A9R152D.tmp

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "A9R152D.tmp"

Транскрипт

1 ODLUKA ME\UNARODNE ASTRONOMSKE UNIJE Bawa Luka Godina LXIV i 17. septembar Broj , cijena 0,8 KM PLUTON VI[E NIJE PLANETA Strana 21. U PETAK OBIQE@EN DAN NESTALIH REPUBLIKE SRPSKE BOL DU@I OD DECENIJE Jo{ nije rije{ena sudbina oko srpskih boraca i civila... U halama za obdukciju u Republici Srpskoj nalazi se jo{ 861 neidentifikovano tijelo Tu`ni skup kod bawolu~ke Spomen-kosturnice (Snimio R. [IBAREVI]) BAWA LUKA - Parastosima, polagawem cvije}a i prislu`ivawem svije}a u znak sje}awa na stradale u minulom ratu, u Bawoj Luci i Nevesiwu u petak je obiqe`en 15. septembar - Dan nestalih Republike Srpske. Na centralnom skupu u Bawoj Luci, kojem su prisustvovali predstavnici brojnih organizacija koje okupqaju bora~ke kategorije i delegacije republi~ke vlasti, premijerno je prikazan i dokumentarni "Hronika zlo~ina#. - Jo{ nismo rije{ili sudbinu oko srpskih boraca i civila, a ovaj broj je, na`alost, sigurno ve}i - kazao je, obra}aju}i se prisutnima na platou bawolu~ke Spomen-kosturnice, predsjednik Organizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeqko Mitrovi}, koji je ocijenio da 30 odsto sudbina nestalih u minulom ratu nikada ne- }e biti rasvijetqeno. On je ponovio raniji stav da novoformirani Institut za nestale osobe BiH "ne daje garanciju da }e, ubudu}e, ovaj proces biti ubrzan, jer ima opstrukcija, kao i nezadovoqavaju}ih kadrovskih rje{ewa#. Direktor republi~ke Kancelarije za tra`ewe nestalih i zarobqenih lica Milan Bogdani} podsjetio je da je u protekloj deceniji ekshumirano tijela, od ~ega je identifikovano Od tog broja, DNK analizom utvr en je identitet 687 tijela. - U halama za obdukciju u Srpskoj nalazi se jo{ 861 neidentifikovano tijelo. Sa svih su uzeti ko{tani uzorci za DNK analizu. Pozvao bih porodice, sporosti procesa tra`ewa. Sada smo tek na pola puta, jer je porodicama dato pola odgovora o sudbini wihovih srodnika. Institut bi, uz podr{ku nadle`nih institucija, ukqu~uju}i i Tu`ila{tvo BiH, trebalo da ubrza ovaj proces. U ime porodica nestalih, kojima je rekao da mogu ra~unati na wegovu podr- {ku, ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Bo{ko Tomi} zatra`io je primjenu Zakona o nestalim osobama BiH. - Tra`im da Institut za nestale bez smetwi i politi~kog uplitawa radi na humanom poslu koji mu je povjeren, olak{a vam muke i skine te{ko breme neizvjesnosti, koje nosite vi{e od decenije - rekao je Tomi}, sugeri{u}i da I S S N POMO] DOMOVIMA ZDRAVQA U SRPSKOJ Nova sanitetska vozila REPUBLI^KI ministar zdravqa i socijalne za{tite Ranko [krbi} uru~io je u petak u bawolu~kom "Motokomercu# kqu~eve deset sanitetskih vozila predstavnicima domova zdravqa iz Prijedora, Kne`eva, Prwavora, Broda, [amca, Bijeqine, Zvornika, Vlasenice, Srebrenice i Rogatice. Ovom donacijom realizovana je tre}a faza projekta pod nazivom "Poboq{awe opremqenosti medicinskom opremom domova zdravqa#, za koju je Vlada Japana izdvojila 540 hiqada maraka, a republi~ka Vlada platila PDV u iznosu od maraka. - Japanska vlada je jedan od najve- }ih donatora medicinske opreme domovima zdravqa u BiH. Pored ovih deset sanitetskih vozila, pro{le godine donirali su rendgen-aparate, a za mjesec dana o~ekujemo i ultrazvu~ne aparate - rekao je Ranko [krbi}. Prema ministrovim rije~ima, zahvaquju}i razli~itim donacijama, do sada je opremqeno oko 30 domova zdravqa u Republici Srpskoj, a sanitetska vozila u petak su dodijeqena Ministar [krbi} uru~uje kqu~eve jednog od vozila (Snimio R. OSTOJI]) zdravstvenim ustanovama kojima su najpotrebnija. Japanska vlada je do sada, kako je rekao Ranko [krbi}, za opremawe domova zdravqa u Srpskoj izdvojila nekoliko miliona dolara. Predstavnici kompanije "fijat# iz Torina su, poslije primopredaje vozila u petak, direktorima domova zdravqa uru- ~ili po stotinu evra za gorivo. Da. P. Zemlja koje to do sada nisu u~inile, da daju uzorak krvi potreban za ovu metodu - istakao je direktor Kancelarije i dodao: - Porodice imaju pravo da sumwaju u rad odre enih organa, prije svega zbog KURSNA LISTA "otkrivawe istine o nestalim Srbima na ovim prostorima bude prioritet jednak prioritetu tra`ewa svakog drugog nestalog lica#. G. KLEPI] " HRONIKA ZLO^INA" Autor a "Hronika zlo~ina# Goran Dujakovi} kazao je da je u potpunosti sastavqen od arhivskog materijala brojnih TV stanica sa prostora biv{e Jugoslavije, zaplijewenog video-materijala raznih vojnih i paravojnih jedinica, kao i nalaza obdukcije, a kori{}ena je i arhiva nadle`nih republi~kih organa. Pomenimo da je producent a republi~ka Organizacija porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila. - Film hronolo{ki govori o zlo~inima po~iwenim nad srpskim civilima i zarobqenim pripadnicima Vojske Republike Srpske. Zna~i, o doga ajima od po~etka rata do zavr{nih operacija na zapadnokraji{kom podru~ju - kazao je Dujakovi}. Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Kursevi iz ove liste primjenjuju se od godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) Srednji za devize Prodajni za devize SAD USD V. Britanija GBP [vajcarska CHF Japan JPY Australija AUD Kanada CAD Danska DKK Norve{ka NOK EMU EUR [vedska SEK Hrvatska HRK Srbija i Crna Gora CSD Slovenija SIT Turska TRY Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/ i 051/ , telefaks 051/ , SWIFT: BLBABA22 info novablbanka.com Web: De`urni telefon Na de`urni telefon gra ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa zz

2 2 DANAS I OVDJE NAMJERNO SQEPILO Pi{e Boro MARI] ZAPADNOKR- AJI[KE op{tine su izbrisane - ako su ikad i bile ucrtane - sa karte zlo~ina nad srpskim narodom u prethodnom gra- anskom ratu. Posebno, kada je rije~ o nedjelima jedinica Hrvatske vojske, koje su od Bosanskog Grahova i Glamo~a do [ipova, Jajca i Mrkowi} Grada razarale, palile, pqa~kale - i {to je najgore - nemilosrdno ubijale Srbe. Kako zarobqene vojnike, tako i civile. Prije ravno 11 godina Hrvatska vojska je zauzela Mrkowi} Grad i iza sebe ostavila masovnu grobnicu, u kojoj je na- eno 181 tijelo. Osim we, otkriveno je i vi{e mawih i pojedina~nih grobnica. U wima je bilo pokopano 176 Srba. Grad i okolna sela pretvoreni su u op- {tu - ru{evinu. Sa zemqom je sravweno i [ipovo, u kojem je bilo istureno komandno mjesto zdru`enih jedinica Hrvatske vojske Zbornog podru~ja Split, koje su izvodile operaciju "Ju`ni potez#. Jedinica koje su prethodno, uz podr{ku avijacije i Snaga za brza dejstva Sjevernoatlantskog vojnog saveza, osvojile Bosansko Grahovo, Glamo~ i Drvar. I ove op{tine su pretvorene u "spr`enu zemqu#. A prema podacima Udru`ewa povratnika, u ovim op{tinama hrvatske trupe su ubile vi{e od 150 qudi. Operacijom "Ju`ni potez# komandovao je {tab, ~ije su jezgro ~inili generali Hrvatske vojske Ante Gotovina, Davor Glasnovi}, Rahim Ademi, Damir Krsti~evi} i general Hrvatskog vije}a odbrane Qubo ]esi} Rojs. Da je me unarodno pravo politi~ki bi~ u rukama svjetskih mo}nika, a pravda, koju oni dijele, polovi~na - jer je odraz wihovih interesa - danas je o~iglednije nego ikad ranije. Iako je u februaru godine otkopavawu masovne grobnice u Mrkowi} Gradu prisustvovao i predstavnik Ha{kog suda Xon Gernes, a Hagu upu}ena sva dokumentacija o zlo~inima u ovoj op{tini, optu`nica koju je Karla del Ponte podigla protiv Ante Gotovine i Rahima Ademija ne sadr`i nijednu Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik ta~ku, kojom bi bila obuhva}ena i zlodjela po~iwena u ovom dijelu Republike Srpske. Oni su optu`eni samo za zlo~ine po~iwene u Hrvatskoj. Zna~i li to da oni, bar za glavnog tu`ioca Ha{kog suda, i nisu ratovali u BiH? Da ne zna~i, optu`nicu bi, osim protiv wih, podigla i protiv komandanata 4. i 7. gradijske brigade, Damira Krsti- ~evi}a i Ivana Korde. Za ha{ko tu`ila{tvo, izgleda, nije bilo ni operacije "Drina 95#, izvedene 18. i 19. septembra u Pouwu. Za dva dana, 1. i 2. gardijska brigada Hrvatske vojske, pod komandom Joze Mili~evi}a i Renata Romi- }a, ubile su u Novom Gradu, Kostojanici i Kozarskoj Dubici vi{e od 100 civila. I, po ar{inima me unarodnih djelilaca pravde, kao da se ni{ta nije dogodilo. A kako bi se i dogodilo kada se, vide}i da Vojska Republike Srpske potapa "Drinu 95#, specijalni izaslanik predsjednika Amerike Ri~ard Holbruk, hitno sastao sa predsjednikom Hrvatske Frawom Tu manom i predsjedavaju- }im ratnog Predsjedni{tva BiH Alijom Izetbegovi}em. Zar, uostalom, ha{ko tu`ila{tvo nije zatvorilo o~i i pred brutalnim zlo~inom hrvatskog pilota Rudolfa Peri- {ina? Onog koji je 2. maja godine bombardovao Gradi{ku. Me u desetoro ubijenih civila bili su Dajana (6) i Nemawa (10) Gaji}. Oni su skon~ali u ku}i, razorenoj bombama koje je na wu izbacio Peri{in. Ni za ovo nedjelo, po djeliocima me- unarodne pravde, niko nije du- `an da polo`i ra~un. Ako ve} nije mogao da odgovara Rudolf Peri{in, jer je oboren i poginuo iznad Gradi- {ke, zar mjesta na klupi za optu`ene nije bilo za onog ko ga je poslao u smrtonosnu misiju? Zar to {to visoki oficiri Hrvatske vojske ne}e odgovarati za zlo~ine po~iwene na teritoriji Republike Srpske i BiH ne upu}uje na zakqu- ~ak da me unarodna pravda boluje od namjernog - sqepila? Nije li uzrok takvog oboqewa politika (~itaj: interes) svjetskih sila? ZAJEDNI^KA KOMISIJA NARODNE SKUP[TINE I VIJE]A NARODA Obrazlo`ewe skinulo veto BAWA LUKA - Zajedni~ka komisija Narodne skup{tine i Vije}a naroda Republike Srpske usaglasila je petak stavove oko osporenih dopuna Zakona o agencijama za obezbje ewe lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti, tako da vi{e ne postoje smetwe da se on po~ne primjewivati. Potpredsjedavaju}i Vije}a naroda i ~lan zajedni~ke komisije Pejo Krwi} rekao je novinarima da je bo{wa~ka inicijativa za za{titu nacionalnih interesa pokrenuta najvi{e zbog toga {to nisu u potpunosti shva- }eni razlozi zbog kojih su se tra- `ile dopune ovog zakona. - Poslije dodatnih poja{wewa uvjerili smo se da se dopunama zakona `eli rasteretiti policija, tako da ona vi{e ne}e biti jedina zadu`ena za obezbje- ewe imovine. Te poslove }e ubudu}e mo}i da obavqa i Agencija za obezbje ewe imovine i lica - rekao je Krwi}. On je dodao da je na zajedni~koj komisiji postignuta saglasnost da se bri{e ~lan tri dopuna Zakona o agencijama za obezbje ewe lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti, zbog toga {to ta ista odredba stoji u ~lanu 2. osnovnog zakona. Krwi} je najavio da bi do kraja septembra mogla biti odr- `ana jo{ jedna sjednica Vije}a naroda, na kojoj bi se raspravqalo o Zakonu o eksproprijaciji. Po nama je sporno, poja{wava Krwi}, {to op{tina mo`e da zemqi{te koje je eksproprisala ponudi na licitaciju pravnim i fizi~kim licima. - Mo`e se desiti da neki tajkun baci oko na atraktivnu gra- evinsku parcelu, da je op{tina ekspropri{e i da je on kupi. Pla{imo se da je to preuraweno i da bi u takvim slu~ajevima mnogi Bo{waci i Hrvati mogli ostati bez zemqi{ta - rekao je Krwi}. G. D. Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu kraj Drvara, 31. jula godine. Poslije oslobo ewa godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna godine. Od septembra izlazi kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. NOVOSTI AKCIONARSKO DRU[TVO 16. i 17. septembar PREDSJEDNIK ^AVI] I PREMIJER DODIK O SILAJXI]EVOM PISMU VISOKOM PREDSTAVNIKU UZALUD POTRO[ENO MASTILO BAWA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Dragan ^avi} smatra da predsjednik Stranke za BiH Haris Silajxi} svojim zahtjevom visokom predstavniku Kristijanu [varc [ilingu da sprije~i potpisivawe sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske i Srbije - nastavqa antidejtonsko djelovawe i da je to vrhunac politi~kog cinizma. Silajxi} je u petak pozvao visokog predstavnika u BiH da sprije~i potpisivawe sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama izme u Republike Srpske i Srbije, navode}i da entiteti nisu nadle`ni za takvu vrstu sporazuma. Silajxi} u pismu [varc [ilingu navodi da bi potpisivawe sporazuma izme u Republike Srpske i Srbije bilo mimo utvr ene ustavno-pravne procedure, s obzirom na to da je Dejtonskim sporazumom predvi eno uspostavqawe specijalnih odnosa BiH sa Hrvatskom i SR Jugoslavijom. - Specijalni odnosi su ustavna nadle`nost Predsjedni{tva BiH i dr`ave BiH, s obavezom da sporazum o tome potvrdi Parlamentarna skup- {tina BiH, te da Republika Srpska u ovom slu~aju neovla- {}eno prisvaja me unarodnopravni subjektivitet - naveo je Silajxi}. On visokog predstavnika u BiH poziva da upozori i dr- `avne organe Republike Srbije, koji su pristupili zakqu~ivawu Sporazuma, "iako im je dobro poznato da wihov partner jedino mogu biti dr`avni organi BiH, a ne entiteti#. - Na ovaj na~in izra`ava se grubo nepo{tovawe me unarodnog statusa i unutra{weg ure ewa BiH - ocijenio je Silajxi}. - Silajxi} koristi svaku priliku da antidejtonski djeluje, da derogira svaku Dejtonom dozvoqenu mogu}nost. On u Vladi Republike Srpske ima ~etiri ministra koji su u ~etvrtak Sporazumi o specijalnim i paralelnim vezama entiteta sa susjednim dr`avama utvr eni su Ustavom BiH, odnosno Aneksom 4. Dejtonskog sporazuma. Premijer Dodik i ja smo dostavili tekst sporazuma visokom predstavniku, istakao predsjednik ^avi} na sjednici republi~ke Vlade u Fo- ~i podr`ali tekst sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima, ~iji tekst je Vlada utvrdila i prihvatila - istakao je predsjednik ^avi}. On je naglasio u izjavi Srni, da su sporazumi o specijalnim i paralelnim vezama entiteta sa susjednim dr- `avama utvr eni Ustavom BiH, odnosno Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, podsje}aju}i da je sli- ~an sporazum potpisala Federacija BiH sa Republikom Hrvatskom i prije nego {to su to u~inile Republika Srpska i SR Jugoslavija. - Republika Srpska to pravo koristi, svi- alo se to Silajxi}u ili ne - poru~io je predsjednik ^avi}. Sporazum izme u Republike Srpske i Srbije, ~ije potpisivawe je najavqeno za 26. septembar, predvi a jedno umjesto dva vije}a, kako je bilo po Sporazumu iz godine. - Vije}e }e ~initi predsjednici i premijeri Srbije i Republike Srpske. Sastaja}e se svaka tri mjeseca naizmjeni~no u Republici Srpskoj i Srbiji i razgovara}e o svim temama iz sporazuma koje ne ugro`avaju integritet ni Srbije ni BiH - naveo je predsjednik ^avi}. - Visoki predstavnik Kristijan [varc [iling od mene je, a koliko mi je poznato i od premijera, zatra`io da mu se dostavi tekst sporazuma, jer je IZGRADWA GRANI^NOG PRELAZA U DOWOJ GRADINI SVE ODLU^ENO GODINE GRANI^NI prelaz i carinski terminal u Dowoj Gradini nije pri~a novijeg datuma, ve} projekat o kojem se ozbiqno govori i razmi{qa najmawe ~etiri godine. Potvrdili su to za "Glas Srpske# predstavnici Uprave za indirektno oporezivawe BiH, pozivaju}i se na odluku Predsjedni- {tva BiH, koje je u aprilu godine odlu~ilo da ratifikuje aneks ugovora o izgradwi grani~nog prelaza Dowa Gradina - Jasenovac. U Upravi nagla{avaju da je odre ivawe grani~nih prelaza predmet me udr`avnih sporazuma izme u BiH i susjednih zemaqa. Takav sporazum, navode, BiH ima sa Hrvatskom, kao i sa Srbijom i Crnom Gorom. [ef Odjeqewa za komunikacije u Upravi Ratko Kova~evi} objasnio je da se pri odre ivawu lokaliteta carinskih i grani~nih slu`bi BiH nadle`ni vode odredbama Zakona o nadzoru i kontroli prelaska dr`avne granice i Zakona o carinskoj politici, oba donesena godine. - Na osnovu situacije na teretnu, odre uje se mjesto carinskih i grani~nih slu`bi, a su- {tina je da lokacija bude {to bli`e granici - dodao je Kova- ~evi}. Prema wegovim rije~ima, razvijawe grani~nih prelaza diktirala je i predratna saobra}ajna mre`a u BiH, a magistralni put, koji prolazi kroz to podru~je, svojevremeno je bio izuzetno frekventan. Daqe, prelaz iz BiH u Hrvatsku na tom putu, tvrdi Kova~evi}, najbli`a je ta~ka za izlazak na autoput Beograd - Zagreb, koji je od te ta~ke udaqen samo 12 kilometara. Sve su to, po wemu, bile preporuke za izgradwu prelaza u Dowoj Gradini. Uprava je, navodi Kova~evi}, na osnovu odluka Predsjedni{tva BiH i kasnije \ ^avi} i Dodik: Silajxi}ev nastavak antidejtonskog djelovawa on po funkciji zadu`en za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, i to smo i u~inili, uz obrazlo`ewe da se radi o ~istom izvr{ewu dejtonskih obaveza - dodao je predsjednik Srpske Dragan ^avi}. S obzirom na to da je do- {lo do promjene dr`avno-pravnog statusa Srbije i Crne Gore, bilo je neophodno promijeniti i prethodni sporazum o uspostavqawu specijalnih paralelnih odnosa izme u Republike Srpske i Srbije. Ovo je poslije sjednice Vlade u Fo~i istakao premijer Srpske Milorad Dodik i podvukao da u okviru Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska ima pravo da sa zemqama u okru`ewu uspostavqa specijalne paralelne odnose. Odgovorno tvrdim da niko u Komisiji za granice, kao ni u drugim slu`bama, ne}e uraditi ni{ta {to bi oskrnavilo bilo koje strati{te u BiH, poru~io ~lan Komisije za granicu BiH Mugdim ^ukle Savjeta ministara BiH zapo~ela gradwu, po{tuju}i u potpunosti zakone Republike Srpske, ~ija ministarstva daju potrebne saglasnosti i dozvole za gradwu. Dowa Gradina, kao grani~ni prelaz i carinski terminal, tvrdi pomo}nik ministra civilnih poslova BiH Haris ^engi}, bila je interesantna i Evropskoj komisiji, koja uostalom i finansira izgradwu ovakvih objekata. ^engi} obja{wava da su nadle- `ni iz Evropske komisije u nekoliko dopisa tra`ili da se {to hitnije pripremi izgradwa grani~nog prelaza u Dowoj Gradini, budu}i da su ve} obezbijedili novac za te namjene. ^lan Komisije za granicu BiH Mugdim ^ukle kazao je za na{ list da je odluka o gradwi grani~nog prelaza u Dowoj Gradini rezultat bilateralnog sporazuma predstavnika dvije zemqe - BiH i Hrvatske, ali i da su u mje{ovitim stru~nim grupama Uspostavqawe specijalnih paralelnih odnosa izme u Srpske i Srbije, u skladu je sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, saop{teno je u petak i iz Biroa Vlade za odnose s javno{}u. U Bawoj Luci }e 26. septembra osim novog sprazuma o specijalnim vezama Srpske i Srbije, biti potpisano i vi{e bilateralnih sporazuma, te otvorena Komercijalna banka. Osim dolaska predsjednika i premijera Srbije Borisa Tadi}a i Vojislava Ko{tunice u Bawu Luku, o~ekuje se i dolazak oko 300 privrednika iz Srbije. I Vlada Srbije u ~etvrtak je usvojila tekst novog sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima izme u Srbije i Republike Srpske. bili predstavnici Republike Srpske, koji su od samog po~etka upu}eni u ovaj projekat. - Nisam upoznat sa detaqima nastalog spora, ali odgovorno tvrdim da niko u Komisiji za granice, kao ni u drugim slu`bama, ne}e uraditi ni{ta {to bi oskrnavilo bilo koje strati{te u BiH, bez obzira na to kojem narodu pripada - poru~io je ^ukle. On je naglasio da se eventualni propusti i gre{ke mogu ispravqati u hodu, {to }e biti slu~aj i sa predvi enom saobra- }ajnicom, koja }e mimo grani~nog prelaza voditi u Spomenpodru~je Dowa Gradina. Da ne{to nije bilo u redu sa samim projektom, nastavio je on, sigurno bi reagovao na~elnik op{tine Kozarska Dubica Branko Bara}, koji je trenutno i predsjedavaju}i Komisije za granice BiH. Bara} je, podsjetimo, ovih dana u nekoliko navrata ponovio stav nadle`nih op{tinskih organa, koji u potpunosti podr`avaju izgradwu grani~nog prelaza u Dowoj Gradini, jer on ni~im ne ugro`ava memorijalni kompleks. D. MAJSTOROVI] Rajko RADOVANOVI], direktor Od 8. februara godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra godine, a od 5. maja godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: , ; telefaks Telefon marketinga Direktor Dru{tva , ; telefaks redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

3 16. i 17. septembar NOVOSTI SUSRET SLOVENA^KOG PRIVREDNOG KLUBA I PRIVREDNIKA SRPSKE ^VR[]I PARTNERSKI ODNOSI BAWA LUKA - Slovenija je u Republiku Srpsku ulo`ila 142 miliona maraka, od ukupno 760 miliona, koliko je ulo`ila u BiH. ^etrdeset odsto investiranog kapitala ulo- `eno je u proizvodwu, 30 odsto u trgovinu, 20 odsto u razne vrste usluga, prvenstveno bankarstvo i osigurawa, a deset odsto u ostale privredne djelatnosti. Ovo je istaknuto u petak na susretu Slovena~kog poslovnog kluba i privrednika Republike Srpske, koji je organizovan u Bawoj Luci. Predsjednik Narodne skup- {tine Republike Srpske Igor Radoji~i} rekao je da je Slovenija, po svim parametrima, me- u pet najva`nijih partnera Republike Srpske i BiH, posmatrano po svim va`nijim kategorijama, kao {to su uvoz, izvoz, strana ulagawa... - Mi i daqe poku{avamo da popravimo poslovni ambijent i nastojimo da zakonskim rje- {ewima i odlukama olak{amo investitorima ulazak i poslovawe na doma}em tr`i{tu - istakao je Radoji~i}. - Da bi kapital do{ao u neku zemqu, potrebno je mnogo ulaznih informacija, a slovena~ke investicije u Republiku Srpsku su u velikoj ekspanziji - kazao je predstavnik Privredne komore Slovenije u BiH Amir Huji}. Slovenija je, po svim parametrima, me u pet najva`nijih partnera Republike Srpske i BiH, posmatrano po svim va`nijim kategorijama, kao {to su uvoz, izvoz, strana ulagawa... Ja~awe poslovnih veza: Igor Radoji~i} po`elio dobrodo{licu slovena~kim privrednicima Prema wegovim rije~ima, Republika Srpska je sa po~etnih {est odsto, prije pet godina, do{la do preko jedne petine u prihvatawu slovena~kih investicija. To je trend koji treba podr`avati i u~initi sve da se slovena~ke investicije {to ravnomjernije raspore- BAWA LUKA - Pet, od 22 pravilnika koji treba da budu izra eni i uskla eni sa Zakonom o bezbjednosti saobra}aja na putevima BiH, koji je nedavno stupio na snagu, bi}e doneseni do sredine oktobra. Ovo je u petak u Bawoj Luci, u pauzi radnog sastanka stru~nih grupa izjavio ministar transporta i komunikacija BiH Branko Doki}. - Kao prioriteti bi}e usvojeni pravilnici iz oblasti licenci, obuke kandidata, tehni~kih pregleda, obiqe`avawa vozila za lica sa invaliditetom i voza~ima po~etnicima - izjavio je Doki}. Sve dok ne budu usvojeni svi pravilnici u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobra- }aja u BiH, radi}e se po starim pravilnicima i dosada- {wem zakonu. Ministar unutra{wih poslova Republike Srpske Stanislav ^a o rekao je da je MUP STRU^WACI USKLA\UJU RAD SA ODREDBAMA NOVOG ZAKONA O BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA U BiH Pravilnici na stolu MUP Srpske: Rad bez zastoja (Snimio R. OSTOJI]) ozbiqno shavtio obaveze koje prozlaze iz novog zakona, napomiwu}i da nije bilo zastoja u radu u oblasti saobra}aja, zbog primjene starih odredbi. Sastanku stru~nih grupa prisustvovali su i ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko [krbi}, te predstavnici ministarstva saobra}aja i veza i prosvjete i kulture i drugih institucija. V. J. uju na prostoru cijele BiH, ocijenio je Huji}. Predsjednik uprave "Livara# iz Slovenije istakao je da su u Republici Srpskoj novac ulo`ili u Livnicu "Jel{ingrad#. U ~etiri livnice, od kojih su dvije u Slovniji, jedna u Republici Srpskoj i jedna u Srbiji, zaposleno je radnika. Ove godine planirali su proizvodwu 65 hiqada tona proizvoda i prihod od preko 70 miliona evra. Do sada je "Livar# u "Jel{ingrad# ulo`io 7,4 miliona evra. Q. ^I^I] BAWA LUKA - Pravedno rje{ewe za uskla ivawe penzija u Republici Srpskoj i iznala`ewe na- ~ina na koji }e se to uraditi je prioritet novog Upravnog i Nadzornog odbora republi~kog Fonda za penzijsko i invalidsko osigurawe i Vlade Republike Srpske. Ovo je u petak saop{tio republi~ki ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Bo{ko Tomi}, poslije odr`avawa konstitutivne sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Fonda PIO. Prema wegovim rije~ima, zahtjev Upravnog odbora Udru`ewa penzionera Republike Srpske da se sve penzije usklade i dovedu na isti nivo rje{ava}e eminentni stru~waci. Problem je, kako je rekao, neuskla enost penzija radnika koji su penzionisani do MINISTAR ANTON KASIPOVI] OBI[AO [KOLE NA PODRU^JU OP[TINE PRIJEDOR \acima obe}ani boqi uslovi 3 Kasipovi}: Neophodna i pomo} lokalnih zajednica PRIJEDOR - Naredne godine Vlada Republike Srpske }e ulo`iti zna~ajne svote novca u osnovno, sredwe i visoko obrazovawe, istakao je u petak u Prijedoru republi~ki ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi}, navode}i da }e najve}i dio para biti ulo`en u opremawe {kola. Komentari{u}i rekonstrukciju i adaptaciju {kole u Omarskoj, ministar Kasipovi} je kazao da se radovi odvijaju planiranom dinamikom te da je Vlada Srpske u te svrhe izdvojila maraka. - Da bi ovaj posao oko sanacije osnovne {kole u Omarskoj, koja je stara vi{e od 40 godina, uspje{no doveli do kraja, mora}emo da obezbijedimo i dodatne pare. Zatra`i}emo pomo} lokalne zajednice, sa kojom Ministarstvo prosvjete i kulture ima jako dobre odnose, ali i od prijedorskog rudnika - kazao je Kasipovi}. Ministar je u petak obi{ao i podru~nu {kolu "Petar Ko~i}# u Orlovcima, koju tek naredne godine o~ekuje rekonstrukcija. Borave}i u prijedorskim osnovnim {kolama, ministar Kasipovi} je upoznat i sa izvjesnim izmjenama i dopunama nastavnih planova i programa, sa pravilnicima i novim idejama u vezi sa unapre ewem {kolstva. - Pozdravio sam takve namjere. Mislim da su djeca preoptere- }ena i u principu sam za redukovawe gradiva - istakao je ministar Kasipovi}. Zna~ajan jubilej prijedorske Gimnazije "Sveti Sava#, 85 godina postojawa bio je povod da ministar Kasipovi} posjeti ovu sredwu {kolu. U razgovoru sa rukovodstvom {kole i profesorima upoznat je sa stawem, te`wama, planovima i problemima sa kojima se susre}u zaposleni u ovoj gimnaziji. - Sqede}e godine, me u brojnim {kolama u Republici Srpskoj koje budemo opremali, prioritet }e imati prijedorska Gimnazija. U narednom periodu nastoja}emo da im opremimo bar jedan informati~ki kabinet - obe- }ao je Kasipovi}. Ministar je novinare upoznao i sa sudbinom objekta osnovne {kole u selu Marini, koje pripada op{tini O{tra Luka. Naime, ovih dana postavqeni su temeqi za monta`ni {kolski objekat koji }e biti brzo zavr{en, a tu }e nastavu poha ati aci ovog kraja koji trenutno nastavu slu{aju u jednoj privatnoj ku}i. D. BULI] KONSTITUTIVNA SJEDNICA UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA FONDA PIO Hitno uskladiti penzije ZVORNIK - Ministar za trgovinu i turizam Republike Srpske Predrag Gluhakovi} razgovarao je u petak sa na~elnikom op{tine Zvornik Budimirom A}imovi}em o projektima u oblasti trgovine, kao i o problemima koji usporavaju razvoj turizma u regionima Bira~ i Podriwe. - Ciq ovog susreta je da konkretizujemo neke projekte u oblasti trgovine, a dogovorili smo i ministrategiju razvoja turizma, koja }e biti finansirana sredstvima Vlade Republike Srpske u narednoj godini - rekao je Gluhakovi}. On je istakao da, nakon dolaska trgovinskog preduze}a "Intereks# u Zvornik, ovom podru~ju u narednom periodu treba pribli`iti jo{ neke godine i onih koji su penzionisani kasnije , i godine, gdje su primijeweni razli~iti koeficijenti, tako da se dogodilo da, pod pribli`no istim uslovima, penzioneri iz u odnosu na godinu imaju ~ak 36 odsto mawu penziju. - Vlada je zbog neaktivnosti prethodnog Upravnog i Nadzornog odbora Fonda PIO, po~etkom septembra imenovala nove - podsjetio je Tomi}. Novi predsjednik Upravnog odbora Fonda Rodi} je istakao da je za rje{avawe problema penzionera menaxment ove institucije u saradwi sa udru`ewima penzionera predlo`io pet- {est mogu}ih rje{ewa, od kojih }e, kako je rekao, izabrati najracionalnija. B. T. J. U ZVORNIKU DOGOVORENA MINI-STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA Popravqawe tr`i{nog imixa velike trgova~ke kompanije iz zemaqa biv{e Jugoslavije. - Tako }emo ovo tr`i{te, koje smatram jednim od slobodnijih, jer je u pograni~noj zoni, otvoriti i omogu}iti da investitori zrelom konkurencijom cijene u~ine prihvatqivim. Istovremeno neutralisa}e se i mogu}nost da velike kompanije dr`e monopol - naglasio je Gluhakovi} i podvukao da se mora prihvatiti i veliki broj malih prodavnica. A}imovi} je istakao da je osnovni ciq pospje{iti proizvodwu, a u tome }e se uspjeti ako se po~ne sara ivati sa velikim trgovinskim ku}ama i ako se preko wih budu plasirali proizvodi sa ovih prostora. S. S.

4 4 BAWA LUKA - Pod kakvim je okolnostima umrla Bawolu- ~anka Zlata Kne`evi}, pitawe je na koje ~lanovi wene porodice jo{ poku{avaju da na u odgovor. Naime, najbli`i preminule sedamdesetpetogodi{we starice ne odustaju od tvrdwi da qekari snose dio odgovornosti za wenu smrt. S druge strane, medicinsko osobqe ambulante porodi~ne medicine na Petri}evcu odlu~no opovrgava sve optu`be. - Za moju majku je kasno, ali ukaza}emo na odgovornost dr Branke Mati} da se tako ne{to vi{e nikada ne bi ponovilo - DISPE^ER De`urni dispe~er medicinska sestra Dragana Ivi} potvr uje da je oko 11 ~asova primila poziv iz ambulante Petri}evac. Na~elnik slu`be Hitne pomo}i Nada Bawac je preslu- {ala kasetu na kojoj su snimqeni svi pozivi od 5. septembra oko 11 ~asova. Konstatovala je da je dispe~er primio poziv medicinske sestre iz petri}eva~ke ambulante. EKONOMIJA/DRU[TVO KONTROVERZE OKO SMRTI STARICE ZLATE KNE@EVI] IZ BAWE LUKE TUGU PRITISNULE SUMWE ^lanovi naju`e Zlatine porodice ne odustaju od tvrdwi da qekari snose dio odgovornosti za smrt starice. S druge strane, medicinsko osobqe iz ambulante porodi~ne medicine na Petri}evcu odlu~no opovrgava sve optu`be BAWA LUKA - Tokom trgovawa na Bawalu~koj berzi u petak je ostvaren promet od maraka, kroz 727 transakcija. Vrijednost berzanskog indeksa je porasla za 0,28 odsto i iznosi 2.023,73 poena, indeksa fondova je ve}i za 2,79 odsto i iznosi rekordnih 3.872,02 poena. Novi rekord dostigao je i indeks preduze- }a iz sistema "Elektroprivrede# ZORAN TE[ANOVI] I PREDSTAVNICI SOBL Zakon, pa u Evropu AKREDITOVAWE univerziteta i visoko{kolskih ustanova treba da bude iskqu~ivo u nadle`nosti entiteta BiH, ocijeweno je na sastanku zamjenika ministra civilnih poslova BiH Zorana Te{anovi}a i predstavnika Studentske organizacije bawolu~kog Univerziteta odr`anom u petak u Bawoj Luci. - Smatramo da Zakon o visokom obrazovawu BiH treba {to prije da se donese. Ovaj zakon obezbje ivao bi evropske standarde i omogu}avao kvalitetnije {kolovawe u Republici Srpskoj i BiH - rekao je Te{anovi}. Prijedlogom zakona, rekao je Te{anovi}, predvi eno je da se pitawe jezika defini{e na nivou univerziteta, koji bi sami odlu~ivali koji jezik da koriste. Finansirawe visokog obrazovawa tako e je predvi eno na nivou entiteta, ka`e Zoran Te- {anovi} i dodaje da je interes studenata i politi~ara u RS da se sa~uvaju nadle`nosti obrazovnih institucija Srpske. ^lan Izvr{nog odbora Studentske organizacije Univerziteta u Bawoj Luci Dejan Kraguq rekao je da studenti `ele da agencija na nivou BiH propisuje standarde akreditovawa, a sama akreditacija treba da se obavqa na entitetskom B. BAWALU^KA BERZA PROSJE^NA cijena akcija preduze}a i banaka na Bawalu~koj berzi posqedwih {est mjeseci porasla je za vi{e od 50 posto. Berzanski indeks Republike Srpske u petak je dostigao 2.023,73 poena, dok se po~etkom marta kretao oko poena. Rije~ je o indeksu koji prati kretawe cijena akcija 12 najlikvidnijih preduze}a i banaka s berzanskog tr`i{ta. Indeks fondova, tako e, iz dana u dan ni`e rekordne vrijednosti, pa je u petak iznosio 3.872,02 poena. [obot i Kockar: Sumwaju u qekarsku etiku " Jahorina osigurawe" dobitnik dana Mnogo faktora uticalo je na rast cijena i prometa, po~ev- {i od Konferencije odr`ane u maju, preko novog portala, potcijewenosti hartija, dobrog imixa tr`i- {ta i berzanskih posrednika, pojednostavqivawe procedure za kupovinu i prodaju hartija... Pored ostalog, u prilog ide i povoqna politi~ka situacija, kao i privatizacije velikih preduze}a ("Telekom#, Naftna industrija) i ulazak sna`nijih investitora na tr`i- {te. - Ne smijemo zaboraviti ni rast cijena na tr`i{tima Hrvatske i Crne Gore, prije svega prodaju "Plive# i o~ekivawa zna- ~ajnih priliva iz inostranstva - ka`e broker Zoran Jefti}. Na Bawalu~koj berzi potvr- uju da je posqedwih mjeseci zabiqe`en sve ve}i broj investitora, {to dokazuje da ulaga~i vjeruju u budu}nost preduze}a i PIF-ova ~ije akcije kupuju, ali odlu~na je Zlatina k}erka Jelisaveta Kockar. Od Qekarske komore }e, dodaje, zatra`iti da se rasvijetle okolnosti pod kojima je 5. septembra u Wego{evoj ulici, u ku}i br. 65, bawalu~kog naseqa Petri}evac, preminula wena majka. - Iako se ku}a nalazi samo dvadesetak metara od ambulante, dr Branka Mati} je odbila da interveni- {e i mo`da spasi qudski `ivot - tvrdi kom{inica preminule Rajka [obot. Rajka je, veli, staricu Zlatu ujutru ne- {to poslije osam ~asova zatekla u te- {kom stawu, a zatim oti{la u ambulantu da potra`i pomo}. - Dr Mati} me je izbacila iz ordinacije uz opasku da joj ne dosa ujem, jer ima svoje pacijente. To je tragi~no, nehumano i protivno Hipokratovoj zakletvi - pri~a [obotova. Prema wenim rije~ima, medicinske sestre u ambulanti su ipak poku{ale da o cijelom slu~aju obavijeste Hitnu pomo}, ali im se s druge strane `ice niko nije javqao. [obotova se zatim vratila u Zlatinu ku}u, ali ve} je bilo kasno. I sama qekar, Zlatina k}erka Jelisaveta Kockar, koja je u vrijeme maj~ine smrti CIJENE AKCIJA NA BAWALU^KOJ BERZI BIQE@E REKORDNE VRIJEDNOSTI BEZ RIZIKA NEMA PROFITA Uspje{na privatizacija " Telekoma" i dolazak neke od svjetskih kompanija otvorila bi vrata i drugim firmama. Pored toga, najave u vezi sa privatizacijom naftne industrije RS uticale su na rast cijene akcija Rafinerije uqa Modri~a i Rafinerije nafte Brod SARAJEVSKA BERZA Sarajevskoj berzi ovih dana ne cvjetaju ru`e. - Regulativa im je tako komplikovana da investitori bje`e sa tr`i{ta. Dostupnost informacija, organizovanost obra~una i poravnawa je na mnogo ni`em nivo nego kod nas, a jo{ nisu uveli ni peti dan trgovawa. Uz imix "torbarewa# i trgovawa mimo berze, nije im nimalo lako. Mnogi investitori ka`u da smo daleko odmakli od wih. To nas, naravno, ne veseli, ve} bismo `eqeli da i Sarajevska berza krene naprijed - ocijenio je Jefti}. od 2.769,47 poena. Najve}i promet ostvaren je sa akcijama Polara Invest fond od maraka. Wima se trgovalo po cijeni od 8,81 maraka. Akcijama "Telekoma Srpske# trgovalo se u vrijednosti od maraka, po prosje~noj cijeni od 2,47 maraka. Na berzanskoj kotaciji segment - fondovi, akcije 10 fondova su ostvarile rast prosje~ne cijene. Dobitnik me u wima su akcije Bors invest fond. Na slobodnom berzanskom tr- `i{tu rast cijena zabiqe`ile su akcije 24 emitenata. Najve}i rast imale su akcije preduze}a "Jahorina osigurawe# AD Pale. Wima se trgovalo po cijeni od rekordnih 220 maraka po akciji. Q. ^. Zoran Jefti}: Tr`i{te zavisi od privrede BAWA LUKA - U Republici Srpskoj protekle godine 800 qudi je oboqelo od tuberkuloze, {to je mawe u odnosu na godinu. Ovo je za na{ list potvrdio nacionalni koordinator za borbu protiv tuberkuloze dr Mladen Durowi}. - Lijekova za lije~ewe ove bolesti imamo dovoqno i oni su besplatni, kako za NEDJEQA BORBE PROTIV TUBERKULOZE Lijekova ne mawka zdravstveno osigurane tako i neosigurane pacijente. Va`no je da nema te{kih oblika tuberkuloze kod djece - istakao je dr Durowi}. Srpska je poslu{ala preporuku Svjetske zdravstvene organizacije i u otkrivawu, lije~ewu i kontroli ove bolesti uvela je strategiju DOTS - direktno nadziru}i i sve institucije tr`i{ta kapitala Srpske. Stru~ni saradnik na Bawalu~koj berzi Darko Laki} smatra da je krenulo na boqe raspisivawem tendera za prodaju "Telekoma Srpske# i interesovawem me unarodnih operatera za kupovinu ve}inskog paketa. - Uspje{na privatizacija "Telekoma# i dolazak neke od svjetskih kompanija u RS otvorila bi vrata i drugim kompanijama za ulazak na doma}e tr- `i{te. Pored toga, najave u vezi sa privatizacijom naftne industrije RS uticale su na rast cijene akcija Rafinerije uqa Modri~a i Rafinerija nafte Brod - ocijenio je Laki}. Pored toga, sve ve}i broj ulaga~ u akcije preduze}a iz sistema Elektroprivrede RS uslovio je rast wihovih cijena za 170 odsto od po~etka godine. To prati i rast cijena akcija URE\ENOST - Investitorima je va`nije ure eno, nego veliko tr`i- {te. Mi mo`emo da zakqu~imo da je tr`i{te kapitala RS svakim danom sve ure enije - ka`e Jefti}. 16. i 17. septembar GALAMA - Tri dana nakon smrti starice sa Petri}evca, dok sam pregledala pacijenta, uz veliku galamu na vratima ordinacije pojavila se nepoznata `ena. Predstavila se kao dr Kockar. Po~ela je da me ispituje o{trim tonom. Poku{ala sam da joj objasnim {ta se desilo, ali je moje obja{wewe nije interesovalo. Urlala je hodnikom da su jadni qudi koje lije~im i da sam jadna i ja s wima - pi{e u izjavi dr Branke Mati}. bila na putu, svjesna je da za wenu majku mo`da nije bilo pomo- }i. Ali, u`asnuta je veli, {to "dr Mati} nije pokazala ni trunku humanosti i medicinske etike i poku{ala da pomogne nemo}noj `eni#. Zato je, nakon svega, odlu~ila da potra`i svoju koleginicu. - Umjesto da mi objasni za- {to nije mogla da pre e ulicu i pregleda staricu na izdisaju, upitala me za{to sam bolesnu `enu ostavila samu i oti{la na odmor - pri~a Kockareva. S druge strane, medicinski tim iz ambulante pri~a sasvim druga~iju pri~u, koju je u postupku utvr ivawa ~iweni~nog stawa u pisanoj formi dostavio i direktorici Doma zdravqa Gordani Te{anovi}. Dr Branka Mati} odlu~no demantuje sve optu`be porodice preminule, da je odbila da obi e bolesnicu. Starija `ena, dodaje, od we je iskqu~ivo zatra`ila da konstatuje smrt kom{inice koju je "na{la hladnu kao led#. - Rajka [obot nije od mene tra`ila da pomognem Zlati Kne`evi}. Samo je kazala da je zatekla mrtvu kom{inicu - navodi Mati}eva. Prema wenim rije~ima, 5. septembra u 11 ~asova u ordinaciji se pojavila [obotova. Rekla je da je prona{la mrtvu kom{inicu i da neko iz ambulante do e i potvrdi smrt. Rekla sam joj da se javi sestrama kako bi o cijelom slu~aju obavijestile mrtvozornika. - Nakon pet minuta Rajka [obot je u{la nose}i mobilni telefon. Rekla je da zove k}erka preminule koja `eli da pri- ~a sa koja se predstavila kao dr Kockar o{trim glasom mi je rekla da provjerim da li je wena majka zaista umrla. Rekla sam da }u to i uraditi, ~im pregledam pacijenta - isti~e dr Mati}. Navode dr Mati} potvr uju i medicinske sestre Darija Dragojevi} i Tatjana [u{ak, koje su, kako tvrde, pozvale slu- `bu Hitne pomo}i i mrtvozorniku dr Vesni [ipki prijavile smrt Zlate Kne`evi}. U potvrdi o smrti koju je potpisala dr Vesna [ipka navedeno je da je Zlata Kne`evi} umrla prirodnom smr}u koja je nastupila u devet ~asova ujutru. M. RADETI] kratkotrajni kurs lije~ewa. Drugim rije~ima, oboqeli od tuberkuloze dva mjeseca se lije~e u bolnici pod direktnim nadzorom medicinskog osobqa, a poslije toga ~etiri mjeseca provode pod ku}nim nadzorom. Dr Durowi} isti~e da je Svjetska zdravstvena organizacija kontrolisala sprovo ewe ovog programa u Srpskoj i da je zadovoqna u~iwenim. R. [. INVESTITORI Sve koji prate kretawa na tr`i{tima kapitala mu~i pitawe li su trenutna ulagawa na duge ili kratke staze. Mi- {qewa su podijeqena. Naime, oni koji `ele brzu dobit donose likvidnost tr`i{tu i stvaraju osnovu za ulazak ve- }ih "igra~a# koji ula`u na du- `i rok. Drugim rije~ima, i dugoro~ni i kratkoro~ni investitori su potrebni tr`i- {tu. PIF-ova koji u portfequ imaju ove akcije. S druge strane, dodatni efekat je rast cijena akcija kompanija kojima se do sada nije trgovalo. Neki ulaga~i tra`e potcijewene i kupuje do sada nelikvidne akcije. Ipak, iako tr`i{tem kapitala u Srpskoj vlada optimizam, niko sa sigurno{}u ne mo- `e re}i dokle }e to trajati. Jefti} smatra da se stvari mogu preokrenuti bez ikakve najave, {to se ne mo`e predvidjeti. - Ko to uspije, bi}e bogat ~ovjek. Svi koji su prodavali akcije, nadaju se padu cijene da bi ih opet kupili. Mnogi su nervozni jer su prodali prije vremena, a tr`i{te jo{ raste. Ali, neko mora izgubiti da bi neko dobio. Ako prodate prije vremena, mo`ete dobiti mnogo novca, ali i propusti priliku da vi{e zaradite. Onaj ko je kupio od vas, sad zara uje, jer je preuzeo rizik - obja{wava Jefti}. Laki} se nada da }e ulaga- ~i na Bawalu~koj berzi donositi odluke o kupovini na osnovu analiza i informacija koje su dostupne o preduze}ima i PIF-ovima ~ije akcije uzimaju. - Kretawe cijene akcija u pro{losti nisu garant da }e se takav trend nastaviti u budu}- nosti - isti~e Jefti}. Tr`i{te kapitala je svijetla ta~ka Republike Srpske, ali wegov daqi napredak zavisi od privrednih kretawa. Q. ^I^I]

5 16. i 17. septembar IZBORI MITING SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA U FO^I NAROD NAJBOQI SUDIJA Ako Srpska ne bude ravnopravna, niko wen narod ne}e sprije~iti da sebi bira put, poru~io Milorad Dodik... FO^A - Predsjednik SNSDa Milorad Dodik zahvalio je stanovnicima Fo~e koji su se u ~etvrtak uve~e okupili na gradskom trgu da podr`e ovu stranku i wene kandidate na predstoje}im izborima, ali i onima koji su tu, a krivo im je {to se sve to de{ava. On je, pred vi{e od simpatizera, kazao da je i Vlada Srpske u Fo~i odr`ala sjednicu da bi upravo wenim stanovnicima na taj na~in dala zna~aj, ali i napravila plan kako da se zavr{i dvorana prije zime, napravi prijeko potreban put, obezbijedi novac za Nacionalni park "Sutjeska# i stvore po~etni uslovi pomo}u kojih bi trebalo da zakora~e u boqi `ivot. - Uspjeli smo da dogovorimo sa Vladom Srbije da se dogodine gradi hidroelektrana "Buk Bijela#. Tako e, Srbija }e nam donirati ~etiri miliona evra VELIKA REPUBLIKA SRPSKA GACKO - Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik rekao je na tribini u Gacku da ga stranci u posqedwe vrijeme ~esto pitaju da li iza wegovih ~estih odlazaka u Beograd stoji koncept velike Srbije. - Odgovorio sam to nije namjera, ve} stvarawe velike Republike Srpske - kazao je za Sutjesku i Tjenti{te, koji }e ponovo biti va`ni na turisti~koj mapi BiH. Na sjednici smo razgovarali i o privatizaciji "Magli}a#, tako da bi tokom naredne godine jedna firma iz [vedske trebalo da ga kupi i tako ponovo otvori radna mjesta - kazao je Milorad Dodik. Dodik. Kandidat za Srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} istakao je da je SNSD ispunio sve {to je i obe}ao, a prema rije~ima kandidata za predsjednika Republike Srpske Milana Jeli- }a, Vlada Milorada Dodika za {est mjeseci postigla je vi{e nego drugi za {est godina. Govore}i u statusu Republike Srpske u BiH, predsjednik SNSD-a ponovio je i u ovom gradu da niko ne osporava BiH, ako je u woj ravnopravna Srpska. Ako ne bude, kategori~an je Dodik, niko wen narod ne}e sprije~iti na wegovo pravo da sebi bira put. - Prije mjesec dana u Cazinu okupilo se 350 vehabija, koji su dobili plan za islamsku Bosnu. Zaboravili su da je ona, sa Srbima i Hrvatima zajedno, vi{e hri{}anska - rije~i su Dodika. KONKURS BERKOVI]I - Kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske Milan Jeli} istakao je u petak na tribini u Berkovi- }ima da }e Vlada Srpske pomo}i ovda{wem INKOB-u, fabrici tekstilne industrije, da je ve} raspisan konkurs za 20 radnika, pa postoje dobri izgledi da }e ova firma ve} idu}e sedmice po~eti s radom. Jeli} se zalo`io i za pokretawe mini-fabrika, istakav{i da bi Vlada pomogla u wihovom kreditirawu. Poruka kandidata za predsjednika Republike Srpske Milana Jeli}a je, izme u ostalih, da se Srpska mo`e graditi samo kroz boqi `ivot wenih gra ana, a boqi `ivot, dodao je, mogu} je samo kvalitetnom privatizacijom i ulagawem u nova preduze- }a koja }e trebati radnike. - Dio od milijardu maraka koje }e Srpska dogodine u buxetu imati zahvaquju}i privatizaciji do}i }e sigurno i u Fo~u. Morati zaboraviti pro{lost i ostaviti u woj qude koji su vas doveli na ivicu egzistencije i do prosja~kog {tapa - istakao je Milan Jeli}. Kandidat za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} rekao je Fo~acima da wihov broj na mitingu SNSDa dovoqno govori da su prepoznali one koji mogu i ho}e da rade Krcat gradski trg u Fo~i: Ovacije funkcionerima SNSD-a (Snimio M. [UKALO) - Jedna mala grupa qudi u Republici Srpskoj bogati se i {aqe druge u Hag. A iako to nije moj na~in razgovora ni u ovakvim prilikama, re}i }u vam jo{ ne{to: zar ne vidite da jedan dio rukovodstva SDSa sjedi u zatvorima, a drugi u foteqama? Pa sad vi sami potra`ite odgovor na ono {to me pitate... Ovako je kandidat SNSDa za srpskog ~lana Predsjedni- ZATVOR I FOTEQA 5 {tva BiH Neboj{a Radmanovi} u petak odgovorio na pitawe o Srbima u Hagu, koje je postavio jedan od u~esnika tribine ove stranke odr`ane u petak u Qubiwu. Radmanovi} je na pomenutoj tribini, ~esto prekidan burnim aplauzima, izme u ostalog, govorio i o ulagawima Vlade u razvoj Hercegovine, borbi protiv kriminala, reformi policije... kako treba i da niko nema boqi ciq od SNSD-a, sa Miloradom Dodikom na ~elu. - Vi znate da nam treba ve- }ina u Parlamentu Srpske ali i da Nikoli [piri}u i wegovom malom timu u Sarajevu treba poja~awe. Ako budemo i tamo imali najmawe sedam ili osam poslanika, nas }e se pitati mnogo toga, odlu~iva}emo i o formirawu Savjeta ministara i nikakva odluka ne}e pro}i, a da mi na wu ne pristanemo - objasnio je Radmanovi}. Kandidat za poslanika u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH Nikola [piri} zapitao je {ta bi dali oni u Sarajevu da imaju Milorada Dodika. - Oni danas ne znaju ko da ih povede, a imenima licitira islamski poglavar Mustafa Ceri} - rekao je [piri}. SNSD je odr`ao u petak predizbornu tribinu i u Bile- }i, pred oko dvije hiqade gra ana. Predstavnici Op{tinskog odbora SNSD-a ka`u da je u ovoj op{tini, u kojoj ina~e lokalnu vlast ima SDS, taj broj u odnosu na ranije tribine dvostruko uve}an. M. XEPINA

