish Culture in German Society Today (str ), Providence, Berghahn Books. Lapeyronnie, D. (1992.), Les politiques locales d intégration des immigrés en Europe. U: D. Lapeyronnie (ur.), Immigrés en Europe: Politiques locales d intégration (str. 5-17), Paris, Harmattan. 288
7 Iseljen_knjb :10 Page 289 J.»apo: Tu ne moæe ni ko æiv imat plan hoêe li se vratit... MesiÊ, M. (1991.), Druπtveni razvitak i vanjske migracije u poslijeratnoj Jugoslaviji. U: M. MesiÊ i sur., Vanjske migracije i druπtveni razvitak (str. 9-34), Zagreb, Institut za migracije i narodnosti SveuËiliπta u Zagrebu. Münz, R. (1995.), Where did They all Come From? Typology and Geography of European Mass Migration in the Twentieth Century. Berlin, Humboldt-Universität zu Berlin, Demographie aktuell, no. 7. NejaπmiÊ, I. (1981.), Povratak jugoslavenskih vanjskih migranata i njihovo ukljuëivanje u gospodarski i druπtveni æivot zemlje. Zagreb, Centar za istraæivanje migracija, Rasprave o migracijama 73. NovinπÊak, K. (2009.), The Recruiting and Sending of Yugoslav flgastarbeiter«to Germany: Between Socialist Demands and Economic Needs. U: U. Brunnbauer (ur.), Transnational Societies, Transterritorial Politics. Migrations in the (Post-)Yugoslav Region, 19th 21st Century (str ), München, R. Oldenbourg Verlag. Rouse, R. (1991.), Mexican Migration and the Social Space of Postmodernism, Diaspora, 1: Skrbiπ, Z. (1999.), Long Distance Nationalism: Diasporas, Homelands, and Identities. Aldershot, Ashgate. Wolbert, B. (1995.), Der getötete Paß. Rückkehr in die Türkei: eine ethnologische Migrationsstudie. Berlin, Akademie Verlag. 289
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastav
Naziv studija Naziv kolegija Status kolegija Godina ECTS bodovi Nastavnik e-mail vrijeme konzultacija Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Nastavno opterećenje P+S+V Način provjere znanja
ВишеJasna Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb TRAJNA PRIVREMENOST U NJEMA^KOJ I POVRATAK HRVATSKIH EKONOMSKIH MIGRANATA
Jasna ^APO @MEGA^ Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb TRAJNA PRIVREMENOST U NJEMA^KOJ I POVRATAK HRVATSKIH EKONOMSKIH MIGRANATA Nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju obnove i privrednoga
ВишеC&S_knjb_ :27 Page 531 PROMJENE U DOBNOM SASTAVU STANOVNI TVA HRVATSKE KAO INDIKATOR DEMOGRAFSKOG STARENJA Dr. sc. Draæen ÆIVI Institut dr
C&S_knjb_4 03.01.04 04:27 Page 531 PROMJENE U DOBNOM SASTAVU STANOVNI TVA HRVATSKE KAO INDIKATOR DEMOGRAFSKOG STARENJA Dr. sc. Draæen ÆIVI Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar PodruËni centar Vukovar
Више02Ravlic.indd
TRANSFORMACIJA PREDSTAVNI»KE FUNKCIJE POLITI»KIH STRANAKA Doc. dr. sc. Slaven RavliÊ * UDK: 321.7 329:321.7 Izvorni znanstveni rad Primljeno: rujan 2007. U radu se analiziraju uzroci i posljedice smanjivanja
ВишеBook 1.indb
PRAVA ULASKA I BORAVKA DRÆAVLJANA TRE IH DRÆAVA U HRVATSKOJ U KONTEKSTU PRIBLIÆAVANJA EUROPSKOJ UNIJI Dr. sc. Iris Goldner Lang * UDK 351.756(497.5) Izvorni znanstveni rad Primljeno: veljaëa 2006. Jedno
ВишеAnaliticki bilten 4.indd
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE GODINA VII. BROJ 4 ZAGREB 2005. Nakladnik: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPO LJAVANJE RadniËka cesta 1, Zagreb Telefon - centrala: (01) 612 60 00 Telefon - uredniπtvo: (01) 612 60
ВишеTask Force za obrazovanje i mlade Proπireni proces Graz Radni stol 1 Pakt o stabilnosti za JugoistoËnu Europu ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRA A
Task Force za obrazovanje i mlade Proπireni proces Graz Radni stol 1 Pakt o stabilnosti za JugoistoËnu Europu ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRA ANSTVO U HRVATSKOJ IzvjeπÊe Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ Centar