6 6? DEMOKRATSKI narodni savez je narodna stranka, stranka politi~kog centra prilago- ena evropskim narodnim strankama, ka`e Marko Pavi}, predsjednik Demokratskog narodnog saveza i nosilac liste za Narodnu skup{tinu Srpske u izbornoj jedinici jedan. Koja je Va{a osnovna poruka bira~ima i za{to da glasaju za Vas i kandidate Va{e stranke? - Za ovogodi{we oktobarske izbore DNS je odabrao slogan "Vrijeme je#. I zaista je vrijeme da se prestane sa ispraznim politikanstvom i preno{ewem ovla{}ewa sa Republike Srpske na nivo BiH. Vrijeme je da po~ne istinska borba protiv kriminala i korupcije, da penzioneri `ive boqe i da se omladina zapo- {qava, da se dovr{i privatizacija, ali i obavi wena revizija tamo gdje je ona ura ena na lopovski na~in, da mislimo na borce, porodice poginulih, vojne invalide, da brinemo za poqoprivredu i selo. Kako vidite poziciju Repu-? blike Srpske u okviru BiH u budu}nosti? - DNS se zala`e za po{tovawe Dejtonskom sporazuma i Ustava BiH, gdje su precizirana dva entiteta i tri naroda. U ovom trenutku DNS ne vidi mogu}nost drasti~nijih promjena u Ustavu BiH, posebno ne zbog toga {to je u Federaciji BiH stvoren bo{wa~ki patriotski blok koji na sve na~ine nastoji da Republiku Srpsku, kao ustavnu kategoriju, ukine i da se BiH potpuno centralizuje. DNS }e se zalo`iti, odmah poslije izbora, da se organizuje referendum za ve}u autonomiju Republike Srpske u okviru BiH i za ve}u autonomiju lokalnih zajednica.? NOSIOCI LISTA ZA NARODNU SKUP[TINU REPUBLIKE SRPSKE MARKO PAVI], DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ Vrijeme za boqi `ivot Da li vjerujete da mo`e do- }i do prekompozicije ustavnog ure ewa BiH, pa ~ak i do promjene granica i samostalnosti Republike Srpske? - DNS u ovom trenutku ne razmi{qa o samostalnosti Republike Srpske. Mi `elimo da iskreno i potpuno u skladu sa zakonom i Ustavom gradimo i BiH i Republiku Srpsku. Na{u stranku mogu natjerati na odvajawe Republike Srpske samo zahtjevi kakve postavqaju stranke za BiH i SDA, kada govore o ukidawu Srpske, o unitarnoj BiH i kada govore o potpunoj centralizaciji.? Ve}ina politi~ara poru~uje da je neminovno sprovesti ustavne promjene. Da li }e se to desiti poslije izbora i kako vidite taj proces? - Svjesni smo da je neminovno sprovesti ustavne promjene, ali ne na na~in da Srpska izgubi svoja ovla{}ewa i da se BiH centralizuje. Nisu ustavne promjene samo ono {to dovodi do unitarne BiH. Ustavne promjene su i ono {to bi dalo ve}u samostalnost entitetima. U ovom trenutku Srpska je uspje{niji entitet od Federacije BiH i trebalo bi ih dovesti u ravnopravan polo`aj.? Kako gledate na najavqeno ukidawe Kancelarije visokog predstavnika? - Visoki predstavnik je klasi~an oblik protektorata u BiH. Smatram da istinskog puta u Evropu nema bez ukidawa institucije visokog predstavnika. Entiteti u BiH i wihovi narodi su sposobni da se dogovore i naprave ustavno ure ewe kakvo odgovara na{im narodima, sli~no nekom od slo- `enih evropskih dr`ava.? Koliko }e u naredne ~etiri godine BiH i Srpska biti bli`e Evropskoj uniji? - DNS se zala`e za ulazak BiH u Evropsku uniju, ali BiH organizovane na bazi dogovora dva entiteta i tri naroda u woj. Nismo za stvarawe unitarne BiH i da takva ulazi u Evropsku uniju. Mi smo da se o~uva identitet Srpske i srpskog naroda, i samo pod tim uslovima zalo`i}emo se za ulazak u Uniju.? Borba protiv kriminala i korupcije je nezaobilazno pitawe. [ta obe}avate? - Na{a stranka je nastala u momentu kada su se kriminal i korupcija bili duboko uvukli u tkivo Republike Srpske. Nastali smo na bazi `eqe da se suprotstavimo tim pojavama. Smatram da tu nema kampawske borbe, ona mora biti stalna i u wu moraju da budu uku~ene sve institucije sistema, ali i sami gra ani. D. BULI] SRPSKA RADIKALNA STRANKA " DR VOJISLAV [E[EQ" Pamet u glavu! DOBOJ - U parlamentima se ~uva Republika Srpska i zato, bira~i, pamet u glavu - jedna je od osnovnih poruka kandidata Srpske radikalne stranke "Dr Vojislav [e{eq# na predstoje}im izborima, izre~ena na promotivnom skupu odr`anom u ~etvrtak uve~e u Doboju. - Ovo ne}e biti obi~ni izbori, jer }emo ovoga puta odlu~ivati o budu}nosti Republike Srpske i svakog od nas pojedina~no. Vi }ete praviti izbor izme u toga da li `elite da imate Srpsku ili ho}ete unitarnu BiH, izme u kriminala i korupcije i onih koji `ele da se bore protiv lopova, odlu~i}ete da li da vas vode isti qudi ili ste za promjene. A promjene mogu da u~ine samo novi qudi, stru~ni, odgovorni, ali ~istog obraza i ruku - rekao je predsjednik ove stranke za Republiku Srpsku i kandidat za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Radislav Kaweri}. Sl. P. SRPSKA RADIKALNA STRANKA REPUBLIKE SRPSKE Posqedwa linija odbrane DERVENTA - Nosilac liste Srpske radikalne stranke Republike Srpske za republi~ku Narodnu skup{tinu Milanko Mihajlica rekao je u ~etvrtak uve~e u Derventi da koalicija srpskih stranaka koju predvodi SRS ima qude koji su spremni da svojom hrabro{}u i pame}u, uz pomo} naroda, formira posqedwu liniju za demokratsku odbranu Srpske, bez koje nema opstanka srpskom narodu na ovim prostorima. Lider radikala uvjeren je da }e oni u Narodnoj skup{tini imati osam, a u Parlamentu BiH dva poslanika. Predsjednik Srpske stranke Srpske Predrag Lazarevi} izjavio je da je rje{ewe srpskog pitawa u BiH rje{ewe svih pitawa i da bez stabilnosti Republike Srpske nema mira na ovim prostorima. B. T. IZBORI SARAJEVO - Helsin{ki komitet za qudska prava u BiH ocjewuje da predizborna kampawa u proteklih 15 dana proti~e u nastojawu politi~kih aktera da naklonost bira~a pridobiju insistirawem na slabostima rivala i poku{ajima wihovog diskreditovawa, pri ~emu ~esto koriste jezik mr- `we i hu{ka~ki rje~nik, javila je Srna. - Uz rijetke izuzetke, tokom kampawe ne govori se o programima partija, o sposobnostima kandidata ~ija su imena na listama, niti se ozbiqnije tretiraju `ivotna pitawa kao {to su zapo{qavawe, zdravstvo, obrazovawe, vizni re`im - navodi se u saop{tewu Helsin- {kog komiteta. Helsin{ki komitet za qudska prava u BiH nezadovoqan je zbog ~iwenice da se tokom kampawe ne spomiwe 12 zahtjeva sadr`anih u Gra anskoj platformi pokreta "Grozd#, iako je taj akt potpisalo vi{e od gra ana. Kritika je upu}ena politi~kim strankama i zbog vo ewa "rata plakatima#, kao i ~lanovima Centralne izborne komisije zbog nejedinstvenog tuma~ewa Izbornog zakona BiH. Komentari{u}i ulogu medija u kampawi, Komitet konstatuje da neki elektronski mediji odstupaju od principa nepristrasnosti i favorizuju pojedine partije i kandidate, dok su kod pisanih medija, koji funkcioni{u na principima samoregulacije, zabiqe`ena odstupawa od profesionalnih standarda i objektivnosti, {to se posebno odnosi na neke tekstove u "Dnevnom avazu#, koji promovi{u nacionalnu netoleranciju i grubo vrije aju i poku{avaju da diskredituju pojedine kandidate. Helsin{ki komitet za qudska prava u BiH 16. i 17. septembar HELSIN[KI KOMITET ZA QUDSKA PRAVA BiH RAMPA JEZIKU MR@WE OLAK[AWE GRA\ANIMA BEZ NOVIH LI^NIH DOKUMENATA Zahtjev pa glasawe PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA Stranke `ele da naklonost bira~a pridobiju insistirawem na slabostima rivala i poku{ajima wihovog diskreditovawa, pri ~emu ~esto koriste jezik mr`we i hu{ka~ki rje~nik SARAJEVO - Gra anima koji prvi put podnose zahtjev za izdavawe li~ne karte u periodu od 16. do 30. septembra bi}e omogu}eno da ostvare pravo glasawa na izborima 1. oktobra - saop{teno je u petak iz Direkcije za primjenu CIPS projekta. Prema dogovoru Direkcije CIPS-a, Centralne izborne komisije i organa nadle`nih za izdavawe li~nih dokumenta, referent na lokaciji CIPS-a odmah }e, prilikom podno{ewa zahtjeva za izdavawe, ovim gra anima izdati obrazac LK/OI-4, koji }e slu`iti kao identifikacioni dokument prilikom glasawa 1. oktobra. Ukoliko gra ani, koji su podnijeli zahtjev za izdavawe li~ne karte prije 16. septembra, ne dobiju li~nu kartu do 25. septembra, i oni }e mo}i do 30. septembra da podignu navedeni obrazac, koji }e im slu`iti kao identifikacioni dokument na izborima. NOVA SNAGA SRPSKE Zakon vra}a oteto SRBAC - Nosilac liste Nove snage Srpske za Narodnu skup{tinu u izbornoj jedinici jedan Petar Kuni} razgovarao je u ~etvrtak uve~e sa ~lanovima, simpatizerima stranke i gra anima Srpca. U prvi plan predizborne kampawe ova stranka je stavila pitawe organizovanog kriminala i korupcije. - Iako je zakon usvojen, ne o~ekujem u ovakvim odnosima snaga da }e do}i do wegove primjene - rekao je Kuni}. On je naglasio da }e Nova snaga Srpske, ukoliko u e u Narodnu skup{tinu, pokrenuti dono{ewe zakona o oduzimawu nelegalno ste~ene imovine, kao i niz drugih akata koji treba da prate ovaj temeqni propis, kako bi do{lo do ozbiqnije aktivnosti u vezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom. S. K. ZVORNIK - Nosilac liste Demokratske stranke Srpske za Narodnu skup{tinu Srpske u izbornoj jedinici dva Predrag Kova~evi} poru~io je na tribini odr`anoj u ~etvrtak uve~e u Zvorniku da je DSS prva i jedina stranka koja u svom programskom opredjeqewu vi{e daje prioritet isto~nom nego zapadnom dijelu Republike Srpske. On je obe}ao da }e, ukoliko bude u prilici da u~estvuje u izvr{noj vlasti, isto~ni dio Srpske, kao i Hercegovina, imati PRIJEDOR - Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivani} rekao je da Srpska danas sama upravqa sa milijardu i 100 miliona maraka u buxetu, 650 miliona u raznim fondovima i oko 450 miliona u op{tinama. - Srpska svake godine sama odlu~uje o 2,2 milijarde maraka - istakao je Ivani} na tribini PDP-a u Omarskoj, odr`anoj u ~etvrtak uve~e, dodaju}i da poslije svih reformi doprinos koji Srpska daje za finansirawe zajedni~kih organa BiH iznosi 200 miliona maraka. - Ve}i dio tog iznosa vra- }a se zahvaquju}i politici PDP-a - rekao je Ivani} i naglasio da se ova partija zala- `e da Bawa Luka postane finansijski, a Sarajevo ostane politi~ki centar BiH, jer, smatraju, Sarajevo ne mo`e biti i jedno i drugo. - Jo{ `elimo da Centralna banka BiH pre e u Bawu Luku, kako bi ona i zvani~no dobila oreol finansijskog centra u zemqi - dodao je Ivani}. Prema wegovim rije~ima, u prvoj polovini idu}e godine BiH }e potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu sa Evropskom unijom. To je, po wemu, pozitivan sporazum, koji nosi veliki izazov. Dvije godine nakon tog potpisa, najavio je Ivani}, 65 odsto poqoprivrednih proizvoda ulazi}e u BiH bez carine. - Poslije godine to }e biti 85 odsto, a nakon osam godina, svih 100 odsto. Bi}e to jeftini proizvodi, sa visokim nivoom subvencije - kazao je on. Ivani} je napomenuo da Omarska nije samo ono {to joj se iz Sarajeva ho}e staviti na teret. Ovdje ima mnogo pozitivnih stvari, kojima se treba posvetiti kako bi se ovo mjesto razvilo. Obaveza svih nas je, naveo je on, da na takav na~in tretiramo i poma`emo ovo mjesto koliko mo`emo. - Svojevremeno smo utemeqili poreski sistem, za {ta su ponovio je poziv svim kandidatima, kao i novinarima, da se tokom kampawe uzdr`e od upotrebe jezika mr`we i od raspirivawa nacionalne, vjerske i svake druge iskqu~ivosti i netolerancije. JAKE OP[TINE, JAKA SRPSKA Op{tine su zahvaquju}i reformi poreskog sistema dobile tri do pet puta vi{e novca u svojim buxetima, rekao Mladen Ivani} TRIBINA DSS-a U ZVORNIKU Zapostavqen istok poseban prioritet, ne samo da bi se favorizovali ovi dijelovi, nego zato {to su oni mawe razvijeni od zapadnog dijela. Evidentno je, prema Kova~evi}evim rije~ima, da je svake godine sve mawe ministara u Vladi Srpske iz ovih krajeva. - Na{ izborni slogan je "Mi smo za dr`avu Srpsku# i ja vjerujem da ovaj dio Republike Srpske u potpunosti prihvata tu ideju, kao i ve}ina gra ana {irom na{e republike - istakao je Kova~evi}. S. Sa. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH Korak ispred svih BAWA LUKA - Dosqedna politika i pona{awe Socijaldemokratske partije BiH i na- {eg kandidata za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Jugoslava Jovi~i}a donijeli su pozitivne promjene u predizbornu kampawu u BiH - saop{tio je u petak SDP BiH. - Jo{ 4. septembra gospodin Jovi~i} je pozvao kandidate i partije da se pona{aju dostojanstveno i da tokom kampawe po- {tuju bira~e. Na{a stranka poziva na toleranciju, saradwu i dogovor, iznose}i stvarnu istinu o statusu entiteta, koja je bila glavno oru`je nekih kandidata u borbi za glasove bira- ~a - podsje}aju iz SDP-a BiH. Sve to je, zakqu~uje se na kraju saop{tewa, dokaz da je SDP BiH uvijek bio korak ispred ostalih i da dosqedna i napredna politike SDP-a na kraju mora dobiti zaslu`eno priznawe i od naj`e{}ih protivnika. M. Mi. UVOZNI^KI LOBI SRBAC - Osnovni problem poqoprivrednika u Republici Srpskoj je neure eno tr`i- {te, na kome se nalazi oko 70 odsto mesa i mesnih prera evina, a i druge hrane iz uvoza. Ovo je u petak na konferenciji za novinare u Srpcu rekao poslani~ki kandidat PDP-a i najve}i uzgajiva~ sviwa u BiH Mi{o Maq~i}. On je za takvo stawe optu- `io uvozni~ki lobi na nivou Bosne i Hercegovine. S. K. nas mnogi kritikovali. Op- {tine su zahvaquju}i toj reformi dobile tri do pet puta vi{e novca u svojim buxetima - rekao je Ivani} i naglasio da se Republika ~uva kroz jake op{tine. P. [PADI]

7 16. i 17. septembar IZBORI TRIBINE SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE U PETROVU I KNE@EVU ODOQELI SVIM ISKU[EWIMA KAD Srpska demokratska stranka izgovori rije~ referendum, tada }e ga i biti, ali mi ne- }emo da nam narod ponovo bude `rtva, da ponovo ratuje. Ovo je u petak poru~io kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Dragan ^avi} na mitingu u Petrovu. On je istakao da nema ni{ta protiv kandidata SNSD-a da ih ne gleda kao neprijateqe nego kao politi~ke protivnike, ali je naglasio da ne treba dati {ansu strankama koje }e Republiku TIHI] I SILAJXI] Dragan ^avi} je rekao da Republiku Srpsku ne mogu ukinuti ni Sulejman Tihi} ni Haris Silajxi}, ve} samo srpski narod, te pozvao gra ane da iza u na izbore. - Ne gubimo nadu, mi smo dobili ono {to su mnogi vijekovima sawali. Stvorili smo Republiku Srpsku. Ne treba da se bojimo rije~i ni Tihi}a ni Silajxi}a kada ka`u da treba ukinuti Srpsku. Srpsku mo- `e ukinuti samo srpski narod - rekao je ^avi}. SOCIJALISTI^KA PARTIJA Na kursu razvoja BR^KO - Republika Srpska }e u narednim godinama uspjeti ukoliko se opredijeli za politiku ubrzanog ekonomskog i socijalnog razvoja, za koju se bori Socijalisti~ka partija. Petar \oki}: Ubrzan ekonomski razboj Ovo je u petak na tribini Socijalisti~ke partije odr- `anoj u Slijep~evi}ima kod Br~kog okupqenim gra anima poru~io predsjednik ove partije Petar \oki}. Prema wegovim rije~ima, socijalisti Kad god je bilo potrebno, interes Srpske stavili smo iznad strana~kih, rekao Dragan ^avi} smatraju da se u narednoj godini mora pove}ati broj zaposlenih, koli~ina pravde i jednakosti za sve i u~initi sve da Republika Srpska u narednim godinama bude spokojna i mirna, i da je ni{ta iznutra ne mo`e potresati. - Ukoliko Republiku Srpsku oja~amo ekonomski, to zna~i da ona i politi~ki mo`e biti veoma stabilna i ne mo`e biti izlo`ena bilo kakvim udarima koji je mogu oslabiti - rekao je \oki}. Pored ubrzanog ekonomskog i socijalnog razvoja, \oki} se zalo`io i za razvoj sela u cjelini, ne sa ciqem, kako je rekao, razvoja samo poqoprivredne proizvodwe, nego i kvalitetnijih uslova za `ivot na selu. Pored nekoliko stotina gra ana Slijep~evi}a i okolnih sela, tribini Socijalisti~ke partije prisustvovali su ~lanovi ove partije u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti distrikta, te kandidati sa liste Slobodanka Nikoli}, Simo Zari} i Sini{a Kisi}. M. \. KANTONALNI ODBOR SNSD-a TUZLA Srbi meta pqa~ka{a TUZLA - Kantonalni odbor SNSD-a Tuzla apelovao je na zvani~nike Tuzlanskog kantona i op{tine Kalesija da pomognu srpskim povratnicima u mjesnoj zajednici Jegin Lug, op- {tina Kalesija, da za{tite wihovu imovinu, koja je na meti pqa~ka{a, i prona u po~inioce tih krivi~nih djela. U saop{tewu SNSD-a navodi se da, uprkos brojnim apelima kantonalnim i vlastima op{tine Kalesija da sprije~e pqa~kawe imovine srpskih povratnika u Jeginom Lugu, po tom pitawu do sada ni{ta nije u~iweno, a u posqedwih sedam dana obijene su i opqa~kane jo{ tri ku}e povratnika. - Iako su povratnici vi{e puta tra`ili u policijskoj stanici Kalesija da wihove patrole obilaze i no}u ovu mjesnu zajednicu, pa ~ak im nudili i jednu obnovqenu ku}u povratnika za privremeno stacionirawe - nisu nai{li na razumijevawe nadle`nih - navodi se u saop{tewu. Od 205 devastiranih ku}a u mjesnoj zajednici Jegin Lug, uz pomo} me unarodne zajednice obnovqeno je 55, u kojima trenutno `ivi 39 porodica. U centru Jeginog Luga, koji je prije ratnih de{avawa bio naseqen 100 odsto stanovni- {tvom srpske nacionalnosti, izgra en je alternativni smje- {taj u kome trenutno `ivi oko 40 raseqenih bo{wa~kih porodica. G. K. STRATE[KI CIQEVI Kandidati za predsjednika Republike Srpske i srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Dragan ^avi} i Mladen Bosi} posjetili su u ~etvrtak povratni~ke op{tine u Kantonu 10 Federacije BiH. - Politi~ko organizovawe SDS-a u op{tinama Glamo~, Grahovo i Drvar bi}e ubudu}e jedan od strate{kih ciqeva ove stranke, jer SDS ima interes da politi~ki djeluje gdje god ima Srba - poru~io je ^avi} na javnoj tribini u Glamo~u. Srpsku vratiti u komunisti~ko vrijeme. - Vlast na{ih politi~kih konkurenata `eli privatne op- {tine i privatnu Republiku Srpsku, a to im ne smijemo dozvoliti - rekao je ^avi} i dodao: - Kad sam do{ao na funkciju predsjednika, znao sam da Republici Srpskoj moram vratiti identitet. Svim sagovornicima gledao sam direktno u o~i, ne puze}i ni pred kim. U ~etiri godine sam uspio da vodim odgovornu narodnu politiku i znam da }e narod za mene glasati na osnovu onog {to sam uradio. Kandidat SDS-a za srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Mladen Bosi} rekao je da }e, ukoliko bude izabran, braniti srpske, odnosno interese Republike Srpske. Kandidati sa liste SDS-a za Parlamentarnu skup{tinu BiH i Narodnu skup{tinu Republike Srpske Mirko Okoli}, Du- {an Stoji~i} i Gordana [e{lak pozvali su gra ane da iza u na izbore i, daju}i glas Srpskoj demokratskoj stranci, krenu u boqu budu}nost. Srpska demokratska stranka odr`ala je u ~etvrtak uve~e predizbornu konvenciju u Kne`evu. Kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske Dragan ^avi} rekao je da je u svim fazama stvarawa i razvoja Srpske, SDS imao odgovor za sva isku- {ewa i sve izazove. Na~elnik op{tine Glamo~ i predsjednik Op- {tinskog odbora SDS-a Rade Gvero upoznao je ^avi}a sa goru}im problemima u ovoj op{tini. ^avi} je obe}ao pomo} vlasti Srpske, prije svega u obnovi poru{enih objekata. Tako e je istakao da }e se zalagati za uvo ewe srpskog jezika u glamo~ku osnovnu {kolu. R. M. - Kad god je bilo potrebno, interes Srpske stavili smo iznad strana~kih i pokazali da smo odgovorna i ozbiqna stranka. To smo i sada, i bi}emo i ubudu}e - rekao je Dragan ^avi}, kandidat za predsjednika, i dodao da je on li~nu odgovornost pokazao ispuwavawem obe}awa od prije ~etiri godine, da }e biti predsjednik Glamo~: Dragan ^avi} u obilasku grada svih gra ana i odraz politi~kog jedinstva Republike Srpske. Pozivaju}i bira~e da na izbore iza u u {to ve}em broju i da glasaju po li~nom opredjeqewu, ^avi} je istakao da na taj na- ~in gra ani Srpske glasaju za wene institucije. 7 - Predstoje}i izbori su svojevrsna anketa o tome koliko mi, u stvari, Republiku Srpsku osje}amo kao svoju i koliko nam je potrebna - istakao je Dragan ^avi}. S. LAZAREVI] R. VELEU[I]

8 8 BEOGRAD - Od dolaska me- unarodnih snaga na Kosovo i Metohiju, juna godine, zabiqe`eno je gotovo razli- ~itih napada, u kojima je ubijeno lica, mahom Srba, za ~ije stradawe vlasti u Beogradu optu`uju Albance, prenosi Tanjug. Pravosu e na Kosmetu je, uz pomo} me unarodnih i snaga kosmetske policije, do danas rasvijetlilo mali broj slu~ajeva. Me u najdrasti~nijim, a nerazrije{enim slu~ajevima su ubistvo 14 srpskih `etelaca u selu Staro Gracko kod Lipqana, ubistvo 11 Srba u minirawu autobusa "Ni{ ekspresa# kod Podujeva, ubistvo tro~lane porodice Stoli} u Obili}u, dvojice dje~aka u Gora`devcu... Tako e, nerasvijetqena su i ve}ina od ubistava osmoro Srba tokom nasiqa Albanaca 17. i 18. marta godine. Prema podacima vlasti u Srbiji, do izbijawa nasiqa u martu prije dvije godine na Kosmetu je zabiqe`eno napada, u kojima su ubijene osobe, od kojih civila, 24 policajca i ~etiri pripadnika biv{e Vojske Jugoslavije. U tim napadima raweno je lica, a oteto 1.136, od kojih je civila, 29 pripadni- SUDBINA Nepoznata je sudbina 839 otetih civila, 158 je ubijeno, 11 je uspjelo da pobjegne (devet Srba i dva lica ostalih nacionalnosti), a 89 civila je pu{teno na slobodu. Nepoznata je sudbina 15 otetih pripadnika MUP-a i devet pripadnika Vojske Jugoslavije, {est pripadnika MUP-a je ubijeno, {est je pu- {teno na slobodu, a dva policajca su uspjela da pobjegnu otmi~arima. ka MUP-a i 10 pripadnika Vojske Jugoslavije. Prema podacima MUP-a Srbije, me u ubijenih civila najve}i je broj Srba i Crnogoraca - 989, 104 su Albanci, a 73 pripadnici ostalih nacionalnosti. SRBIJA/CRNA GORA NA KOSOVU I METOHIJI OD DOLASKA KFOR-a UBIJENO CIVILA SRBI POPUNILI CRNU LISTU Jo{ nisu prona ene ubice 14 srpskih `etelaca u selu Staro Gracko kod Lipqana, 11 Srba u minirawu autobusa kod Podujeva, tro~lane porodice Stoli} u Obili}u, dvojice dje~aka u Gora`devcu... OTVOREN MOST KOD OSTRU@NICE Br`e kroz Beograd BEOGRAD - Mostovi su izuzetno va`ni za Srbiju na wenom putu ka Evropskoj uniji, izjavio je u petak predsjednik srpske vlade Vojislav Ko{tunica, otvaraju}i za saobra}aj obnovqeni `eqezni~ki most na Savi kod Ostru`nice. - Nadam se da nijedan most u Srbiji vi{e ne}e biti gra- en dva puta kao ostru`ni~ki, koji je poru{en u bombardovawu od 21. do 23. aprila godine - kazao je on. Ko{tunica je naveo da su u obnovu 658 metara dugog mosta Vlada Srbije i "@eleznica Srbije# ulo`ili 250 miliona dinara, a pored mosta, obnovqena je i `eqezni~ka stanica u Ostru`nici. - Pu{tawem u saobra}aj mosta kod Ostru`nice bi}e rastere}en beogradski `eqezni~ki ~vor - kazao je premijer. Kako je precizirao, sav saobra}aj teretnih vozova koji je dolazio sa sjevera i koji je do sada prolazio kroz centar grada bi}e preusmjeren preko Batajnice i Ostru`nice, u stanicu Beograd - Ran`irna, a tranzit preko stanica Jajinci i Resnik. Obnovom `eqezni~kog mosta kod Ostru`nice i osposobqavawem tog kraka koridora 10, istakao je Ko{tunica, tranzit me unarodnih vozova kroz Beograd bi}e kra}i izme u dva i ~etiri sata. Ministar za kapitalne investicije Velimir Ili} kazao je da je obnova mosta kod Ostru- `nice prvi projekat iz Nacionalnog investicionog plana koji je zavr{en. Prema wegovim rije~ima, raniji zavr{etak obnove mosta onemogu}io je visok vodostaj i ovogodi{we poplave. Radovi na mostu zapo~eli su 5. avgusta godine, a u wima je u~estvovao veliki broj preduze}a, me u kojima su "Mostogradwa#, Saobra}ajni institut CIP, "Minel kontaktna mre`a# i "Simens#. \Most kod Ostru`nice: Gra en dva puta BEOGRAD - Novi pravilnici o ekskurzijama, na prvo mjesto stavqaju bezbjednost u~enika tokom putovawa, uz detaqno regulisawe ugovornih obaveza turisti~kih agencija i {kole, rekao je pomo}nik ministra prosvjete i sporta zadu`en za sredwe obrazovawe Bogoqub Lazarevi}. - Pravilnici su doneseni qetos i u oblike putovawa uvode i zimovawa, qetovawa, kampove i izlete, koji su do sada pod okriqem {kole, u stvari, bili u organizaciji pojedinaca - rekao je Lazarevi} na savjetovawu u Privrednoj komori Srbije. - Ve}ina ekskurzija ove jeseni pripremana je po starim uputstvima, pa }e nova pravila u punoj mjeri za`ivjeti u organizovawu proqe}nih ekskurzija - rekao je Lazarevi} na skupu direktora \Gora`devac: Mjesto ubistva srpskih dje~aka KOSOVSKA MITROVICA Spu{tena rampa EKSPLOZIJA PRI[TINA - U Gwilanu se rano u petak dogodila eksplozija u blizini ku}e ministra unutra{wih poslova Kosmeta Fatmira Rexepija, saop{tila je Kosovska policijska slu`ba. U eksploziji, koja se desila oko dva ~asa, nije bilo povrije- enih, a o{te}en je automobil "audi A-4#, u vlasni{tvu Rexepija, kao i jo{ jedno vozilo u blizini. Na prozorima ku}e u kojoj `ivi kosmetski ministar i drugim ku}ama popucala su stakla. KPS je saop{tio da se pretpostavqa da je eksplozivna naprava podmetnuta ispod vozila i naveo da je u vrijeme eksplozije ministar bio u svom stanu. Policija je kod mjesta eksplozije uhapsila dvije osobe. KOSOVSKA MITROVICA - Regionalni komandir UNMIK policije u Kosovskoj Mitrovici Gari Smit izjavio je u petak da su trenutne mjere bezbjednosti na glavnom ibarskom mostu u Kosovskoj Mitrovici samo privremene. Glavni ibarski most u Kosovskoj Mitrovici zatvoren je za civilni saobra}aj od 26. avgusta, kada se dogodio bomba{ki napad na kafi} "Dol- ~e vita# u sjevernom srpskom dijelu grada, u kojem je povrije eno devet osoba. Povodom teksta u jednim kosmetskim dnevnim novinama, u kojem je optu`en za etni~ko odvajawe Mitrovice, Smit je rekao da je jedno lice albanske nacionalnosti osumwi~eno za bomba{ki napad, {to je razlog zbog ~ega Albancima nije dozvoqen prelazak preko mosta. {kola i predstavnika turisti~kih agencija. Jedna od novina predvi a da roditeqi moraju biti upoznati sa programom putovawa do detaqa, kao i sa neto cijenom agencije, ukqu~uju}i i takozvani nastavni~ki dodatak, tako da nemaju dodatne tro{kove, za posjete muzejima, ulaznice za diskoteke... - Ekskurzije su sastavni dio fakultativnog nastavnog plana i programa i, kao jedna vrsta usluga, podlije`u Zakonu o javnim nabavkama, {to zna~i da se moraju raspisivati tenderi za izbor turisti~kih agencija - istakao je on. Ekskurzije se realizuju ako se uz saglasnost roditeqa prijavi najmawe 70 odsto u~enika istog razreda, dok je za nastavu u prirodi taj procenat vezan za Od ukupno otetih civila, 955 su Srbi i Crnogorci, 69 Albanci i 73 pripadnici ostalih nacionalnosti. U martu je na Kosovu i Metohiji uslijedilo nasiqe Albanaca, u kojem je poginulo 19 civila, me u kojima osmoro Srba. Iz oko hiqadu spaqenih i opqa~kanih ku}a protjerano je ~etiri hiqade Srba. Spaqeno je i poru{eno 35 pravoslavnih manastira i crkava, me u kojima su i spomenici iz sredweg vijeka. Jedan od wih, crkva Bogorodice Qevi- {ke, stavqena je na listu svjetske kulturne ba{tine pod za{titom UNESKO-a. Nakon relativnog zati{ja koje je na Kosmetu nastupilo poslije martovskog nasiqa godine, napadi na kosmetske Srbe su intenzivirani kada je u oktobru donesena odluka o po~etku razgovora o budu}nosti Kosova i Metohije. U pokrajini je u tom periodu bilo 186 incidenata, sa tri smrtna slu~aja. U tim napadima 20 qudi je zadobilo te{ke povrede, prema podacima Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju. Od martovskog nasiqa na Kosovu i Metohiji je ubijeno petoro Srba, od kojih tri u periodu kada su otvoreni pregovori Beograda i Pri{tine u Be~u. Kod Lipqana su ubijeni Milijana Markovi} i Zlatko Kosti}. Na putu za [trpce iz zasjede su ubijeni Ivan Dejanovi} (25) i Aleksandar Stankovi}. U tom napadu su te{ko raweni Nikola Duki} i Aleksandar Jankovi}, svi iz Novog naseqa kod Lipqana. Na putu od Zve~ana ka qetos je ubijen Miqan Veskovi}. Posqedwi incident, za koji kosmetske vlasti sumwi- ~e maloqetnog Albanaca A.D., dogodio se pro{log vikenda, kada je od eksplozije bombe u kafi}u "Dol~e vita# u sjevernom dijelu Mitrovice povrije eno devetoro qudi, me u kojima i jedan britanski policajac, pripadnik UNMIK policije. Ostajemo ovdje! GRA^ANICA - Pod sloganom "Ostajemo i opstajemo ovdje# u petak je u Gra~anici odr`an skup podr{ke beogradskom pregovara~kom timu da istraje u zahtjevima da Kosovo i Metohija nakon pregovora o budu}em statusu ostane dio Srbije, javqa Beta. Skup podr{ke u organizaciji Koordinacionog centra, kome je prisustvovalo oko Srba, po~eo je u 12 i 44 NOVI PRAVILNIK ZA ORGANIZOVAWE EKSKURZIJA odjeqewe. Direktor {kole najodgovorniji je za putovawe, koje se mora prijaviti 48 ~asova prije polaska nadle`noj organizaciji unutra{wih poslova, a na putovawe se ne mo`e krenuti dok saobra}ajna policija ne pregleda autobuse. \ake vi{e ne mogu da prevoze autobusi bez obavqenog tehni~kog pregleda, odnosno ukoliko su vozila starija od pet godina, wihovi vlasnici moraju da obave tehni~ki pregled neposredno prije putovawa, u roku od pet dana prije polaska. Konzumirawe alkohola nije dozvoqeno ni nastavnicima ni u~enicima, na put se ide sa popuwenim zdravstvenim listom i svi su du`ni da postupaju u skladu sa pravilima pona{awa zemqe doma}ina. 16. i 17. septembar PODR[KA BEOGRADSKOM PREGOVARA^KOM TIMU U GRA^ANICI BEZBJEDNOST PRIJE SVEGA \ake vi{e ne mogu da prevoze autobusi bez obavqenog tehni~kog pregleda, odnosno ukoliko su vozila starija od pet godina, wihovi vlasnici moraju da obave tehni~ki pregled neposredno prije putovawa BILD" POKRENUO AKCIJU ZA " POMO] OBOQELOM MILO[U Srce za djecu VISOKOTIRA@NI wema~ki list "Bild# objavio je potresnu pri- ~u o te{ko oboqelom petogodi{wem Milo{u iz okoline Beograda, navode}i da je dje~aku, da bi pre`ivio, potrebno presa ivawe jetre, istovremeno pozivaju}i ~itaoce da u akciji "Srce za djecu# daju nov~anu pomo} za wegovu operaciju u Jeni. - Milo{ je te{ko bolestan. Svi wegovi organi se nalaze na pogre- {nom mjestu, a jetra prijeti da }e otkazati - pi{e "Bild#, navode}i da dje~ak od ro ewa pati od "Kartagener-sindroma# i da mu se `ivot sastoji od bola i straha, kao stalnih pratilaca. Milo{ev otac Sla an (35), koji, kako navodi "Bild#, kao u~iteq u Srbiji zara uje 200 evra mjese~no, dao bi dio jetre za presa ivawe, ali sama operacija ko{ta oko evra, {to je za porodicu ovog dje~aka previ{e. Milo{evi unutra{wi organi su kao "slika u ogledalu#, wegovo malo srce udara na desnoj strani grudi, a `u~ i jetra su smje{teni na lijevoj strani. On ima stalno upaqene u{i i bronhije, nadra`enu ko`u i ~etiri od pet godina svog `ivota je proveo po bolnicama, gdje su bol i strah bili wegovi stalni pratioci, pi{e list, prenose}i izjavu Milo{evog qekara Torstena Dodea, {efa dje~je hirurgije na Univerzitetskoj klinici u Jeni. Dr Dode ka`e da je dje~akova jetra ve} toliko velika da ispuwava polovinu wegove trbu{ne dupqe. \ Gra~anica: Istrajati u zahtjevima ~asa, simboli{u}i podr{ku Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN, kojom je pokrajina definisana kao sastavni dio Srbije. Na skupu nije bilo politi~kih govora, ve} su u~enici Gimnazije kazivali stihove rodoqubivih pjesama. U~esnici skupa su potom pro{etali do manastira, glavnom ulicom, koju su predstavnici KPS-a zatvorili za saobra}aj. CRNOGORCI PODGORICA - Veliki broj osnovnih {kola u Crnoj Gori i ove godine je za ake osmog razreda organizovao ekskurzije po Srbiji. Prema informacijama iz {kola, aci su ovog septembra otputovali, ili }e to u~initi narednih dana, u obilazak manastira u Srbiji, zatim Topole i Oplenca, Sremskih Karlovaca i Beograda. Pomo}nik crnogorskog ministra prosvjete Radovan Damjanovi} rekao je Beti da se pri odabiru mjesta posjete "ni- {ta ne mijewa#, i da je to u nadle`nosti samih {kola. Sve a~ke aktivnosti ograni~ene su do pono}i, tako da vi- {e nema izlazaka do jutarwih ~asova, a samo putovawe je zabraweno u no}nim satima. Kod vi{ednevnih putovawa u inostranstvo za u~enike tre}ih i i ~etvrtih razreda sredwih {kola, najmawa usluga mora biti na bazi polupansiona.

9 16. i 17. septembar SVIJET PISMO IZ ZAGREBA Lovqewe vlastitog repa HRVATSKI dr- `avni vrh je u panici. Iz Brisela su stigla ozbiqna upozorewa - posqedwi je ~as za obra~un sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Uz to, istina, dodaju i povratak Srba. To su kqu~ni uslovi koje je Unija postavila Zagrebu, ~ijim ispuwavawem kupuje kartu za punopravno ~lanstvo u tom dru{tvu. Uz to, tu qutu ranu dosoqava i Hag, gdje je ve} po~elo su ewe {estorici bosanskohercegova~kih Hrvata, a u pripremi je i ono trojici hrvatskih generala. I jedna i druga optu`nica temeqe se na zlo- ~ina~kom poduhvatu, {to u Zagrebu smatraju pogubnim za vlastitu percepciju o "domovinskom# ratu. Budu li optu`nice potvr- ene presudama, dr`avna "istina# o ratu uru{i}e se kao kula od karata. Sve to zajedno bi jesewu politi~ku atmosferu u Hrvatskoj moglo dovesti do usijawa. Upravo se zbog toga ovih dana sastao hrvatski dr`avni vrh - predsjednici Republike, Sabora i Vlade - na prvom u nizu najavqenih sastanaka na kojima bi trebalo pokrenuti rje- {avawe tih pitawa, koja kao Damoklov ma~ vise nad sudbinom Hrvatske. Sezonu zajedni~kih sijela otvorili su vije}awem o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Samo {to su se razi{li, policija je objavila prvi ulov - uhap{en je slavonski mo}nik Vlado Zec, koji je napravio ogromnu {tetu i dugove, a u crno zavio stotine radnika. Reklo bi se krenuli su o{tro, ali, ipak, dovoqno daleko od vlastitih dvori{ta. A javnost o~ekuje da se i tu po~isti. O korupciji bruje svi, ali stranu poslovnu elitu ona dr- `i podaqe od tako kvarnog ambijenta. Hrvatska je potonula ispod evropskog dna, u egzoti~no dru{tvo nekih afri~kih i bliskoisto~nih dr`ava. Mnoge od zemaqa koje su sa Hrvatskom dijelile sli~nu tranzicijsku sudbinu na qestvici korumpiranosti odlijepile su se u boqe dru{tvo. Zato i ne ~udi {to preko 90 odsto hrvatskih gra ana smatra da `ivi u korumpiranoj dr`avi. Tako su i bira~i i Brisel korupciju istakli kao prvorazrednu politi~ku temu u Hrvatskoj. Zbog toga prva hap{ewa sitnih riba, ipak, djeluju neuvjerqivo. Niko, osim politi~ara, ne}e se zadovoqiti takvim ulovom. ^ekaju se kapitalci. No, do wih je najkra}i, ali i najte`i put. Ko }e dirnuti taj osiwak. Pomenuta trojka obe}ava da }e do}i glave lopovima. Ali, prije toga premijer odlazi u italijansku Veronu, na tajni sastanak, koji su mediji i opozicija povezali sa prodajom "Plive#. Uz to, i za wim se, ali i predsjednikom parlamenta, vuku repovi vlastitog Pi{e Marko ROKNI] stambenog zbriwavawa, a predsjednik dr- `ave zna se na}i u sumwivom dru{tvu u privatizaciji stasalih tajkuna. Sve je to u Briselu poznato i dodatno pogor{ava ionako lo{ hrvatski antikorupcijski rejting. Ta problemati~na simbioza politike i privrede za strance nije novost i oni odavno znaju kako u Hrvatskoj jedino mogu poslovati. Naime, samo politi~ki autoriteti efikasno zavr{avaju svaki posao, a samo poslovi sa takvom logistikom imaju izgleda na uspjeh. Zato u Hrvatsku, premre`enu korupcijom, po pravilu dolaze samo kratkoro~ne investicije, koje se moraju vratiti u roku od tri godine. Upravo takve investicije prije nekoliko godina uzdrmale su azijske tigrove, zbog ~ega ekonomisti i u Hrvatskoj stalno upozoravaju da je kratkoro~ni kapital opasan, jer nema te zemqe koja mo- `e da izdr`i udar bijega kratkoro~nog kapitala. I zbog toga je situacija u Hrvatskoj ozbiqna, zbog ~ega se suzbijawe korupcije, kao jednog od glavnih uslova za ~lanstvo u EU, ne}e procjewivati na osnovu politi~kih izjava i dokumenata. Briselske mo}nike ne}e impresionirati ni predstave na otvorenom, u razotkrivawu sitne uli~ne korupcije. Od vlasti se gotovo ultimativno tra`i da vjerodostojnost svoje verbalne politi~ke voqe doka`e i ulovom krupnih korumpiranih riba. Zato Zagreb sa primjetnom nervozom o~ekuje izvje{taj Evropske komisije o napretku, koji }e objaviti krajem oktobra, a u kojem }e, sasvim sigurno, stajati ona, u takvim prilikama uobi~ajena diplomatska fraza, o tome da su hrvatsko pravosu e i korupcija razlog za ozbiqnu zabrinutost. Jer, EU sigurno ne}e u korpu sa zdravim jabukama staviti trulu, koju joj Hrvatska uporno potura. A iz Brisela stalno sti`u upozorewa da se u Hrvatskoj borba sa korupcijom vodi na papiru. A oni tra`e rezultate. Oni su uslov svih uslova. Zato prva hap{ewa mogu pro}i samo kao po~etak {ire kampawe. Ako to izostane, Evropa }e ih tretirati kao jo{ jedan poku{aj da joj se zama`u o~i. Pogotovo {to je i laicima jasno da je lopovluk u politi~kim strukturama najve}i i najopasniji, zbog ~ega se politika u Hrvatskoj s puno razloga smatra najunosnijim i najmutnijim biznisom. Jer, niko sa platama koje imaju politi~ari ne bi mogao ste}i wihovo bogatstvo. Vile, stanovi, milionske vrijednosti - kao da su alhemi~ari. No, oni su i daqe nedodirqivi. Do kada - pitawe je na koje }e morati da odgovori trojka sa po~etka pri~e. Kako }e to da urade, sigurno ni wima nije jasno. Jer, mora}e na umu imati onu Hristovu - neka nevini prvi baci kamen. TVRDWE VJERSKIH VO\A MUSLIMANSKIH ZEMAQA Povrije ena osje}awa XAKARTA/TEHERAN/AM- AN - Nedavni komentari poglavara Rimokatoli~ke crkve, pape Benedikta [esnaestog o islamu, mogli bi da naru{e harmoni~ne odnose razli~itih vjeroispovijesti u svijetu, upozorili su zvani~nici i vjerske vo e muslimanskih zemaqa. Muslimanski lideri su zatra`ili od pape da se izvini zbog primjedbi o xihadu - islamskom svetom ratu, koje je iznio u utorak tokom posjete Wema~koj. Vatikan je u ~etvrtak saop{tio da papina namjera nije bila da vrije a islam. Dowi dom pakistanskog parlamenta, Nacionalna skup- {tina, u petak je jednoglasno usvojio rezoluciju u kojoj se osu uju papini komentari i od Benedikta [esnaestog tra`i da povu~e svoju izjavu "u interesu sklada me u razli~itim vjeroispovijestima u svijetu#. - Ova izjava je povrijedila osje}awa muslimana - navodi se u rezoluciji i dodaje da je izjava Benedikta [esnaestog suprotna Poveqi UN. SLOVENIJA I HRVATSKA POVUKLE SPECIJALCE SA GRANICE DU@ MURE MIRNO Slovena~ka policija saop{tila da je povukla svoje snage kod Hotize, koje je na tom podru~ju razmjestila u srijedu radi za{tite interesa svojih dr`avqana. Odmah poslije wih oti{li i Hrvati QUBQANA/ZAGREB - Slovenija i Hrvatska su rano u petak povukle specijalne jedinice sa grani~nog podru~ja kod Hotize, saop- {tile su u petak policije ovih zemaqa, prenosi Beta. Nakon povla~ewa prvo slovena~kih, a zatim hrvatskih specijalaca, stawe na hrvatsko-slovena~koj granici na Muri je mirno. Slovena~ka policija je saop{tila da je u pet ~asova povukla svoje snage kod Hotize, koje je na tom podru~ju razmjestila u srijedu radi za{tite interesa Slovenije i wenih dr`avqana. Policija je dodala da }e na tom podru~ju nastaviti da obavqa redovne zadatke. FOTO-VIJEST VA[INGTON - U bogatoj Americi `ivi 37 miliona siroma{nih ili 12,6 odsto stanovni{tva, a broj Amerikanaca bez zdravstvenog osigurawa je rekordno visok i dose`e 47 miliona, javqa Beta. Prema najnovijim podacima Ameri~ke agencije za statistiku, u godini su li~ni prihodi blago porasli, prvi put od godine, ali se nivo siroma{tva godinama prakti~no ne mijewa. Prosje~an godi{wi prihod ameri~kih doma}instava je, kako prenosi "Glas Amerike#, prema{io dolara, {to je porast od dolara u odnosu na godinu. Nivo siroma{tva je oscilirao u istom Portparol hrvatskog Ministarstva unutra{wih poslova Zlatko Mehun rekao je da se hrvatska interventna policija povukla rano u petak ~im su to u~inile specijalne jedinice slovena~ke policije. - ^im smo primijetili da vi{e nema slovena~kih specijalaca na granici, odmah smo povukli na{ odred interventne policije - rekao je Mehun agenciji Hina. Predsjednici slovena~ko-hrvatske mje{ovite komisije za vodoprivredu Marko Starman i Zdravko Krmek potpisali su kasno sino} dogovor o obnovi protivpoplavnog nasipa na lijevoj periodu, ali je ostao prakti~no nepromijewen od godine, tako da danas u SAD ima oko 37 miliona siroma{nih. Agencija za statistiku koristila je razli~ite faktore koji odre uju siroma{tvo, bazirane na veli~ini porodice. Na primjer, godi{wi prag siroma{tva za ~etvoro~lanu porodicu bio je prihod od dolar. Za pojedinca, ta suma je iznosila dolara godi{we. Izvje{tajem su obuhva}ene ~etiri etni~ke grupe - bijelci, crnci, Latinoamerikanci i Azijci. Amerikanci azijskog porijekla zara uju vi{e od bijelaca, iza kojih slijede Arfoamerikanci i Hispanci. Procenat qudi koji su pokriveni obali rijeke Mure. Tim dogovorom se, kako je saop{tilo hrvatsko Ministarstvo spoqnih poslova i evropskih integracija, defini{u na~ini obnavqawa nasipa u pograni~nom podru~ju uz rijeku Muru. Predvi eno je i osnivawe konzorcijuma za izvo ewe radova, a utvr eni su i na~ini finansirawa i podjele radova. Nasip na Muri kod Hotize proteklih dana je bio uzrok pograni~nog incidenta i zna~ajnog zao{travawa hrvatsko-slovena~kih odnosa, po{to je slovena~ka strana izrazila neslagawe sa po~etkom radova na izgradwi nasipa sa hrvatske strane. Hrvatska strana je navela da se nasip gradi na UMRLA NOVINARKA ORIJANA FALA^I Gandi, Henri Kisinxer, Golda Meir, Jaser Arafat, Homeini. Pravi skandal Orijana Fala~i je izazvala godine kada je objavila kwigu "Bijes i ponos#, koju napisala kao odgovor na teroristi~ke napade 11. septembra u SAD. U ovoj kwizi ona je iznijela uvrede na ra~un islama, zbog ~ega joj je bilo su eno. prije nekoliko dana u bolnicu Poznata novinarka je u ovoj kwizi, izme u ostalog, napisala da se muslimani mno`e kao pacovi i da djeca Alaha provode vrijeme sa zadwicama u vazduhu, mole}i se pet puta dnevno. Orijana Fala~i ro ena je u Firenci godine, a `ivotni vijek provela je izme u rodnog grada i Wujorka. Slavnu novinarku je u avgustu godine primio papa Benedikt [esnaesti. Ubojito pero RIM - Slavna novinarka Orijana Fala~i umrla je, poslije duge bolesti, u ~etvrtak u bolnici u Firenci, javila je italijanska agencija Ansa, javqa Srna. Orijana Fala~i (77), kojoj je prije nekoliko godina dijagnostikovan rak, primqena je u Firenci u najve}oj tajnosti. Italijanska novinarka, nekada{wi ratni izvje{ta~, karijeru je po~ela veoma mlada. Bila je dopisnik iz Vijetnama godine, a izvje{tavala je i o ratu izme u Indije i Pakistana, kasnije i o zbivawima na Bliskom istoku i u Ju`noj Africi. Wenoj slavi doprinijeli su i brojni intervjui koje je vodila sa mnogim poznatim li~nostima, me u kojima su Indira Prevo ewe brodova HUBEI - Brodovi prolaze kroz prevodnicu na ulazu u branu "Tri klisure# u provinciji Hubei u centralnoj Kini. Dvosmerna navigacija brodova bila je u petak zaustavqena neko vrijeme, dok su brodovi propu{tani jednosmjernom trakom na sjevernom dijelu prevodnice. 9 zemqi{tu koje katastarski pripada Hrvatskoj, dok je slovena~ka strana podsjetila da su sporno zemqi{te i {uma u vlasni- {tvu slovena~kih dr`avqana i da taj dio granice jo{ nije pravno rije{en, jer na wega pravo pola`u i jedna i druga dr`ava. Iako su se u smirivawe napetosti po~etkom nedjeqe ukqu~ili i premijeri Hrvatske i Slovenije Ivo Sanader i Janez Jan{a, kriza se produbila u srijedu, kada je me{ovita hrvatsko-slovena~ka policijska patrola privela grupu novinara slovena~ke televizije, koji su navodno nepropisno u{li u Hrvatsku. Taj potez, koji je izazvao o{tra reagovawa slovena~kih vlasti, ubrzo je prerastao u diplomatski incident, a zbog tenzija su u petak sa obje strane granice razmje{tene jedinice specijalne policije. REKORDAN BROJ AMERIKANACA BEZ ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA PRIVILEGIJA BOGATIH Procenat qudi koji su pokriveni zdravstvenim osigurawem na osnovu zaposlewa smawio se sa 59,9 na 59,5 odsto u godini, a mawi je i broj onih koji privatno kupuju osigurawe Orijana Fala~i: Bez dlake na jeziku BAGDAD Prona en 51 le{ BAGDAD - Tijela 51 neidentifikovane osobe, ubijene mecima, prona ena su u posqedwa 24 ~asa u Bagdadu, saop{tilo je ju~e ira~ko Ministarstvo unutra{wih poslova. Od utorka je u prijestonici Iraka prona eno vi{e od stotinu tijela. Na nekim le{evima vidqivi su tragovi mu~ewa, a `rtvama su bile vezane noge i ruke. Portparol ameri~ke vojske, general Vilijam Koldvel, u ~etvrtak je rekao da je u Bagdadu tog dana dostignut vrhunac u "vjerski motivisanom nasiqu#. JAZ SVE VE]I Ekonomista Geri Bartles smatra da se rastu}i jaz izme- u najbogatijih i najsiroma- {nijih Amerikanaca mo`e pripisati dijelom globalizaciji i izmje{tawu radnih mjesta u inostranstvo. On ka`e da to ujedno zna~i da se ve}i dio nacionalnog prihoda premje- {ta iz ruku zaposlenih u ruke poslodavaca. - Mogu}nost da se dobra i usluge proizvode u drugim zemqama, gdje su nadnice mnogo ni`e, a beneficije mawe, tako e pove}ava ekonomski i politi~ki uticaj poslodavaca u odnosu na zaposlene - isti~e Bartles. zdravstvenim osigurawem na osnovu zaposlewa smawio se sa 59,9 odsto na 59,5 odsto u 2005, a smawio se i procenat qudi koji privatno kupuju zdravstveno osigurawe. U prosjeku, mu{karci zara- uju vi{e od `ena. U izvje{taju se navodi da je na svaki dolar koji je za puno radno vrijeme zaradio mu{karac, `ena zaradila 77 centi. Najbogatiji okruzi nalaze se u okolini Va{ingtona, dok su najsiroma{niji u Teksasu, du` granice prema Meksiku. Latinoameri~ki imigranti i daqe pristi`u u Ameriku ~ak i ako su tu ispod linije siroma- {tva, po{to za wih to ipak zna- ~i ogromno poboq{awe u odnosu na wihov sada{wi status. Podaci tako e pokazuju da postoji sve ve}i jaz izme u gorwe i najni`e petine ameri~kog stanovni{tva. Prihodi doma}instava u najvi{oj petini predstavqaju oko polovinu ukupnih prihoda u zemqi, dok prihodi najni`e petine ~ine samo 3,4 odsto ukupnih prihoda.

10 10 OGLASI 16. i 17. septembar 2006.

11 16. i 17. septembar CRNA HRONIKA POLICIJA IZ MRKOWI] GRADA UHVATILA FALSIFIKATORE PUN AUTO LA@NIH EVRA MRKOWI] GRAD - Bra}u S. M. (30) i P. M. (34) iz [irokog Brijega uhapsila je Patrola policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Mrkowi} Grad zbog poku{aja rasturawa falsifikovanih nov~anica. U wihovom automobilu je na eno la`nih evra. Prema rije~ima komandira Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Du{ana Pene, bra}a iz [irokog Brijega su na benzinskoj pumpi u Vele~evu kod Kqu~a poku{ala su da zamijene nov~anicu od 100 evra, koja je tako e bila falsifikovana. Po{to nisu zamijenili novac produ`ili su put prema Mrkowi} Gradu. U me uvremenu radnik sa benzinske pumpe u Vele~evu obavijestio je policiju u Kqu~u, a oni kolege u Policijskoj stanici za bezbjednost saobra}aja u Mrkowi} Gradu. Patrola ove policijske stanice, policajci Zoran Quboja i Zoran O{ep zaustavili su vozilo u ^a avici, na magistralnom putu Mrkowi} Grad - Kqu~. U automobilu " {koda oktavija" dva brata iz [irokog Brijega poku{ala da prokrijum~are falsifikovanih evra. La`ni novac dovezli iz Italije gdje rade u privatnoj {tampariji Kod bra}e S. M. i P. M. prona- {li su tri nov~anice od po 100 evra koje su bile krivotvorene. Nakon privo ewa bra}a iz [irokog Brijega predata su na daqu obradu Policijskoj stanici Kqu~, po{to je krivi~no djelo na~iweno na podru~ju ove op{tine. Istra`ni organi u Kqu~u nakon detaqnog pregleda u vozilu su prona{li, uz ranije otkrivene la`ne tri nov~anice prona{li jo{ 796 nov~anica u apoenima od po 100 evra, koje su falsifikovane. Bra}a S. M. i P. M. priznali su istra`iocima iz Kqu~a i Biha}a da falsifikovani novac voze iz Italije, gdje su zaposleni u jednoj fabrici za proizvodwu ambala`e. Najvjerovatnije da u toj fabrici i radi {tamparija za {tampawe la`nih nov~anica. S. DAKI] TREBIWSKA POLICIJA OTKRILA UZGAJIVA^A MARIHUANE Qubiwac iza re{etaka TREBIWE - Policija je uhapsila Z. S. (43) iz Qubiwa, koji je osumwi~en da je uzgajao indijsku konopqu u mjestu Krwin Kamen u qubiwskoj op{tini, saop{tio je Centar javne bezbjednosti Trebiwe. Trebiwska policija je krajem avgusta ove godine na tom podru~ju otkrila stabqika indijske konopqe izuzetnog kvaliteta {to je bila Policijski plijen: Marihuana iz Krwinog Kamena TESLI] Pucano na ku}u TESLI] - Policijskoj stanici u Tesli}u prijavqeno je da je u ~etvrtak oko 22 ~asa neko pucao iz vatrenog oru`ja na ku}u A. S. (29) u Gorwem Rankovi}u u op{tini Tesli}. Policija je utvrdila da je metak pro{ao kroz vrata i zabio se u zid hodnika. U to vrijeme u ku}i su bili A. S. i wegova sestra, koji nisu povrije eni. Policija radi na rasvjetqavawu ovog slu~aja. Sl. P. BR^KO Nestao Mijo Geqi} BR^KO - Miji Geqi}u (40) iz Bosanske Bijele kod Br~kog od prije {est dana gubi se svaki trag. ^lanovi wegove porodice su prijavili policiji da se nije vratio ku}i iz uobi~ajene {etwe. Geqi} je visok 180 centimetara, ima tamniju kosu, a kada je oti{ao od ku}e na sebi je imao zelenu majicu kratkih rukava, trenerku i papu~e. Geqi} se prije izvjesnog perioda vratio ku}i sa lije~ewa u bolnici "Jake{#. Porodica moli sve gra ane, da ukoliko posjeduju bilo kakvu informaciju o nestalom Geqi}u da je prijave u najbli`u policijsku stanicu. M. \. NESRE]A U ^ELINCU Kobni pad pod viqu{kar ^ELINAC - Tomo Markovi} (55) iz sela Lipqe poginuo je u ~etvrtak poslijepodne u drvoprera iva~kom preduze}u "Granit# u ^elincu. Dok je pri~vr{}ivao robu na kamionu koji je vozio, nesre}ni Markovi} je pao pod viqu{kar koji je u tom momentu prolazio pored kamiona. I pored brze intervencije prisutnih radnika Markovi}u nije bilo spasa, jer su povrede bile smrtonosne. B. M. La`ni evri: Policija zaplijenila 799 krivotvorenih nov~anica najve}a planta`a otkrivena u BiH. Privedeni Z. S. je predat Okru`nom tu`ila{tvu u Trebiwu. U saop{tewu se navodi da }e trebiwska policija i daqe intenzivno raditi na otkrivawu lica koja su uzgajala i pripremala za tr`i{te marihuanu na enu u posqedwih mjesec dana na vi- {e planta`a u isto~noj J. SARAJEVO - Biv{i komandant posebne jedinice policije u Zvorniku Danilo Zoqi} svjedo~io je u petak na su- ewu jedanaestorici optu`enih za zlo~ine u Kravicama, u julu godine. Zoqi} je izjavio da je u jutarwim ~asovima, 13. jula, do- {ao u Sandi}e gdje je bio raspore en. Tu je vidio pripadnike 2. odreda specijalne policije [ekovi}i kako sprovode Bo{wake koji su se predali. - Vodili su ih na obli`wu livadu gdje je ve} bilo zarobqenika. Po obiqe`ju na rukavima uniformi vidio sam da su to pripadnici 2. policijskog odreda. Ni jednog od wih nisam poznavao - kazao je Zoqi}. Svjedok je tako e izjavio da PUCWAVA U SOKOCU Ranio mladi}a, pa pobjegao SOKOLAC - Dvadesetdvogodi{wi Soko~anin, Z. ]. pucao je iz pi{toqa i u nogu ranio sugra anina M. M. (18), saop{teno je u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Nakon pucwave, do koje je do{lo u ulici Milanka Vitomira u Sokocu, Z. \. je pobjegao. Policija je obavila uvi aj. Istragom }e biti utvr eno {ta se je dovelo do ovog krvavog obra~una. Od de`urnog qekara u hitnoj pomo}i Doma zdravqa Sokolac Velerije Petru{i} gdje je ukazana prva pomo} rawenom mladi}u, saznali smo da je M. M. preba~en u Klini~ki centar "Kasindo#. Prema informacijama koje smo dobili u ovom klini~kom centru povrije eni mladi} je smje{ten na hirur{ko odjeqewe i osje}a se dobro. B. G. nije vidio generala Ratka Mladi}a, ni Qubi{u Borov~anina, a da je na putu prema Sandi- }ima sreo Milo{a Stupara. - Nismo razgovarali, samo smo se u prolazu pozdravili i ja sam oti{ao u Mili}e, a odatle nazad u Zvornik. Prema wegovim rije~ima, po dolasku u Zvornik, provjerio je da li su se svi policajci tog Centra vratili sa terena. Saznao je da je prva ~eta posebne jedinice ostala ispred Stanice javne bezbjednosti u Bratuncu. - Zamjenik komandira 1. ~ete posebne jedinice, Radoslav Stuparevi} me, preko radio stanice, obavijestio da je u Bratunac stiglo 30-tak autobusa punih qudi koji su se predali i da na{e snage obezbje uju ulicu i BIJEQINA - Bijeqinska policija je u saradwi sa Federalnim MUP-om i policijom distrikta Br~ko, uhapsili su pet lica zbog sumwe da se bave organizovanom prodajom droge na podru~ju Republike Srpske i Federacije BiH, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina. Uhap{eni su: M. M. (23), G. V. (32) i A. P. (23) iz Bijeqine, O. D. (28) iz Br~kog i A. B. (26) iz Sarajeva, koji su nakon kriminalisti~ke obrade predati okru`nom tu- `iocu na daqu istragu. Policija je prilikom pretresa, kod M. M. prona- {la dva paketa sa ukupno 24,8 grama marihuane i sedam grama "spida#. Kod G. V. je otkriveno 12,4 grama marihuane, a kod A. B. 102,7 grama "spida#. Policija je A. P. oduzela 45 metaka za pi{toq "magnum# i 58 metaka 7,62 milimetara. - Prona ena je i po{iqka od 59 grama droge "amfetamin-spid#, koju je A. B. iz Sarajeva poslao M. M. iz Bijeqine - navodi se u saop{tewu Centra javne bezbjednosti Bijeqina. U saop{tewu se dodaje da je policija 12. septembra kod M. M. iz Ugqevika prona{la 517 grama heroina, koji je privedeni odbacio prilikom IZ BAWOLU^KE POLICIJE Otkrivena planta`a droge {kolu. Prema nekim procjenama, tu je bilo oko lica. Me utim, Stuparevi} mi nije rekao gdje }e ih odvesti. On sigurno nije mogao znati {ta }e s wima biti - kazao je Zoqi}. Isto ve~e, kako je rekao, Stuparevi} ga je obavijestio da se desio incident u Kravicama. - Nije mi rekao gdje se to desilo i u prvi mah sam shvatio da je incident izbio negdje na putu, prilikom sprovo ewa zarobqenih Bo{waka. Stuparevi} mi je samo rekao da je jedan zarobqenik ubio Krstu Dragi- ~evi}a Krleta, nakon {to mu je oteo pu{ku, i da je Rade ]uturi} povrije en - kazao je svjedok dodaju}i da je tek pro{le godine, nakon hap{ewa Milo- {a Stupara i ostalih osumwi- BAWA LUKA - Policija je privela D. U. (23) iz Gorwih Podgradaca i M. M. (21) iz Nove Topole, zbog osnovane sumwe da su po~inili krivi~no djelo nedozvoqene proizvodwe i prometa droge, potvrdio je na- {em listu portparol bawolu~kog Centra javne bezbjednosti Rade Muti}. Prema wegovim rije~ima u ~etvrtak oko 12 ~asova gradi{ka policija prona{la je planta`u indijske konopqe u Gorwim Podgradcima u ba- {ti ku}e V. V. koji se nalazi na privremenom radu u inostranstvu. Ukupno je prona eno i oduzeto 6,6 kilograma kanabisa. - Zbog osnovane sumwe da je po~inio ovo krivi~no djelo policija je privela D. U. protiv koga }e biti preduzete odgovaraju}e zakonske mjere - kazao je Rade Muti}. On je dodao da je policija imala uspjeha i u Prijedoru, gdje je pretresom ku}e D. P. (28) prona eno i oduzeto 11,3 grama heroina. Kako saznaje "Glas Srpske# prilikom pretresa, koji je ura en na osnovu naredbe sudije za prethodni postupak, policija je prona{la i ra~unar koji je ranije ukraden u Prijedoru. - Osumwi~eni }e uz izvje{taj o po~iwenom krivi~nom djelu biti sproveden Okru`nom tu`ila{tvu u Bawoj Luci - rekao je Muti} i dodao da je policija tu`ila- {tvu podnijela izvje{taj i protiv Bawolu~ana N. M. (22) i maloqetnog S. I. (17), zbog sumwe da su omogu}avali u`ivawa droge. O. M. NASTAVQENO SU\EWE OPTU@ENIM ZA ZLO^IN U KRAVICAMA POLICIJA ^UVALA ZAROBQENIKE Svjedok Danilo Zoqi} izjavio da je 13. jula godine, do{ao u Sandi}e i tu je vidio pripadnike 2. odreda specijalne policije [ekovi}i kako sprovode Bo{wake koji su se predali 11 USPJE[NA AKCIJA BIJEQINSKE POLICIJE Razbijena grupa dilera PRONEVJERA Inspektori Centra javne bezbjednosti Bijeqina uhapsili su slu`benika Nove bawalu~ke banke, filijala u S. (24), zbog sumwe da je zloupotrijebio slu`beni polo`aj i pronevjerio maraka, saop- {teno je u petak iz Ministarstva unutra{wih poslova Republike S. je priveden u ~etvrtak, a u toku je kriminalisti~ka obrada. hap{ewa. Dva dana ranije kod wega je otkriveno jo{ 529 grama heroina. Po naredbi Osnovnog suda Bijeqina, policija je pretresla stanove dva lica iz Bijeqine zbog saznawa da posjeduju nelegalno oru`je i eksplozivna sredstava. - Kod D. M. (54) iz Bijeqine prona eno je pet kilograma presovanog eksploziva i vi{e sporogore}ih {tapina, pu{ka karabin, poluautomatska pu{ka, bomba, 293 metka raznog kalibra i 20 metaka za pu{ku, dok je kod M. M. (28) iz Bijeqine na- en pi{toq "M-70# kalibra 7,65 milimetara i 28 metaka za pu{ku - navodi se u saop- {tewu i dodaje da je protiv ovih lica Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina podnesen izvje{taj. SASTANAK Danilo Zoqi} je ispri- ~ao da je Milo{a Stupara vidio 15. jula u Zvorniku, kod na~elnika Zvorni~ke brigade Dragana Obrenovi}a. Tu se odr`avao sastanak kojem su jo{ prisustvovali Dragomir Vasi} i Qubi{a Borov- ~anin. - Ne znam za{to je do{ao Stupar, niti u kojem svojstvu je tu bio Borov~anin. Razgovaralo se o stawu na terenu i mjerama koje je trebalo preduzeti da se poboq{a bezbjednosna situacija. Stupar i ja nismo u~estvovali u tim razgovorima, a da li je Milo{ tada zvani~no bio komandant, ne mogu da tvrdim - rekao je na kraju svjedo~ewa Danilo Zoqi}. ~enih, iz medija saznao da se ne{to de{avalo u Zemqoradni~koj zadruzi u Kravicama. V. BUGARIN

12 12 OGLASI 16. i 17. septembar UNIVERZITET U BAWOJ LUCI Filozofski fakultet, Odsjek za socijalni rad u saradwi sa odsjecima za socijalni rad Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Geteborgu uz finansijsku podr{ku [vedske agencije za me unarodnu razvojnu saradwu (Sida) Produ`ava se konkurs za upis na: magistarski postdiplomski studij - menaxment u socijalnom radu Konkurs je objavqen u "Glasu Srpske# i "Dnevnom avazu# u ~etvrtak, Produ`eni konkurs je otvoren do Zainteresovani kandidati/kandidatkiwe mogu dobiti detaqnije informacije o studiju od: Prof. dr Xevan Termiz, {ef Odsjeka za socijalni rad, odnosno u Slu`bi za postdiplomske studije Fakulteta politi~kih nauka Telefon: Faks: Lilja Cajvert, projekt menaxer Mail: Lilja.Cajvert@socwork.gu.se Faks: Mob UDRU@EWE IPAK - MLADOST GRADI BUDU]NOST r a s p i s u j e KONKURS ZA RADNO MJESTO KOORDINATORA OMLADINSKE ZADRUGE 1. Koordinator op{te omladinske zadruge u Internacionalnom omladinskom centru IPAK-SHL Kri`evi}i op{tina Zvornik 1 izvr{ilac USLOVI: Pored op{tih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispuwava i posebne uslove: - da ima VSS ili V[S ekonomskog, pravnog ili tehni~kog smjera, - da posjeduje organizacione i poslovne sposobnosti, - da posjeduje vlastito vozilo i voza~ku dozvolu "B# kategorije, - da poznaje rad na ra~unaru, - poznavawe jednog stranog jezika, - iskustvo u radu sa nevladinim organizacijama. Kandidati su uz prijavu obavezni dostaviti i kratku biografiju. Rok za podno{ewe prijava sa dokazima o ispuwavawu uslova je 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: UDRU@EWA IPAK-MGB, Patriotske lige 10, Tuzla, sa naznakom "Prijava na konkurs#. Sve informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti svakim radnim danom od 9 do 17 ~asova li~no (Tuzla, Patriotske lige 10) ili na telefone: 035/ ili 035/ M A R K E T I N G telefon: 051/ tel/faks: 051/ marketing@glassrpske.com Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

13 16. i 17. septembar KROZ REPUBLIKU SRPSKU PRIJEBQEZI I KLADARI KOD SRPCA DOBILI JAVNU RASVJETU NE BOJE SE MRAKA U Kladarima su obasjane ulice u du`ini od 800 metara. Uli~na rasvjeta u Prijebqezima duga je 900 metara. Za ove radove izdvojeno je maraka SRBAC - Mje{tani Prijebqega i Kladara u srba~koj op{tini sve~ano su obiqe- `ili pu{tawe u rad javne rasvjete. U Kladarima su obasjane ulice u du`ini od 800 metara. Uli~na rasvjeta u Prijebqezima duga je 900 metara. Za ove radove izdvojeno je maraka. Rasvjetu u oba sela, u prisustvu vi{e stotina gra ana, simboli~no je na upotrebu predao zamjenik na- ~elnika op{tine Dragan Tovilovi}. Tom prilikom zahvalio je "Elektrokrajini# Bawa Luka i Radnoj jedinici "Elektrodistribucija# Srbac na saradwi i ulo`enom trudu. - Uz wihovu pomo} lokalna vlast je stvorila boqe uslove za `ivot na selu - napomenuo je Tovilovi}. Qev~ansko selo Kladari ranije je prikqu~eno na op- {tinski vodovod. Osim toga, asfaltiran je prikqu~ni put na magistralnu saobra}ajnicu Srbac - Nova Topola. - U selu je obnovqen i Dom kulture, a sa javnom rasvjetom ono je dobilo i qep{i izgled - rekao je predsjednik PLANOVI Na~elnik op{tine Mirko Koji} rekao je da }e u Srpcu uskoro biti otvorena fabrika. Osim toga, drugoj fabrici }e se postaviti temeqi, a naredne godine otvori}e se ~ak pet industrijskih kapaciteta u kojima }e posao na}i 400 radnika. Savjeta mjesne zajednice Ostoja Radoni}. Sli~ne aktivnosti, uz pomo} op{tine i "Elektrodistribucije#, sprovedene su i u `upskom selu Prijebqezi. - Selo je dobilo uglavnom sve ono {to smo planirali. Ostalo je jo{ toga {to treba da uradimo, ali vjerujem da }e se i to uskoro rije{i- Radni sastanak: Novac samo za planirane poslove MILI]KO PREDUZE]E " 6. AVGUST" Ste~aj na pragu MILI]I - Mili}ko preduze}e "6. avgust#, nekada najve}i jugoslovenski izvoznik rezane bukove gra e, nalazi se pred ste- ~ajem. Rje{ewem Osnovnog suda u Sokocu pokrenut je predste~ajni postupak radi utvr ivawa uslova za otvarawe ste~aja nad imovinom preduze}a. Privremeni ste~ajni upravnik je diplomirani ekonomista Tanacko Tani}. - Treba da se obradi dokumentacija i utvrdi postoje li uslovi za ste~aj. Moramo uzeti u obzir sve okolnosti, vidjeti postoje li ponude za kupovinu preduze}a, pa tek onda krenuti u ste- ~aj - ka`e Tanacko Tani}. Po rije~ima privremenog upravnika, stawe u preduze}u je vrlo lo{e. Vrijednost procijewene imovine je oko milion i po maraka, a dugovawa dr`avi i povjeriocima daleko prevazilaze tu cifru. LOPARE - Zbog velikih zaliha i male potra`we za wenim proizvodima, ciglana u Loparama ugasila je svoje pe}i. - Obustavili mo proizvodwu, jer ono {to smo proizveli, ne mo`emo prodati. Sada se pripremamo za remont, prodajemo zalihe i ure ujemo deponiju zemqe - ka`e direktor ciglane Rado Radovanovi}. ^lan Sindikata Jovica Simeunovi} ka`e da je, od 120 LOPARE - Samo po osnovu kreditnog zadu`ewa Privrednoj banci firma duguje gotovo dva miliona maraka. Veliki problem je {to je pilana pod hipotekom u Privrednoj banci - obja{wava Tani}. Preduze}e je, u vrijeme kada je dobro poslovalo, imalo i do 250 radnika, a sada ih je na spisku 160. Mawi dio uspio je da na- e posao u novootvorenim pilanama na podru~ju op{tine koje uspje{no posluju. Ostali su jo{ od godine na prinudnom odmoru, bez ikakvih primawa, zdravstvenog i penzijskog osigurawa. Sud je odredio i privremenu mjeru kojom se zabrawuje ste~ajnom du`niku da bez saglasnosti Suda i privremenog ste~ajnog upravnika raspola`e pokretnom i nepokretnom imovinom, kao i nov~anim sredstvima. G. P. Ciglana ugasila pe}i stalno zaposlenih radnika, 60 na godi{wem odmoru i dvadesetak koji povremeno rade. - Poslovodstvo je obe}alo redovnu uplatu doprinosa na plate dok se ova situacija ne razrije{i - napomiwe Simeunovi}. U komercijalnoj slu`bi osnovne uzroke slabe prodaje vide u prezasi}enosti tr`i- {ta i krizi u gra evinarstvu. Q. B. BIJEQINA - Predstavnici bawolu~kog preduze}a "Bom impeks# poklonili su u petak Dje~jem odjeqewu bijeqinske bolnice "Sveti vra~evi# pulsni oksimetar. Ova posjeta dio je akcije pod nazivom "Om kafa za dje~ije klinike#. Prema rije~ima na~elnika Dje~ijeg odjeqewa u ovoj bolnici Nele Mitrovi}, ovaj aparat }e im dobro do}i prilikom lije~ewa djece koja boluju od bronhitisa, astme i sr~anih oboqewa. Zahvaliv{i predstavnicima "Bom impeksa# na ovom poklonu, direktor bijeqinske bolnice dr Miroslav Mitrovi} pozvao je sve pojedince i preduze}a koji mogu da pomognu rad ove zdravstvene ustanove. - [to se opreme ti~e, na- {oj bolnici je potrebno mnogo toga. Zato smo veoma zahvalni predstavnicima "Bom impeksa# na ovom poklonu. Na{a vrata uvijek su otvorena za sve qude dobre voqe - rekao je direktor Mitrovi}. Menaxer za odnose sa javno- {}u "Om kafe# Maja \akovi} je, prilikom posjete bijeqinskoj bolnici, podsjetila da je "Bom impeks# akciju pomo}i dje~jim klinikama u Srpskoj zapo~eo prikupqawem novca u avgustu ove godine u Bawoj Luci. Mirko Koji}: Zapo{qavawe sqede}i zadatak ti - kazala je odbornik ovog sela u op{tinskom parlamentu Dara Ili}. Ona je pohvalila na~elnika op{tine i wegove saradnike koji, kako je rekla, vode ra~una o stanovni{tvu i trude se da poboq{aju infrastrukturu u svakom selu ove op{tine. Povodom otvarawa uli~ne rasvjete, stanovnici Prijebqega ugostili su na~elnika Mirka Koji}a. - S ponosom mogu re}i da smo u proteklom periodu u~inili dvadeset puta vi{e od onoga {to smo obe}ali u prethodnoj predizbornoj kampawi. Op{tina je puna gradili{ta. Ukupna investiciona ulagawa iznose oko 23 miliona maraka, od ~ega je najvi- {e obezbijedila Vlada Srpske sprovode}i programe od republi~kog zna~aja - ka`e Koji}. Nakon infrastrukture, dodao je, te`i{te lokalne vlasti bi}e razvoj privrede i zapo{qavawe. S. KESER PREDUZE]E " BOM IMPEKS" POKLONILO BIJEQINSKOJ BOLNICI PULSNI OKSIMETAR OLAK[ALI LIJE^EWE MALI[ANA Ovaj aparat }e pedijatriji dobro do}i prilikom lije~ewa djece koja boluju od bronhitisa, astme i sr~anih oboqewa. Direktor bolnice dr Miroslav Mitrovi} pozvao sve koji mogu da pomognu u radu ove zdravstvene ustanove Predstavnici " Bom impeksa" i bijeqinske bolnice: Poklon vrijedan `ivota IZABRANI PO^ASNI GRA\ANI BILE]E Pisci dobili poveqe BILE]A - Desetorica poznatih srpskih pisaca, dobitnika nagrade "Svetozar ]orovi}#, po~asni su gra ani Bile- }e, odlu~eno je na ju~era{woj sjednici Skup{tine op{tine. Poveqe "Po~asni gra anin Bile}e# ovogodi{wim dobitnicima nagrade "Svetozar ]orovi}#, Rajku Petrovu Nogu i Goranu Petrovi}u, kao i u~esnicima kwi`evnih susreta "Srpska proza danas# u Bile}i Miru Vuksanovi}u, Radoslavu Breti}u i Branku Br aninu Bajovi}u bi}e uru~ene u ~etvrtak, 21. septembra. Kako je planirano, poveqe "Po~asni gra anin Bile}e# Dobrici ]osi}u, Dragoslavu Mihajlovi}u, Milovanu Danojli}u, Momu Kaporu i Dobrilu OP[TINA PRWAVOR UVODI TREZORSKI SISTEM Buxet pod kontrolom 13 Nenadi}u uru~i}e na dan krsne slave op{tine Bile}a, Svetog Save. Onima koji i tada ne budu bili na dodjeli, nagrade }e biti uru~ene na prigodnoj sve- ~anosti koja }e biti organizovana u Beogradu. Pored Odluke o progla{avawu po~asnih gra ana Bile}e, usvojen je zapisnik sa prethodne redovne sjednice Skup{tine op{tine Bile}a i imenovan Kreditni odbor za Bobar banku, filijala u Trebiwu. Ovoj banci povjereno je da vodi raspodjelu kredita iz Fonda za razvoj te op{tine. Ove poslove ranije je vodila Nova banka. Zato je odlu~eno da kreditni odbor u obje te banke bude u istom sastavu. [. A. PRIJEDOR Seminar o dje~ijoj za{titi PRIJEDOR - Kako bi nau- ~ili vi{e o primjeni i sprovo- ewu zakonskih propisa o dje~joj za{titi, u ~etvrtak je organizovan dvodnevni seminar za referente i operatere centara za socijalni rad i slu`bi socijalne i dje~ije za{tite na Kozari. Ovaj seminar organizovao je Javni fond za dje~iju za{titu Republike Srpske. Osim o sprovo ewu Zakona o dje~ijoj za{titi, na seminaru je bilo rije~i i o obnovi godi{we dokumentacije za ostvarivawe prava na dodatak za djecu. U~esnici ovoga skupa bavili su se, izme u ostalog, materinskim dodatkom, refundacijom naknade plate, pravima na pomo} za opremu novoro en~eta i sprovo ewem odluke Vlade Srpske o dodjeli jednokratne nov~ane naknade za novoro- eno tre}e i ~etvrto dijete u porodici. D. B. PRWAVOR - Buxetski korisnici iz Prwavora mogli su ju~e saznati vi{e o radu lokalnog trezora i pripremi buxeta za narednu godinu. Naime, odr`an je radni sastanak na kome su se ovi korisnici nau~ili kako {to boqe da pripreme zahtjeve za trezorski sistem. Ovom sastanku prisustvovali su na~elnici odjeqewa i ostali korisnici buxeta op{tine Prwavor. - Ciq radnog sastanka bio je da se poka`e kako }e raditi trezor. Razlika izme u sada{weg i budu}eg sistema je u tome {to }e se boqe kontrolisati upravqawe javnim finansijama, kada je rije~ o prikupqawu i potro- {wi prihoda - objasnila je predsjednik Komisije za uspostavqawe trezora i na~elnik Odjeqewa finansija op{tine Prwavor Gordana Pejakovi}. Ona dodaje da se vi{e ne}e mo}i stvoriti obaveza koja nije planirana u buxetu. U Prwavoru, ka- `e, postoje dvije vrste buxetskih korisnika - interni u koje spadaju odjeqewa i sve administrativne slu`be i {est eksternih korisnika. Me u wima su dvije sredwe {kole, Vatrogasno dru- {tvo, Dje~iji vrti} "Na- {a radost#, Centar za kulturu i Centar za socijalni rad. [to se ti~e udru`ewa i organizacija, oni }e mo}i da posluju preko svojih ra~una, ali }e morati pripadati nekoj op- {tinskoj administrativnoj slu`bi ili odjeqewu, koje }e pratiti wihov rad. J. D. - Do sada smo poklonili kompjutere pedijatrijskim odjeqewima u Isto~nom Sarajevu i Doboju, kao i stetoskope i medicinski materijal prijedorskoj bolnici. Naredne sedmice planiramo da poklonimo opremu dje~joj bolnici u Bawoj Luci - rekla je Maja \akovi} i dodala da }e se ova akcija nastaviti i u narednom periodu. V. JEVTI]

14 14 TREBIWE - Trebiwe i Hercegovina su sve vi{e prisutni u "Glasu Srpske# i ostalim medijima, afirmi{u}i pozitivne vrijednosti i dostignu}a gra ana ovog dijela Srpske - rekao je na~elnik op- {tine Trebiwe Dobroslav ]uk na promociji "Glasa Srpske#, koja je u petak odr`ana u najju`nijem gradu Republike Srpske. KROZ REPUBLIKU SRPSKU Tokom prijema delegacije "Glasa Srpske#, koju je predvodio direktor Rajko Radovanovi}, na~elnik ]uk je naglasio da je "Glas Srpske# na najboqem putu korektnog izvje- {tavawa i odao zahvalnost novinarima, dopisnicima i saradnicima, koji profesionalno i svakodnevno izvje{tavaju sa juga Hercegovine o aktuelnostima, de{avawima i novostima. - Trebiwe }e dati dodatni doprinos, kada je saradwa sa ovim dnevnim listom u pitawu i ozbiqno }emo razmotriti prijedlog rukovodstva ovih novina da od godine u emo u projekat "Glas Srpske u Trebiwu#, koji bi izlazio jednom mjese~no na ~etiri stranice, jer mislimo da se imamo ~ime predstaviti {iroj javnosti Srpske i BiH - zakqu- ~io je na~elnik trebiwske op- {tine. 16. i 17. septembar SA USPJE[NE PROMOCIJE DNEVNOG LISTA " GLAS SRPSKE" U TREBIWU ^ITAOCI POD PLATANIMA Na~elnik op{tine Trebiwe na promociji " Glasa Srpske" odao punu zahvalnost novinarima, dopisnicima i saradnicima, koji objektivno i profesionalno izvje{tavaju sa juga Hercegovine Hercegovke sa novinama TO {to je "Glas Srpske# u petak stigao u blizu domova najzaslu`nija je op{tina Trebiwe, ali i "Industrija alata Trebiwe#, Vinarija "Vukoje# i "Market 99#, koji su tako e otkupili dio tira`a i podijelili sugra anima. Atraktivne Hercegovke - Irena, profesor engleskog jezika i nezaposlena, Nikolina, ~lan gradskog KUD-a "Alat# i Oqa, sredwo{kolka, imale su pune ruke posla i stigle svuda - pod platane, na pijacu i na buvqak, kao i do autobuske stanice, preduze}a i ustanove. Pred Robnom ku}om "Market 99# djevojke su podijelile vi{e stotina primjeraka, "Glas# se na{ao ~ak i u dje~ijim kolicima i kod kasirki na VLASNIK KOMPANIJE " TAMARIS" NAJMENAXER JUGOISTO^NE EVROPE PRIZNAWE ZA RAD I ZNAWE Zahvaquju}i poslovawu po najvi{im svjetskim standardima, kompanija " Tamaris" sa ruskim partnerom potpisala je ugovor o izvozu vrijedan milion i po ameri~kih dolara LAKTA[I - Regionalni centar za okolinu za sredwu i isto~nu Evropu dodijelio je specijalno priznawe kompaniji "Tamaris# d. o. o. Bawa Luka za proizvodwu u skladu sa najvi{im eko-standardima. Milorad Jawetovi}: Milion sadnica godi{we kasama, koje }e ga ~itati tek uve~e, u svojim ku}ama. Putnici u autobusu Trebiwe - Rudo (na crnogorskoj granici) ima}e ugodnu vo`wu, jer su dobili besplatno novine, a tokom dana Ra{o Stija~i} - otpravnik na Autobuskoj stanici Trebiwe uz karte je, tako e, dijelio novine. Posjetioci restorana "Ko- {uta#, vlasnika Zorana Vukoja, uz doma}a pi}a "vukoje# ~itali su novine, a penzioneri u Domu penzionera na Gradini ka`u: "Nama nedostaje televizor, samo da znate#. Ekipa "Glasa Srpske# posjetila je i mjesnu zajednicu Pridvorci, gdje se izvode radovi na asfaltirawu lokalnih puteva i renovira Dru{tveni Trebiwe: Manekenke " Glasa Srpske" Nakon ISO standarda 9001, ISO i OHSAS 18001, kojima se u proizvodwi ukrasnog biqa osim "Tamarisa# ne mo`e pohvaliti nijedno drugo preduze}e u jugoisto~noj Evropi, ovo novo priznawe dolazi kao potvrda da je ova kompanija postala prepoznatqiva u poslovnom svijetu evropskog tr- `i{ta. Podsje}amo, vlasnik kompanije Milorad Jawetovi} ove godine progla{en je za najuspje{nijeg menaxera jugoisto~ne Evrope u svojoj bran- {i, {to je ve} rezultiralo potpisivawem izvoznog ugovora sa ruskim partnerom, vrijednim milion i po ameri~kih dolara. - Radi se o izvozu na{e godi{we proizvodwe ukrasnih sadnica koje }e krasiti vile ruskih bogata{a u wihovom mondenskom qetovali{tu u gradu So~i na Crnom moru. Sedmi~no isporu~ujemo po dva {lepera sadnica, koje se sade zavisno od vremena vegetacije, odnosno klimatskih uslova na Crnom moru. Realizacija ovog ugovora bi}e zavr{ena do kraja maja naredne godine, a ve} List kojem se vjeruje: " Glas Srpske" me u ~itaocima dom. Na sastanku mje{tana, osim na~elnika op{tine Dobroslava ]uka i na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu Gojka Gr~e, prisustvovala je ekipa ovog dnevnog lista sa najnovijim brojem. Jedina gre{ka prona ena u ovom listu odnosila se na broj ~uvenih trebiwskih platana, jer Trebiwci ka`u - nije 18 nego 16 platana obiqe`je na{eg grada! Zapamtite 16! sada imamo najave za nastavak poslovne saradwe. Najvi{e problema imamo sa transportom, jer je roba osjetqiva i mora se prevoziti specijalnim hladwa~ama, a do Rusije putuje 15 dana - ka`e Jawetovi}. Kolika je ta proizvodwa, koja se odvija na 32 hektara velikom rasadniku u lakta{kom selu Mr~evci, govori podatak da je pro{le godine "Tamaris# proizveo 560 hiqada komada sadnica raznog ukrasnog drve- }a i grmqa, od kojih su mnoge rezultat istra`ivawa wihovih in`ewera i po svojim karakteristikama predstavqaju tra`enu robu na probirqivom evropskom tr`i{tu. - U planu nam je proizvodwa od milion sadnica godi- {we. Pored izvoza radimo i nekoliko zna~ajnijih projekata na podru~ju bawolu~kog regiona, kao {to je ure ewe bawskog parka u Slatini kod Lakta{a i novog "Akva parka# u Bawoj Luci. Nismo zanemarili ni na{e stare poslovne partnere iz ^e{ke, Ma arske, Italije, Hrvatske i Srbije, gdje godi{we plasiramo zna- ~ajan dio na{e proizvodwe - rekao je Jawetovi}. D. DAVIDOVI] Promocija lista u Trebiwu: Na~elnik op{tine Trebiwe i direktor " Glasa Srpske" Govore}i na promociji lista, direktor "Glasa Srpske# Rajko Radovanovi} istakao je da je "pred vama i me u vama najtira`niji list u RS, koji stalno poboq{ava kvalitet i pove}ava tira`#. - Garancija za to je dopisni~ka mre`a u 66 mjesta i osam stalno zaposlenih {irom RS. Postojimo zbog ~italaca, a ne zbog samih sebe - isti~e Radovanovi}. Nakon veoma uspje{nog dodatka "Moja RS#, on je najavio "Turisti~ki vodi~ RS za 2007 godinu# i izrazio naduda }e se ve} od godine realizovati ideja "Glas Srpske u Trebiwu#. M. BE[TI]

15 16. i 17. septembar KROZ REPUBLIKU SRPSKU PROGRAM RAZVOJA PORODI^NE MEDICINE U PRWAVORU KREDIT GRADI AMBULANTE Izgradwa osam ambulanti u op{tini Prwavor trebalo bi da po~ne za sedam do deset dana, a oprema treba da stigne do decembra ili januara idu}e godine PRWAVOR - Zahvaquju- }i sporazumu izme u Ministarstva zdravqa Republike Srpske, Fonda zdravstvenog osigurawa, op{tine Prwavor i Doma zdravqa Prwavor o kreditu Svjetske banke, u ovoj op{tini uskoro treba da po~ne obnova i opremawe osam ambulanti porodi~ne medicine. Kredit Svjetske banke, ka- `e direktor Doma zdravqa Prwavor Milijana Spasi} - Lazarevi} namijewen je za obnovu, izgradwu i opremawe, kao i obuku kadrova u ambulantama porodi~ne medicine. Po{to je Dom zdravqa u Prwavoru, ka`e Spasi} - Lazarevi}, ranije obu~io kadrove sopstvenim snagama, sada raspola`e sa {est specijalista porodi~ne medicina, deset obu~enih qekara i oko 20 medicinskih sestara. - Osnovna prepreka bio je novac za obnovu ambulanti - ka`e Milijana Spasi} - Lazarevi}. PLANOVI Na proqe}e bi mogli po- ~eti radovi i na ambulantama u Pe~eneg Ilovi i [ibovskoj, koju je potrebno dograditi, jer joj nedostaje prostor. Direktor Doma zdravqa Prwavor Milijana Spasi} - Lazarevi} se nada da }e do polovine sqede}e godine mre`a ambulanti porodi~ne medicine u Prwavoru biti zavr{ena. SJEDNICE SKUP[TINA OP[TINA \ Toplana: Uskoro u vlasni{tvu grada ^elinac kupuje toplanu ^ELINAC - Skup{tina op- {tine ^elinac na sjednici odr- `anoj u petak odlu~ila je da otkupi Gradsku toplanu od radnika preduze}a "Svila#, kojima je ovaj objekat dodijeqen od strane Osnovnog suda u Bawoj Luci radi namirewa potra`ivawa od mati~nog preduze}a. Za ovu namjenu Vlada Republike Srpske obezbijedi}e 200 hiqada maraka, a preostalih 150 KORAK DO PLANA ROGATICA - Izvr{ewe buxeta op{tine Rogatica za prvih {est mjeseci pokazuje da su planovi bili realni i da se ovdje vodi dobra buxetska politika. To pokazuje i podatak da je polugodi{we izvr{ewe dostiglo 48,42 odsto ili za 18 procenata vi{e od izvr- {ewa u istom periodu pro{le godine. Ovo je istovremeno i najboqe polugodi{we puwewe buxeta u posqedwih pet godina. U izvr{enim buxetskim prihodima, re~e na posqedwoj sjednici na~elnik Odjeqewa za finansije Milovan Sorak, porezi su zastupqeni sa vi{e od 58 odsto. Neporeski prihodi u~estvuju sa 40, dok su teku}e pomo}i i kapitalni dobici zanemarqivi - svega jedan ili ~ak ni toliko procenata. Znatno odstupawe izvr{ewa buxetskih prihoda u negativnom smislu odnosi se na poreze na finansijske i kapitalne transakcije. Izvr{ene su sa svega oko 20 odsto od plana ili ~ak preko 39 odsto mawe u odnosu na isti period pro{le godine. S. M. hiqada obezbijedi}e op{tina ^elinac u buxetu za narednu godinu. - Ovakva odluka je plod dugih konsultacija op{tinskog rukovodstva sa predstavnicima Vlade Republike Srpske i Sindikalnom organizacijom preduze- }a "Svila# - rekla je Granadina Dragojevi}, predsjednik Skup- {tine op{tine. B. M. OBNOVA CRKVE U KLEPCIMA Mili}evi} glavni dobrotvor QUBIWE - Radovi na obnovi potpuno poru{ene pravoslavne crkve Svetog preobra- `ewa u Klepcima kod ^apqine, koje izvodi qubiwsko preduze}e "Komunalac#, teku po planu i bi}e najvjerovatnije zavr- {eni do kraja novembra. - Ova crkva, s dimenzijama 11 puta pet metara, razru{ena je do temeqa u posqedwem ratu, a wenu ponovnu gradwu finansira Mihajlo Mili}evi}, iseqenik iz Klepaca, koji odavno `ivi u Kanadi. Crkvu, naravno, gradimo na istim temeqima - ka`u u "Komunalcu#, ~ijih je desetak radnika, od 10. avgusta do sada, uspjelo da zavr{i radove do svoda. Bude li nas i daqe, dodaju, slu`ilo lijepo vrijeme, sve }e biti zavr{eno po planu. Vrijednost gra evinskih radova je oko 70 hiqada maraka, a Mili}evi}e }e novac "Komunalcu# uplatiti preko Eparhije zahumsko-hercegova~ke i J. FO^A - Sa prvim ~asovima u novoj {kolskoj godini za zaposlene i oko 950 aka u centralnoj Osnovnoj {koli "Sveti Sava# izbile su nove i uve- }ane stare muke i nevoqe. - Najprije je {kola, wen isto~ni dio, te{ko o{te}en u NATO bombardovawu obli- `weg mosta na Drini godine, {to smo djelimi~no sanirali, ali je, u me uvremenu, {kola po~ela da tone i sada se nalazimo u veoma opasnoj fazi, isti~e za "Glas Srpske# \ Milijana Spasi} - Lazarevi}: Dom zdravqa raspola`e sa {est specijalista porodi~ne medicine Radovi na osam ambulanti u op{tini Prwavor, ka`e Spasi} - Lazarevi}, treba da po~nu za sedam do deset dana i izvodi}e ih dva izvo a~a, odnosno preduze}a iz Dervente koja su se pokazala najpovoqnijim na tenderu. - Preduslov za po~etak radova je uplata 30 odsto novca od strane lokalne zajednice, jer je pravilo Svjetske banke da novac bude raspolo`iv prije po~etka radova - ka`e Spasi} - Lazarevi} i dodaje da }e radovi biti podijeqeni u tri grupe. Ambulante u Kula{ima, Vija~anima i [trpcima ve} su obnovqene zahvaquju}i pomo- }i {vajcarske agencije za obnovu i razvoj i potrebni su im jo{ dopunski radovi i opremawe. U drugu grupu spadaju ambulante u Smrti}ima i Poto~anima, ~ija je obnova u toku sredstvima op{tine i na wima }e se kreditima Svjetske banke raditi dopunski gra evinski radovi, a kasnije kompletno opremawe. U tre}u grupu spadaju jo{ tri ambulante u Ilovi, Vr{anima i Li{wi, koje treba potpuno renovirati i kasnije opremiti - ka`e direktor PO^ELA IZGRADWA PUTA U GRBAVCIMA O{te}eno pet doma}instava GRADI[KA - Mje{tani sela Grbavci prije dvije i po godine uplatili su 110 hiqada maraka preduze}u "Jedinstvo# za asfaltirawe puta od {est kilometara, a ostatak radova finansira op{tina Gradi{ka. Zbog poskupqewa radova koji po~iwu u subotu asfalira}e se mawa dionica puta, a bi}e o{te}eno pet doma}instava - rekao predsjednik Savjeta mjesne zajednice Cviji}. On je dodao da je zbog ka{wewa radova do{lo do poskupqewa, a mje{tani i op{tina ne mogu izdvojiti vi{e para za ove poslove nego {to je ve} planirano. - Prije dvije i po godine 110 hiqada maraka uplatili smo izvo- a~u radova preduze}u "Jedinstvo#, kako bi asfaltirawe po~elo odmah - kazao je Cviji}. Cviji} ka`e da su dogovorili sa op{tinom Gradi{ka da se za istu cijenu asfaltira mawa dionica puta. Umjesto {est kilometara puta, ovih dana bi}e asfaltirano kilometara - Cviji}. On isti~e da je na~elnik op- {tine Gradi{ka obe}ao da }e naredne godine biti zavr{ena druga dionica puta. Cviji} dodaje da mje{tani Grbavaca ve}inom `ive od poqoprivrede i vo}arstva i asfaltni put olak{ao bi dolazak kupcima po proizvoda. Direktor preduze}a "Jedinstvo# Mi}o Doj~inovi} ka`e da pare nisu stajale u "Jedinstvu#, ve} je ura ena prva faza puta, odnosno priprema za asfaltirawe, a sada }e po~eti druga. B. V. direktor Osnovne {kole "Sveti Sava# Slobodan Joji}, koji nam pokazuje davno ura en elaborat sanacije {kolske zgrade. [kola, veli, nema sredstava za takav poduhvat, ali su molbe sa elaboratom ~ak ~etiri puta dostavqane \ Fo~a: Zgrada Osnovne {kole " Sveti Sava" odgovornima u nadle`nom ministarstvu Republike Srpske, bez konkretne pomo}i. U stvari, iz Ministarstva za prosvjetu su nam, ka`u ovdje, samo obe}avali da }e nam pomo- }i sanirati jedan od o{te}enih kotlova za centralno grijawe. U fo~anskoj Osnovnoj {koli "Sveti Sava# ipak nadu pola`u u novog ministra za prosvjetu Antona Kasipovi- }a, kome su se qetos, tako e obratili za pomo}. Ka`u da 15 KADAR [to se ti~e qudstva, u odnosu na broj stanovnika, kojih je oko 50 hiqada, prwavorski Dom zdravqa ima dovoqno osobqa, osim qekara. S druge strane, ako se uzme u obzir broj osiguranih, kojih je 57 odsto, Dom zdravqa ima i vi{ak radnika. Doma Zdravqa u Prwavoru. - Nadamo se da }e oprema za ambulante sti}i do decembra ili najkasnije do januara. Smatram da je kori{}ewe kredita od velikog zna~aja, jer na taj na~in otklawamo posqedwu prepreku da napravimo mre`u ambulanti u op{tini kojih ima 14 u selima i jedna u centru grada - ka`e Milijana Spasi} - Lazarevi}. Laboratorijske uzorke do sada su timovi iz seoskih ambulanti slali u Dom zdravqa u Prwavoru na analizu, a rezultate dan kasnije vra}ali nazad u seoske ambulante. Poslije opremawa ambulanti, Spasi} - Lazarevi} se nada da }e se neke, ako ne sve, analize mo}i raditi odmah u terenskim ambulantama. Qudi u mjestima u kojima funkcioni{u terenske ambulante jako su zadovoqni. U tim ambulantama imamo i apoteke, u kojim se mogu podi}i lijekovi na recept - rekla je na kraju razgovora direktor Doma zdravqa Prwavor Milijana Spasi} - Lazarevi}. J. DEMOWI] DRAMATI^AN APEL IZ OSNOVNE [KOLE " SVETI SAVA" U FO^I POMOZITE, TONEMO! [kolska zgrada, wen isto~ni dio, te{ko je o{te}ena u NATO bomabrovawu Fo~e godine, a kasnije je do{lo i do towewa sjevernog, dogra enog dijela {kole POTVR\EN VISOK REJTING VIDOVDANSKE TRKE Priznawe za Br~ake BR^KO - Asocijacija me unarodnih maratona i uli~nih trka uvrstila je Vidovdansku trku u Br~ko distriktu u kalendar i za narednu godinu, rekao je u petak "Srni# direktor ove sportske manifestacije u Br~kom Borislav \ur evi}. On je naveo da je Vidovdanska trka u distriktu Br~ko jedina atletska manifestacija u BiH ove vrste, koja se ve} dugi niz godina nalazi na svim svjetskim atletskim kalendarima. \ur evi} je rekao da je organizatorima Vidovdanske trke stiglo na desetine poziva iz cijelog svijeta za prezentovawe ovog projekta. - Predstavi}emo krajem oktobra i po~etkom novembra projekat "Vidovdanska trka 2007.# u ^ikagu i Wujorku i najvjerovatnije i Feniksu - rekao je \ur evi}. On je najavio da }e organizatori Vidovdanske trke na Kongresu AIMS-a u Kini krajem marta naredne godine predstaviti doma}e privrednike koji podr`avaju ovu trku. - Ciq nam je da naredne godine pove}amo broj doma}ih u~esnika u seniorskim konkurencijama - rekao je \ur evi}. bi za sanaciju tog problema bilo potrebno oko 100 hiqada maraka. Stru~waci misle da je ispirawe pijeska od podzemnih voda Drine i ]ehotine glavni uzrok towewa {kolske zgrade, za {ta bi bilo potrebno uraditi "betonske injekcije# u temeqe. Bilo kako bilo, u fo~anskoj najve}oj osnovnoj {koli sa zebwom do~ekuju ulazak djece u u~ionice. Zabrinuto pitaju {ta }e biti kada po~nu padavine i kako }e do~ekati zimu. - Osim problema sa towewem {kole i zastarjelim kotlom za centralno grijawe koji nije u funkciji, od ove jeseni smo se suo~ili i sa dodatnim, znatno uve}anim, tro{kovima nabavke ugqa, jer rudnik mrkog ugqa u Miqevini ne radi - rekli su nam na kraju u {koli "Sveti Sava# u Fo~i. D. TODOROVI]