ВишеZnanstveni prilozi Scientific Papers SreËko Pegan i Tihomir JukiÊ Polaziπta odræivoga... S. Pegan, T. JukiÊ [2001] 1[21] PROSTOR 49 SveuËiliπte
SreËko Pegan i Tihomir JukiÊ 49 SveuËiliπte u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26 University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26 Prethodno priopêenje
ВишеIM 35 (1-2) TEMA BROJA TOPIC OF THIS VOLUME GRID MREÆA ZA KULTURU KIM H. VELTMAN McLuhan Institute, Maastricht, Nizozemska 1 The State of the Ja
IM 35 (1-2) 2004. TEMA BROJA TOPIC OF THIS VOLUME GRID MREÆA ZA KULTURU KIM H. VELTMAN McLuhan Institute, Maastricht, Nizozemska 1 The State of the Japanese Internet Market 2000 Digest, Tokio: Impress,
ВишеUcitelji ok
Jedinstvo u Kristu Denis Fortin Pouke iz Biblije PriruËnik za uëitelje Listopad, studeni i prosinac 2018. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (4/2018) 1 Sadræaj 01. Stvaranje i pad 02. Uzroci nejedinstva 03. Da svi
ВишеRijeË na kraju
RijeË na kraju flcijeli svijet ide na sveuëiliπte. Ima li to smisla?«pod spomenutim naslovom Ëasopis The Economist objavio je u svom redovitom broju posebno izvjeπêe netom po predaji rukopisa ove knjige
Више08 Bratkovic.indd
ME UNARODNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA O EUROPSKOM GRA ANSKOM PROCESNOM PRAVU Zagreb, 27. - 28. rujna 2012. Meappleunarodna znanstvena konferencija o aktualnim pitanjima europskoga graappleanskog procesnog
ВишеGAJSKI
L. Gajski, Socijalni Ëimbenici bolesti Socijalni Ëimbenici bolesti Lidija Gajski e-mail: lidija-gajski@zg.t-com.hr UDK: 616-058.316.624 StruËni rad Primljeno: 20. studenoga, 2007. PrihvaÊeno: 4. prosinca
Више18. Toth.qxp
OSVRTI REPORTS LijeËnici i Internet Doctors and Internet Tibor Tóth PLIVA d.d., Istraæivanje i razvoj, IstraæivaËki informacijski centar, Zagreb 10000 Zagreb, Prilaz baruna FilipoviÊa 25, e-mail: tibor.toth@pliva.hr
ВишеRosen_javne_financije
Marina Kesner- kreb Porez na dohodak * Uvod U Hrvatskoj se od 1. sijeënja 1994. godine primjenjivao Zakon o porezu na dohodak kojim se oporezivao dohodak pojedinaca. Za razliku od staroga cedularnog sustava
ВишеUntitled-51
Martina Mladina diplomirana pravnica Utjecaj UNCITRAL-ova model zakona o meappleunarodnom trgovaëkom mirenju na hrvatski Zakon o mirenju UDK 347.918:339.5>347.919.1 Saæetak PrihvaÊanjem Zakona o mirenju
ВишеM.Finley08
10 DANA U GORNJOJ SOBI Primanje dara Svetoga Duha Mark A. Finley Osmi dan Posluπno predanje SuoËen s najveêim izazovom svojega æivota, Isus se potiho povukao u Getsemanski vrt. On je veê i prije Ëesto
ВишеIM 38 (1-2) IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE MUSEUM THEORY AND PRACTICE ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA KAO OBLIK NABAVE MUZEJSKE GRA E SINI A MAJSTOROVI 1
IM 38 (1-2) 2007. IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE MUSEUM THEORY AND PRACTICE ARHEOLO KA ISTRAÆIVANJA KAO OBLIK NABAVE MUZEJSKE GRA E SINI A MAJSTOROVI 1 T. Ambrose; C. Paine, Museum Basics (London, N. Y:
ВишеCrkvaDrustvo
1 CRKVA I DRU TVO CrkvaDrustvo 1 2 CRKVA I DRU TVO Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com Izvornik The Religious Liberty Leader s Handbook General Conference of Seventh-day Adventists Public Affairs
ВишеHONDLOVA 2/9, ZAGREB OSOBNE SMJERNICE ZA REGULACIJU GLIKEMIJE ZA BOLESNIKE NA INTENZIVIRANOM LIJE»ENJU INZULINOM ime prezime 9
HONDLOVA 2/9, ZAGREB OSOBNE SMJERNICE ZA REGULACIJU GLIKEMIJE ZA BOLESNIKE NA INTENZIVIRANOM LIJE»ENJU INZULINOM ime prezime 9 Uvod Samokontrola je jedan od osnovnih Ëimbenika u praêenju i lijeëenju šeêerne
Више29 Ivkovic.indd
PRIVILEGIJI NA BRODSKOM TERETU Prof. orapplee IvkoviÊ, dipl. iur., dipl oecc. * UDK347.798 Pregledni znanstveni rad Primljeno: lipanj 2007. Razmatra se defi nicija privilegija na brodu prema doktrini.