16 16 GRADONA^ELNIK SA ODBORNICIMA POSJETIO DEPONIJU U RAMI]IMA OBILAZAK regionalne deponije u Rami}ima, da bi se vidjelo koja faza wene sanacije je u toku i sagledavawe tehnologije koja se tu koristu, bio je glavni ciq posjete odbornika Skup{tine grada, na ~elu sa gradona~elnikom Dragoqubom Davidovi}em i predsjednikom Skup{ine grada Slobodanom Gavranovi}em, javnom preduze- }u "Depot#. OKOM KAMERE - Ovom posjetom uvjerili smo se da deponija danas ima pot- U prosjeku, na regionalnu deponiju TONE puno druga~iji izgled u Rami}ima dnevno stigne 270 do 300 tona otpada. i mnogo boqe uslove za rad. Ogradili smo je, - U avgustu i septembru kod nas stitako da imamo potpunu `e i vi{e od 400 tona sme}a, jer je u toku gra evinska sezona. Za sve to treba kontrolu otpada koji pristigne u kamionima. Tako e, tu je i mone. Mi smo tek u po~etnoj fazi ovog pro- mjesta i mnogo rada da se taj otpad zbribilna stanica za kontrolu kvaliteta vazdujekta, i nadam se da }e za nekoliko godina ovo biti jedna od savremenijih deponija, ne samo u BiH nego i {ire - rekao je Rokvi}. ha. Rezultat svega toga je da vi{e nema problema sa kojima smo se borili do ju~e - po`ari, dim, neprijatan miris - ka- `e Davidovi}. Prije nekoliko dana, dodaje Davidovi}, pokrenuli smo i novi program uklawawa divqih deponija. Prema wegovim rije~ima, plan je da se u bli`oj budu}- nosti usavr{i razdvajawe sme- }a, prije dopreme u deponiju. uvesti praksu da se u fazi prikupqawa sme}a odvoji koristan otpad, kao {to su staklo, metal, papir. Tako bi rasteretili deponiju, i iskoristili ono {to se mo- `e preraditi - ka`e Davidovi}. BAWA LUKA Predsjednik Skup{tine grada Slobodan Gavranovi} ka`e da su proteklih godina upravo odbornici bili ti koji su donosili glavne odluke o radu "Depota#. Danas su oni tu da vide rezultate rada. - Kad je trebalo donijeti odluku o pro{irewu deponije, bilo je neizvjesno da li treba to uraditi ili ne. Imaju}i u vidu stawe koje je ovdje bilo prije nekoliko godina, uvjerili smo se da je pro{irewe bilo pun pogodak. To je doprinijelo da se poboq{aju uslovi za `ivot qudi koji `ive u blizini - istakao je Gavranovi}. Deponija u Bawoj Luci postoji od godine i, za tada{we uslove, bila je jedna od savremenijih. Direktor javnog preduze}a "Depot# Mom~ilo Rokvi} ka`e da su danas ekolo{ki zahtjevi mnogo stro`iji i trenutno ova deponija ne zadovoqava standarde Evropske unije. 16. i 17. septembar OTPAD POSTAO KORISTAN Na licu mjesta smo se uvjerili da deponija sada ima potpuno druga~iji izgled i boqe uslove za uvesti praksu da se u fazi prikupqawa sme}a odvoji koristan otpad, ka`e Dragoqub Davidovi} UDRU@EWE GRA\ANA MIRNA LUKA" " Predavawe o qudskim pravima PREDSTAVNICI udru- `ewa gra ana "Mirna luka# u prostorijama mjesne zajednice Obili}evo organizovali su predavawe o po{tovawu osnovnih qudskih prava. - Ovakva predavawa korisna su za starije qude koji su u poslijeratnom periodu promijenili mjesto stanovawa. Najstarija populacija mogla je u opu{tenom razgovoru saznati kako ostvariti pravo na penziju i kakvi su odnosi penzionih fondova u Republici Srpskoj i zemaqa u okru`ewu - rekla nam je koordinator udru`ewa "Mirna luka# Aj{a Baba~i}. Ona je dodala da je zadovoqna odzivom Bawolu~ana koji su posjetili tribinu. Nakon predavawa gra ani su postavqali pitawa iz oblasti penziono-invalidskog osigurawa, na koje je odgovarala diplomirani pravnik Ksenija Bodlovi}-Suzi}. V. P. SERVISNE INFORMACIJE HITNA POMO] - De- `urni qekari Slu`be hitne pomo}i pregledali su u petak 70 odraslih pacijenata i 17 djece. Mobilne ekipe obavile su 11 ku}nih posjeta, dok je pomo} u stomatolo{koj ordinaciji zatra`ilo 12 pacijenata. PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu Klini~kog centra na Paprikovcu obavqeno je 13 poroda. Ro ene su tri djevoj~ice i deset dje~aka. VODOVOD - Ekipe Sektora "Odr`avawe# otklawale su u petak mawe kvarove na vodovodnoj mre`i u ulici Alekse [anti}a. Kvalitet isporu~ene vode zadovoqava odredbe Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e. Pripremila Sw. M. KRUG "Incela# nekad je li- ~io na mawi grad, tu je bilo vi- {e od {est hiqada zaposlenih radnika, radilo se u tri smjene. A sad... du{a nas zaboli kad pro- emo kraj fabrike. Ovdje smo ostavili mladost, zaradili penziju, a sad od penzije ne mo`emo da `ivimo. Od onolikog giganta ostao je samo dimwak... Ovako su, sje}aju}i se starih vremena, govorili penzioneri "Incela#, koji su se u petak okupili na tradicionalnom, osmom dru`ewu u restoranu "Ada#. - U na{em Udru`ewu ima ~lanova, od kojih je ve}ina u invalidskoj penziji. Uslovi rada u "Incelu# bili su te- {ki, stalno smo bilo u kontaktu sa otrovnim materijama, pa su mnogi izgubili zdravqe, a sad imaju tako malu penziju da jedva mogu da se prehrane - rekao je predsjednik Udru`ewa (Snimio M. ZUBOVI]) \ Dragoqub Davidovi} sa gradskim parlamentarcima: Strogi ekolo{ki zahtjevi penzionera "Incel# Boro Vu~kovi}. Vu~kovi} je istakao da su nezadovoqni svojim polo`ajem, jer su penziju zaradili po{teno, ve- }ina je radila u smjenama, u te- {kim uslovima, a sad od penzije ne mogu ni lijekove da kupe. - Trenutno na ra~unu Udru- `ewa imamo samo dvije marke. IZ MATI^NIH KWIGA Ro eni: Aleksandar \uki}, sin Manuela i Biqane; Emil Jovanovi}, sin Daria i Danijele; Milan Stupar, sin Du{ka i Dragane; Dragan Dragi~evi}, sin Aleksandra i Jelene; Ivana ^eko, k}i Zorana i Kristine; Davor Svjetlanovi}, sin Sini{e i Bo- `ane; Gabrijela Igwi}, k}i Gorana i Milene; Aleksandar ^utura, sin Dragana i Slobodanke; Nikolina i Nikola Milo{evi}, k}i i sin Du{ka i Dragane; Mirna Beri}, k}i Dra{ka i Sla ane; Gabrijela Milinkovi}, k}i Dragana Umrli: Bosiqka Stanojevi}, ro ena godine; Bo`o Kalaba, ro en godine; Ne eqko Maleti}, ro en godine; Miqa Bara}, ro ena godine. TRADICIONALNO, OSMO DRU@EWE " INCELOVIH" PENZIONERA PREBIRALI PO USPOMENAMA U Incelu" se radilo u te{kim uslovima i mnogi radnici " izgubili su zdravqe, a sad imaju malu penziju od koje jedva mogu da se prehrane, ka`e Boro Vu~kovi} \ Dru`ewe: Sje}awe na sre}ne dane (Snimio M. ZUBOVI]) Uprava "Incel holdinga# nam je obe}ala pomo}. Nekada smo i od lokalne vlasti dobivali pone- {to sredstava, a sad kao da su nas svi zaboravili - istakao je Vu~kovi}. Jedan od najstarijih penzionera je Rade Vukmanovi}, koji je u "Incelu# proveo 32 i po godine. - Do{ao sam u ovu fabriku kao mladi}, a iz we iza{ao kao star ~ovjek. Fabrika je sad u lo{em stawu i ne volim ni da pro em ispred kapije, jer me srce zaboli kad se sjetim kako je tu nekad bilo. "Incel# je izgradio ~etvrtinu Bawe Luke, mnoge fabrike na prostoru biv{e Jugoslavije - prisje- }a se Rade. Dana provedenim u "Incelu# rado se sje}aju i Sredoje Bogi}evi} i Vaso Kerezovi}, koji ka`u da da im mnogo zna~i to {to se svake godine organizuje ovo dru`ewe. - Zbog toga smo pokrenuli proces sanacije i poboq{avawa uslova rada. Uzimaju}i u obzir blizinu naseqa i `ivot qudi koji stanuju u okolini, morali smo poboq{ati standarde rada - ka`e Rokvi}. - Zadovoqstvo mi je ugostiti odbornike Skup{tine grada, koji su donosili odluke u na{u korist. Nadam se da }e se ova saradwa i daqe nastaviti - rekao je Mom~ilo Rokvi}. A. BENCUN NADA I PAVA U "Ugostiteqstvu# penziju su zaradile Nada Stoku- }a i Pava Raili}. One su, ka- `u, svake godine na dru`ewu i sad su do{le da vide svoje radne kolege, da se malo ispri~aju i zaborave na ovu te- {ku situaciju. - Radile smo u kuhiwi, u smjenama, nije bilo lako, ali bar su plate bile redovne. Sad se te{ko `ivi, penzije su male, stari se, treba kupiti lijekove, pla}ati qekarske preglede... - pri~aju Nada Stoku}a i Pava Raili}. Rade}i u 35 godina u fabrici "Celuloza#, penziju je zaradio i Ivica Mato{evi}. - Kad se ovako sastanemo, osje}am da nismo zaboravqeni, da nas se neko sje}a i sada kad nismo vi{e mladi. To je lijep gest. Kad vidim kako sad izgleda "Incel# obuzme me tuga - naglasio je Mato{evi}. Penzioneri "Incela# su zahvalili svima koji su im pomogli da organizuju dru`ewe, a posebno direktoru "Incela holdinga# Mihailu Crnatku, kao i rukovodstvu i osobqu restorana "Ada#. U opu{tenoj atmosferi nekada{wi "Incelovi# radnici su pri~ali o danima provedenim u ovoj fabrici. Govorili su o radnim kolegama, koji nisu mogli da do u, sje}ali se kako je sve nekada izgledalo, pokazivali slike djece i unu~i}a. M. MAJSTOROVI] [KRBO

17 16. i 17. septembar BAWA LUKA ODBORNICI USVOJILI POLUGODI[WI IZVJE[TAJ O OSTVAREWU BUXETA SUDSKI TRO[KOVI OJADILI KASU Vi{emilionske od{tete mogu blokirati rad Slu`be grada. Situacija je veoma ozbiqna, jer se zna da je grad vi{e puta tu`en, a tu`be tek treba da pristignu, istakao Slobodan Gavranovi} STANOVI Veliki problem Slu`bi grada predstavqa vi{e od 100, tada, op{tinskih stanova, koji su za vrijeme rata napu{teni, a koje je nekada{we rukovodstvo grada prodalo preduze}ima poput "Vrbasa#, "^ajaveca#, "Jel{ingrada#... - Problem je u tome {to su biv{i stanari na osnovu stanarskih prava vratili stanove u svoje vlasni{tvo i otkupili ih. Sada ta ista preduze- }a i wihovi radnici, koji su ulagali u te stanove od Slu- `be grada tra`e nadoknadu uz kamatu - kazao je predsjednik Skup{tine grada Slobodan Gavranovi}. Bazen u Srpskim toplicama: Prijeratnom vlasniku ispla}ena od{teta od 1,8 miliona maraka ZBOG pogre{nih odluka op{tinskih rukovodstava u periodu od do godine, Administrativna slu`ba grada sada se suo~ava sa velikim problemom sudskih tro{kova i vansudskih poravnawa, koji se mjere milionima maraka. Slu`ba grada nedavno je platila "ceh# odluke op{tinskog rukovodstva iz godine da se prijeratnom vlasniku oduzme bawsko-rekreativni centar u Srpskim toplicama. Naime, vlasniku je ispla}ena od{teta od milion i 800 hiqada maraka! Predsjednik gradskog parlamenta Slobodan Gavranovi} rekao je na drugom dijelu sjednice odr`ane u petak prilikom rasprave o polugodi{wem Izvje{taju o ostvarewu buxeta da su "odluke iz tog perioda toliko {tetne da sada mogu ugroziti rad Administrativne slu`be grada#. - Za izuzeto, a nikad pla- }eno zemqi{te, Abdulahu Atlagi}u ispla}eno je milion i 214 hiqada, a Ivanu ]osi}u 607 hiqada maraka. Preduze}u "Veselin Masle{a# 400 hiqada, dok je preostali dug 570 hiqada maraka. Ovo su ~iwenice od kojih ne mo`emo pobje}i, niti ih izbjegavati, jer je sudska odluka obavezuju}a - istakao je Gavranovi}. On je dodao da vi{emilionske od{tete mogu ~ak blokirati rad Slu`be grada na mjesec do mjesec i po dana. Situacija je, ka`e, veoma ozbiqna, jer se zna da je grad vi{e puta tu`en, a tu`be tek treba da pristignu. Prilikom rasprave o izvje- {taju o buxetu, koji je za prvih {est mjeseci ove godine ostvaren sa 48 odsto ili ne{to mawe od 60 miliona maraka, na- ~elnik Odjeqewa za finansije Radmila Stojni} istakla je da su rezultati zadovoqavaju- }i, ali da su mogli biti znatno boqi da je ostvaren pun efekat poreza na dodatu vrijednost. Odbornik Partije demokratskog progresa Sr an [uput pohvalio je puwewe buxeta, ali kritikovao odluke da se "sa pojedinih stavki prebacuje novac u druge i to one koje se ve} nekoliko puta probijaju#. - Po ko zna koji put ponavqamo da je besmisleno raspravqati o polugodi{wem izvje- {taju o buxetu sredinom septembra. Preambiciozno je usvojen ovogodi{wi buxet, {to je dovelo do toga da sudski tro- {kovi i skupi regulacioni planovi mogu ugroziti rad Slu- `be grada - naglasio je [uput. Gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davidovi} rekao je da }e u buxetu uvijek planirati vi{e novca za ure- ewe grada. - Bawa Luka je naj~istiji grad u regionu, na tome insistiram i tako }e ostati - rekao je Davidovi}. Poslije dugotrajne rasprave odbornici Skup{tine grada usvojili su Izvje{taj o ostvarewu buxeta za prvih {est mjeseci ove godine, kao i Prijedlog odluke o relokaciji novca u buxetu. Gradski parlamentarci usvojili su Nacrt omladinske politike grada za period od do godine, kao i Program rada gradske organizacije Crvenog krsta za ovu godinu. Zbog veoma te{ke situacije u kojoj se nalazi ova organizacija, od Administrativne slu`be grada zatra`eno je da sa 30 hiqada pomogne rad javne kuhiwe, a sa 12 hiqada maraka grijawe prostorija. Kako prilikom ovog zahtjeva nije zatra`eno mi{qewe Odjeqewa za finansije, Skup- {tina grada nije mogla podr- 17 `ati ovaj zahtjev, zbog ~ega je prijedlog odgo en za sqede}u sjednicu. Gradski parlamentarci usvojili su informaciju o stawu objekata mjesnih zajednica i dru{tvenih domova, kao i Informaciju o radu Gradske izborne komisije i pripremama za provo ewe predstoje}ih op{tih izbora. P. PE]ANAC REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR BIOSKOPI PALAS SEDAM I PO - komedija re`ija: Miroslav Mom~ilovi} uloge: Branislav Trifunovi}, Nikola Vujovi}, Marija Karan, Nikola \uri~ko, Boris Milivojevi} termini: 19, 21 MULTIPLEKS KOZARA SEDAM I PO - komedija re`ija: Miroslav Mom~ilovi} uloge: Branislav Trifunovi}, Nikola Vujovi}, Marija Karan, Nikola \uri~ko, Boris Milivojevi} termini: 16, 18, 20, 22 KLIK ZA - komedija uloge: Adam Sendler, Kristofer Volken, Kejt Bekinsejl termini: 20.15, POROCI MAJAMIJA - akcija re`ija: Majkl Men uloge: Xejmi Foks, Kolin Farel, Li Gong termini: 19, PREKO OGRADE glasovi: Brus Vilis, Geri [endling, Stiv Karel termini: subotom i nedjeqom u i 16, svakim danom u ~asova BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR Koncert "Druga strana harmonike#, u izvo ewu Miroslava Vukovi}a i Vladimira Peri}a. PONEDJE- QAK, 18. septembar, u 20 ~asova. MUZI^KI PAVIQON PARK PETAR KO^I] "Dj & percussion night #. SUBOTA, 16. septembar, u 20 ~asova. DJE^IJE POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE "^ETIRI PRINCEZE I JEDAN ZMAJ#, pozori{na predstava autora Milade Mata{ove, u Jokovi}a. SUBOTA, 16. septembar, u 18 ~asova i NEDJEQA, 17. septembar, u 11 ~asova. MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Izlo`ba "Libade#, haqetka gra anske hri{}anske no{we s kraja 19. i po~etka 20. vijeka. Izlo`ba "Zmijawe i Zmijawci kroz etnolo{ku fotografiju#. Stalna izlo`bena postavka Muzeja Republike Srpske "Od praistorije do savremenog doba#. Muzej je za posjetioce otvoren svakim danom i praznicima od osam do 20 ~asova. FOTO-VIJEST POVODOM obiqe`avawa 120 godina postojawa kozmeti~ke ku}e "Avon#, u petak su predstavnici ove kompanije u Gospodskoj ulici postavili {tand na kojem su Bawolu~anke mogle na licu mjesta isprobati proizvode, dobiti besplatne uzorke i u~estvovati u nagradnim igrama. KLINI^KI centar je u sklopu akcije "O`ivi `ivot# u petak dobio park koji predstavqa simbol `ivota i borbe protiv malignih oboqewa. Ovu akciju povodom Svjetskog dana podizawa svijesti o limfomima pokrenuli su dvoje pacijenata Selma Muki} i Safet Hoxi}. Oni su istakli da qude treba upoznati sa ovom bole- {}u, jer u svijetu postoji vi- {e od milion oboqelih od raka limfnih `lijezda, a svake se godine dijagnosticira vi{e od 360 hiqada novih bolesnika. Hoxi} je rekao da ovaj park qudima treba da ulije nadu i vjeru u boqe sutra i da nikada ne treba posustati. Niko ne zna {ta ga sutra ~eka, veli on, a da bi se bolest uspje- {no lije~ila, potrebno je da se {to prije otkrije. - Zastra{uju}i je podatak da svaki dan od limfnih `lijezda oboli hiqadu qudi. Bori}emo se da se od poreza na dodatu vrijednost u BiH izdvoji bar pet odsto za lije~ewe od raka, jer su lijekovi izuzetno skupi i malo ko ih si mo`e priu{titi - kazao je Hoxi}. Ovoj akciji pridru`io se ultramaratonac Aco Golo, koji je od po~etka uz oboqele od limfnih `lijezda. U znak podr{ke tr~ao je od Mostara do Bawe Luke, gdje je u (Snimio R. [IBAREVI]) AKCIJA " U KLINI^KOM CENTRU PARK SIMBOL NADE Zastra{uju}i je podatak da svaki dan od limfnih `lijezda oboli hiqadu qudi. Qudima treba uliti nadu i vjeru u boqe sutra i nikada ne treba posustati, istakao Safet Hoxi} smo da proslavom pribli`imo na- {e proizvode gra anima, upoznamo ih sa novitetima na tr`i{tu i obradujemo poklonima - kazao je direktor Prodaje Goran Petrovi}. Predstavqeni su i novi proizvodi, me u kojima su posebnu pa`wu privukli parfemi i tretmani protiv starewa. Sv. D. Safet Hoxi} (lijevo): Sa bole{}u u ko{tac petak, podizawem zastave na jarbol simboli~no otvoren park. Doktor Qerka Kezi} je kazala da je ovo neobi~na akcija u kojoj pacijenti prvi put govore o svojoj bolesti, a {to NAJ^E[]A IMENA U AVGUSTU An ela i Luka NAJVI[E djevoj~ica i dje~aka ro enih u avgustu dobili su imena An ela i Luka. Od 211 mali{ana ro enih u pro{lom mjesecu najvi{e djevoj- ~ica, wih 12, dobile su ime An ela, dok je 11 dje~aka dobilo ime Luka. An ela je ime gr~kog porijekla i zna~i vjesnica, poslanik, glasnik. Luka je ime latinskog porijekla i wegov izvorni oblik je Markus, {to zna~i ~eki}. Devet djevoj~ica dobilo je ime Milica. Me u onima koji su proslavili ime Milica je i srpska knegiwa, `ena kneza Lazara. Sedam porodica dje~acima je dalo ime Danilo, koje je varijanta imena Daniel, Danil. Prema narodnom obi~aju, ovo se ime daje djetetu ro enom dawu. Roditeqi {est dje~aka svojim sinovima dali su im ime Sergej, koje je varijanta imena Sergije i na latinsko-ruskom zna~i stra`ar. [est je najva`nije, svoj optimizam prenose i na druge qude. - Ovi pacijenti pokazuju da uvijek ima nade, da se mo- `e nastaviti sa `ivotom, bez obzira na pote{ko}e kroz koje su tokom hemodijaliza i dje~aka dobili su ime Aleksandar, koje je gr~kog porijekla i zna- ~i za{titnik qudi. Ovo ime nosio je i poznati gr~ki vojskovo a Aleksandar Makedonski, koji je `ivio u ~etvrtom vijeku prije nove ere. ^etiri dje~aka dobili su ime Andrej, koje je gr~kog porijekla i zna~i hrabar, mu`evan. Me u ostalima na{la su se i imena Stefan, Ogwen, Luna, Lea. Stefan je gr~kog porijekla i na tom jeziku zna~i vijenac. Ogwen je varijanta starinskog za{titnog imena Ogaw, koje je izvedeno od imenice ogaw, vatra i plamen. Luna je hipokrit od Miluna, Milunka i prevedeno sa latinskog zna~i mjesec, mjese~ina. Roditeqi koji su `eqeli da wihova djevoj~ica bude sna`na dali su joj ime Lea, koje je gr~ko-latinskog porijekla i na tom jeziku zna- ~i lavica, a na hebrejskom antilopa. V. P. lije~ewa pro{li - naglasila je Qerka Kezi}. Oboqeli od raka limfnih `lijezda poru~ili su da se sa bole{}u treba uhvatiti u ko{tac i pobijediti je. S. DU[ANI]

18 18 BAWA LUKA - "Sve su rije~i samo jedna - biti. A kwiga je samo jedna.# Ove rije~i Matije Be}kovi}a, koje je izgovorio na Prvom sajmu kwige "Bawa Luka 96#, moto su manifestacije koja se ove godine u Bawoj Luci odr`ava 11. put. Hala "Velesajma# od 19. do 24. septembra bi}e najve}a kwi`ara u kojoj }e svoju produkciju predstaviti izdava~i iz Republike Srpske, Srbije, Federacije BiH, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije. Bi}e to prava prilika da se pro`mu kwiga, pisac i ~italac. - Mi, koji se bavimo pisawem, uvijek se uzbudimo kad je rije~ o kwigama. Nema dovoqno sajmova i manifestacija o kwizi koliko bismo mi `eqeli da bude. Kad god saznam za neki sajam kwiga, ~ak i u zemqama u kojima ne znam jezik, ja moram da ga posjetim - ka`e kwi`evnica Eva Ras. Ona podsje}a da, bez obzira na to {to je tehnologija uznapredovala i {to je nova civilizacija zapo~ela, kwiga je jo{ uvijek fascinantna. - Helenska kultura je odsvirala svoje, sad `ivimo u digitalnom dobu, ali pisana rije~ opstaje. Pogledajte djecu koja jo{ nisu ni kro~ila na ovaj svijet i kad uzmu kwigu u ruke i pocijepaju je, to je jedna izuzetna pa`wa posve}ena kwizi. Jako se radujem {to je u Bawoj Luci ponovo sajam kwiga - rekla je Eva Ras. KULTURA Kao i svaki qubiteq kwige, Milenko Stoji~i} ka`e da o~ekuje da na sajmu da vidi nove kwige, ali zaista nove, a ne izdawa koja imaju la`ne datume. - Kao obi~an ~italac, volio bih da vidim predstavnike velikih izdava~a. Nije sajam samo po tome {to na nekom {tandu pi{e ime neke velike izdava~ke ku}e. Ukoliko tamo nema nekog poznatog pisca ili urednika te ku}e, to nije to. Posjetioci sajma `ele i u tom smislu da osjete atmosferu - isti- ~e Stoji~i}. Pravo je zadovoqstvo, ka- `e Stoji~i}, vidjeti pisce sa 16. i 17. septembar [TA O^EKUJU PISCI OD PREDSTOJE]EG BAWOLU^KOG SAJMA KWIGE HELENI U DIGITALNOM DOBU SVJETIONICI - Na sajmovima, ina~e, preovladava komercijalna literatura i beletristika, ~iji ja qubiteq nisam. One prave iskonske kwige, za kojima traga pravi ~italac, obi~no nisu na ovakvim pompeznim mjestima. Ipak, moram pohvaliti {tandove koji dr`e svetoota~ke kwige. One su pravi mali svjetionici u ovom oskudnom vremenu. Vjerovatno }u obi}i sajam ne bih li na- {ao neku dobru kwigu poezije, kojih je, na`alost, danas sve mawe - istakao je kwi`evnik Radomir D. Mitri}. Bez obzira na to {to je tehnologija uznapredovala i {to je nova civilizacija zapo~ela, kwiga je jo{ uvijek fascinantna, smatra Eva Ras Po dva sprata nad i pod zemqom: Kopije ova bi}e ~uvane u idealnim uslovima PREDSTAVQENA ZBIRKA RAJKA BO[KOVI]A Pri~e o tu`nom vremenu ZVORNIK - Zbirka pripovjedaka Rajka Bo{kovi}a "U ime Bosne# promovisana je u ~etvrtak uve~e u Zvorniku. Kwiga je objavqena u izdawu Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru{tva "Prosvjeta# iz Zvornika i "Grafo-Majevice#. - Bo{kovi} se odva`io da oslika jedno vrijeme, tu`no i ru`no, ludo i pogubno. Pri~e u kwizi nisu plod pi{~eve ma- {te, niti je on bio posmatra~, ve} u~esnik u svim doga ajima - rekao je recenzent ovog djela Cvijan \apanovi}. Bo{kovi}u je ovo tre}a kwiga, poslije zbirki pjesama "Krvava Spre~a# i "Raspletene kose#. On ka`e da su sve pri~e, uglavnom, istinite, dok su imena qudi, prete`no, izmi{qena. - Neke pri~e sam ja do`ivio, o nekima sam ~uo od drugih. Imena su izmi{qena, osim u slu~aju dva ~ovjeka koji su mi dozvolili da u kwizi koristim wihova imena i prezimena. Nije mi bio ciq da nekoga osu ujem, niti da bilo koga krivim za ono {to se dogodilo u ovom ratu - kazao je Rajko Bo{kovi}. S. S. Eva Ras: Jako se radujem svakom sajmu ARHIV JUGOSLOVENSKE KINOTEKE U BEOGRADU Novi depo do kraja mjeseca BEOGRAD - Do kraja ovog mjeseca Arhiv Jugoslovenske kinoteke u Beogradu bi}e bogatiji za novi, savremeno opremqen depo, u kojem }e biti ~uvan dio ova u boji iz, ina~e prebogate, kolekcije ove ustanove. Upravnik Arhiva Aleksandar Erdeqanovi} izjavio je za na{ list da }e novi depo imati dva sprata pod zemqom i dva nad zemqom, kao i da }e raspolagati sa ukupno 750 kvadratnih metara skladi{nog prostora. - Filmovi u boji, koji moraju da se ~uvaju u posebnim klimatizacionim uslovima, u novom depou bi}e uskladi{teni na temperaturi od oko minus pet stepeni Celzijusa. Ova temperatura, u kombinaciji sa odre enom vla`no{}u vazduha, osigura}e bezbjedno ~uvawe skih kopija u narednih nekoliko decenija - istakao je Erdeqanovi}. Izgradwa novog depoa Arhiva Jugoslovenske kinoteke, prema rije~ima na{eg sagovornika, ko{ta}e ne{to preko 700 hiqada evra. Trista hiqada evra donirala je francuska vlada, a ostatak sredstava Vlada Srbije. Erdeqanovi} je pomenuo da je nedavno, u okviru Nacionalnog investicionog plana Vlade Republike Srbije, odobreno pet miliona evra za izgradwu jo{ pet depoa za ~uvawe ova u Filmskom gradu u Ko{utwaku. - U ~etiri depoa ~uva}e se, tako e, ovi u boji, dok }e u petom biti uskladi{tene fotografije, slajdovi i dokumentacija Jugoslovenske kinoteke - rekao je upravnik Arhiva. Izgradwa ovih pet depoa trebalo bi da bude zavr{ena do isteka godine. G. Du. BEOGRADSKA SMOTRA PISANE RIJE^I Gosti Amerikanci BEOGRAD - Me unarodni sajam kwige u Beogradu ove godine odr`a}e se od 24. do 30. oktobra, a u~estvova}e vi{e od 800 izdava~a iz Srbije i svijeta. Sajam, koji se ove godine odr`ava 51. put, a ve} ~etvrtu godinu ima karakter me unarodnog, bi}e odr`an na oko kvadratnih metara. Po~asni gost sajma bi}e Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, ~ime }e biti obiqe`ena 125. godi{wica diplomatskih odnosa te zemqe i Srbije. Predstavnik ameri~ke ambasade u Beogradu Xon Xonson najavio je gostovawe PROMOCIJA ROMANA " JOJA" VASILIJA KARANA U BANSKOM DVORU BAWA LUKA - Roman Vasilija Karana "Joja# predstavqen je publici u ~etvrtak u vije}nici Banskog dvora Kulturnog centra. Ovom promocijom otvoren je ciklus kwi`evnih ve- ~eri nazvan "Zaslu`ni Bawolu- ~ani#. - "Joja# je izuzetno literarno ostvarewe. Junak romana i na{ sugra anin Jovan Bijeli} ostavio je iza sebe neizbrisiv trag. Roman "Joja# od zaborava otkida i samog junaka, ali i duh i mentalitet svih Kozar~ana - kazao je na otvarawu predsjednik Skup{tine grada Bawe Luke Slobodan Gavranovi}. O Karanovom romanu govorila je i predsjednik Komisije za kulturu Administrativne slu- `be grada Bawe Luke Gordana Kovi}. - Pisac je dosqedno slijedio istorijske ~iwenice, {to mu nije smetalo da napi{e beletristi~ko svjedo~anstvo o ~uvenom mitraqescu i heroju Joji. ^itaju}i roman, po`eqela sam da pisac nastavi pri~u o wegovom `ivotu poslije rata - rekla je Kovi}eva. Veliki broj qubiteqa pisane rije~i ispunio je vije}nicu do posqedweg mjesta, a me u publikom je bilo i nekoliko ro aka i potomaka legendarnog Joje. U wihovo ime, publici se obratio profesor Mirjani}. - Svako vrijeme ima svoje heroje, a svako dru{tvo treba da ih pamti. Veliko mi je zadovoqstvo {to je ciklus "Zaslu`ni Bawolu~ani# otvoren ba{ sje- }awem na na{eg Joju - istakao je Mirjani}. Po{tovaoci lika i djela Jovana Bijeli}a imali su priliku da pogledaju i dijelove a "Kozara# u kojima se pojavquje ovaj hrabri mitraqezac. U publici su se ~uli komentari da je svjedo~anstvo, ali i svojevrstan vremeplov, pre~ica za povratak u djetiwstvo. Kwi`evni kriti~ar iz Beograda Milivoj Rodi} poku{ao je da odgovori na pitawe na koji je na~in konkretna istorijska li~nost transponovana u kwi`evni lik. - "Joja# spada u novi roman, jer se opire tradicionalnoj romanesknoj formi. Blizak je psiholo{kom romanu, jer iznutra osvjetqava svijest i ideje. Pisac pri~a, ne o doga ajima, nego kako se oni prelamaju u svijesti wegovog junaka - kazao je Rodi}. Student Branko Milojevi} ~itao je odlomke iz romana, zagolicav{i ma{tu potencijalnih ~italaca, a o djelu je govorio i profesor Svetozar Li~ina. - Bunari pro{losti u ovom romanu nisu presu{ili. Karan je omiqen i ~itqiv pisac, jer zna da, ako se odreknemo pro{losti, nemamo o ~emu pisati - ka- `e Li~ina. sedam ameri~kih pisaca i dramaturga. Osim toga, ameri~ki izdava~i }e, prema Xonsonovim rije~ima, poku{ati da postave jedan od najqep{e ure enih {tandova do sada vi enih na Sajmu kwige, a kao iznena ewe se najavquje i konkurs za radove sredwo{kolaca. Predsjednik Savjeta beogradskog sajma kwige Simon Simonovi} najavio je da }e i ove godine izdava~i iz biv- {ih jugoslovenskih republika imati istovetan status, kao i doma}i izdava~i. G. M. svojim kwigama u rukama. I ~itaoce sa kwigama koje su na najqep{i na~in obremewene potpisima poznatih kwi`evnika. - O~ekujem visoku temperaturu, koja sajmove ~ini velikim manifestacijama. Nadam se da }e i bawolu~ki sajam to da dostigne - naglasio je Milenko Stoji~i}. Samim tim {to na sajmu govori Dara Sekuli}, istaknuta srpska pjesnikiwa, treba o~ekivati da }e ta wena rije~ biti intonacija pravog do`ivqaja, praznika kwige, ~italaca i pisaca. N. SIMI] KRV HAJDU^KA, DU[A DJEVOJA^KA Sje}awem na Jovana Bijeli}a otvoren je ciklus kwi`evnih ve~eri nazvan " Zaslu`ni Bawolu~ani" ISTO^NO SARAJE- VO - Prvakiwa Narodnog pozori{ta Republike Srpske Gordana Milinovi} izvela je u ~etvrtak monodramu "^etiri Evina lica# u prepunoj sali Kulturnog centra u Isto~nom Novom Sarajevu. - Lijepo je igrati pred prepunom salom, u kojoj su bile mahom `ene. Drago mi je {to sam se vratila na mjesto uspjeha, jer sam ovdje, u~estvuju}i na Festivalu malih scena - monodrama Srpske, osvojila nagradu za najboqu monodramu - rekla je Milinovi}eva. Rukovodilac kulturne djelatnosti Kulturnog centra Isto~no Novo Sarajevo Mihajlo Babi} kazao je da je monodrama Vasilije Karan, Dragica Vukalo, Svetozar Li~ina i Milivoje Rodi}: Ve~e posve}eno legendarnom mitraqescu (Snimio R. OSTOJI]) KULTURNI CENTAR ISTO^NO NOVO SARAJEVO ^etiri Evina lica "^etiri Evina lica# ozna~ila po~etak jesewe sezone. Ve} sqede}eg ponedjeqka gostuje Narodno pozori{te iz U`ica sa predstavom "U naviqcima#, po tekstu Petra Pecije Petrovi}a i u re`iji Tomislava Trifunovi}a. - U pregovorima smo sa jo{ nekoliko pozori- {ta o novim predstavama, a ve} se pripremamo i za ovogodi{wi, jedanaesti po redu Festival malih scena - monodrama Srpske, koji }e se odr`ati po~etkom decembra - isti~e Mihajlo Babi}. On dodaje da bi uskoro pri Kulturnom centru trebalo da po~ne sa radom i Studio glume. N. Z. ]OPI]EVSKA NIT - Lik Jovana Bijeli}a u Karanovom romanu je psiholo{ki veoma slo`en. On je, kako se to na Kozari ka`e, "krv hajdu~ka, a du{a djevoja~ka#. Joja je Karanov Nikoletina Bursa}, mitraqezac golubijeg srca - rekao je Milivoj Rodi}. Spasavaju}i Joju od smrti, nastavqa on, Karan je i sebi produ`io `ivot. - Mo`e se re}i da Vasilije Karan cijeli svoj `ivot pi{e jednu veliku pri~u o ratu - dodao je. Autor romana "Joja# ispri- ~ao je da je sa samo osam godina prvi put ~uo za Jovana Bijeli}a. Bio je, ka`e, odu{evqen wegovim likom u u "Kozara#, a mnogo mu je o wemu pri~ao i Jojin drug iz {kolske klupe. - Pi{u}i roman "Joja#, susreo sam se sa faktografijom, koja piscu vi{e odma`e, nego poma`e. Htio sam da ga do kraja osvijetlim iznutra, ali nisam na{ao prave rije~i... Onda sam ga pustio da sam pri~a. Danas mi je veoma drago {to sam napisao ovo djelo, i zbog Joje, wegovih drugova, ali i svih Kozar~ana - objasnio je Vasilije Karan. Recenzent kwige je Ranko Pavlovi}. V. KERKEZ

19 16. i 17. septembar KULTURA BAWOLU^KA REVIJA ARHEOLO[KOG FILMA OTKRI]A O DREVNIM NARODIMA Tre}e ve~eri revije prikazani su dokumentarni ovi " Tragovima Kelta", koji demistifikuje keltsku tradiciju, i " Nada u Budinoj dolini", o spasavawu avganistanske kulturne ba{tine BAWA LUKA - Tajnu o starom evropskom narodu Keltima, koja godinama privla~i pa- `wu arheologa, rasvijetlio je francuski rediteq Mark Jampolski u u "Tragovima Kelta#. Ovaj dokumentarac prikazan je tre}e ve~eri Revije arheolo{kog a u Muzeju Republike Srpske. Posjetioci su tada mogli da u`ivaju i u wema~kom u Urlike Beker "Nada u Budinoj dolini#. Buda u Bamijanu: ^uvar stare civilizacije BAWA LUKA - Premijera predstave "Oblik stvari#, koju pripremaju ~lanovi novoosnovanog Gradskog pozori{ta "Jazavac# iz Bawe Luke, bi}e uprili~ena 20. oktobra u Narodnom pozori{tu Republike Srpske. Ovom premijerom ujedno }e biti promovisan i "Jazavac#, koji su osnovali mladi akademski glumci Mario Lukaji}, Dejan Zori} i Dragana Mari}. Oni su, istovremeno, nosioci BAWA LUKA - U Muzi~kom paviqonu parka "Petar Ko~i}# u petak je odr`ana diskusija o kulturnoj politici u BiH, s ciqem ozna~avawa kqu~nih problema i potreba koje sektor kulture ima u procesu tranzicije. Rasprava je organizovana u okviru programa "Kulturtreger XXL#, koji sprovodi nevladina organizacija iz Sarajeva "Akcija#, u saradwi sa bawolu~kom asocijacijom "Protok#, a uz podr{ku Evropske kulturne fondacije iz Amsterdama i {vajcarskog kulturnog programa u BiH "Pro-helvetie#. Akademski slikar Qubomir Gaji}, u~estvuju}i u diskusiji, kazao je da treba da tra`imo rje{ewa koja bi dala afirmaciju duhu, a ne klanovima. - Na`alost, danas postoji klanovska i strana~ka kultura, jer postoje qudi koji uspijevaju zato {to pripadaju odre- Misterija koja vijekovima obavija pri~u o Keltima privukla je Marka Jampolskog da napravi o narodu koji je ostavio veliki trag na tlu cijele Evrope. Iako su arheolozi dugo mislili da su mnoge stvari o ovom starom narodu otkrivene i poznate, ispostavilo se da nije tako. Prilikom pravqewa `eqezni~ke pruge u francuskoj pokrajini [ampawi prona ena su bogata nalazi{ta koja svjedo~e o keltskoj tradiciji. Jampolski je u u prikazao pronalazak keltskih nekropola i kostura, sa nakitom i sli~nim predmetima koji oslikavaju kako je taj narod `ivio. Zanimqivo je da su pojedini ornamenti na predmetima iz keltskog perioda jo{ bez obja{wewa. Predrasuda o Keltima, kao bu~nim i ra{~upanim ratnicima, polako pada pred novim zanimqivim otkri}ima. Mark Jampolski je u svom dokumentarcu iz godine otkrio dio legende koja se vijekovima plete oko Kelta, ostavqaju}i nove mogu}- GRADSKO POZORI[TE " JAZAVAC" Premijera " Oblika stvari" uloga u "Obliku stvari#, zajedno sa glumicom Sandrom Qubojevi}. Scenske probe za ovaj komad uveliko su u toku i izvode se na maloj sceni Narodnog pozori{ta, koje je ~lanovima "Jazavca# maksimalno iza{lo u susret. Za re`iju ove predstave zaslu`an je Vara`dinac Zoran Matavuq. Mario Lukaji} ka`e da }e ~lanovi Gradskog pozori{ta "Jazavac# do kraja ove godine izvoditi "Oblik stvari#. nosti za arheolo{ka istra`ivawa. Urlike Beker iz Wema~ke na interesantan na~in je predstavila pri~u o spasavawu avganistanske kulturne ba{tine, Budine statue u egzoti~noj dolini Bamijan. Uz arheolo{ke "bisere#, istra`iva~i u Avganistanu otkrivaju dirqive qudske pri~e, obavijene siroma{tvom i patwom. Dok na jednoj strani arheolozi `eqno tragaju za Budinim statuama, na drugoj se Avganistanci otimaju ko SUBOTA Revija se zavr{ava ve~eras (subota), kada }e biti prikazani dokumentarci "Montezuma, pad jednog Boga# i "Kolumbovo posqedwe putovawe#. "Montezuma, pad jednog Boga# je italijanskog rediteqa Marija Zanota iz godine, a "Kolumbovo posqedwe putovawe# je godine re`irao Nijemac Mark Brase. }e prije dobiti posao na iskopinama. Za wih je to jedini posao u toku godine i odli~na prilika da zarade novac za pre- DISKUSIJA O STATUSU UMJETNOSTI U BiH PROMJENE U KULTURNOJ SFERI Da bismo pokrenuli bilo kakve ozbiqne inicijative u budu}nosti, moramo ~uti od kulturnih radnika s kojim se problemima susre}u, kakvi su odnosi sa vla{}u i {ta bi oni promijenili u kulturnoj sferi, istakla Aida Kalender U^ESNICI Me u u~esnicima rasprave bili su direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Qiqana Labovi} - Marinkovi}, predstavnici "Protoka#, Radenko Milak i Miodrag Manojlovi}, glumci Mario Lukaji} i Dejan Zori}, ~lanovi di-xej asocijacije "Urban bit# Mladen Tomi} i Sini{a Tamamovi}, akademski slikar Slobodan Vidovi} i mnogi drugi. - Predstava je festivalskog karaktera, pa nam je i namjera da se predstavqamo publici na brojnim festivalima u BiH i regionu - dodaje glumac Dejan Zori}. "Oblik stvari# se radi prema tekstu ameri~kog pisca Nila Labuta, koji je godine re`irao i istoimeni. Dvije godine ranije, ova predstava je premijerno izvedena u Londonu. Osniva~ima "Jazavca# u planu je da godi{we izvode dvije premijere. B. T. enoj stranci - rekao je Gaji}, ocijeniv{i da je to pogubno. Program-direktor organizacije "Akcija# Aida Kalender navela je da ne postoje relevantni podaci o kulturnoj sceni u BiH. - Da bismo uop{te pokrenuli bilo kakve ozbiqne inicijative u budu}nosti, moramo ~uti od kulturnih radnika s kojim se problemima susre}u, kakvi su odnosi sa vla{}u i {ta bi oni promijenili u kulturnoj sferi da bi se pozicija kulture poboq{ala - naglasila je Kalenderova. Objasnila je da bi izlagawa trebalo da budu preto~ena u izvje{taj, koji }e pokazati kvalitet kulturne scene i politike u BiH. Sqede}a faza ovog programa jeste javno suo~avawe kulturnih radnika i politi~ara u tri velike debate na televizijskim stanicama, koje }e se organizovati u novembru. Diskutovalo se i o zainteresovanosti publike za kulturna de{avawa i izvorima finansirawa kulturnih ustanova. Osim u Bawoj Luci, sli~na rasprava ve} je odr`ana u Tuzli, a do kraja septembra bi}e uprili~ena i u Mostaru i Sarajevu. B. TRNINI] Keltski ratnik `ivqavawe. Zadovoqstvo arheologa zbog pronalaska statue je malo u pore ewu sa onim koje je obuzelo ~etrnaestogodi{weg Avganistanca kada je dobio prvu platu. I dok su istra`iva~i ponosni na vrijedno nalazi{te, mali{an pla}a porodi~ne dugove i sitna li~na zadovoqstva. Mada, uglavnom, uni{tena pod naletom talibanskih vojnika, avganistanska kulturna ba{tina se obnavqa pod rukama znati`eqnih istra`iva~a. Wema~ki dokumentarac je prava poslastica za sve arheoloqupce, `eqne novih avantura i otkri}a o drevnim civilizacijama. A. RAJKOVI] BAWA LUKA - Bibliote~ka djelatnost je veoma zna~ajna ne samo u kulturi, nego i u prosvjeti i nauci, pa }e Ministarstvo kulture i prosvjete, u saradwi sa ministarstvima nauke i tehnologije, te uprave i lokalne samouprave, posvetiti ovoj oblasti neophodnu pa`wu. Ovo je ju~e na sastanku Dru- {tva bibliotekara Republike Srpske istakao republi~ki ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi}. On je kazao da se bibliotekari u Srpskoj mogu osloniti na Ministarstvo prosvjete i kulture, jer je u wemu, ali i u cijeloj Vladi, stvorena takva klima u kojoj se shvata zna~aj osnovnih djelatnosti za razvoj prosvjete i kulture. Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ranko Risojevi} 19 DRU[TVO BIBLIOTEKARA REPUBLIKE SRPSKE Kwiga tra`i podr{ku DOBOJ - Majstor fotografije Slobodan Krsti} iz Bijeqine predstavio se u ~etvrtak u Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovawe u Doboju izlo`bom pod nazivom "Zlatno doba#. Rije~ je, kako je autor napomenuo, o izdvojenim fotografijama iz najsre}nijeg perioda wegovog `ivota, od sedamdesetih do po~etka devedesetih godina pro{log vijeka, pa otuda i takav naziv. istakao je da bibliotekari o~ekuju pomo} Vlade, naro~ito kada je rije~ o stvarawu akademske mre`e - besplatne, neprofitne elektronske mre`e koja bi obuhvatila baze podataka biblioteka osnovnih i sredwih {kola, fakulteta, ali i op- {tinske narodne biblioteke. - Vlada je dobila paket "Majkrosoftovih# licenci i mislim da ne bi trebalo da predstavqa neki problem da taj softver iskoristi i za podr- {ku akademske mre`e - kazao je Risojevi}. Predsjednik Dru{tva bibliotekara Republike Srpske Stojka Mijatovi} naglasila je da je ovo jedno od najboqe organizovanih dru{tava u oblasti kulture na Balkanu, koje posebnu pa`wu posve}uje stru~nom usavr{avawu kadrova. G. M. IZLO@BA SLOBODANA KRSTI]A Zlatno doba fotografa - Da bi ~ovjek mogao da napravi fotografiju, mora da ima du{u - ka`e Krsti}, kojem je ovo trinaesta samostalna izlo`ba u zemqi i u inostranstvu. Krsti}ev kolega, majstor fotografije \or e Bukilica, podijelio je ovu cjelinu na pejza`e, portrete i aktove. Rijetko se kada, prema wegovoj ocjeni, dogodi da se u jednom slo`e tri `anra, tri tematske potcjeline, tvore}i tako jednu harmoni~nu cjelinu. Sl. P. NOVO DJELO MARKA KUKRI]A "^etvrti" pred ~itaocima BAWA LUKA - Nova kwiga Marka Kukri}a "^etvrti# bi}e predstavqena u nedjequ u 19 ~asova u Klubu umjetnika Bawa Luka. O djelu }e govoriti recenzent \or e Miki}, izdava~ Miladin Beri} i sam autor. B. T.

20 20 Bez obzira na pritiske Rima, naro~ito posle razdvajawa Crkve hri{}anske na Zapadnu i Isto~nu godine, Bosna se sa svojim vladarima gr~evito borila da sa~uva dr`avnu i versku samostalnost, neguju}i ispovedawe svoje pravoslavne vere. Ni izda{na pomo} ugarskih kraqeva Vatikanu da Crkvu bosansku prevede u katolicizam, nije doprinela nastojawima u tom smislu. Iako je Ugarska vodila ~ak i krsta{ke ratove protiv Bosne, wen narod je sa~uvao pravoslavqe sve do kraja svoje politi~ke samostalnosti, kada ju je izgubio u osmanlijskoj najezdi na balkanske zemqe. Tada se i Crkva utopila u novu organizaciju vere gr~kog obreda - u Carigradsku patrijar{iju, koja je od sultana dobila vrhovnu versku vlast. Kada su Turci do{li zatekli su mali broj katolika na ovim prostorima, {to je bio dokaz `ilavosti bi}a pravoslavne bosanske crkve. Je li mogu}e da je ceo narod koji se stole}ima suprotstavqao uticaju papskih izaslanika, odjednom pogazio svoju veru i listom pre{ao u islam? Ne, iz prostog razloga {to osvaja~, kao {to ranije rekosmo, nije vr{io nikakav pritisak u religijskom smislu. Naprotiv, dozvoqavao je punu slobodu ispovedana svoje vere. Istorija se ne mo`e sakriti KADA imate hipohondra u porodici, to mo`e da bude izuzetno naporno. U po~etku, naravno, vjerujete u wegove ili wene `albe da mu/joj je lo{e, a kako sti`u qekarske analize koje pokazuju osobu zdravu kao dren shvatate da se radi o umi{qenom bolesniku (ili postoje psihosomatski problemi ili tegobe na nervnoj bazi, {to je opet isto - osobi je bolest "u glavi#). [ta onda? Kako pravilno postupati s takvom osobom, kako biste joj pomogli da se izlije~i od hipohondrije - jer i hipohondrija je vrsta bolesti? U hipohondriju se ~esto bje`i - oboqeli ili bje`i od obaveza ili hipohondrijom poku{ava da privu~e pa`wu i dobije wegu. Za lije~ewe hipohondrije neophodan je psihijatar. Ako oboqela osoba nije u stawu sama da ide na pregled, mo`ete biti wen pratilac. Ono {to nipo{to ne treba da u~inite jeste da povla ujete konstantnim zahtjevima hipohondra za dodatnim medicinskim pregledima - tako se hipohondrijaza samo pogor{ava. Treba i dopustiti oboqelom da poka`e svoje neslagawe s va{im zahtjevima i uva`iti wegove/wene `ivotne stavove Da je bilo suprotno tome, i laiku je jasno da se masovna islamizacija ne bi mogla sakriti od istorije. Tako ne{to smatralo bi se doga ajem epohe i na{ao bi se bar jedan savremenik takvih zbivawa da ih zabele`i. Da jedna cela kraqevina, osmanlijskim dolaskom, mewa svoju meru i uzima novu, sasvim razli~itu i nepoznatu wenom narodu, za~udilo bi i papu i ceo zapadni svet, koji je tada drhtao pred turskim silnicima. Zar se ne bi zabrinuo poglavar Rimske crkve {to bi bosanski jeretici odmah usvojili islam, a stole}ima su pru`ali otpor katoli~kom hri{}anstvu, koje im je mnogo bli`e od islama. Takav doga aj bio bi izazov svedoku tog vremena koji ne bi mogao da ga ne zabele`i. O tome, kao {to se zna, nema pisanog traga, ali ima prili~an broj zabele{ki o prelasku na islam pojedina~nih ~lanova neke familije. Pa i takvi pojedina~ni slu~ajevi odnosili su se na pravoslavce i katolike, mawe na ove druge, jer je rimska crkva bila boqe organizovana i ~uvana od uticaja islamizacije. Ne{to govori i podatak da je u balkanskim zemqama `ivelo vi{e pravoslavaca nego katolika, pa se iz te mase na- {lo vi{e pojedinaca na strani islama. Niko nikada i nigde nije zapisao da su qudi u Bosni druge vere, osim pravoslavne i katoli~ke, prelazili na islam. Ne spomiwu se ni jeretici, ni patareni, ni bogomili da su prihvatili islam, ve} samo ovi koji su pripadali dvema hri{}anskim verama. Potpuno je sigurno da islamizacija u po~etku nije bila masovna. Osmanlije to nisu tra- `ile, niti su vr{ile bilo kakav pritisak. Islam se {irio postepeno, bez prisile, ne samo u Bosni nego u svakoj balkanskoj pokrajini, kojom su zavladali Turci. Taj proces podstican je okolnostima u kojima su se na{li osvaja~i posle zavr{enih ratova na ovim prostorima. Pravi Turci su nakon vojevawa ostajali na Balkanu i zajedno sa turskim ~inovnicima i vojskom u garnizonima, doneli navike i obi~aje u varo{i i varo{ice nastawuju}i ih i {ire}i u wima tursko stanovni- {tvo. Pravi Turci, od kojih je znatan broj i u Bosnu do{ao, zadr`ali su se tu, odoma}iv{i se s ro enim Bosancima, koji su zbog gospodstva i vlasti prihvatili islam. Od svih pokrajina Kraqevine Jugoslavije, po broju naseqenosti muslimanima isti- ~e se Bosna i Hercegovina. Ko bi jo{ mogao pomisliti da su svi ti muslimani potomci starih Bosanaca islamizovanih posle dolaska Turaka? Takav bi se grdno prevario ako bi u to poverovao. Istorija uverava da dana- {wi muslimani u Bosni i Hercegovini nisu svi starosedeoci, nego u znatnom broju doseqenici iz drugih pokrajina. A {to ih se najvi{e skupilo u BiH, ta ~iwenica obja{wava se istorijskim doga- ajima, posle slabqewa osmanlijske imperije. Poznato je, naime, da su pod turskom carevinom bile dana{we balkanske zemqe Gr~ka, Bugarska, Srbija, Bosna, Hercegovina, Dalmacija, deo Hrvatske, cela Slavonija, Srem, Ba~ka, Banat, pa ~ak i Ugarska sve do Budima. U samome Budimu ponosno se uzdizala xamijska munara i glas FEQTON ISTINA O BOGOMILIMA 20. Dr Vaso GLU[AC GLAS MUJEZINA IZ BUDIMA Gube}i osvojene zemqe Balkana, jednu za drugom, osmanlijska vlast se povla~ila u granice krajeva u kojima se jo{ dobro dr`ala. Sa wom su odlazili i muslimanski vernici, bilo Turci ili oni koji su primili islam. Iz balkanskih zemaqa, pa ~ak i iz Budima, islamisti su se doseqavali u BiH, zbog toga {to se u woj najdu`e zadr`ala turska vlast. Ko bi jo{ mogao pomisliti da su svi oni potomci islamizovanih starih Bosanaca? U Budimu se ponosno uzdizala xamijska munara, a glas mujezina odjekivao ma arskom ravnicom (Budim novog vremena) KAKO SE BORITI SA HIPOHONDROM BOLEST " U GLAVI" mujezina razlegao se po ma arskoj ravnici. Zna se isto tako da osmanlijska vlast u tim zemqama nije bila godinu-dve ili koju deceniju, ve} u nekima i vekovima. Donela je, razume se, i islam, koji se {irio, mawe ili vi{e ulaze}i u `ivot stanovni{tva. Doga aji su se vremenom mewali na {tetu Turske, koja je po~ela da gubi vlast nad ovim zemqama. Jedna za drugom izvla~ile su se iz turske okupacije i muslimani koji su u wima `iveli, povla~ili su se zajedno sa Osmanlijama u granice krajeva u kojima se wihova vlast jo{ dr`ala. O tome Jovan Cviji} pi{e: Odlazili bez roptawa "^im je jedna pokrajina bila oslobo ena od Turaka, ovi su se s vojskom ili posle, povla- ~ili i takve migracije ni do danas nisu prestale. Odlaze mahom bez roptawa, smatraju}i to kao sudbinu. Tako se posle oslobo ewa Ugarske tursko stanovni{tvo znatnim delom povuklo u Bosnu i Srbiju. Po- {to je Srbija oslobo ena i sukcesivno uve}avana, muhamedansko stanovni{tvo, rastureno po varo{ima, naseqavalo se u Bosnu, u Staru Srbiju i Makedoniju, opet ponajvi{e u varo{i#. Iz svih pobrojanih pokrajina i zemaqa, izuzev Gr~ke i Bugarske, muslimani su odselili u Bosnu i Hercegovinu. A ako se upitamo za{to su ba{ oti{li ovamo, odgovor je sasvim jednostavan. Naselili su Bosnu i Hercegovinu zato {to se u woj najdu`e zadr`ala osmanlijska vlast, pod kojom su se ose}ali najsigurnije. (Podse}amo ~itaoca na po- ~etak pri~e u feqtonu, da je dr Glu{ac svoju raspravu o bogomilima pripremao i pisao pre Drugog svetskog rata i kwigu dao u {tampu godine u Beogradu, koji je bombardovan, pa je posao dovr{en Ovaj podatak mo`e pomo}i da se razumeju Cviji}ev citat i neke autorove re~enice koje se odnose na vreme pisawa). (Nastavi}e se) i odluke - ali im ne treba dopustiti da vam odre uju {ta }ete vi da radite. Ono {to ne treba u~initi jeste da na sebe preuzimate obaveze oboqele osobe, jer joj tako samo podsti~ete pasivnost, prakti~no je nagra ujete za bolest. Ne treba ni preuzimati na sebe nikakve funkcije koje vam u stvari ne pripadaju, niti se previ{e mije- {ati u `ivot oboqelog, u wegov odnos s partnerom, djecom i sli~no. Time stvari samo komplikujete, gledano na du- `e staze. Problem se ne rje{ava, ve} se samo udovoqava poreme}aju i hipohondrijaza se pove}ava. Hipohondra treba voditi psihijatru, ali ne treba podsticati ni na koji na~in wegovo/weno uvjerewe da ima neki organski poreme}aj, niti mu treba dopustiti da bje`i od svojih obaveza, bilo da se radi o poslovnim ili porodi~nim obavezama Umro je francuski kraq [arl Peti Mudri, koji je kao regent - u vrijeme dok je wegov Drugi bio zarobqenik Engleza ugu{io veliki seqa~ki ustanak poznat Tokom vladavine od 1360, uspio je u Stogodi{wem ratu da preotme od Engleza ve- }i dio teritorija izgubqenih za Francusku katastrofalnim Bretawskim ugovorom Umro je {panski dominikanac Tomas de Torkemada, prvi "veliki inkvizitor# od do 1494, simbol zloglasne rimokatoli~ke inkvizicije u [paniji. Kao {ef inkvizitorskog tribunala spaqivao je i qude i "jereti~ke kwige#, a kraqa Fernanda Petog ubijedio je da izda dekret o protjerivawu Jevreja, poslije ~ega je 300 hiqada Jevreja moralo da napusti [paniju Umro je wema~ki fizi~ar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je izradio prvi termometar sa `ivom. Tako e je stvorio skalu za mjerewe temperature od 180 stepeni, nazvanu wegovim imenom, na kojoj je ta~ka smrzavawa na 32. stepenu, a ne na nuli kao kod Celzijusove skale. Farenhajtova skala u upotrebi je u SAD, ranije i u Velikoj Britaniji. Farenhajt Ro en je ruski vojskovo a Mihail Ilarionovi~ Kutuzov, jedan od najve}ih vojnih stratega 19. vijeka Ro en je srpski knez Mihailo Obrenovi}, koji je Srbiju u~inio najja- ~om vojnom silom Balkana. Vladao je od do i od do 1868, kad je ubijen u Ko{utwaku. Zbog bune Tome Vu~i}a Peri{i}a pobjegao je u Austriju, gdje je pomagao Vuka Karaxi}a, \uru Dani~i}a, Branka Radi~evi}a i druge srpske pisce. Obrenovi} Umro je francuski kraq Luj Osamnaesti, koji je vladao u vrijeme restauracije poslije pada cara Napoleona. Titulu kraqa nosio je od 1795, ali je stvarno vladao od do smrti, kad ga je na prijestolu naslijedio brat [arl Deseti. DOGODILO SE NA DANA[WI DAN 16. i 17. septembar Zastupni{tvo grada Zagreba dodijelilo je Vuku Karaxi}u Povequ po~asnog gra anina, kojom su mu data "sva prava, slobo{tine i koristi kao {to svakom gra aninu Zagreba po zakonu i starom narodnom obi- ~aju pripadaju# Ro en je srpski arheolog Miloje Vasi}, jedan od osniva~a arheologije u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta, ~lan Srpske akademije nauka i umjetnosti Ro en je srpski arhitekta, istori~ar umjetnosti i pisac Aleksandar Deroko, ~lan Srpske akademije nauka i umjetnosti, jedan od prvih istoriografa srpske sredwovjekovne i narodne arhitekture, profesor Arhitektonskog i Filozofskog fakulteta u Beogradu Wema~ki vo a Adolf Hitler naredio je gu- {ewe ustanka u Srbiji svim sredstvima i onemogu}avawe partizana krajwom svirepo{}u: za svakog ubijenog wema~kog vojnika strijeqati 100, a za rawenog 50 srpskih civila, vode}i ra~una da kazna bude izvedena na zastra{uju}i na~in Ostaci japanske armije predali su se u Hongkongu britanskim snagama na kraju Drugog svjetskog rata Generalni sekretar Ujediwenih nacija U Tant pozvao je SAD da obustave bombardovawe Sjevernog Vijetnama, {to je Va- {ington ignorisao. Kalas Umrla je gr~ka operska pjeva~ica Marija Kalas, jedan od najve}ih soprana u istoriji opere. Karijeru je zapo~ela i s ogromnim uspjehom je pjevala na najve}im svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera Specijalne jedinice secesionisti~kog re- `ima u Zagrebu sprije~ile su odavawe po{te `rtvama usta{kog genocida u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu. Naoru`ani specijalci blokirali su sve prilaze Jasenovcu i onemogu}ili prelazak gra ana iz BiH u Hrvatsku Na prvenstvu Evrope u odbojci Jugoslavija je pobijedila Bugarsku s 3:0 u setovima i osvojila bronzanu medaqu. Italija je pobjedom nad Holandijom postala evropski prvak Iran je saop{tio da je gradona~elnik Teherana Morteza Alviri izrazio sau~e{}e wujor{kom kolegi Rudolfu \ulijaniju povodom teroristi~klih napada islamista 11. septembra, {to je prva zvani~na javna komunikacija izme u Irana i SAD od islamske revolucije u Iranu godine.

21 16. i 17. septembar QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI ODLUKA ME\UNARODNE ASTRONOMSKE UNIJE U PRAGU: NOVI SUN^EV SISTEM 21 PLUTON VI[E NIJE PLANETA Otkri}a velikih tijela u Sun~evom sistemu, a i planeta oko drugih zvijezda, do kojih je do{lo u proteklih deset godina, nametnula su potrebu da se precizno defini{e pojam planete... U skladu s tim, prije tri sedmice astronomi su Plutonu ukinuli status planete NA nedavno odr`anom me- unarodnom astronomskom skupu u Pragu odlu~eno je da se Plutonu oduzme status planete. To zna~i da Sun~ev sistem sada, umjesto devet, ima osam planeta. Prema novousvojenoj definiciji, planeta je "nebesko tijelo koje ima toliku masu da mu je vlastita gravitacija dovoqna za oblikovawe, tako da se mo`e smatrati da je gotovo okruglog oblika i da kru`i oko zvijezde, a nije zvijezda ni satelit druge planete#. \ Pluton i Haron: Nisu vi{e u " odabranom dru{tvu" Generalna skup{tina Me- unarodne astronomske unije, koja je odr`ana od 14. do 25. avgusta ove godine u Pragu, izazvala je veliko uzbu ewe, ne samo astronoma ve} i {ire javnosti. Otkri}a velikih tijela u Sun~evom sistemu, a i planeta oko drugih zvijezda, do kojih je do{lo u proteklih deset godina, nametnula su potrebu da se precizno defini{e pojam planete. Pokazalo se da je to mnogo ve}i problem nego {to se ~inilo na prvi pogled. Stoga je i kona~ni stav Me unarodne astronomske unije, koja je - zapravo - jedina mjerodavna za rje- {avawe statusa nebeskih tijela, odga an sve do ovogodi{we Generalne skup{tine. Da podsjetimo... Ozbiqne rasprave o pojmu planeta pojavile su se po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka, kada su otkriveni prvi objekti u Kujperovom pojasu, smje{tenom daleko na periferiji Sun~evog sistema. Ovaj pojas ~ini, u stvari, "otpad# koji je preostao poslije stvarawa Sun~evog sistema, a koji nisu pokupile gravitacije planeta, po{to ih - jednostavno - i nema u ovom dijelu na{eg solarnog sistema. Postojawe Kujperovog pojasa teoretski je predvi eno jo{ sredinom pro{log vijeka, ali se moralo sa~ekati do pojave generacije veoma jakih teleskopa, koji su bili u stawu da registruju daleka tijela malih dimenzija. Tako su prona eni brojni objekti (do sada, vi{e od 300), koji orbitiraju daleko na periferiji Sun~evog sistema. Problem se pojavio sa otkri}em velikih objekta. Postalo je jasno da je samo pitawe dana kada }e biti prona eno tijelo ve}e od posqedwe planete - Plutona - koji je, sada je postalo jasno, o~igledno bio samo vrlo veliko tijelo u Kujperovom pojasu. Tijelo ve}e od Plutona ubrzo je i prona eno. Novi objekat, pod "radnim imenom# 2003ub313, identifikovan je kao najdaqi predmet ikada otkriven u sun~evoj orbiti i smatran je decenijama tra`enom desetom planetom. Novootkrivena "planeta# se nalazi na udaqenosti 97 puta daqoj od Sunca nego Zemqa, sa revolucijom (jednim krugom oko Sunca) od fantasti~nih 560 godina. Sli~no Plutonu, "deseta planeta# sastavqena je od leda i stijena. Objekat je ostao dugo vremena neotkriven, jer je wegova orbita nagnuta 45 stepeni u odnosu na orbite drugih planeta, daleko van pojasa elipse. Otkri}e ovog objekta rasplamsalo je rasprave u astronomskom svijetu, koje su kulminirale na pomenutoj sjednici u GLASAWE Nau~nici su se u Pragu toliko razi{li zbog "spornog# prijedloga o osam planeta, da je od astronoma iz 75 zemaqa samo wih 300 glasalo. Na kraju, Pluton je - ve- }inom glasova - zavr{io u kategoriji patuqastih planeta. Ovakva odluka izazvala je reakcije stru~waka {irom svijeta i to uglavnom pozitivne. Pragu, na kojoj su, poslije burnih rasprava, astronomi iz Me- unarodne astronomske unije odlu~ili da Plutonu, otkrivenom godine, ukinu status planete. Tako je zavr{ena polemika, koja se vodila nekoliko godina, pobjedom struje koja smatra da Sun~ev sistem ima osam planeta. Prije ove odluke, pretpostavqalo se da bi Pluton mogao biti predvodnik nove grupe planeta, sa tri nove (planete) iza wega. Ve} prvog dana zasjedawa u Pragu podnesen je prijedlog koji je do~ekan sa interesovawem. Taj prijedlog je, kako se i moglo o~ekivati, izazvao burne reakcije. Prema wemu, planeta je tijelo pre~nika 800 ili vi{e kilometara, koje ima dovoqno veliku masu da se pod dejstvom \Prije mnogo milijardi godina: Nastanak planete i wenog satelita \ Kujperov pojas: Zagonetka sve donedavno sopstvene gravitacije formira u (pribli`no) sferni oblik. Ako bi bio prihva}en ovaj prijedlog, porodica planeta Sun~evog sistema narasla bi sa devet na dvanaest (taj broj bi se vremenom pove}avao, daqim otkrivawem tijela koja zadovoqavaju navedene kriterijume), a nove planete bi bile Ceres (oko 950 km, koji je do sada klasifikovan kao asteroid), Haron (do sada satelit Plutona, a status planete bi zaslu`io time {to se zajedni~ka ta~ka okretawa wega i Plutona nalazi izvan Plutona - Mjesec i Zemqa se okre}u oko zajedni~ke ta~ke, baricentra, koja se nalazi unutar Zemqine kugle!) i 2003ub313, tijelo koje jo{ nije dobilo zvani~ni naziv. Sve do posqedweg radnog dana Generalne skup{tine, za kada je bila zakazana plenarna sjednica, na kojoj je glasawem trebalo da se donese kona~na odluka o ponu enim prijedlozima, nije bilo izvjesno koliko }e ubudu}e Sun~ev sistem imati planeta. Po op{tem mi- {qewu, ovo je bila jedna od najnapetijih i najdinami~nijih Skup{tina ove ugledne me unarodne organizacije do sada. Da bi se izbjegli zbrka i stalno "pro{irivawe# Sun~evog sistema, na sjednici Divizije III (tijelo Me unarodne astronomske unije zadu`eno za pripremu rezolucije o definisawu planeta) iznesen je novi prijedlog, po kojem bi Sun- ~ev sistem imao samo osam planeta. Me u tim planetama bile bi sve dosada{we - ali bez Plutona, koji bi zajedno sa drugim sli~nim velikim tijelima formirao posebnu kategoriju nebeskih tijela sa nazivima: JELI^I] Vijest o ukidawu statusa planete Plutonu veoma je obradovala sekretara Astronomskog dru{tva "Ru er Bo- {kovi}# iz Beograda Milana Jeli~i}a. - U astronomskom svijetu postoji takozvana ameri~ka struja, koja je zastupala tezu da je Pluton planeta i da broj planeta treba da se pro{iri, jer je upravo Amerikanac Klajv Tomboj godine otkrio tu planetu. Me utim, u Pragu su pobijedili oni koji misle druga~ije od Amerikanaca. Ja se zaista radujem toj odluci, jer sam oduvijek smatrao da Pluton nije planeta. Odavno je poznato da, recimo, wegova putawa - kad se projektuje - zalazi u Neptunovu putawu, {to nije slu~aj ni sa jednom drugom planetom. Osim toga, prona ena su i nebeska tijela koja su ve}a od Plutona - rekao je Jeli~i}. patuqaste planete, plutonska tijela, plutonidi ili sli~no. Jedno je, dakle, izvjesno. Vi{e ne `ivimo u istom Sun~evom sistemu kao ranije. Pripremio Goran DUJAKOVI]

22 22 BAWA LUKA - Da se sve mo`e zbog qubavi i da ona ~ini ~uda pokazao je i Aleksandar Kecman. "Daco, udaj se za mene# na plakatu dugom 27 metara sa vrha dvanaestospratnice odu{evio bi skoro svaku djevojku. Ovako je Aco na nesvakida{wi na~in prije nekoliko dana zprosio svoju djevojku Danijelu Ni- {i} i, kako ka`e, {okirao prijateqe i rodbinu. - Oduvijek sam razmi- {qao da taj ~in bude ne{to posebno, ne{to nesvakida- sam da iznenadim svoju djevojku i da vidim wenu reakciju. Nisam ni slutio da }e to tako ispasti, kada sam vidio plakat kako visi sa zgrade i ja sam ostao bez daha - veli Aco. Svoj "tajni qubavni plan# uz pomo} prijateqa i roditeqa spremao je pet dana, dok Danijela za to ni{ta nije znala. Tih dana, pri~a, bio je stalno uznemiren i nestrpqivo je ~ekao da ostvari svoj plan. - Dacu je doveo moj kolega. Bila je zbuwena i uznemirena i nije znala {ta se de{ava. Wena reakcija kada je ugledala plakat i rekla "da# bila je ne- {to najqep{e {to sam do`ivio - pri~a Aco. Kada se odlu~io na svoj "mali tajni qubavni plan#, ka`e, niko mu nije vjerovao da }e ga ostvariti. - Pet dana prije prosidbe Acu nisam vi ala, stalno se MOZAIK NEOBI^NA PROSIDBA ALEKSANDRA KECMANA SVE ZA QUBAV Svoj " tajni qubavni plan" Aleksandar je uz pomo} prijateqa i roditeqa spremao pet dana, dok Danijela o tome ni{ta nije znala RODITEQI Danijelini roditeqi o udaji svoje k}erke saznali su iz dnevnika Radio-televizije Republike Srpske. - Kada su odgledali televizijski prilog, sa nevjericom su upitali zar to niste vi. Mi smo negirali i tek desetak minuta poslije dnevnika oni su shvatili i tada je nastalo op{te veseqe - pri~a Aleksandar Kecman. On dodaje da televizijsku predstavu nije htio, ali je Danijelina prijateqica ina~e novinarka "za sve kriva#. Ipak, ka`e zahvaquje woj i svojim prijateqima jer bez wih ni{ta ne bi bilo isto i tako lijepo kao {to je ispalo. \ Danijela i Aleksandar: Dokazali pravu qubav 16. i 17. septembar ne{to izvla~io da do kasno ostaje na poslu. Mislila sam na najgore, da je na{oj vezi do- {ao kraj. Kada me doveo pred zgradu i upitao da mu odgovorim na pitawe bila sam {okirana i zbuwena jer plakat nisam odmah vidjela - pri~a Danijela.Kada je ugledala ogroman plakat na kojem je pisalo "Daco, udaj se za mene#, ka`e, ostala je bez daha. - Tada su sve moje dotada- {we sumwe odjednom nestale i osjetila sam veliko olak{awe i sre}u. Ipak cijelo vrijeme sam sumwala da mi ne{to krije, pogotovo kada je po mene do{ao wegov kolega - ka`e Danijela. Aleksandar i Danijela po~eli su se zabavqati prije dvije godine i sedam mjeseci. Od tada su, ka`u, nerazdvojni. N. TOMA[EVI] UZ 80 GODINA FUDBALSKOG KLUBA SA GRADSKOG STADIONA DRAGOSLAV [ekularac je {ezdestih godina bio na vrhuncu igra~ke karijere. Sa uspjehom je nosio dres Crvene zvezde i tada{we reprezentacije Jugoslavije i tada je bio me u najboqim fudbalerima Starog kontinenta. Osta}e upam}eno da je godine nastuapo za bawolu~ki Borca koji je tada igrao prijateqsku utakmicu sa brazilskim Korijantisom koji je u to vrijeme bio gost tima sa Gradskog stadiona. Na fotografiji koja datira iz godine, prije po~etka utakmice, snimqen je sa tada{wim trenerom Bawolu~ana Ilijom Miqu{om koji su se dogovorili kako da sru{e Brazilce. Me utim, me~ je zavr{en nerije{enim ishodom 1:1, a popularni "[eki# je po ko zna koji put pokazao svoje majstorstvo. FOTO-VIJEST [eki" u dresu Borca " ^OVJEK do~ekuje turiste sa svojim majmunom na ulicama Kalkute. DNEVNI Ovan Bik Blizanci Rak Lav Djevica HOROSKOP Novi doga aji unose laganu pometwu u Va{e okru`ewe. Ve}ina saradnika reaguje na prepoznatqiv na~in i bez vidqive koristi. Umjesto da se intelektualno nadmudrujete sa raznim neistomi{qenicima, boqe je da povu~ete konkretan potez. Partner pa`qivo analizira Va{e pona{awe i ~esto negoduje, ali Vi nemate dovoqno strpqewa da saslu{ate nove primjedbe. Prija}e Vam psiho-fizi~ka relaksacija ili boravak u prirodi. Vaga Djelujete duhovito i iskreno, tako da osvajate simpatije na razli~itim stranama. Stalo Vam je da ostavite dobar utisak na svoje saradnike. Uz briqantnu inteligenciju, poka`ite svojoj okolini da posjedujete i druge osobine koje otkrivaju emotivnu stranu ili nove aspekte Vase li~nosti. Planirajte neku omiqenu zabavu u dvoje. Opustite se u bliskom dru{tvu koje odgovora Va{im potrebama i afinitetima. Prija}e Vam dodatna anga`ovanost ili neka sportska aktivnost. Na osnovu trenutne situacije donosite razumnu odluku. Potrebne su Vam pouzdane informacije, kako biste jasno definisali dugoro~nije ciqeve u poslovnoj saradwi. Imate pozitivnu ulogu u jednoj zajedni~koj akciji. Nema potrebe da potiskujete svoja osje}awa ili namjere pred bliskom osobom. Partner ta~no zna, na koji na~in mo`e da Vam ugodi. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`ewe. [korpija Poga a Vas ne~ije nekorektno pona{awe ili nepravda u poslovnoj saradwi. Me utim, va`no je da se stvari zavr{avaju na dobar na~in. Dovoqno ste umje{ni da prevazi ete neke iznenadne komplikacije. Ponekad treba iskqu~iti razum, postoje stvari koje ne mo`ete obja{wavati na osnovu logi~nih pravila. Neka Va{a osje}awa "progovore#. Nemojte sputavati svoja osje}awa ili emotivne `eqe, opustite se. Stalo Vam je da prona ete efikasno rje{ewe, tako da se ne obazirete na razli~ite komentare. Va`no je da ostvarite pozitivne rezultate, ali ne po cijenu prekida u poslovnoj saradwi. Prihvatite ne~iji koristan savjet. Djelujete zadovoqno i raspolo`eno za izlazak ili novi susret. Voqena osoba ~ini sve {to je potrebno, da ispuni sva Va{a o~ekivawa. Prija}e Vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`wu na svoje snove. Strijelac Neko poku{ava da Vas navede na svoje poslovno rje{ewe, ali Vi ste dovoqno snala`qivi i vje{to izbjegavate susret ili razgovor sa odre enim saradnicima. Na kraju, pokaza}e se da Va{a poslovna taktika donosi boqi uspjeh. Za sada mudro pre}utkujete odre ene situacije koje nisu po ne~ijoj voqi. Nemojte potcjewivati partnerove sposobnosti. Poboq{ajte svoju psiho-fizi~ku kondiciju. Ne dopada Vam se ne~ija uloga i pona{awe, ali nemate ni mogu}nost da mijewate poslovna pravila ili da uti~ete na izbor saradnika. Za sada }utke prelazite preko neprijatnih doga aja i strpqivo ~ekate na boqe uslove. U odnosu sa voqenom osobom djelujete raspolo`eno, stalo Vam je da osjetite emotivnu toplinu ili novu ~ar zajedni~kog `ivota. Slobodno vrijeme posvetite psiho-fizi~koj relaksaciji. Jarac Dobro ste raspolo`eni i vjerujete da uvijek postoji zaobilazan na~in, na koji mo`ete da ostvarite ono {to drugi ne mogu. Samopouzdawe koje osje}ate djeluje pozitivno i na Va{u okolinu. Umijete da se zateknete na pravom mjestu. Nema potrebe da ponovo isku{avate ne~ije strpqewe ili emotivnu naklonost. Nemojte smi{qati nove "qubavne rebuse#. Iskreni razgovor sa bliskom osobom donosi psiholo{ko olak{awe. ZVIJEZDE I WIHOVI TJELOHRANITEQI Za{ti}ene od svega SVE poznate holivudske zvijezde imaju svoje tjelohraniteqe koji im omogu}avaju da se normalno kre}u ulicom. Oni ih {tite i od "napada# podivqalih obo`avalaca ili, pak, nekih zlonamjernika. Holivudski tjelohraniteqi uglavnom su crnci koji su te{ki preko 120 kilograma, a imaju i zavidnu mi{i}nu masu. Uz wih se krhke zvijezde zaista nemaju ~ega bojati. Djelujete energi~no i nestrpqivo, ali poja~ana inicijativa sa Va{e strane ne donosi pozitivne rezultate i ne~iju naklonost. Ukoliko se uporno protivite ne~ijoj voqi, to donosi i odre ene posqedice na zavr{ne rezultate. Va`no je da u~inite ono {to osje}ate, {to }e Vam donijeti izvjesno olak{awe. Nema razloga da birate emotivnu ulogu koja ne odgovara Va{im afinitetima. Potrudite se da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju. Vodolija Raspola`ete sa ubjedqivim argumentima, ali nekome od saradnika nije stalo da istina ispliva na vidjelo. Stoga, nemojte o~ekivati veliku podr{ku u svojoj okolini. Va`no je da pravilno zavr{ite posao koji ste zapo~eli. Suvi{e Vas poga a ne~ije pona{awe ili nova odluka. Stalo Vam je da potisnete svoje emotivno neraspolo`ewe pred bliskom osobom. Ve~erwe sate posvetite nekom omiqenom hobiju i relaksaciji, opustite se. Ukoliko Vas neko opomiwe da promijenite svoje zahtjeve u poslovno-finansijskoj saradwi, prihvatite odre eni kompromis. Izbjegavajte varijantu ekstremnog pona{awa ili pretjeranu razmetqivost pred svojim saradnicima. Preosetqivo reagujete na razli~ite sitnice, partner ne primje}uje stvari koje za Vas imaju druga~ije zna~ewe. Va`no je da ostvarite psiholo{ku ravnote`u. Ribe Neko Vam nudi dobru poslovnu priliku, ali istovremeno od Vas o~ekuje odre enu protivuslugu ili strogu diskreciju. Razmislite o novoj poslovnoj nagodbi, nema potrebe da potcjewujete ne~iju informisanost ili prakti~ne sposobnosti. U susretu sa voqenom osobom, posvetite pa`wu zajedni~kim temama koje Vas zbli`avaju. Budite dovoqno ma{toviti u svakom pogledu. Potreban Vam je kreativan odmor i psiholo{ko olak{awe.

23 16. i 17. septembar SLOBODNO VRIJEME LADO JAKOVQEVI] NA PROMOCIJI SVOG ALBUMA OKUPIO DOMA]E MUZI^ARE POD KROVOM DOBROG ZVUKA U pop rok-zvuku ova grupa muzi~ara snimila je osam pjesama, od kojih je najupe~atqivija koja se najvi{e svidjela publici "^ar", Lado i Maja: Nezaboravna saradwa NA promociji svog albuma "Vidim san# u ~etvrtak u NTV klubu u Bawoj Luci Lado Jakovqevi} je u~inio ono {to su mnogi smatrali da je nemogu}e, okupio je doma}e po{tovaoce razli~itih muzi~kih pravaca na jednom mjestu. Program je otvoren prikazivawem kratkog dokumentarnog a o snimawu albuma "Vidim san# u kojem su uz razli~ite zanimqive ske~eve sa tonskih proba i rada u studiju, govorili i svi oni koji su radili sa Ladom na ovom materijalu. Svoju rije~ o albumu i Ladi sa publikom su podijelili Maja Tati}, Stiv Mekju, Nikola Kevi}-Zrni} Keva, Neboj{a Stupar i mnogi drugi. Posebnu zahvalnost dobrom aran`manu i svirci Lado mo`e zahvaliti grupi "WD40# u kojoj bas svira jedan od najboqih doma}ih gitarista Miroslav Tovirac. Svi oni su pohvalili Ladin trud i `equ da napravi album onakav kakvog ga je `elio VELIKI SKANDAL HEPENING U BAWOLU^KOM KLUBU " 011" Zabava za pam}ewe VELIKA "Skandal# zabava odr`ana je u ~etvrtak uve~e u bawolu~kom klubu "011#. Svi koji su do sada samo ~itali o nadaleko poznatim "Skandalovim# `urkama, ka`u da su one zaista skandalozne. Kada je rije~ o ovoj, upravo odr`anoj, prosuditi mo`ete i sami, ali zabava je svakako bila dobra, a gu`va - skandalozna. Lado, Maja Tati}, " WD40": Zajedno na albumu (Snimio M. MIHAJLOVI]) BAWA LUKA - Deseti me unarodni sajam poqoprivrede i prehrambene industrije "AGROS 2006# koji je nedavno odr- `an bio je dobra prilika da poqoprvrednici poka- `u svoja rasna grla. Mi- }o Risti} iz Laminaca i samo oni i Lado najboqe znaju koliko je ovaj muzi~ar sebe ulo`io u ovaj materijal. U pop rok-zvuku ova grupa muzi~ara snimila je osam pjesama, od kojih je najupe- ~atqivija pjesma "^ar#, koja se najvi{e svidjela publici. Lado i wegova ekipa svirali su pun sat, podijeliv{i sa prisutnima svu energiju koju su prenijeli na "Vidim san#. Sve pjesme govore o qubavi, osim posqedwe u kojoj se Lado kao tekstopisac dotakao pitawa "Za{to ~ovjek nije sretan?#. To ve~e predstavqen je i video-spot za pjesmu "^ar#, koji je samo potvrdio da je ovaj album radila ekipa profesionalnih muzi~ara. Uz Borisa Gli{i}a, Maju Tati}, Stiva Mekjua, Nikolu Kevi}a, "WD40#, Lado je napravio album koji }e se svidjeti svim qubiteqima "bla`eg# rok zvuka, obo`avaocima pop-roka. U prepunoj NTV ba{ti Ladin prvenac do{li su da podr- AGROS 2006" PRIVUKAO BROJNE POSJETIOCE " Upregnuti u ko~ije 23 `e ali i ocijene ~ak i ~lanovi na{ih rok i pank grupa "Ispad#, "Hermes#, "Oblik#, "The Patricks#. Uz wih u ba{ti su bili i poznata voditeqka Dijana Raduq, Rajnat Majstorovi}, koji je vodio program, Mario Zlatini}, Dejan Novi}, Dario [ari} i mnogi drugi. M. JOTI] Jedan od posjetilaca zavr{io u hitnoj kod Gradi{ke doveo je svoja dva lipicanera i upregao ih u preko sto godina stare ko~ije. Ipak, nije sve pro{lo mirno, jedan od posjetilaca na{ao se na putu nervoznom kowu i sa sajma oti- {ao u hitnu. M. M. Najqep{i su bili lipicaneri DUH NAVIJA^A BAWE LUKE Glasno, glasnije NEKI navija~i podr`avaju svoj tim tiho uz velike aplauze, a drugi ne napu{taju "teren# bez pjesme i povika. Ogrnuti srpskim zastavama ovi mladi}i su, popev{i se na ukrasne zidove na Trgu Krajine u Bawoj Luci, gromoglasno proslavqali pobjedu vaterpolista Srbije na Evropskom prvenstvu. Oni su uz veliki broj drugih, koji su to ve~e proslavqali pobjedu, bili me u najglasnijim navija~ima.

24 24 Dana godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog ^ITUQE/POMENI Tu`no sje}awe povodom dvije godine od tragi~ne smrti Tu`no sje}awe na dragog 16. i 17. septembar Tu`no sje}awe na dragu jetrvu i strinu OGWENA MILETI]A Deda Kiso i baka Mara A-2 G OGWENA MILETI]A Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati sje}awe i uspomene. Djed Bodo i djed Mile sa familijom A-2 G SLOBODANKU PIQAGI] od jetrve Zdenke sa sinovima Igorom i Mariom, snahom Sawom i unukom Davidom A-2 G Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je u 73. godini `ivota preselio na ahiret na{ dragi OGWENA MILETI]A U nedjequ, godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Bawoj Luci, polo`iti cvije}e i upaliti je trenutak, a sje}awe vje~no, bol nije u rije~ima i suzama ve} u srcima u kojima }e{ ostati vje~no. Tvoji najmiliji IDRIZ - ISKO (Fehima) MRAVAC Xenaza }e se obaviti godine (subota) u 15 sati u haremu Mehdibeg xamije - Hiseta. O`alo{}eni: supruga Mina, k}erke Merima i Jasna, unu~ad Sead, Samir, Xana i Adi, brat [efket, sestre Dursuma, Zifa, Duda i Rexifa, zetovi Fuad i Ermin, porodice Mravac, Alki}, Deli}, Habul, Adilovi}, Zembo, Haznadar, Begovi}, Osman~evi}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi B-2 G Tu`no sje}awe na dragu koleginicu Dana godine navr{ava se pet tu`nih godina od tragi~ne smrti na{e drage sestre B-5 G Dana godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg voqenog sina i brata RADMILU MIKA] Izgubili smo te previ{e rano, ali uvijek }emo ~uvati uspomenu na tebe. Kolektiv Poslovnice "Elektrodistribucija# ^elinac. ^N A Sje}awe na na{u dragu Dana godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage majke JELENE VIDOVI] Toga dana posjeti}emo wen grob, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Sestre: Zora, Bosa, Dragica i Mihoqka i brat \uro sa porodicama A-3 G Dana godine navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od iznenadne smrti mog dragog supruga NEBOJ[E (Radenka) JOVI^I]A U nedjequ, godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Dragi Neni, uvijek si sa nama u na{im srcima i u na{im mislima. Tvoj brat i tvoji roditeqi B-2 G Tu`no sje}awe na voqenog unuka Tu`no sje}awe na na{u voqenu RADMILU (ro. Predi}) MIKA] Miladinka, Mladen, Milkica i Slobodan sa porodicama A-1 G PETRE (ro. Babi}) JA]IMOVI] Toga dana u 11 ~asova na grobqu u Jaru`anima dajemo vje~ni pomen. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica Ja}imovi} GOJKA VESI]A S tugom u srcu, supruga Dragica A-2 G Tu`no sje}awe na dragog oca A-4 G NEBOJ[U JOVI^I]A Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima onih koji te vole. Tvoja baka Seka, deda Mi}o i striko Milan A-6 G DIJANU [UKALO K}erka Awa i suprug Vjekoslav A-1 G BRANIMIRKA SAVI^I] Dok `ivimo mi, `ivje}e{ i ti u na{im srcima. Sestra Mira, Zlaja, Nata{a i Zorica A-2 G Dana godine navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog Dana godine navr{avaju se tri tu`ne godine otkako je prestalo da kuca plemenito srce na{eg voqenog i dragog supruga i oca GOJKA VESI]A K}i Dra`ana sa porodicom A-1 G Tu`no sje}awe na dragog Dana god. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda Tu`no sje}awe na dragog BRANKA ATEQEVI]A Toga dana u ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Jakupovcima, da bismo odali ~etrdesetodnevni pomen. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica Ateqevi} A-6 M BOJANA MAJSTOROVI]A O`alo{}ena porodica A-1 G SRETKA BRKQA^A S po{tovawem Supruga Nevenka, sinovi Nevenko, Neboj{a i snaha Dijana A-2 G SRBOBRANA KAJKUTA Dana godine posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Uspomenu na tvoj blagi lik vje~no }e ~uvati Tvoji najmiliji supruga Danka, k}erke Qubinka i Jasminka, zetovi Dragan i Mi{o i unu~ad A-5 G RADOVANA STOJAKOVI]A Vrijeme prolazi, a sje}awe i uspomene ostaju vje~no u srcima tvojih Supruge Smiqane, sinova Dragana i Darka, snaha Nata{e i Vesne, unu~adi Andreja, Tawe, Ivane i Awe A-3 G

25 16. i 17. septembar ^ITUQE/POMENI Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana godine u 72. godini `ivota preminuo na{ dragi U nedjequ, 17. septembra, u 11 ~asova na grobqu u Malom Poqu dajemo ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom unuku, bratu i sestri}u 25 Tri godine su pro{le od smrti na{eg voqenog, supruga, oca, punca i djeda OBRAD (Mitra) MALETI] Sahrana }e se obaviti u subotu, godine, u 13 ~asova na seoskom grobqu u Grabik Ilovi kod Prwavora. O`alo{}eni: supruga Dragica, k}eri Jelica i Slavica, brat Vid, sestra Gospa, zet Pero, unu~ad Danijela, Dijana i Novica, te ostala rodbina i prijateqi A-8 G Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom bratu DARKU VITOMIRU Vrijeme ne mo`e izbrisati tvoj lik i osmijeh, samo mi koji te volimo znamo koliko nam nedostaje{. Oti{ao si na put bez povratka, da prona- e{ neki drugi, boqi, qep{i svijet. Neka te maj~ina ruka, od koje si prerano otrgnut, vodi kroz carstvo nebesko. S qubavqu, tvoji najmiliji A-8 UP Dana godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage majke, bake i prabake DU[ANA PETROVI]A U nedjequ u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Neutje{ni wegovi: supruga An a, zet Darko, unu~ad Jovana i Marko Tu`no sje}awe na supruga i sina A-8 G OBRADU od brata Vida sa porodicom A-1 G Posqedwi pozdrav dragom tati OBRADU od sestre Gospe sa porodicom A-1 G Posqedwi pozdrav dragom tati i djedu OBRADU OBRADU od k}erke Jelice sa porodicom. od k}erke Slavice i unuka Novice A-1 G A-1 G Posqedwi pozdrav ocu na{e radne koleginice Jelice OBRADU MALETI]U JAGODE GLIGORI] Dana godine u 11 ~asova na grobqu "Sv. Pantelija#, polo`i- }emo cvije}e na wenu vje~nu ku}u. Voqe}emo te i nositi u svojim srcima do kraja `ivota. Hvala ti za sve. K}erka Branka, sin Branko, unuci Igor, Tawa i Kosta, praunuci Branko i Filip, snahe Radica i Violeta i zet Dragan A-8 G Sje}awe na dragog sina Sje}awe na dragog brata TOMU Majka Zorka i otac Du{an A-1 G Sje}awe na dragog brata TOMU Brat Jovo sa porodicom A-1 G Sje}awe na dragog brata DU[ANA i DRAGANA je trenutak, a sje}awe vje~no, bol nije u rije~ima i suzama ve} u srcima. Neutje{na supruga i majka An a A-7 G Tu`no sje}awe na oca Tu`no sje}awe na strica DU[ANA PETROVI]A Neutje{ni: zet Darko, Jovana i Marko A-2 G Tu`no sje}awe na oca i brata DU[ANA PETROVI]A Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Sinovac Nenad, Lela, \or e i Mladen A-2 G Kolektiv "Novosti Press Comerca# A-6 G Posqedwi pozdrav ocu na{e koleginice Jelice TOMU Brat Rale sa porodicom A-1 G TOMU Sestre Du{anka i Milanka sa porodicama A-1 G U nedjequ, godine, navr{avaju se ~etiri godine tuge i bola od smrti na{e drage i nepre`aqene supruge, majke i bake DU[ANA i PETROVI]A Darko, Jovana i Marko Tu`no sje}awe na djevera i strica DRAGANA A-7 G Tu`no sje}awe na tetka OBRADU MALETI]U Radnici INTERNATIONAL - PRESS-a, Isto~no Sarajevo DU[ANA PETROVI]A Snaha Bosiqka i sinovka Nada A-1 G Tu`no sje}awe na dragog DU[ANA PETROVI]A Wegova Vinkica sa porodicom iz Kanade A-1 G Dana godine navr{ava se pet godina od smrti na{e drage IP 725 A 8 Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca RADU RA\EVI]A Supruga Dragica, sinovi Aleksandar i Vladimir A-1 G Tu`no sje}awe na dragog sina RADU RA\EVI]A i majka Radojka A-1 G DU[ANKE SRE]O Toga dana posjeti}emo weno vje~no po~ivali{te, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica A-8 G Dana godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg jedinog brata Dana godine navr{ava se sedam tu`nih godina od smrti na{eg dragog DU[ANA PETROVI]A Sinovci Mirko, Nikola i Milo{ sa porodicama A-1 G Dana godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog supruga, oca djeda i pradjeda SAVE BALABAN Tvoji: sin Qubo, snaha Desa, i unuka Radmila A-2 G Tu`no sje}awe na na{eg oca Tu`no sje}awe na dragog brata RADU RA\EVI]A Brat Boro sa porodicom A-1 G DRAGANE Te{ko je shvatiti da vi{e nisi sa nama Dejan, Sawa i Qiqa A-1 G RADOMIRA (Petra) ADAMOVI]A Dragi na{ brate Rajo, vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju u na{im srcima. Vje~no o`alo{}ene tvoje sestre: Seka i Stana sa porodicama A BZ PAVLA KOVA^EVI]A Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti Marko#. Supruga Nikodija i sestri~na Nada A-3 G RANKA PILIPOVI]A Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da dana godine u 11 ~asova na Mjesnom grobqu Miqevi}i prisustvuju osve{tawu spomen-plo~e. Supruga Savka sa djecom A- 3 M RANKA PILIPOVI]A Dana godine posjeti}emo wegovo grob i zaliti ga suzama. Sinovi: Milo{, Milorad i Mladen sa porodicama A- 2 M

26 26 Dana godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog sina, brata i strica ^ITUQE/POMENI Dana godine iznenada je tragi~no preminula na{a draga 16. i 17. septembar Dana godine navr{ava se {est mjeseci od prerane smrti na{eg dragog STANKA MATI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob, zaliti ga suzama i polo`iti cvije}e. O`alo{}ena porodica A-8 G Sje}awe na STANA GVOZDENOVI] U subotu, godine posjeti}emo wen grob u Kla{nicama, kod crkve, odati joj pomen i upaliti svije}e. Zahvalni smo svima koji je isprati{e na vje~ni po~inak. Porodice Zolak, Kraguq i Raduq A-8 G Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Wegovi najmiliji A-6 G Dana godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, djeda, SMOLI]A Zahvaqujemo kolektivima Radio Prwavora, TV Kanal 3 Prwavor, i Udru`ewu pjesnika "Talasi# Prwavor, {to weguju sje}awe na na{eg Zahvalne porodice: Cipar, Hajek i [roijen A-8 G Deset godina tuge i bola ROSA (Ratka) [E[I] U nedjequ, godine u 11 ~asova obi}i }emo wen vje~ni dom okititi cvije}em. Svi oni koji je po dobru pamte neka nam se pridru`e. Ponosni {to smo te imali, vje~no tu`ni {to smo te izgubili. Draga majko, sve rije~i svijeta bilo bi malo {to bismo re}i htjeli u wih ne bi stalo. Ti si tu u na{im mislima u na{im srcima. Volimo te, najdra`a na{a. Tvoja djeca: sin Ranko, k}erke Radmila i Radana sa porodicama i tvoja Mira A-8 M Tu`nim srcem javqamo da je dana godine nakon kra}e bolesti u 80. godini preminuo na{ dragi otac, svekar, brat i djed Dana godine navr{ava se sedam dana otkako je preminula na{a draga majka BRANKO Samo mi znamo koliko nam nedostajete! Porodice Balaban, Bara{in i Mi{i} Pro{lo je 40 dana od iznenadne smrti na{e drage supruge i majke i BORKE MAKSIMOVI] U ~etvrtak, 21. septembra, u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku- }u na Gradskom grobqu u ^elincu da bismo odali ~etrdesetodnevni pomen, zapalili svije}e i okitili je cvije}em. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. Vje~no o`alo{}eni: suprug Milenko, sinovi Milorad i Borislav ^N A Tu`no sje}awe na na{u dragu majku GOSPA BALABAN A-9 M Dana 21. septembra godine navr{ava se 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e drage k}erke i sestre BORKE (ro. Pekez) MAKSIMOVI] U najqep{oj uspomeni sa vje~nom tugom `ivje}e{ zauvijek u na{im srcima. Otac Simeun, sestra Smiqa i bra- }a Bogoqub i Milan sa porodicama ^N A ^etrdeset tu`nih dana od smrti drage sestre RATKA (Mihajla) RATKOVI]A Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Jakupovcima, da bismo odali ~etrdesetodnevni pomen. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. Vje~no o`alo{}eni: supruga Nada, sin Milutin, snaha Biqana, unu- ~ad i praunu~ad A-8 M Tu`no sje}awe na dragog oca i djeda RATKA K}erka Slobodanka, zet Slavko, unuke Goga i Dragana i unuk Dragan sa porodicom A-2 Tu`no sje}awe na dragog NEBOJ[U JAVORCA O`alo{}ena porodica A-1 G Dana godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage supruge, majke i bake Tu`no sje}awe na dragog oca i djeda RATKA K}erka Mirjana, zet Milorad, unu~ad Miroslav, Qiqana i Qubinka sa porodicama A-2 M Tu`no sje}awe na dragog NEBOJ[U JAVORCA Tetka Du{anka A-1 G Dana godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci otkad si nas ostavio u tugi i bolu dragi MIROSLAV (Mile) BERI] Sahrana }e se obaviti godine u 13 ~asova u Dowim Vrbqanima - Beri}i. O`alo{}eni: sinovi Mile, Rajko, Ile, k}erka Stana, snahe Ru- `a, Nada, Milka i zet Mile, unuci, praunuci, bra}a, sestre te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi A-5 G Dana godine navr{avaju se dvije bolne godine od smrti na{eg dragog i voqenog supruga i oca QUBICA KEREZOVI] Zahvaqujemo svima na upu}enom sau~e{}u, pru`enoj pomo}i i posqedwem ispra}aju na{e majke. O`alo{}eni: sin Du{ko, k}erke Savka, Radojka i Dragica A-3 G BORKU Majko, hvala ti za neizmjernu qubav i pa`wu koju si neiscrpno gajila prema nama. Tvoji sinovi Milorad i Borislav ^N A Dana godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage BOSIQKE BOSE STANOJEVI] Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, na mjesnom grobqu u Slatini. O`alo{}eni: suprug Slavko, i Dra{ko, snaha Marina i unuk Simon A-6 G Tu`no sje}awe na dragu sestru Tu`no sje}awe na dragu sestru JELISAVKE (ro. Savanovi}) DRINI] Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji: brat Luka i snaha Gospa sa porodicom A-2 G Sje}awe VLADO PEROVI] S qubavqu i po{tovawem, nosimo te u srcima na{im. Tvoj najdra`i A-2 G Tu`no sje}awe na dragu QUBE ]URLI] U nedjequ, godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku- }u na grobqu ]urli}i. O`alo{}eni: suprug \uro, sin Du- {an, k}erke Nada, Gordana i Swe- `ana, zetovi i unu~ad A-3 M Tu`no sje}awe na dragu tetku QUBU Rekavi} sa porodicom A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru i tetku ZDRAVKO Dana godine u 10 ~asova posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu. Tvoje Qiqana i Daca A-2 M Sje}awe na dragog supruga i oca TOMU MILOJEVI]A Vrijeme ne lije~i tugu nego stvara naviku da se s wom `ivi. Supruga Quba, k}erka Tawa i sin Ilija A-2 M In memoriam MILADINA ^IV^I]A Dana godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku- }u na Rebrova~kom grobqu, zapaliti svije}e, polo`iti cvije}e i zaliti suzama. Supruga Dragica, sin Zoran i k}erka Mira A-4 G BOSIQKU Brat Drago, Milena i Dragana Pej~inovi} A-1 G BOSIQKU Sestra Desa i Rade We`i} A-1 G BOSIQKU Jovo, Nada i Biqana Stoj~i} A-1 G QUBU Sestra Zora, sestri} Mi}o i Jasminka A- 1 M SVETOZAR BABI] Tvoji najmiliji A-1 M

27 16. i 17. septembar ^ITUQE/OGLASI Dana godine navr{ava se sedam dana od smrti na{e drage U nedjequ, godine navr- {avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana godine u 76. godini `ivota, nakon kra}e i te{ke bolesti preminula na{a draga 27 U P R I J E D O R U ZORKE RA^I] Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. Zahvaqujemo rodbini, kom{ijama i prijateqima {to su u tim te{kim trenucima bili sa nama. O`alo{}ena porodica A-4 G Dana godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog DRAGANA ANDULAJEVI]A Toga dana u 11 ~asova, otkri}emo spomenik, polo`iti cvije}e, zapaliti svije}e na porodi~noj grobnici na Perduvovom grobqu. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Porodica Andulajevi} PETRA (Petra) KOVA^EVI] Sahrana }e se obaviti godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu. O`alo{}eni: k}erke Smiqa i Nada, unu~ad Qerka, Renata, Dejan Zoran i Goran praunu~ad, zetovi Zoran i Frawo, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi A-4 G A-4 M Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana godine u 65. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi DESANKA MAKIVI] Draga mama i bako, hvala ti za svu tvoju qubav, dobrotu i plemenitost. Mnogo nam nedostaje{. Tvoji Rada i Sa{a A-2 G Posqedwi pozdrav dragom TOMISLAVU MARKOVI]U od porodice Damjanovi} A-1 G Posqedwi pozdrav dragom Dopisni{tvo "Glasa Srpske#: Novi poslovni centar # Jahorina# Ulica Vo`da Kara or a bb tel. 052/ glaspr@teol.net OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Prijedoru mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. ]IRE VUKLI[EVI]A Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kolima, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica A-4 G Tu`no sje}awe na dragog BRANKO (Teodora) \AKOVI] Sahrana }e se obaviti u subotu, godine u 15 ~asova na Novom grobqu u Krnetama. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti. O`alo{}eni: supruga Radmila, k}erke Slobodanka, Branka i Olivera, baba Miqka, zetovi, unu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi A-8 F Posqedwi pozdrav kumu Posqedwi pozdrav TOMISLAVU MARKOVI]U od porodice Osti} A-1 G Posqedwi pozdrav dragom kom{iji i prijatequ Dopisni{tvo "Glasa Srpske#: Kraqa Petra oslobodioca br. 9 tel. 059/ faks: 059/ U T R E B I W U OBAVJE[TEWE ]IRU VUKLI[EVI]A od pa{anca Drage, svastike Vinke, Darija i Dijane A-1 G BRANI \AKOVI]U od kumova Steve, Mi}e i Milenka Vujni}a sa porodicama A-1 M BRANI \AKOVI]U od Tomislava, Koviqke, Davora, Jelene i Miqe Kukri} A-1 M TOMISLAVU MARKOVI]U od porodice Kerezovi} A-1 G Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Trebiwu mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova. Tu`no sje}awe na na{eg Posqedwi pozdrav Oqinom tati Posqedwi pozdrav Oqinom tati OGIJA Tetka Goga, tetak Sini{a, bra- }a Luka i Igor A-1 M BRANKU Porodica ]erketa A-1 F BRANKU kolektiv "Grafomarka# A-1 F MILAN SANDI] Danas je tvoj 32 ro endan, prete{ko je prihvatiti istinu da te vi{e nikada ne}emo zagrliti i poqubiti. Vrijeme vi{e ne postoji, postoji samo trenutak, a u wemu je bio tvoj `ivot......i ni{ta vi{e nije isto, samo ja moram da shvatim da se na{e sunce ugasilo i vje~no zaspalo. Volimo te qubavi. Supruga Sawa, k}erke Sowa i Vawa A-6 M Svetog Save bb tel. 056/ faks: 056/ rbrat@teol.net U B R A T U N C U OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Bratuncu mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova. Po{tovani ~itaoci, gra ani ^elinca, ne morate vi{e i}i u Bawu Luku da biste u "Glasu Srpske# objavili va{u reklamnu poruku, mali oglas, ~ituqu i sli~no. Dovoqno je da do ete u redakciju "^elina~kih novina# i tu po istoj cijeni zavr{ite posao, a mi }emo za vas proslijediti va{e poruke. Time }ete u{tedjeti vrijeme i tro{kove putovawa. Adresa redakcije: Vojvode Mi{i}a bb, telefoni: 051/ , 065/ O~ekujemo vas! M A R K E T I N G KONKURSI OGLASI MALI OGLASI ^ITUQE Ulica Veselina Masle{e 13 Tel: 051/ , Tel/faks: 051/ , marketing@glassrpske.com citulje@glassrpske.com