ВишеStandard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI Jesen NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europsk
Standard Eurobarometar 76 JAVNO MNIJENJE U ROPSKOJ UNIJI Jesen 2011. NACIONALNI IZVJEŠTAJ HRVATSKA Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije. Ovaj je izvještaj
ВишеV. KatunariÊ: Od distance prema srodnosti: model nacionalne kulture Geerta Hofstedea Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen UDK
V. KatunariÊ: Od distance prema srodnosti: model nacionalne kulture Geerta Hofstedea Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 15. 5. 2003. UDK 316.4.052.008 PrihvaÊen 14. 1. 2004. Od distinkcije prema srodnosti:
ВишеNJEM DIPL I.
NAZIV PREDMETA NJEMAČKI JEZIK IV Šifra IKK413, IKM413, IKN413 ECTS 6 (3+3) Status Obvezni Akademska godina 2012./2013. Godina I. Semestar I. i II. Jezik izvođenja Preduvjeti upisa/polaganja Nositelj Suradnik
ВишеIM 39 (1-4) TEMA BROJA TOPIC OF THIS VOLUME *METODE SKUPLJANJA GRA E U MUZEJU SUVREMENE NJEMA»KE POVIJESTI U BONNU dr. DIETMAR PREIßLER Muzej su
IM 39 (1-4) 2008. TEMA BROJA TOPIC OF THIS VOLUME *METODE SKUPLJANJA GRA E U MUZEJU SUVREMENE NJEMA»KE POVIJESTI U BONNU dr. DIETMAR PREIßLER Muzej suvremene njemaëke povijesti / Haus der Geschichte der
ВишеBPm p11
Pouke iz Biblije izdanje za mlade Srpanj, kolovoz i rujan 2017. Evanappleelje u Poslanici GalaÊanima 1 Sadræaj 1. Pavao apostol neznaboæaca 2. Pavlov autoritet i Evanappleelje 3. Jedinstvo Evanappleelja
Вишеuntitled
ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLIV List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Gost komentator u ovom broju naπih novina je doajen hrvatskog novinarstva Ante GavranoviÊ 2. str. Rukometaπice Podravke
ВишеUvjeti AHVB 2010/EHVB 2010
OpÊi i Dopunski opêi uvjeti GRAWE Hrvatska d.d. za osiguranje od odgovornosti (AHVB 2010/EHVB 2010) OpÊi uvjeti osiguranja od odgovornosti (AHVB) primjenjuju se ako u Dopunskim opêim uvjetima za osiguranje
ВишеVijesti3.18
VIJESTI IZ SVIJETA AdventistiËka misija za mladeæ i odrasle TreÊe tromjeseëje 2018. SJEVERNA AZIJSKOPACIFI»KA DIVIZIJA VIJESTI IZ SVIJETA (3/2018) 1 Vaπa darivanja na djelu Dio darova trinaeste subote
ВишеNaslovnica hrvatski 152.fh11
PRIPREMA I IZDAVANJE: MINISTARSTVO FINANCIJA, ZAVOD ZA MAKROEKONOMSKE ANALIZE I PLANIRANJE KATAN»I EVA 5, 10000 ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA TEL.: (385) 1 4591392 FAX: (385) 1 4591393 Uredniπtvo publikacije
ВишеRazvoj stomatologije u Hrvatskoj Zvonimir KaiÊ Zavod za dentalnu antropologiju Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Saæetak Suvremena stomato
Razvoj stomatologije u Hrvatskoj Zvonimir KaiÊ Zavod za dentalnu antropologiju Stomatoloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Saæetak Suvremena stomatologija vuëe korijen znanstvene medicinske grane od
ВишеARHIV pdf
Raos N. HOW TO MASTER SPEECH DELIVERY 11 Observation KAKO OVLADATI GOVORNI»KIM UMIJE EM (I ODRÆATI DOBRO STRU»NO PREDAVANJE) Nenad RAOS Institut za medicinska istraæivanja i medicinu rada, Zagreb Primljeno
ВишеSlide 1
Sadašnjost i perspektive odnosa domovina i iseljeništvo dr. sc. Marin Sopta Glavni razlozi masovnog iseljavanja Hrvata iz domovine bili su uglavnom političkih i ekonomski (ne)prilika koji su vladali u
ВишеPraksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakult
Praksa studenata u seoskim ambulantama Prof.dr.sc. Rudika Gmajnić Spec.obiteljske med. Ljubljana, 2013. Katedra obiteljske medicine Medicinskog fakulteta u Osijeku UVOD Nastava na Katedri OM Organizacija
Вишеars ad hoc modul 2010.cdr
R E P U B L I K A H R V A T S K A OBRAZAC ARS DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, 1/ i 75/09.) ARS 20. AD HOC MODUL o usklaðivanju obiteljskog
ВишеUntitled-38
»LANCI POVELJE JAVNIH SLUÆBI: POKU AJ PODIZANJA KVALITETE JAVNE UPRAVE I JA»ANJA ULOGE GRA ANA Vedran ulabiê * UDK 342.7 35.07 Izvorni znanstveni rad Primljeno: lipanj 2005. U radu se analizira specifiëna
Више01 Ajdukovic
M. AjdukoviÊ, L. Rajhvajn Bulat, B. SladoviÊ Franz: Agresivno i prosocijalno ponaπanje djece... AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONA ANJE DJECE U DJE»JIM DOMOVIMA Izvorni znanstveni Ëlanak Primljeno: travanj,
ВишеObiteljska fotografija - neistraženo informacijsko etnografsko blago
Seminar folklora panonske zone Vinkovci, 2013. Ana Wild, dipl. etn. Muzej Slavonije Osijek Zašto istraživati obiteljske fotografije? fotografija amaterska, profesionalna, umjetnička, dokumentarna, arhivska
Вишеcopy
Matija IVA»I Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu Izvorni znanstveni rad. PrihvaÊen za tisak 5. 7. 2017. Kako se kalio Ëeπki krimiê. Umjetnost krimiêa Jana Cigáneka i nova kriminalistiëka proza 1960-ih
ВишеIzvorni znanstveni rad UDK 821.163.42 ONA VRATA NA D4 Roappleendanski odgovor na pitanje»emu intelektualci (govor, poduëavanje, dijalog) Marina Protrka timec (Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet
ВишеMicrosoft Word - 3a_INP demografija.docx
DHI 2019./2020., 1 ODSJEK ZA DEMOGRAFIJU I HRVATSKO ISELJENIŠTVO STUDIJ DEMOGRAFIJE I HRVATSKOGA ISELJENIŠTVA Predstojnik Odsjeka: doc. dr. sc. Stjepan Šterc DHI 2019./2020., 2 INTEGRIRANI SVEUČILIŠNI
ВишеNovine
ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLV List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Predstavljeno Podravkino Godiπnje izvjeπêe za 2005. godinu 3. str. U Tvornici Vegete pojaëana je proizvodnja prije
Вишеnaslovna strana besplatna
Broj206. Godina V. w w w.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNIPRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SLO 1,80; SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 ISSN 1330-500X PRINTED IN CROATIA RAZGOVORgeneral
ВишеIZ PERSONALNOG ARHIVA MDC-a: TULLIO VORANO IM 38 (1-2) IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-a FROM MDC's DOCUMENTATION HOLDINGS JOZEFINA DAUTBEGOVI M
IZ PERSONALNOG ARHIVA MDC-a: TULLIO VORANO IM 38 (1-2) 2007. IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-a FROM MDC's DOCUMENTATION HOLDINGS JOZEFINA DAUTBEGOVI Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb sl. 1. Djeca
ВишеSVIM MEDIJIMA
15. ožujka 2013. IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT VODIČ KROZ REGISTAR I POPIS BIRAČA 1. Kako se ostvaruje biračko pravo?... 2 2. Što je registar birača?... 2 3. Što je popis birača?... 2 4. Tko ima biračko
ВишеPPsihologija copy 1
1 2 PASTORALNA PSIHOLOGIJA Knjiæni niz UDÆBENICI Nakladnik ESDEA d.o.o. za ADVENTISTI»KI TEOLO KI FA KULTET U MARU EVCU Urednik Mr. Tihomir Sabo Recenzija Mr. Tihomir Sabo Ivan idara Odgovara Velimir ubert
ВишеAntun ArbuniÊ: Roditelji i slobodno vrijeme djece Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen UDK PrihvaÊen :379.8 Rod
Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 1. 9. 2004. UDK 379.81 PrihvaÊen 12. 11. 2004. 37.018.1:379.8 Roditelji i slobodno vrijeme djece Antun ArbuniÊ Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu Odsjek za pedagogiju
ВишеPowerPoint Presentation
Žan Mone program Eras Nacionalni Erasmus + info dan, 23. novembar 2017. Univerzitet Crne Gore Šta je Žan Mone program Program Žan Mone (1989) - uvođenje evropskih studija Posvećeni uspomeni na Žan Monea
ВишеJonathan Duffy Jednomu od ovih najmanjih Pouke iz Biblije Srpanj, kolovoz i rujan
Jonathan Duffy Jednomu od ovih najmanjih Pouke iz Biblije Srpanj, kolovoz i rujan 2019. 1 Sadræaj 1. I stvori Bog... 2. Plan za bolji svijet 3. Subota: dan slobode 4. Milost i pravda u Psalmima i Izrekama
Вишеihs 320
UVODNIK UREDNIKA 2 SADRÆAJ Saborsko izaslanstvo podræalo prijem BiH u VE Na prvom dijelu redovnog zasjedanja Parlamentarne skupπtine VijeÊa Europe razmatrano je, uz ostalo, iznimno vaæno pitanje za susjednu
Више001...x-zaweb
Laurence PIEROPAN Arhiv i Muzej knjiæevnosti, Bruxelles Pregledni znanstveni rad. PrihvaÊen za tisak 10. 6. 2016. Paul Willems: Kiπi u mom domu Dramaturgija anarhije * U brojnim izjavama Paula Willemsa,
Вишеgrlica umetak a5 ok
350 GODINA FRANJEVACA U ME IMURJU SINOVI FRANJE ASI KOGA»akovec, 1. veljaëe 2009. 1 2»AKOVEC I FRANJEVCI Sinovi svetog Franje Asiπkog doπli su u»akovec zaslugom kneza Nikole Zrinskoga, gospodara grada»akovca.
ВишеMARITA BR»IΔ KOTRULJEVI»EV NAUK O PRAVEDNU TRGOVCU: PODUDARNOSTI I RAZLIKE Cris, god. XI., br. 1/2009., str KotruljeviÊev nauk o pravednu trg
KotruljeviÊev nauk o pravednu trgovcu: podudarnosti i razlike s Aristotelovim poimanjem pravednosti MARITA BR»IΔ Prethodno priopêenje Filozofski fakultet SveuËiliπta u Splitu Preliminary communication
ВишеStričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni
Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH 24.5.2019. I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvorenih vrata obilježen Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske
ВишеOMOT _1-2.12
broj 11-12/2011. - 1-2/2012. glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara novinarhrvatske Poπtarina plaêena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka Hrvatska treba javne medije foto SANJIN STRUKI
Више1639
ISSN 1330-5204 Godina XLI List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Nova zaduæenja Ëlanova Podravkine Uprave 2. str. Podravka u snijegu 5. str. U 51. anketi Sportskih novosti za najbolje sportaπe i ekipe
Вишеq broj 70 ovaj
SINDIKALNI LIST hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika godina XX. listopad 2016. broj 70 ISSN 1331 1 1379 SPORAZUM O OSNOVICI MariÊ kao dræavni tajnik obeêao automatski rast plaêa, a sada nudi razgovor o
Више04 Babic.indd
ZNA»ENJE POJMA ZA TIΔENI NAJMOPRIMAC KROZ PRESJEK ZAKONSKIH POSTULATA I USTAVNOSUDSKE PRAKSE Dr. sc. Marko BabiÊ * UDK 347.453.3(497.5) Renata Gerkman Rudec, dipl. iur. * StruËni rad PrihvaÊeno: listopad
Вишеkomoraaaaa
Posjet dalmatinskih poljoprivrednika Anconi Izaslanstvo NR Kine u ÆK Split Upravno vijeêe Foruma jadranskojonskih gospodarskih komora»ileanski veleposlanik u ÆK Split vedska pomoê u zaπtiti okoliπa Uvoappleenje
ВишеKako izvan granica RH gledati i slušati programe Hrvatske radiotelevizije?