28 28 PREPORU^UJEMO FILMSKI PROGRAM RT RS 1.10 Gosford park Po~etkom tridesetih na imawu Gosford park, ser Mekordl ~esto organizuje razna okupqawa vi{eg stale`a, pa je i ovaj put okupio ekscentri~ne pripadnike tog sloja. S druge strane, predstavqena je posluga i wihov svijet. Sve ih spaja jedno ubistvo kada na scenu stupa i Skotland Jard. Film je nagra en Oskarom za najboqi scenario, kao i Zlatnim globusom za najboqu re`iju. Uloge: Helen Miren, Kirstin Skot Tomas, Klajv Oven, Emili Votson Re`ija: Robert Altman ATV 0.00 Sara, kraj zime Godine u Evropi bjesni rat, u Americi hara epidemija gripa, a porodica Viting do`ivqava vlastite oluje. Saru je odavno napustio mu` Xon. Sin Xejkob tada je bio mali i nikada nije prebolio o~ev odlazak. Sada se Xon iznenada vra}a, ali mu Xejkob ne opra{ta. Sara poku{ava da ih pomiri. Uloge: Glen Klouz, Kristofer Voken, Xek Palans BHT Spartan Robrt Skot je vuk samotwak, vojni policajac i pripadnik specijalnog odreda u kojem se godinama isti~e, {to mu ne ostavqa vremena za privatni `ivot. Nakon nestanka predsjednikove k}erke Laure, tajne slu`be regrutuju Skota da je prona e. Krtis, koji mu je dodijeqen za partnera, poma`e u ispitivawu wenog de~ka. Istraga ih dovodi do tr`nice bijelim robqem u Dubaiju {to slu~aju daje novu dimenziju. Naoko obi~na potraga za nestalom osobom postaje sve komplikovanija i zamr{enija. Uloge: Val Kilmer, Vilijam H. Mejsi OBN Izvan tame Poli Kuper zavr{ava tre}u godinu medicinske {kole i boluje od paranoidne {izofrenije. Ima halucinacije i neke ~udne glasove kada wen doktor poku{a da izlije~i {izofreniju novim lijekom. Tada stvari po~iwu da teku neo~ekivanim tokom, koji iznena uje sviju. Uloge: Dajana Ros, An Veldon Re`ija: Lari Elika HRT La`qivac Kad mu u~iteqica u vrti}u postavi pitawe ~ime se bavi wegov otac, petogodi{wi Maks Ride jednostavno odgovori da mu je tata la`qivac. Istina, izuzetno uspje{nom advokatu Fle~eru Rideu la` je omiqeno sredstvo uspjeha, a zahvaquju}i tome izgradio je karijeru, i stekao veliko bogatstvo i ugled. Na`alost, uop{te nije svjestan cijene koju je za to morao da plati, jer se uz razvod od privla~ne Odri gotovo potpuno otu io i od Maksa. Ono {to Maks po`eli za ro endan, da mu otac barem jedan dan ne la`e, promijeni}e mnogo toga u wihovim `ivotima. U ovoj urnebesnoj komediji glavnu ulogu glumi Xim Keri. PINK Aleksandar Aleksandar, kraq Makedonije i jedan od najboqih vojskovo a u istoriji ratovawa, nadja~ao je ve}inu dana{weg svijeta. Ovaj prati pri~u tog vojskovo e gledanu kroz o~i rediteqa Olivera Stouna. Impresivna gluma~ka ekipa nije izazvala odu{evqewe kod kritike, ali Stounov "Aleksandar# je imao svoju, mnogobrojnu publiku. Uloge: An elina Xoli, Entoni Hopkins i Val Kilmer B Bouzman i Lena Ju`na Afrika u doba aparthejda. Po{to buldo`eri sru{e wihov dom, ta~nije ~itavo naseqe, Bouzman i Lena, jednog prohladnog popodneva, nose}i svu svoju imovinu sa sobom, kre}u ka Kejptaunu. Oni su par ujediwen bolom i patwom, on je sklon izlivima agresivnosti, ona je sklona alkoholu. Kada tokom putovawa Lena prihvati i jednog starca, Bosman }e prema wemu biti grub, Lena }e biti pa`qiva. Zajedno sa ki{om koja se sprema, po~iwe i sukob. Uloge: Deni Glover i An ela Baset. PROGRAM - SUBOTA 8.00 Vijesti 8.15 Kulinarski duel 9.00 Fantomacan, crtani 9.25 Fazoni i fore 9.55 Marsupilami, crtani Tin rok Izbori Ima veze Tribunal Vijesti Pe~at Autovizija Fudbal - engleska liga: ^arlton - Portsmut Malo sutra Mond Iskreno Vijesti Subotom o sportu Prozornica Diplomac Godine prolaze, serija Nodi, crtani Dnevnik Zvrk Otvorena vrata, serija Bisernica Pri~e sa ostrva Vijesti Izbori Radijski festival "Zenica 2006# 1.10 Gosford park, 3.25 Subotom o sportu 3.50 Diplomac, serija 4.15 Bisernica 5.15 ^arolija, serija 7.00 Jutarwi program 8.00 Top Buka, tok {ou 9.55 Vijesti ATV klinci Vijesti Ana Karewina, Auto{op magazin Serija Sinema magika Subotom uz "Donkafe# Sport centar Meklodove k}erke, serija Vijesti Automoto {op Zakupqeni termin Weni roditeqi, serija Ve~e {panske lige Fudbal: Deportivo la Koruwa - Viqareal Vijesti Sport centar Fudbal, drugo poluvrijeme Sport centar 0.00 Sara, kraj zime, 1.00 Horoskop 1.10 Sta`isti, serija - Dok. program - Meklodove k}erke, serija - Subotom uz Donkafe 6.30 Jutarwi program 8.30 Bulevar revolucije, Marketing Nestrpqivi snovi Putopisi Stil Auto{op Kad padnu maske Emisija Helsin{kog odbora za qudska prava Putopisi Susreti prve vrste Putevi zdravqa Francuska liga u fudbalu Strana~ka hronika Marketing BN monitor Marketing Alternativa medika Uz {ank Marketing Mega saund Svijet duhova, 1.20 Ameri~ki jakuza, 5.00 Stem Melos marketing 6.20 Siti 6.30 Sarajevo na liniji 6.35 Mejd in Bawa Luka 6.40 Sportisimo 6.45 Kladionice 7.00 Zato~enica qubavi, serija 8.00 Sedmo nebo, serija 8.45 Siti 8.50 Skrivena kamera 8.55 Vrijeme 9.00 Balkan net Siti kids Vrijeme Nerazja{wene misterije Pret a Porter Info top Sutra za Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Kladionice Retro Info top Gold mjuzik Sutra za Info top Peregrina, serija Sedmo nebo, serija Sportisimo Kladionice Info top Vrijeme Seks i selo, serija Sve za qubav, serija Veliki brat Sabrina, 0.20 Sarajevo na liniji 0.30 Mejd in Bawa Luka 0.40 Sportisimo 0.45 Kladionice 0.50 Siti TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 1.00 Film 2.30 Sabrina, 4.00 Pink xuboks 7.00 Jutarwi program 9.00 Arhiv 9.40 Muzi~ki vremeplov Vijesti Teatar poezije Moda Muzi~ki vremeplov Program za djecu Vijesti Podnevni koncert Takt Berza Dnevnik Takt Hronika Podgorice Takt Lajmet Etno Dnevnik Turisti~ki magazin Koncert Berza Dnevnik Sportska subota TV arhiv 0.20 Koncert Horoskop ~asa Ek{nmen, crtani Bawalu~anke, koncert Na granici mogu}eg Telefakt Moj grad Trend seter Vremenko BEL dan Super Bili, crtani Pri~alica, kviz Eko dnevnik Izbori ~asa Zakoni zdravqa Erotika - Balkanmedija TV Tok {ou Vijesti Folk {ou Turizam plus Ke{olovac, kviz SMS muzika Promjena, Muzika Novosti Dnevnik RTS Panorama regije Skup{tinski pregled Sport kafe SMS muzika Sudar, - RTS 6.00 Serija 7.00 Fejmili razglednica 7.30 Kowi ponovo jure 8.00 Sa{ine avanture 8.25 Crtani 16. i 17. septembar Film Top spid Prije i poslije Obrazovni program Arsenal Na zapadnom frontu Crtani Film Telefakt Serija Kviz Serija Telefakt svijet sporta Od bisera grana Odbrojavawe Fudbal Telefakt Glas Amerike 1.00 Ulovi trofej 1.30 Obrazovni program 1.50 Odbrojavawe 2.15 Od bisera grana 3.30 Fejmili razglednica 4.00 Na zapadnom frontu 4.35 Prije i poslije 5.00 Serija 7.25 Top{op 8.00 Vremenska prognoza 8.03 Regretsi, crtani 8.30 Ma~ker, crtani 9.00 Hej Arnold, crtani 9.30 Xon i nebo, Ma~er, crtani Vesti B Tajni `ivot mozga, dok. serija Veliki brat: Upoznajte Velikog brata Vesti B Korak napred, serija Yelow Cab Karaoke obra~un Vesti B Seks i grad, serija Veliki brat: izbacivawe, u`ivo [panska liga: Deportivo - Viqareal, prenos Vesti B92 (u poluvremenu) 0.00 Liga {ampiona: Magazin 0.35 Bouzman i Lena, 2.10 Veliki brat 7.00 Mutant H, serija 7.45 Vrelo qeto, serija 8.30 Program za djecu 8.35 Pismo, drama 8.50 Muzika 9.05 Dok. program 9.20 U divqini, serija 9.45 [kola informatike [kola engleskog jezika Izbori Retrovizor Govor ti{ine Vijesti Tribunal Haustori i majstori Gradona~elnik Kasterbrixa, serija Evropski korijeni

29 16. i 17. septembar PROGRAM - SUBOTA Rukomet (`): Qubu{ki - Egle Nacrtaj pri~u, crtani BHT vijesti Sportski program Ko{arka: BiH - Makedonija Vijesti BHT sport Automobilizam Spartan, Ko{arka: Bih - Makedonija 6.45 Fifi i cvjetno dru{tvo 7.20 B-Daman, crtani 7.45 Jagodica Bobica, crtani 8.05 Trolz, crtani 8.30 Nikola, serija 9.25 Lud za tobom, serija 9.50 Pravi poziv, serija Zabrawena qubav, serija Evervud, serija Zaple{i sa mnom, Veliki brat Zvijezde ekstra Vijesti minuta \avoqe `drijelo, Veliki brat Pre`ivjeti igru, Veliki brat Plejboj: Senzualna opsesija, 2.20 Idiot u uniformi, 3.50 Fatalni susret, 5.15 Veliki brat 7.15 Top {op 8.00 Slomqeno srce, serija 9.00 Vikend Vizija Siti Kids Fluk, Specijalno vaspitawe, Gold mjuzik Info top Sportisimo Ju~e ne postoji, Magazin IN Nacionalni dnevnik Slomqeno srce, serija Aleksandar, 0.30 Trauma, 6.00 Vesti 6.05 Jutarwi program 9.00 Vesti {arenica Vesti {arenica Vesti Svet zdravqa Dnevnik Sport plus Vreme, stawe na putevima Danston dolazi, Trag u prostoru Dosije zatvor Vesti Svet prirode: Tajne majanskog podzemqa Vesti Sasvim prirodno, reporta`a Smrtonosni brak, 1. dio, Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vreme, stawe na putevima Dnevnik Prevaranti, serija Danteov vrh, Ubistva u ulici Morg, 0.35 Vesti 0.40 Smrtonosni brak, 1. dio, 2.10 Vesti 2.13 Prevaranti, serija 3.08 Trag u prostoru 3.30 Kvadratura kruga 4.03 Sasvim prirodno 4.30 Moj qubimac 5.03 Dosije zatvor 5.30 Slagalica, kviz 5.50 Verski kalendar 6.00 Mumija, crtani 7.44 Zozonci, crtani 8.25 Verski kalendar 8.35 Bebe `ivotiwa: Mladunci evropskih {uma 9.00 Klinika Vet, {kolski program 9.30 Moj qubimac, zabavni program Zdravo Evropo, kviz Sofijin svet, program za decu Vilin grad, serija za decu TV dana UNHCR-povratak: Kosovo Evronet, info Total tenis, sportski program Fudbal: Premier liga, ^arlton - Portsmaut, prenos Reli, sportski program (u poluvremenu) Vrele gume, reporta`a Kwiga utisaka Promocija oficira vojske Srbije Koncert Borisa Novkovi}a Rezervisano vreme Stereo Avganistan, strani nau~ni pr Verski kalendar Orahovac uo~i uspewa presvete Bogorodice Svet sporta, sportski program Hronika Bitefa godina umetni~kog rada: Mile Bogdanovi} 0.05 Avganistan, strani nau~ni pr Fudbal: Premier liga, ^arlton - Portsmaut, repriza 2.40 Promocija oficira vojske Srbije 4.10 Orahovac uo~i uspewa presvete Bogorodice 5.00 Kwiga utisaka 6.10 Pokemoni, crtani 7.45 Ninxa korwa~e, crtani 8.30 Pauer renxeri, crtani 9.20 Ju-Gi-Oh, crtani Rodni, serija ^arobnice, serija Smolvil, serija Ku}a na pla`i, serija Topli obrok Xejmija Olivera Navigator Automotiv Policijska pravda 2, Vijesti Istraga Dnevnik Zuhra lajt {ou [aft, La`na obe}awa, Vip DJ 1.05 Na rubu zakona, serija 2.00 Dnevnik 7.35 Vijesti 7.45 Slavni parovi 8.15 Lejdi Iv, Vijesti Ed, serija Supervulkan - Istina o Jeloustonu, dok. program Dnevnik Protiv vjetra i oluje, serija Prizma Vijesti Apolo 13, Vijesti Vila Marija, serija Dnevnik velike ma~ke TV bingo {ou Loto Dnevnik La`qivac, Vijesti Opatijske serenade Besmrtnost, 1.25 Paklena igra, 3.00 Zid tajna, 4.30 Slobodna zona 4.40 Nevjerovatne pri~e 5.05 Slavni parovi 9.10 Parlaonica Sportske igra mladih Ku}ni qubimci Duhovni izazovi Na~elnica, serija Na rubu nauke Automagazin F1, kvalifikacije Julija, serija Xek i Bobi, serija Uspon Kine, ok. program Vijesti Dadiqine pustolovine, Nevjerovatne pri~e Fudbal, emisija Fudbal:Hajduk-Varteks, prenos Fudbal, emisija Zakon i red, serija Cirkus, serija jednostavnih pravila, serija 7.30 Buntovnici, serija 8.15 Buntovnici, serija 9.00 Buntovnici, serija 9.45 Buntovnici, serija Buntovnici, serija Izgubqeni svijet, serija Muzi~ki talenti Su~eqavawe, tok {ou Bojno poqe, dok. program Ekspres TV Svijet brzine Sportske ve~eri, serija Princ iz Bel-Ejra, serija Lude 70, serija Serija Skoro savr{en, serija TV info Adio pameti Izvan tame, Raj je tamo gdje si ti, TV info Saut Park, serija Pitaj me za sre}u, 1.50 Izvan tame, 2.00 Muzi~ki talenti PROGRAM RADIJA REPUBLIKE SRPSKE 6.00 Jutarwi program Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Podnevne vijesti Muzi~ki program Vijesti Zvrk Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Ve~erwe novosti Emisija narodne muzike Evergrin klub Poetski nokturno i melodije zvu~nih boja Hronika dana Muzika naroda Muzika za laku no} Poetski nokturno Pono}ne vijesti Rada guka (r) 2.00 Muzi~ki program 5.00 Emisija narodne muzike Frekvencije: Bawa Luka ; Bawa Luka, Prijedor Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 29 KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 6.00 Motociklizam: GP Australije, prenos, 8.45 Fudbal: Top 24, 9.15 Fudbal: Kup UEFA, pregled, Motociklizam: GP Australije, Biciklizam: Vuleta, prenos, Motociklizam: Bul d'or, prenos, Atletika [tutgart, Atletika: Atina, prenos, Boks, Reli: Sanremo, YOZ, magazin, Sportske vijesti, Borila~ki sportovi: MMA Pride Full Contact, snimak, 3.45 Motociklizam: Velika nagrada Australije, prenos, 5.00 Motociklizam: Velika nagrada Australije, prenos 6.00 Poker, snimak, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 DSF reporta`a, 9.10 Magazin Lige prvaka, 9.45 Tuning TV, magazin, Motorvision, Reli riport, Normal, magazin, Hetrik: 2. liga, Poker Ekskluziv, snimak, DSF sportski kviz, Tuning TV, magazin, Motorvision, Pikado Ekskluziv, snimak, Poker Ekskluziv, snimak, DSF sportski kviz, 0.00 Sportski klipovi i reklamni spotovi 6.00 Razotkrivawe mitova, 6.55 Trke sklepanih automobila, 7.50 Ameri~ki hotrod automobili, 8.45 Masivni motori: Brodovi, 9.10 Ribolova~ke avanture, Lovci na misterije, [etwa sa dinosaurusima, Razotkrivawe mitova, Trke sklepanih automobila, Ameri~ki hotrod automobili, Kona~nih deset: Vojne ma{ine, Masivni motori: Brodovi, Kraqevi gra evinarstva, Ma{ine za velike brzine, Najboqi svih vremena: Oru`ja, Fatalan lov: ^ovjek u moru, Ameri~ki ~operi, Automobili: Toples, ^udo da sam `iv, 0.00 ^ulo seksa: Uvrnuti seks, 1.00 Podstanari sa onoga svijeta, 1.55 Kona~nih deset, 2.50 Ma{ine za velike brzine, 3.45 Masivni motori 6.00 Odjek grmqavine, 7.45 Sirena, 9.45 Grejs i Glori, Mekleodove }erke, Mekleodove }erke, Ubistva u Midsomeru, Ubistva u Midsomeru, Mekleodove }erke, Mekleodove }erke, Let 347, Xordanino raskr{}e, Rizik robina Kuka, 0.30 Mama Florina porodica, 2.30 Let 347, 4.15 Rizik Robina Kuka, 6.00 Skandal u Najrobiju 6.00 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni Bravo, Xuniper Li, 9.25 Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, Kremp blizanci, Hrabri}, stra{qivi pas, Zli Kon Karne, [ifra: Klinci iz kom{iluka, Kremp blizanci, Mo}ne djevojke, Deksterova laboratorija, Megas XLR, Hrabri}, stra{qivi pas, Xoni Bravo, Deksterova laboratorija 6.00 Kickstart, 7.30 Kickstart, 8.00 Themed Music, Top 10-10, Making The Movie, Music, VMA 2006 Pre-Show, VMA 2006 Directors Cut, Pure Adria, Adria Top 20, Themed Music, Themed Music, Best Of Pure Adria, Essentials Red Hot Chili Peppers, MTV Live - Red Hot Chili Peppers, 0.00 VJ Afterhours 6.25 Tajna mumije, serija, 6.50 Teletrgovina, 6.55 Turisti~ki vodi~, 7.25 Kupovina u`ivo, 8.25 Teletrgovina, 8.30 Moj vrt, 9.30 Dobra vremena, lo{a vremena, serija, Zaqubqeni bezobrazni vrag,, Ja, ti i ostali, Ups, Kom{ije iz pakla, serija, Najsmje{nije svjetske reklame, Smolvil, serija, Aktuelno vikend, Eksploziv vikend, Top 10 pjeva~ica u Wema~koj, [nauce na slobodi XXL, 0.05 U borbi, rialiti {ou, 1.00 Vijesti petkom nave~e, 1.40 Saut Park, serija, 2.05 Mad TV, serija, 2.55 Smolvil, serija, 4.20 Sauth Park 6.00 Lorensova `ena, 6.55 Dora, la celadora, 7.50 Dora, la celadora, 8.45 Dora, la celadora, 9.40 Dora, la celadora, Krpena lutka, Na{ tajni `ivot, Qubav zalu uje, Qubav zalu uje, Qubav zalu uje, Qubav zalu uje, Qubav zalu uje, La Vida Aqui,, Zlo~este djevojke, Zlo~este djevojke, Takav je `ivot, Na{ tajni `ivot, Krpena lutka, Zlo~este djevojke, Zlo~este djevojke, La Vida Aqui,, 1.10 Sama i to je u redu, 2.10 Sama i to je u redu, 3.05 Sama i to je u redu, 4.05 Sama i to je u redu, 5.00 Sama i to je u redu Coma (1978), Matthew Modine-Off Set, Lolita (1962), 2.05 The Angry Hills (1959), 3.55 The 25'th Hour (1967) 6.00 Najve}a katastrofa: Tornado, 7.00 Istrage avionskih nesre}a: U utrci s olujom, 8.00 Krokodilske hronike: Lomiteqi ~equsti, 8.30 Spa{avawe leoparda, 9.00 ^udni dani na planeti Zemqi: Osvaja~i, Supe-ma~ke pustiwe Kalahari, Trijumf `ivota: Pre`ivjeli, Megastrukture: Most Golden Gejt, Vrhunski helikopteri, Megastrukture, Sekunda do katastrofe: Pentagon 9-11, Istrage avionskih nesre}a: Otkqu~avawe katastrofe, Skriveni svijet: Raj afri~kih divqih sviwa, Pre`ivqavawe u ekstremnim uslovima: Mo~vara, Lovci u morskim dubinama, Sekunda do katastrofe: Eksplozija plina u Portoriku, Istra`ivawe planete Zemqe: Udar muwe, Istra`ivawe epidemije, Bin Ladenov ameri~ki {pijun, 0.00 ^udesni trenuci: Bliski susreti, 1.00 Je li to istina?: Policijski vidowaci, 2.00 Pre`ivqavawe u ekstremnim uslovima, 3.00 Lovci u morskim dubinama

30 ATV BHT 1 FILMSKI PROGRAM Mlado`ewa Bogati plejboj ^arli Perl upoznaje Viki Anderson zanosnu pjeva~icu u no}nom klubu. Upu{ta se u avanturu sa wom ne znaju}i da je ona qubavnica mafija{a Bagzija Sigela. Nakon {to ih zatekne zajedno Bagzi ih natjera da se vjen~aju. ^arli saznaje da Viki nije ba{ onakva kakvu ju je zami{qao, ali ne mogu jedno bez drugog. Uloge: Kim Besinxer, Elizabet [u ^o~ara ]esira je mlada udovica i sposobna prodava~ica. Tokom bombardovawa Rima sa svojom trinaestogodi{wom k}erkom Roset odlazi u selo gdje je ro ena i ~ini sve kako bi za{titila svoju k}er. Ali, jednoga dana, wenu k}erku siluju vojnici u crkvi. ]esira je potpuno slomqena. Uloge: Sofija Belmondo PINK BH NOVA 30 PREPORU^UJEMO Moj pas Skipi Stidqivi dje~ak ne mo`e da na e prijateqa sve dok mu roditeqi ne kupe za osmi ro endan mladun~e terijera. Pas koji je dobio ime Skipi postaje poznat i voqen u cijelom kom{iluku i oboga}uje `ivot svom malom gazdi, koji sada ima veliki broj prijateqa. Uloge: Kevin Bejkon, Dajan Lejn, Luk Vilson U ime moje k}eri Laura ima te`ak odnos sa starijom k}erkom Karli i smatra da je ona neodgovorna i sebi~na. Wen mu` je moli za strpqewe, jer sve tinejxerke prolaze tu fazu. Nakon sva e sa majkom Karli odlazi autom, koje joj se pokvari na putu. Ali, pomogne joj jedan mladi} Piter i ponudi se da je poveze. Ali, sqede}e jutro Krali na u silovanu i zadavqenu. Mladi} priznaje krivicu, ali, kako je bogat, uspijeva da se izvu~e. Majka, bijesna, uzima pravdu u svoje ruke. Uloge: Dona Mils, Xon Rubin{tajn, Elen Blejn RTL \avoqe kona~no da pobjegnu od svih stresova koji optere}uju `ivot u velikom gradu, Kuper Tilson i wegova porodica napu{taju Wujork i odlaze da `ive u zapu{tenu ku}u na selu, jo{ punoj stvari prethodnih stanara. Tilsonovi po~iwu ku}u pretvarati u svoj dom iz snova, ali ubrzo ulaze u pravu no}nu moru kada se odjednom pojavi biv{i vlasnik Dejl Mesi, pa ih zadesi cijeli niz zastra{uju}ih incidenata. ^ini se kako ku}ina pro{lost krije jako mra~ne tajne. HRT Dina Godine svemirom ~vrstom rukom vlada zli car. Dok on zapovijesti prima od zastra{uju}eg plutaju}eg stvorewa nalik crvu, wegov odani saveznik je podli barun Vladimir Harkonen, deformisani psihopata sa planeta Arakis. Barunu Harkonenu i wegovim qudima najve}i je neprijateq vojvoda Leto od Atreidesa, plemenit ~ovjek i otac senzibilnog mladi}a Paula. Pustiwski planeta Arakis zvan Dina jedini je prirodni izvor tajanstvenog za~ina, izuzetno sna`ne droge koja onom ko je proba produ`uje `ivot i daje bo`anske mo}i, a koju u podzemqu Arakisa ~uvaju divovski crvi. Oko tog za~ina nastaje prava borba. Uloge: Kajl MekLahlan, Fran~eska Anis, Kenet MekMilan PINK Vajlder Otkriven u trenutku kada je htio da se otarasi le{a, ubica Vere Kark bje`i sa mjesta zlo~ina ostavqaju}i le{ za sobom. ^ika{ka policajka Dela Vajlder i wen partner otvaraju istragu, ubije eni da je u pitawu ~ist slu~aj osvete. Glavni osumwi~eni je Dr Semjuel Karni, ~iju je karijeru, optu`bama za nesavjesno obavqawe du`nosti, uni{tila upravo Vera Kark. Me utim, tokom istrage, Vajlderova otkriva vezu izme u `rtve ubistva i deset drugih `ena ~iji je nestanak prijavqen. Uloge: Pem Grir, Romano Orzari i Rutger Hauer Re`ija: Rodni Xibons PROGRAM - NEDJEQA 6.05 Jutarwi program 8.00 Vijesti 8.15 Kulinarski duel 9.00 Dje~ji muzi~ki festival "P~elice# Super Bili, crtani Izbori Lov i ribolov Vijesti Snop carstvo Zvrk Vijesti Romanti~na Engleskiwa, Pri~a o Vijesti Glas, dok. program Svijet okovan ledom, dok. program Godine prolaze, serija Nodi, crtani Dnevnik Ah, ta planeta Otvorena vrata, serija Turizam plus No limit Ima veze Vijesti Izbori Sportski pregled London - grad kroz vrijeme, dok. program 6.20 Ana Karewina, 8.25 Izbori se, tok {ou 9.55 Vijesti ATV klinci Vijesti Herkules, serija Top Draga, smawio sam djecu, ATV taksi Sta`isti, serija Vijesti Izborna hronika Muzika Sinema magika Vijesti Sport centar Mlado`ewa, Sport centar Mrtvi predsjednici, - Sport centar - Horoskop - Sara, kraj zime, - Vijesti - ATV taksi 7.00 Svijet Renomea 8.30 Dr, 9.15 Pri~e zavi~ajne 9.50 Vremenko Selo JV komerc Kleopatra VIP stars Stars Bawa Koviqa~a Marketing Nedjeqno popodne Strana~ka hronika Marketing Monitor Marketing Vitafon Muzi~ki izlog Francuska liga u fudbalu Strana~ka hronika Utisak nedjeqe 1.00 Slu~ajni partneri 2.30 Satelitski program 6.20 Siti 6.30 Sarajevo na liniji 6.35 Mejd in Bawa Luka 6.40 Sportisimo 6.45 Kladionice 7.00 Lete}i start 8.00 Umsomanija 8.15 Jedna bajka 8.25 Siti kids 8.35 Vrijeme 8.55 Skrivena kamera 9.00 Balkan net Vrijeme Skrivena kamera Info top Gold mjuzik Sutra za Skrivena kamera Moj pas Skipi, Siti kids Info top Sutra za Fudbal - italijanska liga Magazin in BH Kladionice Info top Vrijeme Automobil Skrivena kamera Retro Fudbal - italijanska liga Seks i selo, serija Daqinski upravqa~, Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Siti 2.00 Magazin in 3.00 Retro 4.30 Grand parada 5.00 Pret a Porte 5.30 Pink xuboks 7.00 Jutarwi program 9.00 Muzi~ki vremeplov Vijesti Program za djecu Sat spot TV arhiv Vijesti Koncert Zabava Ekologija Vijesti Takt Narodna muzika Berza Dnevnik Teme Intervju TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA Globus Takt Vijesti Muzi~ki program Dnevnik Zapis Mali koncert Vijesti Dijaspora Art magazin Berza Dnevnik Dokument 0.05 Pono}ni koncert Horoskop ~asa Crtani Pravoslavqe Farma, emisija o poqoprivredi Kuda ide Vojvodina Telefakt Vrele gume Multimedija luk Vremenko BEL dan Pri~alica, kviz Izbori ~asa Ve~e sa Erotika - Balkanmedija TV 9.10 Izvorwaci Zemqa, izvor `ivota, emisija o poqoprivredi Narodna kuhiwa Multimedija luk SMS muzika Panorama regije SMS muzika Orlovi rano lete, Folk {ou Dnevnik RTS Dobro ti ve~e, Srbijo Narodna radinost - Jawe Muzika Tajanstveni strah, - RTS 6.00 Serija 6.45 Od bisera grana 8.10 Serija 8.25 Crtani 9.00 Obrazovni program Film Film Nije srpski }utati Telefakt Tabloid Kviz Telefakt Fejmili razglednica Ipak se okre}e Sport Biseri Telefakt 0.30 Lopta 0.35 Glas Amerike 1.00 Kowi ponovo jure 16. i 17. septembar Ulovi trofej 1.55 Tabloid 3.15 Od bisera grana 4.45 Nije srpski }utati 7.45 Top{op 8.00 Vremenska prognoza 8.05 Regretsi, crtani 8.30 Vodi~ za roditeqe 9.00 Znawe na poklon Tele{op Seks i grad, serija Vesti B Mesto pod suncem, serija Vesti B Veliki brat: izbacivawe Timofejev Kako je snimano Paparaci, serija Vesti B Yellow cab FK: Tehni~ari Veliki brat Utisak nedeqe Vesti B [panska liga: Rasing - Barselona 1.00 Veliki brat 6.50 Gradona~elnik Kasterbrixa, serija 8.30 Liberti TV 9.05 Program za djecu 9.10 Film Navedi dobar razlog za tvoje sutra Duhovni mostovi Vijesti Otvoreni parlament Fudbal: ^elzi - Liverpul Magazin Lige {ampiona Fudbal: Man~ester junajted - Arsenal Tiga i Toga, crtani Vijesti Retrovizor Izbori Odrednice: Madagaskar Vijesti Global BHT sport ^o~ara, 1.10 Otvoreni parlament 7.00 Deksterova laboratorija, crtani 7.25 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtani 7.50 B-Daman, crtani 8.10 Trolz, crtani 8.30 Nikola, serija 9.20 Pravi poziv, serija Cijena savjesti, serija Policajac s Petlovog brda, serija

31 16. i 17. septembar PROGRAM - NEDJEQA koju jedva ~ekam, \avoqe `drijelo, Salto Vladarke Plejbojevog carstva Ekskluziv Vijesti Veliki brat CSI: Majami, serija Zakon bra}e, serija FBI: Istraga, serija Novi forenzi~ari, serija Autopsija, serija Veliki brat Pre`ivjeti igru, 1.50 Plejboj: Senzualna opsesija, 3.30 Veliki brat 6.50 Grand {ou 8.28 Top {op 8.43 Vikend Vizija Prijateqi, serija Grand hitovi Info top Sportisimo Sumwivo lice, Calcio: Siena - Roma Mje{oviti brak, serija Uzmi novac i bje`i, 19:29 Nacionalni dnevnik Slomqeno srce, serija Jasna i neposredna opasnost, Vajlder, 1.15 Siti 1.30 Bra}a po oru`ju, serija 6.00 Vesti 6.05 Jutarwi program 9.00 Vesti {arenica Vesti Profil i profit Dnevnik Sport plus Vreme, stawe na putevima Leti, leti, pesmo moja mila Agroinfo Pre i posle Tesle: Laboratorija u Koloradu Peline akonije Vesti Balkanskom ulicom Vreme Vesti SAT Stawe na putevima Vesti Mira Adawa Polak i Vi Stawe na putevima Smrtonosni brak, 2. dio, a Stawe na putevima Avantura: Puca~ka vo`wa, reporta`a Slagalica, kviz Vreme, stawe na putevima Dnevnik Nu{i} na TV: Gospo a ministarka Nevoqe s mu{karcima, 0.10 Dnevnik 0.30 Smrtonosni brak, 2. dio, 2.02 Vesti 2.05 Nu{i} na TV: Gospo a ministarka 4.18 SAT 5.06 Slagalica, kviz 5.38 TV prodaja 5.48 Verski kalendar 6.00 Muzika za dobro jutro: Romska muzika 6.35 Amen a es 7.35 Verski kalendar 7.44 Agroinfo 8.01 Brazde 9.02 Dozvolite Pe}a i vuk, animirani Datum Vukov sabor, prenos iz Tr{i}a Fudbal: Koka kola derbi UNHCR - Vreme odluke: Bosna i Hrvatska Genius domus Verski kalendar Srbi u svetu: Investicija za uzor Datum Fudbal: ^elzi - Liverpul, prenos Sabornik - Laici govore: Letwi miks Verski kalendar Fudbal: Man~ester Junajted - Arsenal, prenos Fudbal: Crvena zvezda - Be`anija, prenos Datum Aleksandar Veliki PC TV Koncert grupe "Toto# Meridijan Super liga 0.00 Fudbal: ^elzi - Liverpul, snimak 1.40 Fudbal: Man~ester Junajted - Arsenal, snimak 3.20 Fudbal: Crvena zvezda - Be`anija, snimak 5.00 Aleksandar Veliki 5.32 PC TV 6.10 Pokemon, crtani 7.55 Ninxa korwa~e, crtani 8.35 Pauer renxers, serija 9.20 Ju-Gi-Oh, crtani Nacionalna geografija Partneri, Pitawe pravde, [aft, iz snova, {ou Vijesti Na{a mala klinika, serija Crveni tepih Dnevnik Promjena, Epicentar U ime moje k}eri, Zuhra lajt {ou 1.30 Vip DJ 2.05 Na rubu zakona, serija 2.55 Dnevnik 7.25 Vijesti 7.30 Film 8.55 Nove pustolovine medvjedi}a Vinija Pua, crtani 9.20 Lilo i Sti~, crtani 9.40 Vijesti 9.55 Vinkova~ke jeseni Emisija iz kulture Dnevnik Plodovi zemqe More [kriwa Svirci moji Tajni `ivot umjetni~kih djela O.C., serija Vijesti Film Loto Dnevnik Holding, Vijesti Dina, 0.35 Mediteran, serija 2.10 Alijas, serija 2.50 Siska, serija 3.50 Las Vegas, serija 3.55 Nevjerovatne pri~e 4.30 Simpsonovi, serija 9.20 Muzika Misa Biblija Opera Mir i dobro Studio F F1 za Veliku nagradu Belgije Studio F Julija, serija Xek i Bobi, serija Mediteran, serija Magazin Lige {ampiona Alijas, serija Simpsonovi, serija Siska, serija Las Vegas, serija Zakon i red, serija Cirkus, serija jednostavnih pravila, serija 7.05 Teletabisi 7.30 Teletabisi 7.55 Teletabisi 8.20 Teletabisi 8.40 Teletabisi 9.05 Pokemoni, crtani 9.30 Pokemoni, crtani 9.50 Pokemoni, crtani Pokemoni, crtani Pokemoni, crtani Ju-Gi-Oh, crtani Ju-Gi-Oh, crtani Ju-Gi-Oh, crtani Tali~ni Tom, crtani Bitange i princeze, zabavni program Zabavna emisija Najsmje{niji video Su~eqavawe, politi~ki tok {ou Fudbal - italijanska liga Nedjeqno popodne Adio pameti Muzi~ki talenti Sandokan, serija Fudbal - italijanska liga 1.10 Muzi~ki talenti 4.30 Muzi~ki talenti PROGRAM RADIJA REPUBLIKE SRPSKE 6.00 Jutarwi program 8.00 Vijesti 8.05 Emisija za selo 9.00 Vijesti 9.30 Bajka Vijesti Osje}awa Podnevne vijesti Iz vjerskih zajednica Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Ve~erwe vijesti Emisija narodne muzike Vijesti Razgovornik Starogradska sje}awa Vijesti Top lista doma}e zabavne muzike Pono}ne vijesti Kultura u ogledalu (r) 1.00 Muzi~ki program 2.00 Muzi~ki program 3.00 Melodije zvu~nih boja (r) 4.00 Muzi~ki program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka ; Bawa Luka, Prijedor Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 31 KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 8.15 Motociklizam: 24 sata u Bol d'oru, prenos, 9.30 Atletika: Svjetski kup u Atini, snimak, Motociklizam: 24 sata u Bol d'oru, prenos, Motociklizam: Velika nagrada Australije, snimak, Biciklizam: Vuelta, prenos, Motociklizam: 24 sata u Bol d'oru, prenos, Hokej, SP: Finale, prenos, Atletika: Svjetski kup u Atini, prenos, Borila~ki sportovi: Fight Club, Motorsports vikend, magazin, Odbojka na pijesku: Finale (@), snimak, Sportske vijesti, Jahawe: Super liga u Barseloni, snimak, 0.45 Atletika: Svjetski kup u Atini, snimak 6.00 Reklamni spotovi, 6.30 Poker, snimak, 7.15 Reklamni spotovi, 8.45 M thos GTI, 9.00 Reli riport, 9.30 Bundesliga, Dupli pas, tok {ou, Bundesliga, Poker Ekskluziv, snimak, DSF reporta`a, Utrka kowa: Frankfurt, Dizeldorf i Minh, prenos, Pikado Ekskluziv, snimak, Motorvision, Hetrik: 2. liga, Bundesliga, Bundesliga nedjeqom, Bundesliga, 0.00 Sportski klipovi i reklamni spotovi 6.00 Ekstremne ma{ine, 6.55 Takmi~ewe graditeqa motocikla, 7.50 Automobili: Toples, 8.45 Masivne ma{ine: Tenkovi, 9.10 Ribolova~ke avanture, Plava planeta: Plimina mora, Sirova priroda, Ekstremne ma{ine, Takmi~ewe graditeqa motocikla, Automobili:Toples, Kako se pravi, Masivne ma{ine: Tenkovi, Jo{ industrujskih otkri}a u Evropi, Pametwakovi}, Ameri~ki ~operi, Ameri~ki ~operi, Razotkrivawe mitova, ^udotvorac: Xon Bo`ji, Djevojka sa rentgenskim o~ima, FBI Dosijei: Smrt diplomate, 0.00 Korektivna hirurgija: Fontana mladosti, 1.00 Kriv ili nevin?, 1.55 Kako se pravi, 2.50 Svijet pre`ivqavawa Reja Mirsa, 3.45 Masivne ma{ine 6.00 Skandal u Najrobiju, 7.45 Medaqon, 9.45 Dinotopija 6: izlaz, Mekleodove }erke, Mekleodove }erke, Skandal u Najrobiju, Dinotopija 6: izlaz, Mekleodove }erke, Mekleodove }erke, ^etka puna nade, Xordanino raskr{}e, Prevara, 0.30 Mama Florina porodica, 2.30 ^etka puna nade, 4.15 Prevara, 6.00 Kraq majmuna 6.00 Ed, Ed i Edi, 7.15 Xoni Bravo, Xuniper Li, 9.25 Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, Kremp blizanci, Hrabri}, stra{qivi pas, Zli Kon Karne, [ifra: Klinci iz kom{iluka, Kremp blizanci, Mo}ne djevojke, Deksterova laboratorija, Megas XLR, Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, Ed, Ed i Edi, Deksterova laboratorija 6.00 Kickstart, 7.30 Kickstart, 8.00 Themed Music, Top 10-10, Making The Video, Music, Hot, VMA 2006, From 1, VMA 2006 Scandilicious, VMA 2006 Defining Moments, VMA 2006 Directors Cut, Adria Top 20, Aeon Flux, Celebrity Death Match, 1.30 VJ Afterhours 6.15 Nova porodica Adams, serija, 6.40 Smart Guy, serija, 7.10 Turisti~ki vodi~, 7.40 Kupovina u`ivo nedjeqom, 8.40 Sve je pla}eno, serija, Top 10 pjeva~ica u Wema~koj, Uredimo na{a ~etiri zida, Porodi~na zabava, dokumentarac, Katjini najte`i poslovi, dok., Kuhawe s Dirkom Bakom, Moj vrt, Ekskluziv vikend, magazin, Aktuelno vikend, Prelazak u novi `ivot, dok., Gladijator,, Ogledalo, TV magazin, 0.10 Velika reporta`a, 0.55 Prime Time, 1.10 Prelazak u novi `ivot, dok., 2.00 Gladijator, 6.00 Kalipso, 6.55 Kalipso, 7.50 Takav je `ivot, 8.45 Zlo~este djevojke, 9.10 Zlo~este djevojke, 9.40 Takav je `ivot, Krpena lutka, Na{ tajni `ivot, La Vida Aqui,, Lorencova `ena, Lorencova `ena, Lorencova `ena, Lorencova `ena, Lorencova `ena, La Vida Aqui,, Na{ tajni `ivot, Krpena lutka, Takav je `ivot, La Vida Aqui,, 0.55 Qubav nas izlu uje, 1.45 Qubav nas izlu uje, 2.40 Qubav nas izlu uje, 3.25 Qubav nas izlu uje, 4.15 Qubav nas izlu uje Where the Spies Are (1965), : A Space Odyssey (1968), 1.15 Matthew Modine-Off Set, 1.50 The Road Builder (1971), 3.30 Children of the Damned (1964), 5.05 MGM: When the Lion Roars, part 3, (1990) 6.00 Istra`ivawe epidemije, 7.00 Istrage avionskih nesre}a: Katastrofa gr~kog trajekta, 8.00 Zlatni pavijani, 9.00 Izumrli: Tasmanijski tigar, 9.30 Izumrli: Mamut, Grabe`qivci u ratu, Majmunska posla, Majmunska posla, Stvarnost Serengetija, Divqa Indonezija: Sudar svjetova, Bitka brodova Hud i Bizmark, Lovci u morskim dubinama: Smrt na Dardanelima, Istra`ivawe epidemije, Istra`ivawe planete Zemqe, Najve}a katastrofa:cunami, U maternici, Megastrukture, Sekunda do katastrofe: Kursk, Sekunda do katastrofe, Evan eqe po Judi, 0.00 U vrtlogu 11. septembra: Osamin uspon, 1.00 Vrhunske podmornice, 2.00 Najve}a katastrofa, 3.00 U maternici, 4.00 Megastrukture TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka , Razvojne banke jugoisto~ne Evrope i Zepter komerc banke Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj /03 od 12. maja godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

32 BILE]A - U elektrodistributivnom preduze}u "Elektro-Hercegovina#, ~ije je sjedi{te u Trebiwu, smijeweni su gotovo svi nekada{wi rukovodni kadrovi. Ovoga qeta najprije su promijeweni ~lanovi Nadzornog odbora, a potom i generalni i svi izvr{ni direktori "Elektro-Hercegovine#. Tako je, umjesto Dragana Turawanina, na ~elnoj poziciji ovog preduze}a sada Miroslav Krstovi}. Tokom ove sedmice smijeweni su rukovodioci gotovo svih radnih jedinica "Elektro-Hercegovine#. U RJ Bile- }a umjesto Obrada Batini}a imenovan je An elko Trkqa, u RJ Trebiwe Miodrag Gordijan je naslijedio Miroslava Xombu, u RJ Nevesiwe Miro Pi- {tiwat je zamijenio Mom~ila [iqegovi}a, dok je u Qubiwu DE@URNA STRANA SMJENE NA RUKOVODE]IM POZICIJAMA U " ELEKTROHERCEGOVINI" NOVI DIREKTORI, STARE BRIGE Potro{a~i se u ovom dijelu Republike Srpske nadaju da nije rije~ o obi~nim politi~kim smjenama - {to je dosad bila redovna pojava - nego da }e novi rukovodioci pomesti" bar dio problema u ovoj oblasti " NAU^NI SKUP U BAWOJ LUCI Bitka za zdravo srce ATEROSKLEROZA je jedan od glavnih uzroka nastanka kardiovaskularnih bolesti, koje predstavqaju vode}i uzrok smrtnosti na ovim prostorima. Istra`ivawa u posqedwih deset godina pokazala su da je proces ateroskleroze mogu}e usporiti, pa ~ak i zaustaviti, rekao je u petak, otvaraju}i u Bawoj Luci nau~ni skup "Novi pogledi u prevenciji i tretmanu ateroskleroze#, generalni sekretar Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, akademik Dragoqub Mirjani}. Ovaj skup organizovalo je Odjeqewe medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Srpske, zajedno sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti. Predava~i su bili vode}i stru~waci iz oblasti kardiologije Srpske i Srbije. Republi~ki ministar zdravqa i socijalne za{tite Ranko [krbi} kazao je da }e uskoro, od sredstava iz korejskog kredita, na Kliniku za kardiovaskularne bolesti Klini~kog centra Bawa Luka sti}i oprema za invazivnu kardiologiju. Navode}i da su kardiolozi sa te Klinike ve} na edukaciji, ministar [krbi} je istakao da bi se najdaqe za dva mjeseca u Bawoj Luci mogle raditi prve intervencije tog tipa u Srpskoj. U planu je, najavio je Ranko [krbi}, i formirawe Centra za kontrolu kardiovaskularnih bolesti. R. [. U TOKU OBNOVA HRAMA U JELA[INOVCIMA KOD SANSKOG MOSTA Molitva u svom selu MJE[TANI bawolu~kih ulica Novi sokak i Franca [uberta nakon pola vijeka dobili su asfalt. Predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske i gradona~elnik Bawe Luke Igor Radoji~i} i Dragoqub \Hram Svetog Jovana Krstiteqa: Osve{tewe 24. septembra SANSKI MOST - Srpski povratnici u selo Jela{inovci, u op{tini Sanski Most, po~eli su obnovu hrama Svetog Jovana Krstiteqa. Hram je o{te}en u toku Otaxbinskog rata, naro~ito u periodu od do godine, kada su Srbi protjerani sa svojih vjekovnih ogwi{ta. Prva crkva na ovim temeqima izgra ena je godine, da bi po~etkom Drugog svjetskog rata bila zapaqena. Od do godine hram je obnovqen i samo pet godina kasnije ponovo zapaqen. Ve}ina prijeratnog stanovni{tva Jela{inovaca vratila se na svoja spaqena ogwi{ta i uz te{ku muku obnovila imawa, poku{avaju}i da ponovo vrate `ivot u svoje selo. Mje{tani isti~u da, uporedo sa popravkom svojih domova, obnavqaju i crkvu Svetog Jovana Krstiteqa, da bi se o srpskim praznicima "imali gdje Bogu moliti#. Nagla{avaju da su popravku srpske bogomoqe pomogli qudi dobre voqe, uglavnom porijeklom iz ovog kraja. ASFALTIRANE NOVE ULICE U BAWOJ LUCI Lak{e do grada Crkva }e biti osve{tana 24. septembra ove godine, kada }e se u ovom kraju okupiti veliki broj vjernika, ali i politi~ara, predstavnika kulturnog, javnog `ivota i me unarodne M. Davidovi} otvorili su u petak uve~e novoasfaltirane ulice. - Ovo je jedan od projekata koje je odobrila Skup{tina smo da stanovnicima ovih ulica olak{amo `ivot i obezbijedimo boqi prilaz ku}ama i komunikaciju sa gradom - rekao je Davidovi} i dodao da }e grad obezbijediti novac za izgradwu vodovoda, kao i da }e daqe ulagati u razvoj ovog naseqa. Za asfaltirawe ovih ulica Administrativna slu`ba grada izdvojila je maraka, a ~itav posao uradili su radnici preduze}a "Kozaraputevi#. N. T. umjesto Brana Kozi}a izabran Mile ]uk. Do smjene nije do- {lo jedino u RJ Gacko, u kojoj je rukovodilac radne jedinice jo{ uvijek Dragan Vujovi}. Potro{a~e elektri~ne energije na ovom podru~ju pomenute smjene ne bi previ{e interesovale, da nije problema sa kojima se svakodnevno susre}u. Elektromre`a je neosigurana i u veoma lo{em stawu, pogotovo na seoskim podru~jima. Zbog ove ~iwenice prekidi u snabdijevawu elektri~nom energijom na selima su veoma ~esti, a mre`a je do te mjere neosigurana da prilikom svake grmqavine u ve- }ini hercegova~kih sela "sijeva i puca iz uti~nica i prekida~a#. Zbog svega toga potro{a- ~i u tom dijelu Republike Srpske nadaju se da nije rije~ o obi~nim politi~kim smjenama - {to je dosad bila redovna pojava - nego da }e novi rukovodioci "pomesti# bar dio problema u ovoj oblasti, vode}i se onom narodnom da "nova metla uvijek boqe mete od stare#. [. A. ISTO^NO SARAJEVO Da gra evinari zajedno grade ISTO^NO SARAJEVO - Predstavnici deset kompanija iz Srbije i Republike Srpske ju~e su u Isto~nom Sarajevu potpisali prvi konzorcijalni ugovor. Rije~ je o kompanijama koje se bave izgradwom infrastrukture, mostova i velikih objekata. Potpisivawe ugovora omogu}i}e im zajedni~ko u~e{}e na svakom tenderu, kako u BiH, tako i u Srbiji, ali i van granica ove dvije zemqe. Ugovor su potpisale kompanije "Put#, "Monta`a# i "Unigrad# iz Isto~nog Sarajeva, "PTC# Ba~ka Topola, "Sileks# iz Pan~eva, zemunska "Pitura#, "Unipromet# i "Cini# iz ^a~ka i "Vuji}# iz Vaqeva. - Ciq je da se privrednicima iz RS i BiH omogu}e {to boqi uslovi za saradwu i dobijawe velikih i zna~ajnih poslova. Stvaramo sistem koji }e na- }i posla qudima sa obje strane Drine. Ovo je prvi ugovor ovakve vrste, ali nadamo se ne i posqedwi - rekao je direktor predstavni{tva Privredne komore Srbije Zoran D. PRIZNAWE " GLASU SRPSKOM - GRAFICI" \ Monahiwa Doroteja: Iskrena zahvalnost na vrijednom poklonu (Snimio M. MIHAJLOVI]) Zahvalnica MONAHIWA Doroteja posjetila je u petak "Glas srpski - Grafiku# i uru~ila direktoru Ne i Gaji}u zahvalnicu za dvije hiqade kwiga, koje je pomenuto preduze}e darovalo za obnovu duhovne ba{tine ove zadu`bine Svetog Save. - Neka vas Gospod nagradi za dobro koje ste nam podarili, a nama ostaje da vas pomiwemo u svojim molitvama - rekla je monahiwa Doroteja, zahvaquju}i se u ime starje{ine manastira, igumanije Jelene, i sestrinstva "koje broji pedesetoro ~eqadi#. Tokom boravka u "Glasu srpskom#, monahiwa Doroteja je govorila o dugoj istorija manastira, koji su ru{ili i palili brojni zavojeva~i od Ugara i nekih divqih bugarskih plemena, do Turaka i Nijemaca. Pomenula je i 204 godine, koje je manastir proveo bez kupola, kada je iznikao jasen koji je nadvisio sam manastir, ali i o vremenima u kojima je narod obnavqao poru{eno ~inio jo{ qep- {om. - [ta su drugo religija i poezija nego sestre, svojevrsna vrata spasa - podsjetila je monahiwa Doroteja na rije~i Rajka Petrova Noge, zahvaquju}i na novim kwigama iz produkcije "Glasa srpskog#, koje joj je uru~io urednik Gordan Matrak. M. Mi. UPRAVNI ODBOR UDRU@EWA PENZIONERA SRPSKE Uskladiti penzije sa platama TESLI] - Upravni odbor republi~kog Udru`ewa penzionera raspravqao je ju~e u Bawi Vru}ici o uskla ivawu penzija sa rastom plata u Republici Srpskoj. - Razlika izme u decembarske i julske plate u Republici Srpskoj bila je 41 marku, a penzije su ostale iste. Ovaj problem mora prioritetno da se rije{i, jer penzije od godine nisu nikako rasle - rekao je predsjednik Udru`ewa penzionera Srpske Rade Rakuq. On je dodao da je razlika u visini prosje~ne penzije iz pro{le godine, u odnosu na onu iz 2002, ~itavih 36 odsto. Rakuq je izrazio nadu da }e Vlada Republike Srpske u~initi dodatni napor kako bi rije{ila ovaj, ina~e vi{egodi{wi problem najstarije populacije u na{oj republici. Ministar rada i bora~koinvalidske za{tite Bo{ko Tomi} obe}ao je da }e do kraja godine republi~ka Vlada rije- {iti problem uskla ivawa penzija. - U {est mjeseci rada sada- {we vlade ispla}eno je 65 miliona maraka duga prema penzionerima, a u vrlo kratkom periodu bi}e ispla}ena jo{ jedna i po penzija - najavio je ministar Tomi}. M. S. CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ Pomen poginulim kolegama U OKVIRU ovogodi{wih Dana otvorenih vrata, koje je organizovala Tvornica cementa Kakaw, ju~e je generalni direktor ovog preduze}a Branimir Mulxa uru~io na~elniku op{tine Kakaw Mensuru Ja- {arspahi}u i predsjedniku MZ Doboj Vehbiji Begi}u donatorski ~ek u iznosu od 40 hiqada maraka. Ova sredstva namijewena su za izgradwu park-fontane u neposrednoj blizini "Kakaw DOBOJ - Kod spomenobiqe`ja ispred zgrade Centra javne bezbjednosti Doboj, u petak je slu`en parastos poginulim pripadnicima Petog odreda specijalne policije. - Petnaestog septembra godine osnovan je Peti odred specijalne policije, koji je pripadao Specijalnoj brigadi policije. Tokom cijelog rata, dobojski odred je u~estvovao u svim bitkama, koje su vo ene {irom Republike Srpske. Na`alost, za krst ~asni i slobodu zlatnu `ivote je dalo 26 pripadnika odreda - rekao je predsjednik Inicijativnog odbora za obiqe`avawe ovog datuma Nenad Gojkovi}. Porodice poginulih policajaca, wihovi prijateqi, kolege i po{tovaoci, okupili su se pred spomen-obiqe`jem, poklonili se wihovim sjenima, polo`ili cvije}e i zapalili svije}e. Sl. P. DANI OTVORENIH VRATA " KAKAW CEMENTA" Donacija za park-fontanu cementa#. U saop{tewu za javnost, upu}enom iz ovog preduze}a, navedeno je da bi pomenuta donacija trebalo da doprinese stvarawu uslova za boqe `ivotno okru`ewe stanovnika Kakwa. N. G. HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD PROGNOZA VREMENA Tokom dana umjereno do potpuno obla~no sa ki{om mjestimi~no i lokalnim pquskovima pra}enim grmqavinom, naro~ito prema kraju dana i u no}i na nedjequ, gdje su mogu}e lokalne nepogode. Mawe padavina uz vi{e sun~anih intervala o~ekuje se u sjeveroisto~nim i sjevernim krajevima. Jutarwa temperatura od 11 do 21, a najvi{a dnevna od 19 do 29 stepeni Celzijusa. U nedjequ sli~ne vremenske prilike, a poslijepodne se o~ekuje razvedravawe. RIJE^ dana - Iako su odnijeli sve iz na{ih preduze}a, ipak mnogima fali daska. Miladin Gagi} NVO " ALTER" - STUDIO