Hrvatski svjetski kongres http://hsk.hr Kako izvan granica RH gledati i slušati programe Hrvatske radiotelevizije? Zbog mnogobrojnih upita, donosimo u članku upute kako morate postupiti ako želite gledati
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike O
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Organizacija poslovnih sustava Ured za upravljanje kvalitetom
ВишеFINANCIJSKI REZULTATI ZA GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija Avenija Većeslava Holjevca 10, Zagreb Služ
FINANCIJSKI REZULTATI ZA 2016. GODINU Kontakt: INA-Industrija nafte, d.d. Sektor korporativnih komunikacija, Zagreb Služba za odnose s javnošću E-mail: PR@ina.hr Press centar na www.ina.hr 1 INA u 2016.
Вишеuntitled
Anali Dubrovnik 45 (2007): 391-408 391 Izvorni znanstveni rad UDK 94(450 Venezia = 163.42) 15/16 Primljeno: 7.6.2006. ISELJENICI IZ GRADA KOTORA - POSJEDNICI NA MLETA»KOJ TERRAFERMI LOVORKA»ORALIΔ SAÆETAK:
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologi
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Grafički fakultet Grafička tehnnologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike I
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet organizacije i informatike Informacijsko i programsko inženjerstvo Ured za upravljanje
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i teh
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Primijenjena kemija Ured za upravljanje kvalitetom
ВишеPrijelom.indd
gir 1 lasilo invalida rada Zagreb broj 18 oæujak 2007. glasilo invalida rada GIR 2 Uvodnik Sadræaj Zdravlje... 3 RijeËki karneval... 5 Izlet u Zeleni Kut... 7 "Hodanjem do zdravlja"... 8 Skupπtina HSUIR-a...
ВишеGI2008 Web 123hr
HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA GODI NJE IZVJE ΔE 2008. SADRÆAJ 1 UVOD 5 2 SAÆETAK I ZNA»AJNIJI DOGA AJI U 2008. GODINI 7 2.1 Pregled osnovne organizacijske strukture i ovlasti HERA-e 8 2.2 ZnaËajniji
Више1641
ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XLI List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica U srediπtu paænje: prodaja KoprivniËke tiskarnice d.o.o. 3. str. Podravkin transport nema problema u prometu ni u oteæanim
Вишеihs 307
UVODNIK UREDNIKA 2 SADRÆAJ to se radi u saborskoj zgradi Pitaju novinari koji ovih dana dolaze u saborsku zgradu πto se opet toliko buπi, raskopava, prekopava po saborskoj zgradi. Na odgovor da je rijeë
ВишеVijesti1.2019
VIJESTI IZ SVIJETA AdventistiËka misija za mladeæ i odrasle Drugo tromjeseëje 2019. JUÆNOAMERI»KA DIVIZIJA VIJESTI IZ SVIJETA (2/2019) 1 Nakladnik Odjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji KrπÊanske
ВишеHEMOFILIJA Glasilo Druπtva hemofiliëara Hrvatske Volumen 11., broj 1., ISSN
HEMOFILIJA Glasilo Druπtva hemofiliëara Hrvatske Volumen 11., broj 1., 2018. ISSN 1846-8330 3 Sadræaj RijeË urednika Doc. dr. sc. Marko MARINI HEMOFILIJA Glasilo Druπtva hemofiliëara Hrvatske ISSN 1846-8330
ВишеUntitled-20
N. Anali Lonza, Dubrovnik Izborni 38 postupak (2000): DubrovaËke 9-52 Republike 9 Izvorni znanstveni rad UDK 342.82 (497.5 Dubrovnik).../17 Primljeno: 24.11.1999. IZBORNI POSTUPAK DUBROVA»KE REPUBLIKE
ВишеKnjižnica - Periodična izdanja - Domaća izdanja
PERIODIČNA IZDANJA - Domaća izdanja Adrias: zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. - Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. ISSN 0352-9924
ВишеIZVJE A REPORTS, ARMUD6 43/1 (2012) IZVJE A REPORTS BERLIN, NJEMA»KA HEGEMONIALE STRUKTUREN DER MUSIK. BESATZUNGSPOLITIKEN, EMOTIONEN UND
IZVJE A REPORTS, ARMUD6 43/1 (2012) 125-167 125 IZVJE A REPORTS BERLIN, NJEMA»KA HEGEMONIALE STRUKTUREN DER MUSIK. BESATZUNGSPOLITIKEN, EMOTIONEN UND IHR TRANSFER IM EUROPA DER WELTKRIEGE 1914-1949, 11.-13.
ВишеPozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom,
Pozivnica Za sudjelovanje na lokalnoj radionici u okviru SEE River projekta Datum radionice: 06. 03. 2014. Mjesto održavanja: Hlebine, Društveni dom, Trg Ivana Generalića 15, Hlebine Poštovana/Poštovani,
ВишеMisionski1.17
MISIONSKI BIBLIJSKI REDCI Prvo tromjeseëje 2017. MISIONSKI BIBLIJSKI REDCI (1/2017) 1 tiva za ovo tromjeseëje, namijenjena Ëitanju na subotnjim bogosluæjima u mjesnim crkvama i u malim skupinama, uzeta
ВишеMicrosoft PowerPoint - Prezentacija - AHK.pptx
Povezivanje tržišta te aktivnosti i projekti na području energetske učinkovitosti 1. međunarodna konferencija DAN PROZORA 2014. 05.03.2014., Zagreb Davor Okičić, zamjenik direktora Njemačko-hrvatska industrijska
Више63 STRU»NI SKUPOVI KVARTAL III Viki Jakaπa BoriÊ POTICAJ ZA BUDU NOST Dvorci i ljetnikovci - kulturno naslijeapplee kao pokretaë gospodarskog
63 Viki Jakaπa BoriÊ POTICAJ ZA BUDU NOST Dvorci i ljetnikovci - kulturno naslijeapplee kao pokretaë gospodarskog razvoja meappleunarodni znanstveno-struëni skup Hotel Turist, Varaædin 13.-14.10.2006.
ВишеPowerPoint Presentation
Moj račun PROMO PONUDA ZA HAK ČLANOVE, ZAPOSLENIKE I ČLANOVE OBITELJI 0800 9899 moj.racun@t.ht.hr HAK PROMO PONUDA HAK SURFAM HAK PRIČAM HAK TOTAL TARIFA UKLJUČUJE Neograničene razgovore unutar VPN-a 100
ВишеUntitled-2
foto Andro DamjaniÊ broj 4-6 / 2014. Poπtarina plaêena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske Dossier: Zakonita cenzura i sudski progoni novinara
ВишеV. PreviπiÊ, N. HrvatiÊ, K. Posavec: Socijalna distanca prema nacionalnim ili etniëkim i religijskim skupinama Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 15.
Izvorni znanstveni Ëlanak Primljen 15. 5. 003. UDK 316.347. PrihvaÊen 14. 1. 004. Socijalna distanca prema nacionalnim ili etniëkim i religijskim skupinama Vlatko PreviπiÊ, Neven HrvatiÊ, Koraljka Posavec
ВишеSlide 1
Strateški okvir za internacionalizaciju visokog obrazovanja i uloga regionalne suradnje 1 Erasmus je ključni financijski instrument za internacionalizaciju visokog obrazovanja. Važnost internacionalizacije
ВишеMicrosoft Word Updated FAQ-EN_HR.docx
TVOJ PRVI POSAO PREKO EURES-a Često postavljana pitanja Općenito Gdje mogu pronaći informacije o programu Tvoj prvi posao preko EURES-a (YFEJ)? Informacije možete preuzeti s portala EURES-a na: http://eures.europa.eu
Више01Kokoric.indd
S. Blaæeka KokoriÊ: Rjeπavanje partnerskih sukoba s obzirom na spol partnera... RJE AVANJE PARTNERSKIH SUKOBA S OBZIROM NA SPOL PARTNERA, ISKUSTVO I TRAJANJE PARTNERSKOG ODNOSA Izvorni znanstveni Ëlanak
Вишеsirovica/k
PLA E I NAKNADE 41 KORNELIJA SIROVICA StruËni Ëlanak UDK 330.5-331.2 Izdaci za slu bena putovanja Radnik ostvaruje pravo na naknadu troπkova koji mu nastaju tijekom sluæbenog putovanja u zemlji ili inozemstvu
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Psihologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
ВишеVrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za
Vrjednovanje diplomskih studija od strane studenata koji su tijekom akademske godine 2015./2016. završili studij Hrvatski studiji Kroatologija Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilište u Zagrebu Zagreb,
ВишеMicrosoft Word - Akcijski plan znanstvenoga rada LZMK
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA Zagreb, Frankopanska 26 AKCIJSKI PLAN ZNANSTVENOGA RADA LEKSIKOGRAFSKOGA ZAVODA MIROSLAV KRLEŽA 2017 2020. Akcijskim planom znanstvenoga rada Leksikografskoga zavoda