33 051/ CRVENA ZVEZDA RAZO^ARALA U LIBERECU Daleko je Evropa OD zvezdinih evropskih snova u ~e{kom gradu Liberecu ostala je samo zvezdana pra{ina. Boja`qiva i neatraktivna igra, bez probojnosti i odlu~nosti odvela je "crveno-bijele# do ubjedqivog poraza (0:2) pa }e Du{an Bajevi} i saradnici do revan{a na "Marakani# za dvije nedjeqe lupati glavu - kako izvr{iti (ne)mogu}u misiju i do}i do Lige kupa UEFA. Istorija podsje}a da su u beogradskom grotlu padale i ve}e prednosti od 2:0 za ^ehe, kao i ve}i klubovi od Slovan Libereca, ali Zvezdino izdawe u prvom me~u ne daje previ{e razloga za nadu. Da na golu nije bilo raspolo`enog Ivana Ran elovi}a, Zvezda{i bi u koferu za Beograd ponijeli jo{ koji gol, a time i opro{tajnu kartu od Evrope. Koliko je trener Bajevi} bio razo~aran izdawem svojih pulena govori i wegova odluka da pred novinare po{aqe pomo}- nika Bo{ka \urovskog. - Imali smo periode dobre igre, posebno poslije izmjena u drugom poluvremenu. Ipak, primili smo dva gola u zavr{nici oba poluvremena {to govori da igra~i nemaju dovoqno koncentracije i da se jo{ uigravaju. Liberac je igrao zrelo i ka`wavao na{e gre{ke, pa je sre}a {to nismo primili jo{ koji gol. Nade jo{ nisu izgubqene, na "Marakani# su ~esto padale i ve}e prednosti od ova dva gola koje }e donijeti ^esi - ka`e \urovski. Na pitawe da li su igra~i previ{e respektovali rivala uslijedio je odgovor: - Bili su boja`qivi, to je ~iwenica. Bilo je i pojedina~nih gre{aka, ali ne mo`e se sve svaliti na \ Blagoj Georgijev: (Ne)mogu}a misija na Marakani" " ple}a odbrane. Da su ostali odgovorili zadacima ne bismo djelovali tako blijedo. Do ciqa se mo`e sti}i samo ako nametne{ protivniku svoju igru, a mi za to nismo bili sposobni. Jedan od dva isturena napada~a Du{an \oki} smatra da je Zvezda dovela u pitawe svoje evropske domete: - Odigrali smo nezrelo i primili golove naivno kao neki po~etnici. Ostaje nam 14 dana da sagledamo slabosti, izvu~emo pouke i napravimo recept za eventualni trijumf. Da je ostalo 1:0 za doma}e imali bismo velike {anse za prolaz, ovako nas ~eka avolski te`ak posao. Moramo da postignemo tri gola na na{em terenu, a da ne primimo nijedan {to iskqu~uje i najmawi kiks. Bojim se da ova ekipa jo{ uvijek nije dovoqno jaka da ostvari ono {to se od we o~ekuje. I predsjednik kluba Dragan Stojkovi} Piski imao je {ta da ka`e na ra~un igra~a: - Cijela ekipa je podbacila i razo~arala me. Momci moraju da stave prst na ~elo i da se zapitaju u ~emu grije{e. Ne}u ih ka`wavati, u fudbalu se de{ava da cijeli tim ima lo{ dan, ali na wima je da sve propuste isprave na "Marakani#. Sada nam Evropa izgleda daleko, ali na na- {em terenu moramo da se nadamo ~udu. Do 28. septembra "crveno-bijeli# imaju vremena da prou~e sopstvene minuse i poku{aju da ih prevazi u. A onda da u svom velikom "kazanu# poku{aju da pretvore u paru nade ^eha za ulazak u Ligu kupa UEFA. Za tako ne{to, ipak, bi}e potrebno mnogo vi{e od onog {to su prikazali u ~etvrtak. D. JANKOVI] U SUBOTU PO^IWE PETI ^ELENXER " BAWA LUKA 2006" PARK PUN TENISERA BAWA LUKA - Na terenima Teniskog kluba Mladost u subotu i nedjequ po~iwu kvalifikacije za glavni turnir ^elenxera "Bawa Luka 2006#, koji je na propgramu od 18. do 24. septembra. Prvi me~ kvalifikacija po- ~iwe u subotu u 11 ~asova. ^etvorica najboqih iz kvalifikacija u~estvova}e u glavnom turniru, gdje se ve} nalaze 28 tenisera. Podsjetimo, 22 igra- ~a su to pravo stekla na osnovu rejtinga, a dvojica u Bawu Luku sti`u sa specijalnim pozivnicama ATP. Mladost kao doma- }in i organizator turnira za svjetske bodove dobio je mogu}- nost da uru~i ~etiri "vajld kard#, koje su pripale teniserima iz BiH: Aleksandru Mari}u, Igoru Ra~i}u, Ivanu Dodigu i Zlatanu Kadri}u. - Presre}an sam {to }u ponovo, peti put za redom, nastupiti na ^elenxeru. Do sada sam tri puta igrao u glavnom turniru, a SUDIJE Posao supervizora obavqa}e [panac Karlos San~ez, dok }e, kao i minulih godina, {ef sudija biti Srbijanac Mi{o Smiqani}. Djelioci pravde na svim me~evima bi}e: Miro Bratojev (Bugarska), Roland Hauzan (Austrija) te Hrvati Dinki Her~ej i Tamara Vrhovec. Sedam dana u najve}em gradu Republike Srpske prove{}e igra~i iz ^e{ke, Argentine, Francuske, Wema~ke, Austrije, [panije, Hrvatske, Italije, Srbije, Rusije i Holandije \ Juri [ukin (Rusija): Ponovo u Bawoj Luci BEOGRAD - Jedan sekund neopreznosti odbrane "crno-bijelih# prekinuo je slavqe. Imao je Partizan u rukama velikih 4:1 za miran revan{ u Groningenu, a onda su wegovi defanzivci dozvolili Suarezu da "}u{ne# loptu preko istr~alog Kraqa i vrati u `ivot Holan ane. Od 3:0 do 4:2 - rezultata koji obojici rivala daje nadu za prolaz u liga- {ki dio kupa UEFA. Partizanova najboqa igra sezone nagra ena je sa dva gola prednosti, ali ne i sa zalihom koja bi garantovala miran put na revan{. Poslije svega, u Humskoj se svi nadaju prolazu, a gol primqen u posqedwem minutu `ele da zaborave. jednom sam bio kvalifikant. Da- }u sve od sebe da opravdam povjerewe qudi iz Mladosti i da obradujem qubiteqe tenisa u Bawoj Luci. Mada, moram naglasiti, mnogo toga zavisi od `rijeba, ali nadam se da }u tu imati sre}e - istakao je Bawolu~anin Aleksandar Mari}. Sedam dana u najve}em gradu Republike Srpske prove{}e igra~i iz: ^e{ke, Argentine, Francuske, Wema~ke, Austrije, [panije, Hrvatske, Italije, Srbije, Rusije i Holandije. Najboqe rangirani igra~ koji }e igrati u parku "Mladen Stojanovi}# je Srbijanac Boris Pa- {anski, 87. igra~ svijeta, koji }e ujedno biti i prvi nosilac. Interesantno je spomenuti da je Pa{anski i godine igrao na ^elenxeru u Bawoj Luci i da je oba puta eliminisan u drugom kolu. Ruski predstavnik Juri [ukin u Bawoj Luci }e gostovati peti put, a godine ovaj teniser je osvojio Bawu Luku. Agilni qudi iz Mladosti potpuno spremni do~ekuju peti, turnir koji se boduje za svjetsku rang-listu. - Sav posao smo obavili najboqe {to smo znali i umjeli. Ipak, koliko smo bili uspje- {ni u tome re}i }e igra~i. Jedino se jo{ nadamo da }e nas vrijeme poslu`iti odnosno, da ne}emo morati zbog ki{e da prolongiramo me~eve kao minulih godina - istakao je sportski direktor Mladosti Vojin [ukalo. Teniski klub Mladost proslavi}e 23. septembra, kada su na rasporedu polufinalni me~evi, 20. ro endan. - Ove godine "~asti}emo# zbog ro endana qubiteqe "bijelog sporta# tako {to }e ulaz na sve me~eve biti besplatan. Naime, minule ~etiri godine napla}ivali smo polufinalne i finalne duele i sav prihod sa tih susreta poklonili smo Dje~ijem domu "Rada Vrawe{evi}# - rije~i su [ukala. Organizatori ovog turnira nagla{avaju kako ni{ta ne bi postigli bez pomo}i, prije svega, generalnih sponzora i pokroviteqa: Simensa i Telekoma Srpske odnosno grada Bawe Luke i Vlade Republike Srpske. - Sve je i{lo po na{em dogovoru, napali smo od po~etka i iznenadili goste. Imali smo veliku prednost i sve je teklo po na- {im notama. Onda je do{la ta zavr{nica i trenutak opu{tawa koji nam je pokvario mi je {to na{i navija~i nisu mogli da proslave ubjedqiviji trijumf, jer su nas sjajno bodrili cijelu utakmicu. Ovo je samo NAGRADE Nagradni fond petog ^elenxera "Bawa Luka 2006# je ameri~kih dolara. Pobjednik }e Bawu Luku napustiti sa dolara i 50 ATP bodova, dok }e wegov protivnik u finalu osvojiti "zelenih nov~anica# i 35 bodova. Kada je igra parova u pitawu onaj ko trijumfuje u najve}em gradu Republike Srpske posta}e bogatiji za ameri~kih dolara, odnosno 50 bodova, dok }e finalisti pripasti 760 dolara odnosno 35 bodova. Mada, ni u kom slu~aju ne treba zanemariti ni pomo} i podr{ku ostalih sponzora. Radio-televizija Republike Srpske direktno }e prenositi me~eve polufinala i finala i 24. septembra. T. PAPI]-XAKULA CRNO-BIJELI" PRU@ILI ODLI^NU PARTIJU PROTIV GRONINGENA " PARTIZAN NA POLA mi je {to na{i navija~i nisu mogli da proslave ubjedqiviji trijumf, jer su nas sjajno bodrili cijelu utakmicu, ka`e Miodrag Je{i} Milivoje ]irkovi}: \ Prednost dovoqna za prolaz prvo poluvrijeme, mora}emo da postignemo gol u drugom ako `elimo da nastavimo na{ put u Evropi. Poslije slabih igara u prvenstvu, ovo je putokaz kako treba da igramo i pona{amo u sqede}im me~evima. Blizu smo na{eg evropskog ciqa - uvjeren je trener Miodrag Je{i}. Junak me~a Bojan Zaji}, koji je sa dva dalekometna hica potopio nade holandskog predstavnika, smatra da je ostvarena prednost dovoqna. - Dali smo sve od sebe i uvjeren sam da }emo sa~uvati prednost od dva gola i slaviti u Groningenu. U prvom poluvremenu igrali smo sjajno, a u drugom smo stali misle}i da je sve gotovo. U evropskoj konkurenciji takve gre- {ke se skupo pla}aju, ali ipak imamo pravo na veliku nadu. Na drugoj strani, iskusni bek Milivoje ]irkovi} bio je razo- ~aran zbog primqenog gola u 93 minutu i poquqane nade u kona- ~an trijumf. - Primili smo taj gol kao amateri, iz ~iste neopreznosti, a to je ne{to {to nije smjelo da se dogodi. Igrali smo prvi put odli~no ove sezone i to nas ~ini zadovoqnim, ali nas u revan{u ~eka velika borba. Groningen je opasan rival, posebno na svom terenu, ali vjerujem u uspjeh - ka`e ]irkovi}. Bilo kako bilo, utisak je da se Partizan kona~no budi, a beogradskih 4:2 je solidan kapital pred put u zemqu lala. Dovoqan za mirnu igru, nedovoqan za opu- {tenost i samozadovoqstvo. Evropo, ra~unaj na "crno-bijele#! B. MARKOVI]

34 2 ZVORNIK - Poslije {est odigranih kola Prve fudbalske lige Republike Srpske Drina iz Zvornika nalazi se na vrhu tabele i uz Rudar iz Ugqevika jedina je nepora`ena ekipa u dosada{wem dijelu prvenstva. Novi ispit za Drinu bi- }e u subotu, kada }e izabranici Mile Milanovi}a do~ekati Mladost iz Gacka. - Svjesni smo da se radi o iskusnoj ekipi koja godinama igra u istom sastavu. Bi}e veoma te{ko do}i do pobjede, ali ubije en sam da }emo sru{iti i Mladost i da }emo tako uz pomo} na{e vjerne publike nastaviti uspje{an niz - istakao je Milanovi}. Mladost je ekipa koja ima kvalitet, {to je pokazala u dosada{wem dijelu prvenstva. - To nas ne zanima. Igra}emo svoju igru sa puno tempa i dinamike, jer raspola`emo takvim igra~ima koji u istom tempu igraju svih 90 minuta. Moramo da zaustavimo opasnog strijelca Perovi}a i tada }e nam posao biti olak{an - dodao je Milanovi}. Atmosfera u ekipi je izvanredna, a kapiten Milenko Jovanovi} isti~e: - Na{a prednost je dobra forma ekipe i doma}i teren. Ne `elimo da prepu{tamo vode}u poziciju nikome, pa nam u tom slu~aju treba pobjeda nad Ga~anima, do koje }emo sigurno do}i. Svi smo zdravi i raspolo`eni za igru i obe}avam vjernim navija~ima novu pobjedu. Trener Milanovi} ima}e na raspolagawu i Daneta Radoji- ~i}a, koji je jedno vrijeme boravio u Rusiji, ali nije na{ao anga`man. Radi se o veoma zahvalnom igra~u, jer mo`e da igra na vi{e mjesta u timu. Nikola Lazarevi} odradio je `ute kartone i zauze}e svoje mjesto u veznom redu. D. GAJI] SPORT KORMILAR ZVORNI^ANA UBIJE\EN U JO[ JEDNU POBJEDU MLADOST VE] OTPISANA Bi}e veoma te{ko do}i do trijumfa, ali ubije en sam da }emo sru{iti i Ga~ane, ka`e Mile Milanovi} DRINA DA PREKINE SERIJU PORAZA Popravni sa Slogom LAKTA[I - Poslije pobjede na gostuju}em terenu protiv Qubi}a, Lakta{i se vra}aju u trku za visok plasman na kraju polusezone. U goste im dolazi tradicionalno neugodan protivnik Jedinstvo iz Br~kog, ali u Upravi kluba od igra~a o~ekuju da dobrom igrom i zalagawem potvrde bodove iz Prwavora. To ne}e biti lako, jer {efa stru~nog {taba Vladu SUMORNO RASPOLO@EWE PRWAVOR^ANA Ne igra ni Demowi} PRWAVOR - Odavno fudbaleri Qubi}a nisu putovali na jedno gostovawe sa mawe optimizma kao ovog vikenda, kada ih ~eka isku{ewe u Ugqeviku. Ekipa se i daqe osipa, a sada }e na spisak odsutnih stru~ni {tab dodati i ime Sini{e Demowi}a, koga privatne obaveze spre~avaju da bude u sastavu protiv Rudara. Podsje}awe na ranije rezultate sa liga{em iz Ugqevika kod igra~a Qubi}a izaziva neraspolo`ewe, jer nikada do sada, u 14 me usobnih odmjeravawa snaga "plavi# nisu pobijedili. Nepovoqni rezultati stvorili su kod Prwavor~ana kompleks, koji }e, sve su prilike, imati svoj - produ`etak. - Rudar je ekipa protiv koje imamo katastrofalno lo{e VI[EGRAD - Pored neugodnog poraza u pro{lom kolu na doma}em terenu od imewaka iz Zvornika, u redovima vi{egradskih "elektri~ara# nadaju se uspje{nom popravnom ispitu u Doboju protiv Sloge. - Imali smo dosta prilika za pogodak koje na`alost nismo uspjeli realizovati. Sama utakmica je bila dosta tvrda i neizvjesna do samog kraja. Uspjeli smo izjedna~iti rezultat i bili smo zadovoqni bodom, ali smo bukvalno u posqedwim sekundama primili pogodak. Sada se ne smijemo predati. Poslije tri startne pobjede, vezali smo isto toliko poraza, tako da je utakmica u Doboju za nas jako va`na - rekao je vezista Vi{egra ana Miqan Baji}. D. J. LAKTA[I OSLABQENI PROTIV EKIPE IZ BR^KOG Jagodi} na mukama JEDINSTVO NA TE[KOM PRVOLIGA[KOM ISPITU Remi puna kapa BR^KO - Fudbaleri Jedinstva putuju u Lakta{e na tradicionalno te{ko gostovawe, na kojem }e poku{ati ostati nepora- `eni. U ekipi iz grada sa Save nema povrije enih i ka`wenih igra~a, tako da uz maksimalno zalagawe svih prvotimaca, Jedinstvo napokon mo`e da donese bod sa gostovawa. - Idemo u Lakta{e da se nadigravamo i poku{amo ostati nepora`eni. Rije~ je o dobroj ekipi koja je osokoqena uspjesima na gostuju}im terenima. Me utim, ako ispo{tujemo dogovor i koncepciju trenera Radi}a, smatram da mo`emo do remija, koji bi u ovom trenutku bio puna kapa - nada se kapiten Br~aka Nedeqko \uki}. S. G. rezultate u me usobnim me~evima. Realno gledano, te{ko je o~ekivati da mo`emo prekinuti crnu seriju, ali ne}emo se lako predati - isti~e napada~ Igor Popovi}. Dru`ini trenera Vujasina ovo je prvi od tri vezana me~a na strani, jer }e poslije Ugqevika, dva puta gostovati Famosu, za bodove i u okviru Kupa BiH. U situaciji kada na klupi nema dovoqan broj rezervnih igra~a, jer je fond osjetno smawen, povoda za optimizam nema. Ponovo se aktivirao, dodu- {e, Sini{a Blagojevi}, a klupsko rukovodstvo poku{ava da se dogovori i sa Daliborom Toma{em, kako bi i ovaj nekada- {wi prvotimac ponovo obukao dres Qubi}a. B. R. Milenko Jovanovi}: Jo{ jedan trijumf PAROVI U sedmom kolu, koje se igra u subotu sa po- ~etkom od ~asova, sastaju se: [AMAC: Borac - Famos, BAWA LU- KA: Omladinac - Rudar Prijedor, ZVORNIK: Drina - Mladost, DO- BOJ: Sloga - Drina HE, SOKOLAC: Glasinac - BSK Nektar, GRADI- [KA: Kozara - Sloboda, LAKTA[I: Lakta- {i - Jedinstvo, UGQE- VIK: Rudar - Qubi}. Jagodi}a mu~e kadrovski problemi. Dva standardna igra- ~a Mu~alovi} i Topi} mora- }e da pauziraju du`i period. Dok Mu~alovi} vu~e te`u povredu lista od utakmice sa Rudarom iz Ugqevika, Topi} je na treningu u duelu sa ]ori}em povrijedio butni mi{i}. Pod upitnikom je i Mirkovi} koji je bolestan. - Ko god da dobije priliku da nastupi protiv Jedinstva mora dati od sebe maksimum, jer planiranom pobjedom ovjeravamo sami vrh tabele, {to nam je i ciq - ka- `e Jagodi}. Ono {to se moglo vidjeti na treninzima je da }e Mu~alovi}a vjerovatno zamijeniti Nedo Zdjelar, a da na mjesto Topi}a konkuri{u Lovri} i Te{i}. Iako krije sastav, Jagodi} }e vjerovatno od prvog minuta u igru uvesti [olaka i Ili}a. D. D. UGQEVI^ANI DO^EKUJU EKIPU PRWAVORSKOG QUBI]A UGQEVIK - Rudar ni poslije {est kola u kojima je samo dva puta bio doma}in nije osjetio gor~inu poraza. Sude}i po dosada{wim igrama i rezultatima, kao i po tradiciji koja je na strani Ugqevi~ana, doma}in je u ovom me~u apsolutni favorit, ali u taboru Rudara se, ipak, pribojavaju utakmice sa ekipom iz Prwavora. - Raweni lav je uvijek najopasniji. Iako se Qubi} nalazi me u dvije ili tri najkvalitetnije ekipe u ligi, lo{e su startovali. Me utim, lo{ u~inak izabranika Milana Vujasina u dosada{wem dijelu {ampionata ne}e nas zavarati i stoga vrlo ozbiqno ulazimo u utakmicu. Sigurno je da nisu nau~ili na poraze u seriji i da }e do}i u Ugqevik sa `eqom da ostanu nepora`eni. Na nama je da ih poku{amo u tome sprije~iti i da poslije dva remija u gostima na doma}em terenu ostvarimo pun pogodak - ka`e strateg Ugqevi~ana Dragomir Jovi~i}. Tradicija je apsolutno na strani doma}ina, ~iji su fudbaleri ~esto znali da zagor~aju `ivot fudbalerima Qubi}a i na svom i na gostuju}em terenu. - Lijep je podatak da je tradicija na na{oj strani, ali od TABELA 1. Drina (Z) : Borac : Rudar (U) : Mladost : Lakta{i : Jedinstvo : Rudar P : Drina HE : BSK Nektar : Sloga : Qubi} : Sloboda : Glasinac : Famos : Kozara : Omladinac :14 3 toga ne}e biti puno koristi ukoliko na terenu ne budemo boqi od rivala. Naravno da GACKO - Poslije pobjede, u pro{lom kolu, nad Omladincem iz Bawe Luke i prodora u sami vrh tabele fudbalere gata~ke Mladosti o~ekuje te`ak me~ u gostima protiv Drine iz Zvornika. - Sa ~etiri pobjede i dva remija, bez izgubqenih bodova u prethodnih {est kola Prve lige Republike Srpske Drina je trenutni lider na tabeli i velika prepreka za na{u mladu ekipu iz Gacka. U derbiju kola doma}in je ozbiqan favorit, ali ne treba zanemariti ni ~iwenicu da imamo kvalitetan tim sa dosta dobrih igra- ~a i da nam je forma u usponu. 16. i 17. septembar GA^ANI GOSTI LIDERA PRVENSTVA zvana bod BAWA LUKA - Iako je odigrano tek {est kola u Prvoj fudbalskoj ligi Republike Srpske, za bawolu~ki Omladinac po~iwu me~evi odluke. Na mr{av bodovni saldo uticala su i dva doma}a poraza od Qubi- }a i Slobode, pa je sad svaka utakmica za ovog prvoliga{a kod ku}e, kvalifikaciona. U subotu u Lazarevo sti`e Rudar Prijedor. Doma}in ima samo jedan izbor - pobjedu. - Najte`e je u fudbalu kada ne{to mora{, a mi jednostavno moramo da osvojimo tri boda. Kada je tako, onda igra{ u gr- ~u, onda se "ve`u# noge, ali dogorjelo je do nokata, ni o ~emu vi{e ne smijemo da razmi{qamo osim o trijumfu - rije~i su kapitena Omladinca Danijela Babi}a. Problemi sa igra~kim kadrom Omladinaca nastavqaju se i u duelu sa Rudar Prijedorom. Ponovo ne}e biti kompletni. Izostaje borbeni Kezija, koji je UZDAJU SE U TRADICIJU Imamo povoqniji me usobni bilans, ali od toga ne}e biti puno koristi ukoliko na terenu ne budemo boqi od rivala, rekao Dragomir Jovi~i} Zvjezdan Stani}: Poslije dva remija na redu pobjeda Iako smo svjesni da }e ovo biti veoma te`ak me~ pri`eqkujemo bod kojim bismo kona~no prekinuli dugi "post# na gostovawima - istakao je kapiten Mladosti Velibor Vasiqevi}. Sli~no razmi{qa i {ef stru~nog {taba Popovi}. - Idemo u goste stabilnoj i veoma sna`noj ekipi sa nadom da se vratimo nepora`eni. Nemamo {ta da kalkuli{emo i poku{a}emo da se nadigravamo sa Zvorni~anima. S obzirom na to da na raspolagawu imam kompletan tim, mogu obe}ati da }emo pru`iti maksimum - naglasio je Popovi}. J. D. KAPITEN OMLADINCA DANIJEL BABI] OPTIMISTA Rudari" bez {anse " na prvenstvenom susretu sa BSK Nektarom zaradio crveni karton, a u tim se vra}a poslije povrede Zoran Vujinovi}. - Ve} smo navikli na probleme sa timom - nastavqa Babi}. Tako je to od po~etka prvenstva, tako da i nije neka novost {to ponovo ne}emo mo}i da izvedemo najja~i sastav. Ali, koga nema, bez wega se mo`e i mora. Uostalom, najboqi je onaj tim koji istr~i na teren. Kapiten Omladinca zna recept za pobjedu nad Rudar Prijedorom. - Moramo da igramo kao protiv vi{egradske Drine. Ako smo wih uspjeli u svemu nadigrati, a boqi su i kvalitetniji tim od Rudara, za{to onda ne bismo i Prijedor~ane. Na{a deviza u ovom susretu bi}e agresivnog i borbenost od prvog do posqedweg minuta. Bude li tako, onda }e se gosti iz Lazareva vratiti praznih {aka - tvrdi T. RUDAR PRIJEDOR PUTUJE U LAZAREVO Iznenadi}emo doma}ina PRIJEDOR - Ohrabreni sa dvije doma}e pobjede od po 1:0 nad Famosom i Borcem, fudbaleri Rudar Prijedora u subotu }e gostovati kod Omladinca. "Rudari# osokoqeni trijumfima u prethodna dva kola jedva ~ekaju kada }e istr~ati na teren u Lazarevu, gdje }e ih do~ekati ekipa kojoj ba{ ne cvjetaju ru`e u ovom prvenstvu. - Iz kola u kolo igramo sve boqe i nadam se da }e tako biti i protiv Omladinca. Pro- {le sezone smo jako te{ko igrali na gostovawima, ali sam siguran da nam se to ove sezone ne}e doga ati. Strijelci su nam sve raspolo`eniji, odbrana sigurnija, a golman Pepi} u dobroj formi, tako da se nadamo da }emo iznenaditi doma- }ina i vratiti se nepora`eni - rekao je standardni prvotimac Rudar Prijedora Budimir Despotovi}. L. R. svi o~ekujemo pobjedu, me utim, do we mo`emo do}i samo ako pru`imo maksimum - zakqu~ak je {efa stru~nog {taba Ugqevi~ana. T. NIKOLI]

35 16. i 17. septembar SPORT FUDBALERI BORCA ODLAZE NA MEGDAN NEUGODNOM SARAJEVU HRABRO NA " KO[EVO" Od prvog do posqedweg minuta pru`i}emo sna`an otpor favorizovanom rivalu i na taj na~in mo`emo do}i do povoqnog rezultata, ka`e Mihajlo Bo{wak TABELA 1. Zriwski : Sarajevo : [. Brijeg : Vele` : Ora{je : Modri~a M : ^elik : Sloboda : Borac : Slavija : : Leotar : Radnik : Jedinstvo : : Posu{je :8 4 Dragan Beni}: Zadu`en za golove MODRI^ANI GOSTUJU NA STADIONU POD BORI]IMA Osta}emo nepora`eni MODRI^A - Fudbaleri Modri~a Maksime u subotu gostuju na stadionu pod "Bori}ima#, na kojem }e odmjeriti snage sa doma- }im sastavom Jedinstva. Pro{le sezone "`uto-plavi# su iz Biha- }a donijeli sva tri boda i stoga se u redovima tima iz Modri~e s pravom nadaju da i ovog puta mogu ostati nepora`eni. - Idemo da se nadigravamo sa na{im protivnikom i vjerujem da na takav na~in mo`emo sti}i do povoqnog rezultata. Ovog puta bio bih prezadovoqan i sa bodom, iako se mora priznati da }e "SPORT ZA SVE, ZDRAVQE ZA SVE# KURS IZ SPORTSKE MEDICINE ZA QEKARE I TRENERE BAWA VRU]ICA, TESLI] SEPTEMBRA GODINE INFORMACIJE I PRIJAVE NA TEL./FAKS: 051/ (Snimio R. [IBAREVI]) Subota, 16 ~asova SARAJEVO - BORAC SARAJEVO: :2 BAWA LUKA: :6 JEDINSTVO - MODRI^A M. BIHA]: :3 MODRI^A: :3 RADNIK - ORA[JE BIJEQINA: :1 ORA[JE: :6 LEOTAR - POSU[JE TREBIWE: :4 POSU[JE: :4 Nedjeqa, 16 ~asova SLAVIJA - VELE@ Jo{ nisu :0 TUZLA: :6 [. BRIJEG [. BRIJEG: :0 SARAJEVO: :6 Nedjeqa, 19 ~asova ZRIWSKI - ^ELIK MOSTAR: :4 ZENICA: :6 NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati od kada u Premijer ligi igraju klubovi iz Republike Srpske. biti te{ko, jer su Biha}ani ove jeseni nemilosrdni na svom terenu. Me utim, ukoliko moji izabranici ispune sve postavqene zadatke, onda se i mo`emo nadati povoqnom ishodu - kategori- ~an je prvi ~ovjek u stru~nom {tabu Modri~a Maksime Mitar Luki}. Za utakmicu u Biha}u, stru~ni {tab Modri~ana ne}e mo}i ra~unati na po`utjele Marka Baji}a i Nemawu Stjepanovi}a. Tako }e {ansu, po svemu sude}i, dobiti \or e Savi} i An elko Crnomarkovi}. TRADICIJA I SATNICA \UKANOVI] Stru~ni {tab Borca za me~ sa Sarajevom ne}e mo}i ra~unati ni na napada~a Slavi{u \ukanovi}a. - Zbog neodlo`nih privatnih obaveza on je dobio slobodno, iako }e nam i te kako nedostajati u ovom okr{aju. O~ekujem da }e onaj ko ga zamijeni, a to }e najvjerovatnije biti Zdravko Savi}, opravdati ukazano povjerewe - kazao je strateg Bawolu~ana Mihajlo Bo{wak. BAWA LUKA - Jo{ jedan te`ak ispit je pred fudbalerima Borca. Ovog puta "crveno-plavi# }e u borbi za bodove za rivala imati neugodni sastav Sarajeva. "Bordo# tim je svakako u prednosti, ako ni{ta drugo, onda radi ~iwenice {to igraju na svom terenu na kojem }e imati i podr- {ku vjernih navija- ~a. Isto tako, tradicija je na strani Sarajlija koji su u prethodna tri okr- {aja zabiqe`ili sve tri pobjede na stadionu "Ko{evo#. - I pored svega toga, ne}emo se unaprijed predati. Od prvog do posqedweg minuta pru`i- }emo sna`an otpor favorizovanom rivalu i nadam se da u takvoj igri mo`emo sti}i do povoqnog rezultata. U ovom trenutku za nas bi jedan bod bio i impozantan uspjeh i nadam se da tako ne{to mo`emo ostvariti - nada se {ef stru~nog {taba tima sa Gradskog stadiona Mihajlo Bo{wak. Kormilar Bawolu~ana ima problema o pitawu izbora startne postave. Tako }e radi kartona duel sa Sarajlijama presko~iti Miroslav Jevti} i Milan Ozren, dok se od povrede nije oporavio iskusni defanzivac Aleksandar Vrhovac. - Izvjesno je da }e umjesto wih {ansu dobiti Nemawa Damjanovi}, Miodrag Babi} i Milan Samarxi}. Malo je nedostajalo pa da u kombinaciji ne budu ni Zoran Deket i Dario Urukalo, koji su imali stoma~nih tegoba. Na sre}u, wih dvojica su se oporavili i oni }e putovati na utakmicu protiv Sarajeva - dodao je Mihajlo Bo{wak. Strateg "crveno-plavih# relativno poznaje snagu subotweg protivnika. - Podatak da se trenutno nalaze na drugom mjestu Premijer lige BiH, kao i da jo{ nisu osjetili gor~inu poraza, najboqe govori o kakvoj se ekipi radi. Sigurno je da spadaju u red glavnih kandidata za osvajawe {ampionske titule i to je jo{ jedan razlog {to nas ~eka te`ak zadatak na ko{evskom stadionu - zakqu~io je Mihajlo Bo{wak. S. BABI] U REDOVIMA RADNIKA O^EKUJU SIGURAN TRIJUMF PROTIV ORA[JA NEMA POPUSTA ZA KOM[IJE Gosti su protivnik za po{tovawe, ali mi nemamo drugog izbora izuzev da idemo na pobjedu, rekao Zoran Jagodi} Zoran Jagodi}: Rival za po{tovawe ISTO^NO SARAJEVO - Ustaqeni ritam Slavije u dosada{wem dijelu sezone, pobjeda na doma}em terenu i poraz na gostuju}em i pred susret sa Vele`om {aqe samo jedan signal. To je juri{ na novi trijumf i ba{ na takav na~in razmi{qaju u redovima tima iz Isto~nog Sarajeva uo- ~i nedjeqnog megdana sa Mostarcima. - Imamo obavezu da pobje- ujemo pred svojim navija~ima. Tako je bilo protiv Borca i ne{to kasnije kada smo ugostili sastav Posu{ja. Nismo odstupili od na{e igre i o~ekivane pobjede u tim duelima nisu izostale. Stoga se nadam da }emo cijeli plijen uzeti i u okr{aju sa "ro enima# - ka- `e pouzdani prvotimac "plavih# Zoran Belo{evi}. Slavija i Vele` biju prvu bitku za prvenstvene bodove u Premijer ligi BiH. BIJEQINA - Pred kom{ijski derbi sa uvijek neugodnom ekipom iz Ora{- ja u taboru Radnika niko ne ostavqa previ{e dilema u pogledu kona~nog ishoda. Svi u klubu su svjesni da bi, u ovoj fazi prvenstva, gubitak bodova na doma}em terenu mogao biti koban, pogotovo zbog toga {to su dosada- {wa gostovawa pokazala da Bijeqinci ne mogu ra~unati sa osvajawem velikog broja bodova na protivni~kim terenima. - Ora{je je protivnik za po{tovawe, ali mi nemamo drugog izbora izuzev da idemo na pobjedu. U fini{u jeseweg dijela {ampionata o~ekuje nas paklen raspored i potrebno je do tada sakupiti {to ve}i broj bodova. LEOTAR DOMA]IN PREMIJERLIGA[U IZ POSU[JA Rivalu ni gram nade TREBIWE - U okviru {estog kola Premijer lige BiH, fudbaleri Leotara do~ekuje ekipu Posu{ja. Tim sa "Polica# je u minuloj rundi izgubio na gostovawu od Ora{ja sa minimalnih 0:1, pa u okr{aju sa starim rivalom iz Posu{ja pobjedom `ele da se iskupe za neuspjeh protiv "labudova#. - Ve} godinu dana na svom terenu nismo izgubili ni bod - ka- `e {ef stru~nog {taba Leotara Vladimir Peceq. To zna- ~i da ne}emo kiksati ni protiv Posu{ja, ekipe koju izuzetno cijenimo bez obzira na to {to se nalazi na za~equ liga{ke tabele. Imaju prili~no ~vrstu zadwu liniju, a glavni adut im je skok igra, dok su jaki i na sredini terena. Me utim, to im ovog puta ne}e ni- {ta pomo}i, jer }e cijeli plijen ostati u Trebiwu, a wima ne dajem ni gram nade da nas mogu iznenaditi u ovom susretu. Stru~ni {tab Leotara ima problema sa povredama golmana Vukmira Mijanovi}a i {topera Predraga Vuki~evi}a, dok }e radi kartona pauzirati Miqan Vico. Oleg ]uri} se vratio u tim poslije povrede i pokazuje konstantno dobru formu, kao i izgarawe na terenu na svim Start povratnika u elitno dru{tvo bio je vi{e nego dobar i sigurno se ne}e lako predati u Isto~nom Sarajevu. - Sve sam pratio i saigra- ~i su mi prenijeli da ih vodi nekada{wi u~iteq Milomir [e{lija. Ka`u da je to uspje- {no radio sa wima, i eto, sada je u istom ritmu nastavio u mostarskom klubu i uvijek optimisti~ki gleda na svaki naredni me~. Sada je u poziciji da se ne mora optere}ivati imperativom rezultata, za razliku od nas koji razmi- {qamo samo o jednoj opciji. To ~esto stvara odre enu dozu pritiska, ali mi to jednostavno moramo i napa{}emo Vele` od prvog sudijinog zvi- `duka. Kako prvenstvo odmi- ~e, sve smo sigurniji, nema srqawa, jer ono nam je donijelo veliki broj gre{aka koje su protivnici znali kazniti - dodao je Belo{evi}. To zna~i da kada smo doma- }ini ni za koga ne}e biti popusta, pa tako ni za Ora{- je - ka`e {ef stru~nog {taba Zoran Jagodi}. Dileme u pogledu kona~nog ishoda ne ostavqa ni Zoran Majstorovi}, kreator igre Bijeqinaca. - Znamo da nas o~ekuje te`ak zadatak, ali i obaveza da ostvarimo trijumf i pomjerimo se iz doweg dijela prvenstvene tabele. Znamo {ta su dobre, a {ta lo- {e strane na{eg dana{weg protivnika i uvjeren sam da imamo snage i znawa da nadigramo Ora{je i obradujemo na{e navija~e. Od Milo{a Stojanovi}a o~ekuju se golovi. Na`alost, u dosada{wih pet kola samo jednom se upisao u listu 3 utakmicama, zbog ~ega je i postao qubimac trebiwskih "tigrova#. - Nadam se da }e gledaoci u`ivati u dobroj fudbalskoj predstavi. Ostaje velika `alost {to u Ora{ju nismo uspjeli da osvojimo barem bod, koga smo Vladimir Peceq: Pobjeda jedini izbor igrom i zaslu`ili, pa nam se u me~u sa Posu{jem pobjeda name- }e kao imperativ. Predstoji nam te`ak susret, ali ako prika`emo igru kao u minulom kolu, onda }e sva tri boda ostati na "Policama# - samouvjeren je borac bez mane i straha Oleg ]uri}. M. PIQEVI] IGRA^I SLAVIJE RAZMI[QAJU O TRI NOVA PRVENSTVENA BODA Napad od prvog minuta I protiv Vele`a stru~ni {tab Slavije bi}e na slatkim mukama. Zdravstveni bilten kandidata za prvi tim je izuzetno dobar, a kada se tome doda podatak da nema ni ka`wenih igra~a, onda Milomiru Odovi}u preostaje samo da odabere one koji su trenutno i najspremniji za ovaj okr{aj. - Ono u {to sam siguran je da }e svi oni koju budu dobili priliku da zaigraju protiv Posu{ja dati sve od sebe kako bi savladali renomirani sastav iz Mostara. Vele` je prili~no dobro startovao u novom takmi~arskom ciklusu, ali i pored toga ubije en sam da }emo zabiqe`iti i tre}u pobjedu u novoj sezoni Premijer lige BiH - jasan je {ef stru~nog {taba Slavije Milomir Odovi}. G. IVANKOVI] strijelaca, {to je za wega preskroman u~inak. U pro- {lom kolu protiv Borca imao je prilike za postizawe pogodaka, ali ih nije iskoristio. - Ne mogu da obe}am, ali }u se, ako mi stru~ni {tab uka`e povjerewe, truditi da po{aqem neku loptu u mre- `u golmana Ora{ja. Ipak, u ovom trenutku za nas je mnogo va`nije da ostvarimo pobjedu nego ko }e postizati golove. Smatram da se nalazimo u dobroj formi i da }emo protiv Ora{ja trijumfovati - isti~e Stojanovi}. U taboru Bijeqinaca nema ka`wenih i povrije enih fudbalera, pa }e Radnik na ovom me~u nastupiti u najja~em sastavu. T. NIKOLI]

36 4 BILE]A - Poslije duge potrage za trenerom, Uprava Ko- {arka{kog kluba Hercegovac anga`ovala je iskusnog stru~waka iz Cetiwa Veselina Ka{}elana. Iza ovog trenera su brojna takmi~ewa, a me u wima i Gudjer liga, u kojoj je vodio tim Lov}ena. Ka{}elan mo`e da se pohvali i ~iwenicom da je bio na trenerskoj klupi juniorske reprezentacije Jugoslavije koja je godine osvojila svjetsku titulu. Zbog svega toga, qubiteqi ko{arke u Bile}i nadaju se dobrim igrama Hercegovca u novoj sezoni. - U Bile}i sam nai{ao na odli~an prijem i to je motiv vi{e da sa ovom ekipom ostvarim {to boqi rezultat i tako zajedno obradujemo na{u publiku, koja }e sigurno biti na{ {esti igra~. Znam odranije da je ko{arka u Bile}i sport broj jedan, i da se uvijek vrijedno radilo. Zbog toga sam uvjeren da se ne}u pokajati {to sam izabrao ovu sredinu - ka`e Veselin Ka{}elan. U odnosu na pro{lu sezonu tim Hercegovca je dosta promijewen. Najiskusniji igra~i su napustili Bile}u, a ostali su doma- }i ko{arka{i kojima su prikqu- ~ene nove, mlade snage. - Sre}na okolnost je to {to imamo osam standardnih doma}ih igra~a. Wima su prikqu~ena ~e- PRIJATEQSTVA S obzirom na to da je trenirao brojne ekipe na prostorima biv{e Jugoslavije Veselin Ka{}elan, kako ka`e, poznaje puno trenera koji trenutno rade u klubovima Premijer lige BiH. - Raduje me to {to }u imati prilike da ih ponovo sretnem. Sa dosta wih sam ostao u prijateqskim odnosima. Znam da ih u BiH radi puno i raduju me ti susreti - istakao je Veselin Ka{}elan. tvorica veoma talentovanih kadeta. Me utim, problem je taj {to je ekipa neuigrana, jer je posqedwu zvani~nu utakmicu odigrala jo{ u aprilu. Moramo se maksimalno anga`ovati i odigrati {to vi{e kontrolnih susreta prije po~etka prvenstva - istakao je Ka{}elan. Prema wegovim rije~ima, jo{ je rano govoriti o tome gdje je mjesto Hercegovcu u Premijer ligi BiH. - Ambicije su da to bude sredina ili gorwi dio tabele, ali plasman }e zavisiti od mnogo stvari. Bilo bi veoma va`no da dobro startujemo, jer to uno- SPORT VESELIN KA[]ELAN, NOVI TRENER KO[ARKA[A HERCEGOVCA OSLONAC NA DOMA]E SNAGE Sre}na okolnost je to {to imamo osam standardnih doma}ih igra~a, a wima su prikqu~ena ~etvorica veoma talentovanih kadeta, rekao Ka{}elan MALENE" KRE]U SA ODIGRAVAWEM PRIJATEQSKIH UTAKMICA " Prva provjera sa Po`egom BAWA LUKA - U minulom periodu ko{arka{ice Mladog Kraji- {nika su marqivo trenirale, a od subote (19.30 ~asova) po~iwu i sa odigravawem prijateqskih utakmica. Prvi rival je hrvatski prvoliga{ Po- `ega. - Sa wima imamo izuzetno korektne odnose. Saradwa izme u na{a dva kluba traje ve} nekoliko godina. U svakom pripremnom periodu igramo utakmicu i u Po- `egi i u Bawoj Luci. Drago nam je {to }emo se opet sresti sa na{im sportskim prijateqima - rije~i su generalnog sekretara Mladog Kraji{nika Brane ^ovi~kovi}a. POVREDA Ko{arka{ica Mladog Kraji{nika Nata{a Kari}, koja ima problema sa le ima, i daqe ne trenira. - Ona je i{la qekaru i mora}e obaviti jo{ neke pretrage, tako da se, dok se potpuno ne oporavi, ne}e ukqu- ~ivati u treninge - isti~e Jovani}. \ Oqa Stupar: Poslije utakmice u reprezentaciju "Malene# ne}e nastupiti u kompletnom sastavu. Nedostaja}e reprezentativke BiH Milica Deura i Dragana Svitlica, kao i selektor Zoran Mike{. Wih u subotu o~ekuju susret sa selekcijom Estonije u okviru kvalifikacija za "A# diviziju. Tre}a reprezentativka Oqa Stupar nije oti{la na put i ona }e biti u ekipi koja }e igrati u Po`egi, ali }e se ponovo u ponedjeqak prikqu- VI[A [KOLA ZA TRENERE I MENAXERE U SPORTU Novi Sad ~iti najboqoj ko{arka{koj selekciji BiH. - U prvoj test utakmici `elimo da provjerimo koliko smo spremni za ovu fazu priprema. [ansu }e dobiti sve ko{arka- {ice, a proba}emo i neke takti~ke varijante - ka`e pomo}- ni trener Mladog Kraji{nika Milan Jovani}a, koji u odsustvu {efa stru~nog {taba Zorana Mike{a radi sa T. \ Veselin Ka{}elan: Ciq zlatna sredina si optimizam. Znam da je liga dosta jaka i da su se svi klubovi poja~ali, iako do sada nisam vidio nijedan tim kako igra - naglasio je Ka{}elan. Kako ka`e iskusni trener, iako je va`no to {to u timu 80 odsto snaga ~ine doma}i igra~i, poja~awa sa strane }e, ipak, biti neophodna. - Sa rukovodstvom kluba odgovoreno je da se dovedu tri poja~awa. To bi trebalo da budu plejmejker, centar i krilni centar. Za sada je stigao samo organizator igre Ivan Jankovi}, iz Beograda, koji je pro{le sezone nastupao za ekipu Zemuna. Rije~ je o mladom ko{arka{u koji ima 19 godina, a treneri tvrde da je veoma talentovan - dodao je Veselin Ka{}elan. [. ALEKSI] BAWA LUKA - Ovog vikenda na rasporedu je tre}e kolo Premijer lige BiH u kuglawu. Jedan od najzanimqivijih me~eva odigra}e se u Gradi{ci, gdje }e doma}a Kozara do~ekati ekipu Zrinskog. ZAPAD 16. i 17. septembar DRUGOLIGA[KI VIKEND U {estom kolu sastaju se: KOZARSKA DUBICA: Borac - Borac (D), BAWA LU- KA: Lau{ TE- SLI]: Proleter - Sloga (subota, ~asova), BA- WA LUKA: Krajina - Jedinstvo (nedjeqa, 11 ~asova), GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO Milka, KO- TOR VARO[: Mladost - Lijev~e, TRN: Sloga - Naprijed (S), ME\E\A: Ravan - Vrbas (nedjeqa, ~asova). CENTAR U petom kolu Druge lige, grupa centar, sastaju se: BROD: Polet - Podriwe, OSJE^ANI: Trebava - Pelagi}evo, PETROVO: Ozren - Jedinstvo (B) (subota, ~asova), ~ar - Jedinstvo (C), SAN- DI]I: Mladost - Vrawak, MAJEVAC: Vu~ijak - BSK Ledinci, RUDANKA: "Nikos Kanbera# - Mladost (L), BR^KO: Lokomotiva - Proleter (nedjeqa, 16.30). NASTAVQA SE PREMIJER LIGA BiH U KUGLAWU KOZARI NAJTE@I ZADATAK Ekipa iz Gradi{ke na svom terenu do~eka}e vice{ampiona Zrinski, a zanimqiv susret o~ekuje se i u Sarajevu izme i Borac Integrala JUG U {estom kolu Druge lige, grupa jug, sastaju se: DO- WI [EPAK: Napredak - Sutjeska (subota, ~asova), RUDO: Rudo - Vlasenica, ^AJNI^E: Stakorina - Mladost, PALE: Romanija - Bratstvo, TR[I]: Podriwe HAN PI- JESAK: Han Pijesak - Vele` (nedjeqa, 16.30). Slobodan je Hercegovac. GOMIONICA ZAUSTAVQENA U MRKOWI] GRADU Derbi Slobodi BAWA LUKA - U derbiju tre}eg kola Tre}e lige, grupa Bawa Luka, Sloboda je u Mrkowi} Gradu savladala, do ove runde lidera, Gomionicu sa 1:0. Rezultati tre}eg. kola: MRKOWI] GRAD: Sloboda - Gomionica 1:0, ^ELI- NAC: ^elinac - Sloboda (P) 5:0, [WEGOTINA: [wegotina - Proleter 3:0, MRKO- WI] GRAD: Mrkowi} - Gorica 0:2, BAWA VRU]ICA: Mineral - Progres 3:0, SRP- SKI MILANOVAC: Budu}- nost - IC Rami}i 2:1. Slobodan je bio Sin eli}. Plasman: Gorica 7 bodova, Mineral 6, ^elinac 6, Gomionica 6, Budu}nost 6, [wegotina 4, Sin eli} 4, Sloboda (MG) 4, IC Rami}i 4, Progres 3, Mrkowi} 1, Sloboda (P) bez bodova, Proleter bez bodova. ODIGRANO TRE]E KOLO TRE]E FUDBALSKE LIGE, GRUPE ZVORNIK Lo{ po~etak Jardana ZVORNIK - Ekipa Jardana odustala je od takmi~ewa u Drugoj ligi, grupa Jug i ukqu~ena je u Tre}u ligu Zvornik, gdje je u prvom nastupu pora`ena od Radni~kog 0:2. Rezultati tre}eg kola: TABANCI: Tabanci - Pecka 6:1, LOKAW: Lokaw - Trnovica 1:0, [EKOVI]I: [ekovi}i - Polet 8:0, RO]E- VI]: Jedinstvo - Guber 1:0, PILICA: Budu}- nost - Mili}i 5:1, KARAKAJ: Radni~ki - Jardan 2:0, DERVENTA: Bira~ - Srpski soko odgo eno. Plasman: Jedinstvo 9 bodova, Radni~ki 7, [ekovi}i 6, Lokaw 6, Tabanci 4, Bira~ 4, Guber 3, Srpski soko 3, Trnovica 3, Budu}nost 3, Pecka 1, Mili}i 1, Polet 1, Jardan bez bodova. D. G. bodove sa ovog gostovawa - ka`e trener Borac Integrala Du{an Kudra. Od ostalih klubova iz Republike Srpske kugla{i lidera bh. {ampionata Metalmaksa imaju te{ko gostovawe u Tuzli kod Prezentacija plana i programa i informisawe o upisu na smjerove: ¹ trener u sportu i ¹ menaxer u sportu BAWA LUKA - Fudbalski savez RS, subota, u 18 ~asova. BR^KO - Hotel "GRAND#, nedjeqa, u 12 ~asova. BIJEQINA - Gradska biblioteka, nedjeqa, u 16 ~asova. ZVORNIK - Gradska biblioteka, nedjeqa, u 20 ~asova. \ Kova~evi}, \aji}, Novakovi} i Kalat (Metalmaks): Kuju planove za Tuzlu (Snimio R. [IBAREVI]) PRVA LIGA SRPSKE U tre}em kolu Prve kugla- {ke lige Republike Srpske sastaju se: BILE]A: Hercegovac - Vitaminka (po~etak 11 ~asova), PRWAVOR: Derventa - Mineral (11), ZVORNIK: Drina - [amac (11), GRADI- [KA: Lijev~e - Dub (14). Svi me~evi igraju se u nedjequ. - Bi}e to veoma te`ak susret za nas, jer znamo da se radi o veoma jakom protivniku. Sama ~iwenica da su Mostarci pro{le godine osvojili drugo mjesto i da su uz Metalmaks najozbiqniji kandidati za sam vrh i u ovoj sezoni, govori o wihovoj snazi. Me- utim, iako imamo znatno podmla en tim, o~ekujemo pobjedu i smatram da to nije neostvarqivo - rekao je kapiten Kozare Darko Lackovi}. Ni{ta lak{i zadatak u ovom kolu nema ni Borac Integral, koji }e snage odmjeriti sa - U Sarajevo idemo raspolo- `eni za nadigravawe, a iako je "@eqo# kvalitetan protivnik, mislim da mo`emo ostvariti dobar rezultat. Ono {to me posebno ohrabruje je to {to se forma kod kugla{a vidqivo popravila, pa o~ekujem da mo`emo donijeti Slobode koja na svom terenu te- {ko gubi bodove, dok Lakta{i putuju u Tomislavgrad. Knin Revita }e biti doma}in Biha}u i sve sem trijumfa bilo bi pravo iznena ewe. Parovi 3. kola: subota: SA- - Borac Integral, BAWA LUKA: Knin Revita - Biha} (11 ~asova), nedjeqa: TUZLA: Sloboda - Metalmaks (11), TOMISLAV- GRAD: "Tomislav# - Lakta{i (11), GRADI[KA: Kozara - Zrinski (11). D. CURA]