ВишеIOM regionalni ured u Beču Regionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ured za vezu za UN agencije i ostale međunarodne or
IOM regionalni ured u Beču Regionalni ured za Jugoistočnu Evropu, Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ured za vezu za UN agencije i ostale međunarodne organizacije smještene u Beču Međunarodna organizacija
ВишеSPOLNO PRENOSIVE BOLESTI IZABRANA POGLAVLJA SEXUALLY TRANSMITTED DISEASES SELECTED CHAPTERS Epidemioloπke osobine spolno prenosivih bolesti u Hrvatsko
SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI IZABRANA POGLAVLJA SEXUALLY TRANSMITTED DISEASES SELECTED CHAPTERS Epidemioloπke osobine spolno prenosivih bolesti u Hrvatskoj Epidemiological Characteristics of Sexually Transmitted
ВишеVijestiDj.1.16 ok
VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU Prvo tromjeseëje 2016. JUÆNOAMERI»KA DIVIZIJA VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (1/2016) 1 Nakladnik Odjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji KrπÊanske adventistiëke crkve
ВишеPresentación de PowerPoint
E E N Enterprise Europe Network - EEN Europska poduzetnička mreža Ivan Podrug, HAMAG-BICRO EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA - EEN Najveća poslovna mreža (uključeno više od 600 organizacija u više od 60 zemalja:
ВишеPowerPointova predstavitev
KONFERENCIJA ULOGA I ZNAČAJ STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU DANAS I SUTRA Stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu - slovenski model (iskustvo) Zagreb, 28. 9. 2017 Janez Fabijan Predsjednik Komore
ВишеAKTUALNI EU NATJEČAJI
AKTUALNI EU NATJEČAJI 29.07.2019. Sav sadržaj objavljen u om dokumentu je zaštićen autorskim pravom i/ili relevantnim zakonima o zaštiti žiga. Sadržaj Sadržaj... 2 1. OBZOR 2020... 3 2. NOVO! EIC Accelerator
ВишеU proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi Eura za prve dvije godine članstva
Copernicus Općenito o programu: Program Copernicus, koji je u prijašnjem programskom razdoblju bio poznat pod nazivom GMES (Globalni nadzor za zaštitu okoliša i sigurnost), europski je program namijenjen
ВишеGodina XI Broj 7/2003 PloËe, 10.listopada 2003.godine Godi nja pretplata 200,00 kn 47 REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVA» KO-NERETVANSKA ÆUPANIJA GRAD PLO» E
Godina XI Broj 7/2003 PloËe, 10.listopada 2003.godine Godi nja pretplata 200,00 kn 47 REPUBLIKA HRVATSKA DUBROVA» KO-NERETVANSKA ÆUPANIJA GRAD PLO» E P R O G R A M RASPOLAGANJA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJI TEM
ВишеProgram INA Razvoj skolstva u opcini KS
PROJEKT UMIJEĆE KORIŠTENJA INFORMACIJA PROGRAM IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI «RAZVOJ ŠKOLSTVA U OPĆINI KLINČA SELA» Autorica programa: Maja Slamar Datum: 25. 8. 2018. Napomena: program je razvijen u sklopu
ВишеMaria Nazareth SOARES FONSECA Minas Gerais Pregledni znanstveni rad. PrihvaÊen za tisak 20. 5. 2016. Pregled brazilske knjiæevnosti afriëkih potomaka * Izrazi poput crnaëka knjiæevnost, afro-brazilska
ВишеKAKO JE IZABRAN ARHITEKT MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI U NEW YORKU IM 33 (3-4) RIJE» JE O... MAIN FEATURE MARTINA IVANU Zagreb sl.1 Crteæ MOMA-e Yos
KAKO JE IZABRAN ARHITEKT MUZEJA MODERNE UMJETNOSTI U NEW YORKU IM 33 (3-4) 2002. RIJE» JE O... MAIN FEATURE MARTINA IVANU Zagreb sl.1 Crteæ MOMA-e Yoshio Taniguchija, objavljen u The New York Times Magazine,
Више