37 16. i 17. septembar SPORT RUKOMETA[I BAWOLU^KOG BORCA DO^EKUJU GORA@DE I OSLABQENI NA POBJEDU Iako u timu ne}e biti Bjeli}a, Stevanovi}a i Miki}a, a neizvjestan je i nastup Un~anina, Bawolu~ani vjeruju da mogu do prvog trijumfa BAWA LUKA - Rukometa- {i Borca u drugom kolu Premijer lige BiH do~ekuju ekipu Gora`da sa jasnim ciqem - pobjedom. Bawolu~ani su na premijeri u Zvorniku prikazali blijedu partiju, pa }e dati sve od sebe da na svom parketu do u do prvih ovosezonskih bodova. - Poslije kiksa na startu {ampionata, nemamo drugog izbora nego da trijumfujemo protiv Gora`da. Igramo pred svojom publikom, kvalitetniji smo od protivnika i da}emo sve od sebe kako bi bodovi ostali u "Boriku# - rekao je pouzdani ~uvar mre`e Borca Neboj{a Grahovac. Kao i u prvoj rundi, "crveno-plavi# }e igrati u oslabqenom sastavu. [ef stru~nog {taba Abas Arslanagi} zbog povreda ne mo`e da ra~una na prvotimce Nemawu Bjeli}a, \or a Stevanovi}a i Mirka Miki}a, dok je nastup Bojana Un~anina tako e pod znakom pitawa. - Sigurno je da nam ne}e biti lako bez wih, a wihov izostanak mnogo se osjetio u prvoj utakmici. U ekipi je bilo mnogo mladih, neiskusnih rukometa- {a, {to se odrazilo na na{u igru. To se naro~ito odnosi na poziciju lijevog krila, na kojoj igraju Bjeli} i Miki}, i za koju trenutno nemamo pravo rje- {ewe. Me utim, svi smo optimisti. Iako rival ne spada u sam vrh bh. rukometa, ne smijemo da ga potcijenimo. Disciplinovanom i odgovornom igrom, naro- ~ito u odbrani, poku{a}emo da ve} na startu nametnemo na{ ritam i na kraju do emo do pobjede - zakqu~io je Grahovac. Utakmica Borac - Gora`de igra se u subotu u dvorani "Borik# sa po~etkom od 18 ~asova. De. MARI] Neboj{a Grahovac: Bodovi jedini izbor [AMPIONAT SRPSKE U SJEDE]OJ ODBOJCI Bawa Luka brani titulu SATNICA U prvom kolu prvenstva Republike Srpske u sjede}oj odbojci sasta}e se: BAWA LUKA: Kraji{nik - Bawa Luka (15 ~asova), DOBOJ: Doboj Gra -promet - Magli} (14), DERVENTA: Derventa - Kozara Prijedor (13), PRI- JEDOR: Prijedor - Kne`evo (12). Slobodna je ekipa Semberije. Sve utakmice igraju se u nedjequ. BAWA LUKA - Peti {ampionat Republike Srpske u sjede}oj odbojci startova}e u nedjequ (17. septembra). I ove godine za titulu prvaka bori}e se devet ekipa. Jesewi dio prvenstva traja}e do 19. novembra, dok }e druga polovina po~eti 11. februara, a zavr{i}e se 15. aprila. Prve ~etiri ekipe plasira}e se u mini-ligu, koja }e se, tako e, igrati po dvostrukom bod sistemu, poslije koje }e biti poznat prvak. Derbi prvog kola igra}e se u Bawoj Luci gdje }e se sastati istoimeni tim, koji brani titulu prvaka, te gradski rival Kraji{nik, koji }e imati ulogu doma}ina. - Novu sezonu do~ekujemo sa novim ambicijama, i to onim {ampionskim. Mislim da sa povratnicima, trenerom Sini{om Xakulom i prvotimcem Dragi{om Zori}em, kao i vrijednim poja~awem Darkom Pepi}em, mo`emo mnogo toga da uradimo. Nadamo se da }emo ve} u prvom kolu protiv Bawe Luke trijumfovati i pokazati svima da je na{ ciq juri{ na sami vrh. Vjerujemo da }emo prekinuti dominaciju jednog tima - rekao je igra~ Kraji{nika Du{ko Gajanovi}. Ekipa Bawe Luke do sada je jedini {ampion Republike Srpske. Iste ambicije ostale su i pred start novog prvenstva. - Osvajawem sedmog mjesta u Kupu Evrope motivi su porasli. Ne potcjewujemo nijednu ekipu u prvenstvu Republike Srpske, ali mislim da smo ponovo prvi favoriti za osvajawe titule. Znamo da nam ve} u prvom kolu ne}e biti lako protiv Kraji{nika, koji se poja~ao. Ipak, vjerujem da }emo startovati pobjedom. U dobroj smo formi, jer smo cijelo qeto radili i igrali utakmice sa jakim protivnicima - optimista je trener Bawe Luke Dra{ko Maxar. M. I. Odbojka{i Kraji{nika: Pomrsiti konce prvaku BAWA LUKA - U subotu po~iwe Premijer liga BiH za rukometa{ice. Od klubova iz Republike Srpske u elitnom takmi~ewu nastupi}e Borac Po{te Srpske, Doboj, Una i Leotar. Najte`i zadatak u prvom kolu o~ekuje igra~ice Borca Po{te Srpske. Naime, Bawolu~anke putuju u Mostar, gdje }e snage da odmjere sa ekipom "Katarine#, koja se znatno poja~ala u qetnom prelaznom roku. - U posqedwe vrijeme imamo mnogo problema, ali najva`nije je da nas optimizam i `eqa za pobjedama nisu napustili - ka`e desni bek Borca Po{te Srpske Tamara Mati}. - Da}emo sve od sebe da slavimo na premijeri, iako smo svjesne da nas o~ekuje veoma te`ak zadatak. "Katarina# gaji {ampionske ambicije, ali to ne zna~i da smo se upla{ile. Vjerujem da }emo pru`iti dobru partiju i iz Mostara se vratiti sa cijelim plijenom. Debi u Premijer ligi BiH rukometa{ice trebiwskog Leotara ima}e u subotu pred svojom publikom, kada }e do~ekati sastav Jedinstva iz Tuzle. Hercegovke }e na premijeri nastupiti oslabqene u odnosu na sastav koji je izborio plasman u vi{i rang takmi~ewa. Naime, u timu ne}e biti povrije enih Maje Pravice i Tawe Joksimovi}, a Dragana Perkovi} vi{e ne}e igrati za Leotar. - Nadam se da se wihovo odsustvo ne}e mnogo osjetiti u na{oj igri. Ima Leotar dovoqno kvalitetnih igra~ica koje mogu da odgovore svim zadacima. Zato vjerujem da }emo, uz pomo} navija~a, zabiqe`iti pobjedu na PADOBRANSKI [KOLSKI CENTAR BAWA LUKA Gorivo " ko~i" obuku BAWA LUKA - Padobranski {kolski centar Bawa Luka jo{ uvijek se mu~i sa nedostatkom novca. Pogonskog goriva za helikopter, potrebnog za obuku polaznika, i daqe nema, pa su ~elnici centra odlu~ili da se za pomo} obrate gradona~elniku Bawe Luke Dragoqubu Davidovi}u. - To je problem koji nas mu- ~i ve} du`e vrijeme. Vjerujem da }e gradona~elnik imati razumijevawa i da }e nam pomo}i da premostimo ovaj te`ak period - ka- `e nastavnik u centru Du{ko Grmu{a. PO^IWE PREMIJER LIGA BiH ZA RUKOMETA[ICE DEBITUJE LEOTAR Premijernu utakmicu u elitnom takmi~ewu Trebiwke }e odigrati u subotu, kada }e do~ekati sastav Jedinstva iz Tuzle Ovog vikenda startuje i rukometno prvenstvo Prve lige Republike Srpske u obje konkurencije. Parovi 1. kola rukometa- {a: subota: KOZARSKA DU- BICA: Partizan - Cepelin (19 ~asova), TREBIWE: Leotar - Bijeqina (17.30), BR^- KO: Lokomotiva - Kosig (18.30); nedjeqa: DOBOJ: Tesli} Eling - Kotor Varo{ (18 ~asova), SRBAC: Derventa - PRVENSTVO SRPSKE Prijedor odlo`eno. U petak su igrali: DERVENTA: Srbac - Slavija. Rukometa{ice: BR^KO: Lokomotiva - Radnik (subota, ~asova), BOSANSKI BROD: Brod - "Mira# (nedjeqa, 17 ~asova). Me~ izme u Rogatice i Mladosti je odgo en, dok se utakmica Vrbas - Borja ne}e ni odigrati, jer bawolu~ki klub ima velikih nov~anih problema. premijeri - istakao je trener Leotara Zdravko Komnenovi}. PAROVI U 1. kolu sastaju - Zriwski (19 ~asova), MO- STAR: "Katarina# - Borac Po{te Srpske (18), TREBI- WE: Leotar - Jedinstvo (19.30), DOBOJ: Doboj - Gorica Iskra (19.30); srijeda: QUBU[KI: Qubu{ki - Una. U petak su i Ilixa. Jo{ jedna ekipa iz Republike Srpske bi}e doma}in na otvarawu sezone. Naime, prvotimke Doboja ugosti}e igra~ice Gorica Iskre iz Bugojna. 5 PROBLEMI PLIVA^KOG KLUBA OLIMP Ostali bez bazena BAWA LUKA - Karatisti bawolu~kog kluba "[esnaesta# u subotu }e u~estvovati na turniru u Lukavcu. Ova smotra okupi}e oko 500 takmi~ara iz Srbije, Makedonije, BiH, ali i drugih dr`ava sa prostora biv{e Jugoslavije. - Imali smo naporne pripreme na Jahorini, pa }e ovo biti prava prilika da provjerimo u BAWA LUKA - Pliva~i bawolu~kog Olimpa krajem qeta na{li su se u velikim problemima. Naime, rukovodstvo ovog kluba prekinulo je saradwu sa bazenom u Srpskim toplicama zbog neadekvatnih uslova za trenirawe. Rad pliva~a Olimpa sveo se na volonterski zbog ogromnih nov~anih izdataka potrebnih za zakup staza u bazenu. - Ovo je na{a definitivna odluka i nemamo namjeru da se predomislimo. Svjesni smo da je ovo "ma~ sa dvije o{trice#, zbog toga {to je ovaj bazen jedini u gradu sa uslovima za trenirawe u zimskom periodu, i znamo da bi posqedica ove odluke mogla da bude i ga{ewe kluba. Ipak, ne `elimo jo{ o tome da razmi{qamo jer bi to bila velika sramota, kako za klub, tako i za grad Bawu Luku - ka`e trener Pliva~kog kluba Pani}. ^elnici ovog kluba na{li su se pred velikom dilemom, a kao jedno od mogu}ih rje{ewa name}e se "Akva park# u Boriku. Me utim, prema Pani}a, ono nije i dugoro~no, jer se radi o otvorenom bazenu, koji jo{ nema balon za natkrivawe. - Pomo} nam je potrebnija nego ikad do sada, i o~ekujemo da nas podr`i i Administrativna slu- `ba grada Bawa Luka. Ne}emo odustati od tra`ewa novca koji bi nam omogu}io nabavku balona, bez koga ne mo`emo razmi{qati o daqem radu je to {to pliva~i trenutno rade samo u teretani - istakao Pani}. N. [. Kao {to je poznato, Padobranski {kolski centar jedini je ovog tipa na prostoru BiH. - Zainteresovani za ovaj sport javqaju se iz gotovo svih gradova BiH, pa je tim i na{a odgovornost ve}a. Nastojimo da opravdamo povjerewe svih onih koji su do{li kod nas da ne{to nau~e. To bi trebala da bude velika ~ast, ne samo za nas u klubu, ve} i za ovaj grad. Zato se nadamo da }emo u dogledno vrijeme rije{iti ove probleme i da }emo nastaviti sa obukom - ka`e Du{ko Grmu{a. N. [. ME\UNARODNI KARATE TURNIR [esnaesta" u Lukavcu " kakvoj smo formi pred po~etak sezone. O~ekujem dobre rezultate i kvalitetan nastup karatista - ka`e trener Karate kluba "[esnaesta# Momir Crwak. Na ovoj smotri za bawolu~ki klub nastupi}e seniori Boris Popovi}, Dra`enko [krba i Sawin [aki}, te juniori Aleksandar Vu~anovi} i Sr an [aki}. N. [. Tamara Mati} (Borac Po{te Srpske): Te`ak zadatak na startu - Sestre Omahi}, koje su ovog qeta poja~ale na{e redove, izosta}e u prvom kolu, tako da }emo igrati u ne{to izmijewenom sastavu u odnosu na onaj koji smo pripremali za {ampionat. Ipak, siguran sam da su ostale rukometa{- ice spremne da pru`e maksimum u ovom trenutku i iskreno se nadam da mo`emo protiv Iskre da osvojimo prve bodove - optimista je {ef stru~nog {taba Doboja Goran Stoji}. [ampionsku titulu brani ekipa Zriwskog iz Mostara, dok je, pored Leotara, novajlija u ligi T. PAPI] - XAKULA

38 6 OGLASI/VODI^ MRKOWI] GRAD 050 Op{tina , i faks Op{tina Info DESK Autobuska stanica Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# Hitna pomo} Komunalno preduze}e "Park# Vartogasno dru{tvo Stanica javne bezbjednosti (centrala) Policijska stanica za bezbijednost saobra}aja "Mrkowi} putevi# 16. i 17. septembar putna slu`ba , i Elektrodistribucija "Elektroprenos# Kulturni centra Narodna biblioteka Tranzitni telekom Veterinarska stanica Hotel "Krajina# Tu`ila{tvo Radio [IK Turisti~ki centar "Balkana# LAKTA[I 051 Op{tina , , Dom zdravqa (de`urna slu`ba) Policijska stanica Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo tel./faks Elektrodistribucija Vodovodno preduze}e "Budu}nost# Komunalno preduze}e "Komunalac# Stanica olicije 122 i Autobuska stanica Hitna pomo} Elektro Prwavor Vatrogasno dru{tvo Vodovod Skup{tina op{tine Dom zdravqa Policijska stanica Vatrogasna slu`ba (TVJ) Skup{tina op{tine (centrala) Crveni krst Elektrodistibucija PRWAVOR 051 SRBAC 051 Turisti~ka organizacija op{tina Lakta{i Centar za socijalni rad Crveni krst Dom kulture , Biblioteka , Poqoprivredna stru~na slu`ba Studio Dom kulture Hotel "Siti# Radio Prwavor Radio Qubi} Televizija K Bawski centar Kula{i Narodni univerzitet (Biblioteka) Vodovod i kanalizacija [kolski centar "Petar Ko~i}# Motel Barda~a Radio Srbac Turisti~ka organizacija Po{tovani ~itaoci, Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%. ZAOKRU@ITE KOJU Tromjese~na 60 KM Polugodi{wa 110 KM Godi{wa 190 KM ^ELINAC 051 Centrala: Na~elnik op{tine , Predsjednik Skup{tine op{tine , Zamjenik na~elnika op{tine Sekretar Skup{tine op{tine [ef kabineta na~elnika Odjeqewe za op{tu upravu Odjeqewe za privredu Odjeqewe za finansije Odjeqewe za urbanizam i stam-kom. poslove Po{ta Sredwa {kola Osnovna {kola "Milo{ Duji}# KOTOR VARO[ 051 Kiosk "Glasa Srpske# Vatrogasno dru{tvo Hitna pomo} Apoteka Narodna biblioteka Biletarnica "Golubi}# Komunalno preduze}e Elektro-poslovnica Skup{tina op{tine (centrala) Hotel "St. Petar# Crveni krst TESLI] 053 Policijska stanica Autobuska stanica RJ Elektrodistribucija Narodna biblioteka "Danilo Ki{# SPKD "Prosvjeta# Skup{tina op{tine Narodna biblioteka "Ivo Andri}# Dje~iji vrti} "Neven# Komunalno preduze}e Tehni~ki pregled vozila Centar za sport i kulturu Hotel "Turist# , JP "Gradsko grijawe# SR^ Radio "^elina~ke novine# Dom zdravqa: Centrala , Apoteke: Dom zdravqa, , "Margomedik# Centar za socijalni rad Benzinska pumpa "Petrol# Benzinska pumpa "Bor petrol# Nova banka Razvojna banka Robna ku}a "Kvimpeks# Po{ta Telekom Teledom Biro za zapo{qavawe Radio Kotor Varo{ Teritorijalna vatrogasna jedinica i 123 Hitna pomo} i 124 Porodi~na medicina Vodovod ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# Hotel "Hercegovina# NARUXBENICA Ta~an naziv i adresa pretplatnika Pretpla}ujem se na: 1. "Glas Srpske# broj primjeraka Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je 051/ / faks 051/ Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# M. P. ^itak potpis i tel. DERVENTA 053 Stanica javne bezbijednosti Saobra}ajna policija Dom zdravqa (centrala) Dom zdravqa (porodi~na medicina) Komunalac Elektrodistribucija Vatrogasci Auto-moto dru{tvo ROGATICA 058 Apoteka Autobuska stanica Hitna pomo} Vatrogasna slu`ba Stanica policije Po{ta-{alteri Auto-moto dru{tvo Benzinska pumpa "Elektodistribucija# BILE]A 059 Policija Hitna pomo} Vatrogasci Narodna biblioteka Autobuska stanica Taksi 065/ Skup{tina op{tine Osnovni sud Apoteka ICN Galenika Apoteka Stefanovi} Biblioteka Crveni krst Skup{tina op{tine - na~elnik centrala Radio "303# Hotel "Borike# "Komunalije# "Komrad# "Jugoprevoz# Skup{tina op{tine ili "Elektro-Bile}a# Veterinarska stanica

39 16. i 17. septembar BAWA LUKA 051 Va`niji telefoni Telekom Srpske, informacije 1185 A`urirawe podataka i Informacije iz Centralnog registra 1369 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 Informacije o berzi 1371 Bu ewe i poziv u odre eno vrijeme 1372 Ta~no vrijeme i temperatura 1373 CJB 122, Vatrogasci 123 Hitna pomo} 124, lok. 282 Ta~no vrijeme, datum, temperatura, vazdu{ni pritisak 125 Vojna policija Sektor sekjuriti , Bolnica (stara lokacija) Paprikovac Op{tina Aerodrom Bawa Luka# Uprava aerodroma # u Bawoj Luci Agencija za prodaju avio karata Autobuska stanica , stanica Biletarnica (centar) Rale turs "A# taksi 1500 "Bawalu~ki# taksi 1544 "Bel# taksi 1550 Euro-taksi 1555 Maksi taksi 1551 "Patrol# taksi 1533 Mobil taksi Bawa Luka 1566 "Ideal# taksi 1545 Vodovod i kanalizacija Stambeni servis - Odr`avawe stanova "Elektrodistribucija# (centrala) Prijava kvarova Centar za obavje{tavawe 121, Apoteka "Prvi maj# Centralna apoteka Apoteka "Zmijawe# Apoteka "Zvijezda# Apoteka "Boska# Apoteka "Palas# Apoteka "Nova varo{# Veterinarska stanica "^isto}a# Meteorolo{ka stanica "Gradsko grobqe# 051/ Kvarovi na telefonima 1275 Op{tinski Crveni krst Regionalni Crveni krst faks: Me unarodni komitet CK Kancelarija za tra`ewe zarobqenih i nestalih lica Republike Srpske Turisti~ka agencija ARS - turs Turisti~ka organizacija , "Gra a# , Toplana - reklamacije AMS RS 1285, Narodno pozori{te RS Muzej savremene umjetnosti RS Dje~je pozori{te RS Univerzitet u Bawoj Luci Muzej Republike Srpske , Narodna i univerzitetska biblioteka RS , Autobuski red vo`we Me unarodne linije Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12 ~asova Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u ~asova ISTO^NO SARAJEVO 057 CJB I. Sarajevo SJB Isto~no Sarajevo SJB Lukavica (saobra}ajna) SJB Trnovo SJB Sokolac Stanica policije Pale Vatrogasna brigada 123 Lukavica Pale Sokolac Bolnica Kasindo Bolnica Sokolac Domovi zdravqa Pale Lukavica Sokolac Trnovo Skup{tina grada Pale Lukavica Op{tine Pale Sokolac Isto~na Ilixa Lukavica Trnovo BR^KO 049 Policija Dom zdravqa Bolnica Elektrodistribucija Vlada distrikta Komunalno Vatrogasno Me unarodni pres centar Dom kulture 049/ Biblioteka 049/ Fond srpske solidarnosti Autobuska stanica Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30 ~asova Bawa Luka - Be~, svaki dan u ~asova Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12 ~asova Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Bawa Luka - Zrewanin u ~asa Bawa Luka - Subotica u 7.30 i ~asova Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova Bawa Luka - Loznica - Ni{ u ~asova Bawa Luka - Beograd - Ni{ u ~asova Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom u 15 ~asova Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedjeqa, ponedjeqak u 20 ~asova Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Bawa Luka - Zadar u petkom i nedjeqom u sezoni Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22 ~asa Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova Me uentitetske linije Bawa Luka-Biha}, u 7.30, i 14 ~asova Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, i ~asova Bawa Luka - Livno u 6.30 i Me ugradske linije Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Bawa Luka - O{tra Luka, u i ~asova Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, 13.05, i ~asova Bawa Luka - Kne`evo, u ~asova Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i ~asova Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, i ~asova osim subote i nedjeqe Bawa Luka - [ipovo u i ~asova, Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, i ~asova Avionski saobra}aj Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote sve informacije u agenciji "ARS turs# Polasci vozova Bawa Luka - Beograd, u ~asova Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, ~asova Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16, ~asova Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, ~asova Zagreb - Plo~e u iz Bawe Luke Plo~e - Zagreb u iz Bawe Luke Hoteli "Bosna# "Slavija# "Palas# "Ideja# "Merriot# , "Vidovi}# , Garni hoteli " Firenca# "Damjan# , "Castello# , "Apartmani Olimpus# , , Moteli "Nana# , , "Dragana# "Grand# "Golden kard# , "Kamel# , "Vidovi}# "Pansion Jeti# Sama~ki smje{taj , , Autobuska stanica Isto~no Sarajevo Taksi "Elektro- Sarajevo# "Sarajevogas#, I. Sarajevo Vodovod i kanalizacija Pale Lukavica Apoteke Pale (privatna), non-stop , Lukavica , Mati~na biblioteka I. Sarajevo Kulturni centar Pale Toplane Pale Sokolac Lukavica GP "Put# Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale Po{te Pale Sokolac Trnovo Isto~na Ilixa Lukavica Slu`ba za odr`avawe puteva "Bijeqinaputevi# Udru`ewe izbjeglih i raseqenih Grand hotel "Posavina# Hotel "Jelena# , Dopisni{tvo "Glasa Srpske# Carina Crveni krst Apoteke , , Centar za socijalni rad stanica Taksi VODI^ Policija 122 Vatrogasci 123 Hitna pomo} 124 Muzej Umjetni~ka galerija Narodna biblioteka stanica Autobuska stanica DOBOJ 053 TREBIWE 059 Autobuska stanica Akademija likovnih umjetnosti Porodili{te "Hercegovina putevi# , Centar javne bezbjednosti PRIJEDOR 052 Policija (centrala) ili 122 Hitna pomo} Vatrogasci Vodovod Galerija Muzej GRADI[KA 051 Stanica javne bezbjednosti Pograni~na policija Hitna pomo} Op{ta bolnica Vodovod Autobuska stanica BIJEQINA 055 CJB Bijeqina Vatrogasna jedinica Bolnica "Sveti vra~evi# Muzej Semberije Galerija "Milenko Atanackovi}# Biblioteka "Filip Vi{wi}# NOVI GRAD 052 Policija Dom zdravqa Elektrodistribucija Vodovod stanica - informacije VLASENICA 056 Stanica javne bezbjednosti (centrala) Dom zdravqa, prva pomo} Crveni krst Autobuska stanica Skup{tina op{tine (centrala) Elektrodistribucija Hotel "Panorama# (recepcija) KOZARSKA DUBICA 052 Crveni krst Hitna pomo} 124 Vatrogasna slu`ba 123 Apoteka Bolnica (centrala) , Taksi slu`ba 918 Autobuska stanica ZVORNIK 056 Stanica policije 122 Hitna pomo} Policija Profesionalna vatrogasna jed Vodovod VI[EGRAD 058 Autobuska stanica Hitna pomo} Dom kulture Radio Vi{egrad Gradska galerija Stanica policije Carinarnica Hotel "Vi{egrad# Po{ta Biblioteka "Ivo Andri}# Skup{tina op{tina - centrala FO^A 058 Autobuska stanica Hitna pomo} 124 Vatrogasno dru{tvo 123, Stanica policije Regionalna po{ta "Elektrodistribucija# AMD Benzinska pumpa "Srbiweputevi# Carina Vodovod Gradska toplana Taksi Op{ta bolnica Skup{tina op{tine "Elektro-Doboj# Hotel "Bosna# Radio Doboj Muzej Hercegovine Hotel "Leotar# Centar za informisawe i kulturu Dom kulture i Radio Trebiwe , stanica Autobuska stanica Bolnica Op{tina Apoteka Kozara Hotel "Prijedor# Kino Skup{tina op{tine Elektro-Gradi{ka Taksi slu`ba Srpski radio Gradi{ka Motel "Tahi bar# , Profesionalna vatrogasna jedinica 123, stanica Autobuska stanica Vodovod Gradska toplana Meteorolo{ka stanica Taksi Autobuska stanica - informacije Vatrogasno dru{tvo Carinarnica Narodna biblioteka Radio Novi Grad Veterinarska stanica Odsjek Ministarstva za izbjegla i raseqena lica Dom kulutre Vodovod Sredwo{kolski centar "Milorad Vla~i}# Informacije - Po{ta 1185 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 RJ Elektrodistribucija Vodovod Komunalno preduze}e "Komunalac# Narodna biblioteka i Muz. zbirka Bolnica Autobuska stan Hotel "Drina# Hotel "Vidikovac# st Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# Saobra}ajna policija Apoteka Benzinske pumpe , Vatrogasno dru{tvo 123, Vodovod Komunalac Elektrodistribucija "Romanijaputevi# Dr`avna grani~na slu`ba Manastir Dobrun Klini~ki centar Crveni krst Skup{tina op{tina Radio Fo~a Hotel "Zelengora# Hotel "Mladost# Tjenti{te Komunalno preduze}e "Izvor#

40 8 PORODICA I ZDRAVQE 16. i 17. septembar AKTUELNO - HEMOTERAPIJA, PREDNOSTI I POSQEDICE TERAPIJA ZA ZLO]UDNE ]ELIJE Dok primate hemoterapiju, redovno }e se uzimati krv i pratiti va{a krvna slika kako bi se pratile posqedice kori{}ewa tih lijekova RIJE^ hemoterapija nastala je od dvije gr~ke rije~i - "chemo# {to zna~i hemijski, i "therapy# {to zna~i lije~ewe. Hemoterapija se sastoji od neprestane upotrebe lijekova koji uni{tavaju ili kontroli{u rast zlo}udnih }elija. Mo`e se davati kao jedan lijek ili kao kombinacija lijekova. Prema vrsti bolesti od koje pacijent boluje, odlu~uje se na koji na~in }e se lije~iti. Lijekovi za hemoterapiju daju se oralno, kao tablete ili kapsule; injekcijom kroz ko`u, injekcijom u venu ili putem specijalnog katetera ugra enog u vene. Oralno lije~ewe ne uzrokuje bolove. Obi~no ni druge vrste hemoterapije ne izazivaju bolove, osim kratkog uboda kad se umetne igla. Lijekovi moraju cirkulisati u krvotoku, kako bi do{li do promijewenih }elija. Lijekovi za hemoterapiju ometaju ili uni- {tavaju udvostru~avawe i rast promijewenih }elija. Jedna od bitnih stvari kada se govori o hemoterapiji su popratni efekti. Te pojave se razlikuju kod pojedinih pacijenata. Stalno se rade istra`ivawa s ciqem da se {to vi{e smawe te mogu- }e popratne pojave i ima puno novih lijekova koji imaju za ciq wihovo spre~avawe. Hemoterapija djeluje na stanice koje se brzo dijele. To mogu biti normalne stanice, kao i stanice leukemije, limfoma ili mijeloma. Normalne stanice koje su naj~e- {}e pogo ene su u: ko{tanoj sr`i, probavnom sistemu i folikuli kose. Me utim, normalne }elije su sposobne da se regeneri{u. Tako }e sve nepo`eqne posqedice po tijelo, bez obzira na to koliko su bezna~ajne ili ozbiqne, obi~no biti privremene. Dok primate hemoterapiju, redovno }e se uzimati krv i pratiti Va{a krvna slika kako bi se pratile posqedice kori{}ewa tih lijekova. Pored ve} navedenih nuspojava, hemoterapija mo`e djelovati i na plodnost, kako kod mu- {karaca tako i kod `ena. Kod onih koji su du`e vremena izlo- `eni hemoterapiji, odre eno vrijeme postoji pove}an rizik da }e dobiti druge maligne bolesti, vjerovatno od hemoterapije i radioterapije. Osim toga, lije~ewe djece mo`e uzrokovati da im se smawi koeficijent inteligencije. RAZVIJEN NOVI GENETI^KI TEST ZA PRIMAOCE KRVI Prepoznaje 116 DNK " potpisa" NAU^NICI iz me unarodnog konzorcija "Bloodgen# su razvili geneti~ki test koji }e omogu}iti kvalitetniji izbor idealnih primalaca krvi za transfuziju. Test nazvan "Bloodchip# analizira "potpis# DNK, te zbog toga pru`a mnogo detaqnije informacije o krvi namijewenoj transfuziji i potrebama pacijenta kojem je transfuzija namijewena. U odnosu na postoje}e testove "Bloodchip# provjerava devet dodatnih varijabilnih parametara, te mo`e razlikovati 116 razli~itih DNK "potpisa#. Istra`iva~i vjeruju da }e novi test biti od velike pomo}i osobama koje boluju od leukemije, hemofilije ili anemije, odnosno svima kojima je nu`na ~esta transfuzija krvi. Za takve pacijente je kqu~no da dobiju krv koja savr{eno odgovara wihovim potrebama, jer u suprotnom mo`e do}i do `ivotno opasnih popratnih dejstava. U situaciji kada... vizualni auditivni kinesteti~ki...se poku{avate prisjetiti telefonskog broja Poku{avate li vidjeti broj? Izgovarate li broj da ga se lak{e prisjetite? Zapisujete li da osjetite da li je ispravan?...govorite...se koncentri{ete...nekoga ponovo sretnete...kontaktirate poslovne partnere...~itate PROVJERITE NA KOJI NA^IN U^ITE Kako najlak{e pamtimo? JESTE li vi{e vizuelni tip koji voli grafikone, tabele i slike ili auditivni koji pamti slu{aju}i? A mo`da ste kinesteti~ar, volite sve sami isprobati i ne marite puno za uputstva? Otkrijte svoj stil u~ewa pomo}u idu}e tabele. Pro~itajte pojam iz lijevog stupca i zatim odgovarajte na pitawa iz sqede}a tri stupca da vidite kako reagujete u svakoj od navedenih situacija. Va{i odgovori }e se vjerovatno nalaziti u sva tri stupca, ali u jednom od stupaca }e ih biti najvi{e i taj }e odgovarati va{em stilu u~ewa....radite ne{to novo na poslu...trebate pomo} s kompjuterskim programom Ne volite predugo slu{ati? Preferirate rije~i poput vidim, izgleda i zamisli? Ometa li vas nered i kretawe u va{oj blizini? Zaboravili ste ime, ali pamtite lice ili se sje}ate gdje ste se sreli? Preferirate li direktne, li~ne sastanke? Volite li deskriptivne opise ili zastajete kako biste zamislili situaciju? Volite li vidjeti demonstracije, dijagrame, slajdove ili postere? Tra`ite li slike ili dijagrame? U`ivate slu{aju}i ostale ali nestrpqivo ~ekate svoj red? Koristite li rije~i kao ~uje{, slu{aj, zvu~i? Ometaju li vas zvukovi i buka? Zaboravili ste lice, ali pamtite ime i o ~emu ste pri~ali? Preferirate li komunicirati putem telefona? Volite li dijalog i konverzaciju ili vi{e volite slu{ati druge kako pri~aju? Preferirate li usmena uputstva ili razgovor o problemu s nekim drugim? Zovete li slu`bu za korisnike, pitate kolegu ili se "borite# s kompjuterom? Gestikulirate li puno dok govorite? Koristite li rije~i poput osjeti, probaj, dodirni? Ometa li vas aktivnost u okolini? Pamtite kako ste osje}ali pri susretu s tom osobom? Hodate ili radite ne{to drugo dok komunicirate s poslovnim partnerima? Preferirate li akcijske pri~e ili niste ba{ zainteresirani za ~itawe? Kre}ete na posao odmah i sami sve poku{avate? Uporno poku{avate sami rije{iti problem ili poku{avate istu stvar na drugom kompjuteru?

41 16. i 17. septembar OGLASI 9

42 KOMPLETIRANO PRVO KOLO KUPA UEFA PRVENAC Srpski internacionalac postigao pobjedonosni gol za Fenerbah~e protiv Randersa, {to mu je ujedno bio i prvi pogodak u dresu novog kluba DANAS NA SPORTSKIM STRANAMA NION - Pored me~eva Partizana i Crvene zvezde, {irom Evrope odigrano je jo{ 38 utakmica prvog kola Kupa UEFA. Pro{logodi{wi osvaja~ najmasovnijeg evropskog takmi~ewa, Seviqa, uspje{no je prebrodila gostovawe u Gr~koj. [panci su trijumfovali 2:1 protiv Atromitosa u Atini, ~ime su do{li na korak od plasmana u liga{ki dio nadmetawa. Mladi reprezentativac Srbije, Branislav Ivanovi} bio je strijelac za moskovsku Lokomotivu u trijumfu nad Culte-Varegemom (2:1), za koji nastupa Dragan Mr a. Trabzonspor Milana Stepanova i Osasuna Save Milo{evi}a u Turskoj su odigrali nerije{eno 2:2, dok je Mateja Ke`man postigao prvenac u dresu novog kluba, Fenerbah~e. Ekipa iz Istanbula je savladala Randers sa 2:1, a srpski internacionalac postigao je pobjedonosni pogodak. Bazel, ~iji je ~lan Ivan Ergi}, sa 6:2 je deklasirao Rabotni~ki, a Liteks, kojeg sa klupe predvodi Qupko Petrovi}, izborio je remi (1:1) na neutralnom terenu u Nijmegenu protiv Makabi Haife. Rezultati prvog kola: Rubin Kazan - Parma 0:1, Levadija Talin - Wukasl 0:1, Herta - Odense 2:2, Legija Var{ava - Austrija Be~ 1:1, Liberec - Crvena zvezda 2:0, ^ernomorec - MERIDIJAN SUPERLIGA, [ESTO KOLO \ Stojan Filipovi} (OFK Beograd): Na redu Banat Be`anija pla}a ceh BEOGRAD - Najprijatnije iznena ewe sezone u Meridijan Superligi, apatinska Mladost, u {estoj rundi takmi~ewa do~eka}e Partizan. [ampion i lider prvenstva, Crvena zvezda, poslije lo{e igre u Liberecu, trebala da ima lagan zadatak protiv Be- `anije. OFK Beograd }e nakon trijumfa u Humskoj poku{ati da nastavi niz uspjeha i u duelu sa Banatom koji je trenutno na posqedwoj, {estoj, poziciji koja vodi u plej-of. Parovi {estog kola: ZE- MUN: Zemun - Hajduk, BEO- GRAD: OFK Beograd - Banat, BEOGRAD: Vo`dovac - Vojvodina, SMEDEREVO: Smederevo - Borac (subota, ~asova), APATIN: Mladost - Partizan (nedjeqa, 16.30), BEO- GRAD: Crvena zvezda - Be`anija (nedjeqa, 19). SVJETSKO KLUPSKO PRVENSTVO U FUDBALU Bogate premije CIRIH - Pobjednik klupskog prvenstva svijeta, koje }e se od 10. do 17. decembra u organizaciji FIFA odr`ati u Japanu, dobi}e ~ak 4,5 miliona dolara. U "zemqi izlaze}eg sunca# nastupi}e evropski {ampion Barselona, prvak Ju`ne Amerike, brazilski Internacional, pobjednik centralnoameri~ke zone, meksi~ki Klub Amerika, najboqi tim Okeanije, novozelandski Oukeand Siti, te {ampion Azije i Afrike, koji jo{ nisu poznati. Nagradni fond cijelog turnira iznosi 15 miliona dolara. PRVA LIGA Mladost gost lidera Strana 2. Mile Milanovi} \ Frederik Kanute (Seviqa): Pokorena Atina Hapoel Tel Aviv 0:1, Etnikos - Lens 0:0, Ksanti [koda - Dinamo Bukure{t 3:4, Lokomotiva Moskva - Culte-Varegem 2:1, Start Kristiansand - Ajaks 2:5, Be{ikta{ - CSKA Sofija 2:0, Petr`alka - Espawol 2:2, Partizan - Groningen 4:2, Rapid Bukure{t - Nacional 1:0, [alke - Nansi 1:0, Trabzonspor - Osasuna 2:2, Atvidaberg - Grashopers 0:3, AZ Alkmar - Kajzerispor 3:2, Bazel - Rabotni~ki 6:2, Braga - Kjevo 2:0, Deri Siti - PS@ 0:0, Slavija Prag - Totenhem 0:1, Molde - Glazgov Renxers 0:0, Dinamo Zagreb - Okser 1:2, Lokomotiva Sofija - Fejenord 2:2, Makabi Haifa - Liteks 1:1, Sion - Bajer Leverkuzen 0:0, Standard Lije` - Selta 0:1, Visla Krakov - Iraklis 0:1, Ajntraht - Brondbi 4:0, Fenerbah~e - Randers 2:1, Harts - Sparta Prag 0:2, Livorno - Pa- LONDON - Doskora{wi selektor engleske fudbalske reprezentacije, Sven Goran Erikson, rado bi se vratio trenerskom poslu, a iskusni stru~wak smatra da bi mu neki od vrhunskih engleskih klubova ba{ dobro "legao# za povratak na klupu. Trenutno besposleni [ve- anin izjavio je za engleski tabloid "The Sun#da ima veliku potrebu da se vrati fudbalu, a na pitawe kakav bi klub najradije preuzeo, rekao je: - Arsenal, Liverpul ili Man~ester Junajted. Sve su to veliki klubovi sa dugom tradicijom i bilo koji od wih bi mi odgovarao. Trenirawe je jedina stvar u `ivotu koju mogu dobro da radim. "Gordi Albion# pod Eriksonovim vo stvom ni na jednom velikom takmi~ewu nije stigao daqe od ~etvrtfinala, ali [ve anin smatra da je za sve kriva - nesre}a. - Moje vrijeme na klupi Engleske nije pratila sre}na zvijezda. [teta je to {to nismo postigli boqe rezultate, ali svejedno sam ponosan zbog ~iwenice da sam bio prvi stranac na klupi engleske reprezentacije. Bilo je to prelijepih pet i po godina - zakqu- ~io je Erikson. Jasno je i za{to je Erikson zadovoqan oti{ao sa engleske FUDBAL Bor~ev ispit na Ko{evu Strana 3. {ing 2:0, Olimpik Marseq - Mlada Boleslav 1:0, Panatinaikos - Metalurg Zaporo`je 1:1, Ru`omberok - Klub Bri` 0:1, PRVI ^OVJEK " FORMULE 1" BERNI EKLSTON TVRDI Mihael [umaher u Renou BERLIN - Prvi ~ovjek "formule 1# Berni Eklston dao je senzacionalnu izjavu da bi Mihael [umaher mogao da vozi za Reno naredne sezone. Ekleston je u kolumni koju pi{e za wema~ki "Sport Bild# najavio neo~ekivani preokret samo pet dana nakon {to je 37-ogodi{wi Nijemac objavio da se povla~i na kraju sezone. - Ferari je [umahera natjerao da {to prije odlu~i SVEN GORAN ERIKSON NAJAVIO POVRATAK TRENERSKOM POSLU Arsenal, Liverpul ili Man~ester Junajted. Sve su to veliki klubovi i bilo koji od wih bi mi odgovarao, ka`e Erikson ho}e li voziti sqede}e godine. Znam da bi ga Reno odmah uzeo za voza~a. Imam osje}aj da je morao da se izjasni u trenutku kada nije `elio. S obzirom na wegove sposobnosti, fizi~ku spremnost, ispred wega su najmawe jo{ dvije godine u kojima mo`e da se bori za titulu - smatra Eklston. Wema~ki sportski i ekonomski komentatori naga aju da je ova Eklstonova izjava zapravo na~in da poku{a zadr`ati [umahera u "najbr- `em cirkusu#, jer postoji bojazan da }e interesovawe za takmi~ewe opasti poslije wegovog povla~ewa. U me uvremenu, Ferarijevi in`eweri su zatra`ili od {efa tima iz Tota da ubijedi [umahera da naredne sezone ostane u ekipi bar kao test voza~, kako bi pomogao pri razvoju bolida. BRAZILAC DENILSON NIJE PRO[AO PROBU U PORTSMUTU Ni{ta od transfera LONDON - Igra~ ~iji je transfer krajem devedesetih godina bio najskupqi u istoriji, Brazilac Denilson, nije ni ove sezone uspio da prona e anga`man u Evropi. Napada~, koji je godine iz Sao Paola do{ao u Betis za 35 miliona evra, pro{lu sezonu je proveo u Al Nasru, a ovog qeta do{ao je na probu u Portsmut. Me utim, trener Toni Adams, nije bio zadovoqan onim {to je Brazilac pokazao, pa ga je poslao nazad na Bliski istok. - Tehni~ki, on je jo{ uvijek dobar igra~ i naravno veliko ime. Me utim, probamo mnogo igra~a, neke zadr`imo, a na`alost ima i onih koji nam nisu potrebni - izjavio je Adams. Denilson tako, poslije relativno dobrih, ali ne i pretjerano sjajnih igara u {panskom Betisu, nikada nije uspio da doka`e svoj status svjetske super zvijezde, a to mu o~igledno ne}e po}i za rukom ni u sezoni koja je pred nama. \ Sven Goran Erikson: Vra}a se na klupu klupe. U pomenutom razdobqu je za velike napore da reprezentaciju dovede do osmine finala na Svjetskom prvenstvu u Milan Samarxi} RK BORAC Pobjeda jedini izbor Strana 5. Salcburg - Blekburn 2:2, Atromitos - Seviqa 1:2, Vest Hem - Palermo 0:1, Vitorija Setubal - Herenven 0:3. MAR]ELO LIPI Vjerujem Donadoniju RIM - Mar}elo Lipi odveo je Italiju do titule svjetskog prvaka i povukao se. Nakon {to su "azuri# lo{e startovali u eri Roberta Donadonija, pojavila se informacija da }e iskusni stru~wak preuzeti funkciju savjetnika reprezentacije, {to je on odmah demantovao. - Ne mogu da budem savjetnik u reprezentaciji, jer to nije moja profesija. Siguran sam da }e Donadoni odvesti Italiju na pravi put. Vrlo ga cijenim i znam da }e reprezentacija i pod wegovom palicom igrati dobar fudbal - komentarisao je Lipi. Tokom Mundijala, Lipi je va`io za jednog od mogu}ih nasqednika Aleksa Fergusona u Man~ester Junajtedu, ali je on odbacio te tvrdwe smatraju}i kako ne govori engleski jezik dovoqno dobro. Zato trenutno poha a jezi~na predavawa {to bi mogao biti znak da se sprema za Premijer ligu. PO@ELIO SE FUDBALA Wema~koj i sli~ne poduhvate od engleskog saveza zaradio nevjerovatnih 25 miliona funti, odnosno 37 miliona evra. Goran Mali}

43 16. i 17. septembar OGLASI FERITI B d.o.o. NEMAWINA LAKTA[I Tel Faks Za potrebe administrativnih i op{tih poslova objavquje se KONKURS 1. OBJAVQUJE SE SLOBODNO RADNO MJESTO ZA ADMINISTRATIVNE I OP[TE POSLOVE - JEDAN IZVR[ILAC USLOVI: 1. SSS ekonomski smjer, 2. poznavawe rada na ra~unaru, 3. radno iskustvo do pet godina, 4. posjedovawe voza~ke dozvole i 5. komunikativnost. Konkurs ostaje otvoren (7) sedam dana od dana objavqivawa. Prijave slati na adresu ili dostaviti li~no. Siemens d.o.o. Bawa Luka Marije Bursa} Bawa Luka Kwigovo u sa iskustvom i poznavawem wema~kog jezika tra`imo HITNO Informacije na telefon 051/

44 2 OGLASI REPUBLIKA SRPSKA GRAD ISTO^NO SARAJEVO ODJEQEWE ZA PROSTORNO URE\EWE, SAOBRA]AJ I STAMBENO-KOMUNALNE POSLOVE Vuka Karaxi}a 30, Lukavica, tel. 057/ , faks 057/ i 17. septembar Na osnovu Odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupaca putem javnog nadmetawa broj: N.O. 81/05 od godine [umsko gazdinstvo "Gorica# [ipovo, objavquje OGLAS za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije) 1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti - trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi, koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi: Red. broj Vrsta sortimenta i kvalitetna struktura 1 Trupci J/S I klasa 75,45 136, ,69 2 Trupci J/S II '' 95,51 115, ,18 Odjeqewe 20 RJ "Rodu{a# 3 Trupci J/S III '' 73,70 98, ,13 4 Rudno drvo J/S 3,56 74,55 265,39 S v e u k u p n o : 248, ,39 2. PRAVO NA NADMETAWE Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka lica, koja ispuwavaju slede}e uslove: a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti prerade drveta i Identifikacioni broj - kopije ovjerene od strane nadle`nog organa. b) Da se ne nalaze na Listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume Republike Srpske# a.d. Sokolac (potvrda od strane [G). v) Da su uplatila jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti. 3. SADR@AJ PONUDE Ponuda mora da sadr`i: a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji, b) Ponu enu cijenu, v) Uslove i na~in pla}awa i g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2. (a,b,v). 4. DOSTAVA PONUDE Svi zainteresovanim, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# broj protokola /06 od treba da dostave JP[ "[ume Republike Srpske# a.d. Sokolac, [G "Gorica# [ipovo I {ipova~ke brigade br. 1. Rok za dostavqawe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa tj godine. Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati. 5. OTVARAWE PONUDA Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji, dana u 10 ~asova, u prostorijama [G "Gorica# [ipovo 6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A a) Najve}a ponu ena cijena i b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa. 7. OSTALE ODREDBE Ponu eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim destinacijama. Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~asova u [umskom gazdinstvu, putem telefona 050/ ili na navedenoj adresi. UDRU@EWE "HUMANOST SOCIETAS HUMANITATIS# u saradwi sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Ze-do kantona, JU Centar za socijalni rad op{tine Maglaj, op{tinama Maglaj, Zavidovi}i }e od novembra godine implementirati projekat: "Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama# Maglaj. Projektom }e biti obuhva}eno cca. 50 djece sa podru~ja navedenih op{tina. Udru`ewe "Humanost societas humanitatis# tra`i fleksibilne i motivirane kandidatkiwe i kandidate za rad u Dnevnom centru u Maglaju na odre eno vrijeme i to za radna mjesta: 1. Edukator-rehabilitator, smjer oligofrenolog - 2 radna mjesta; 2. Edukator-rehabilitator, smjer somatoped - 1 radno mjesto. Uslovi: - VSS edukaciono-rehabilitacionog fakulteta, smjer oligofrenolog, odnosno somatoped; - Po`eqno radno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima, ali nije uslov; - Organizacione i sposobnosti rukovo ewa; - Spremnost na timski rad i saradwu; - Fleksibilnost u izvr{avawu radnih zadataka, entuzijazam i prilagodqivost. Molimo Vas da svoju prijavu sa biografijom i dokazima o ispuwavawu uslova po{aqete na sqede}u adresu: Udru`ewe "Humanost societas humanitatis#, Zavnobiha 113, Zenica. Oglas ostaje otvoren osam dana od dana objavqivawa, te se neblagovremene prijave ne}e uzeti u razmatrawe. Kontakt telefon: 032/ , faks: 032/ , human@bih.net.ba, Svetog Save bb tel. 056/ faks: 056/ rbrat@teol.net Koli~ina m 3 Po~etna Cijena KM/m3 Vrijednost (bez PDV) (bez PDV) U B R A T U N C U OBAVJE[TEWE Mjesto prodaje Besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Bratuncu mo`ete predati svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova. Broj: 07/ /06 Datum: JAVNI POZIV prevoznicima koji obavqaju prevoz putnika u drumskom saobra}aju Na osnovu ~lana 4, te ~lanova 12, 18 i 32 Pravilnika o kriterijumima, na~inu i postupku uskla ivawa i registracije redova vo`we autobuskih linija Grada Isto~no Sarajevo ("Slu`bene novine Grada Isto~no Sarajevo# br. 3/06), obavje{tavaju se prevoznici da se pokre}e postupak vanrednog uskla ivawa reda vo`we za gradsku liniju: 1. MOKRO - PALE - AUTOBUSKA STANICA (DOBRIWA 1) (Polazak u i povratak u ~asova) Vanredno uskla ivawe i registracija navedene linije nastupilo je zbog obustavqawa prevoza od strane dosada{weg prevoznika i brisawa reda vo`we iz registra na osnovu zahtjeva saobra}ajnog inspektora br (21)-59/06 od godine. Zainteresovani javni prevoznici za vanredno uskla ivawe i registraciju linije potrebno je da dostave sqede}e: 1. Pismeni zahtjev za vanredno uskla ivawe sa podacima o prevozniku (ta~na adresa, broj telefona, ime i prezime direktora ili vlasnika preduze}a). 2. Licenca "B# izdata od nadle`nog organa grada. 3. Kvalitet usluge prevoza (godine starosti i opremqenost vozila). 4. Referense ponu a~a na sli~nim poslovima. 5. Spremnost ponu a~a da finansijski u~estvuje u sufinansirawu nerentabilnih gradskih linija (ponuditi visinu nov~anih sredstava). 6. Ponuda za mjese~ne cijene karata ( aci, studenti i radnici) za period do g. Potrebnu dokumentaciju dostaviti u zatvorenoj koverti. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti Gradu Isto~no Sarajevo, Odjeqewe za prostorno ure ewe, saobra}aj i stambeno-komunalne poslove, ulica Jahorinski potok bb. Pale, najkasnije godine do 10 ~asova. Zahtjevi sa mawkavom dokumentacijom ne}e se razmatrati. Otvarawe prispjelih pismenih ponuda bi}e otvorene istog dana u 12 ~asova u prostorijama Grada Isto~no Sarajevo - objekat ETF-a Lukavica. Najpovoqnijem prevozniku }e biti registrovan red vo`we za registracioni period od godine do godine. Za sve dodatne informacije zainteresovani prevoznici mogu se obratiti na telefon broj 057/ NA^ELNIK U skladu sa ~lanom 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik RS#, broj 64/02 - II dio), PIF POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka, ul. Kraqa Petra I Kara or evi}a 103, Bawa Luka, kao ponudilac, objavquje JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE akcionarima "UNICEP GROUP# a.d. ul, Veselina Masle{e 1, Bawa Luka: 1. PIF POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka, ul. Kraqa Petra I Kara or evi}a 103, Bawa Luka, na dan objave ove ponude vlasnik je akcija emitenta "UNICEP GROUP# a.d., ul. Veselina Masle{e 1, Bawa Luka, koje su redovne (obi~ne), pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, {to predstavqa glasova u Skup{tini emitenta ili 64,8337% od ukupnog broja glasova. 2. Osnovni kapital emitenta iznosi ,00 KM, podijeqen je na redovnih (obi~nih) akcija nominalne vrijednosti 1 KM. 3. Ova ponuda da}e se svim akcionarima "UNICEP GROUP# a.d. Bawa Luka koju su vlasnici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini Dru{tva. Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini Dru{tva, pod propisanim uslovima i uslovima utvr enim u ovoj ponudi. 4. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od 1,00 KM. 5. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane akcije u roku od 14 (~etrnaest) dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude. Pla}awe }e se izvr{iti preko NOVA BANKA a.d. Bijeqina, filijala Bawa Luka, ul. Kwaza Milo{a 15, Bawa Luka prenosom nov~anih sredstava sa ra~una Ponudioca, otvorenog kod ove banke, na ra~un ili {tedne kwi`ice akcionara koja su deponovali akcije. 6. Depozitar je: Centralni registar hartija od vrijednosti a.d, ul, Bana Milosavqevi}a 6, Bawa Luka. 7. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u "Glasu Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# s tim da rok po~iwe te}i od dana zadweg objavqivawa. 8. Akcionar koji `eli prihvatiti ovu ponudu du`an je akcije koje su predmet ove ponude deponovati kod depozitara, do isteka roka va`ewa ponude. Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje iskqu~ivo tako da brokerskoj ku}i daje pisani nalog za prihvatawe ove ponude. Ponudilac je za poslove vezane za ovo preuzimawe anga`ovao Preduze}e za posredovawe hartijama od vrijednosti "EUROBROKER# a.d. Bawa Luka, 1 Kraji{kog korpusa bb, Bawa Luka. Obrazac naloga za prihvatawe ponuda za preuzimawe mo`e se preuzeti kod svakog pravnog lica ovla{}enog za poslovawe sa hartijama od vrijednosti. Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude. Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prihvatio ovu ponudu. Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da brokerskoj ku}i da pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste podatke kao i nalog za prihvatawe ponude. Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudilac ne plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa konkurentske ponude za preuzimawe. Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude. Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija. 9. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima su: obezbje ivawe osnovnih pretpostavki za obavqawe osnovne djelatnosti emitenta, uvo ewe asortimana u skladu sa neophodnim standardima, uspostavqawe poslovne saradwe sa stranim partnerima, optimizacija tro{kova i modernizacija poslovawa. 10. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pravo, pravo plodou`ivawa, zabrana raspolagawa i drugi tereti). Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve ostale tro{kove koji proiza u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa. Za sve dodatne informacije i obja{wewa o javnoj ponudi i na~inu deponovawa akcija radi prihvatawa ponude i na~inu isplate kupovne cijene, obratite se brokerskoj ku}i "EUROBROKER# a.d. Bawa Luka, putem {altera Pa{ta Srpske, i u sjedi{tu putem tel/faks , , eurobroker@eurobroker.ba. POLARA INVEST FOND a.d. Bawa Luka po punomo}niku "EUROBROKER# a.d. Bawa Luka

45 16. i 17. septembar OGLASI ITK "TRIKO# AD GRADI[KA - U STE^AJU - Dositejeva bb. GRADI[KA Na osnovu ~lana 99, stav 2 i ~lana 102, stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku i odluke Skup{tine povjerilaca od godine, o uslovima i na~inu unov~ewa imovine ste~ajnog du`nika ITK "TRIKO# AD GRADI[KA u ste~aju, ste~ajni upravnik, uz saglasnost Odbora povjerilaca, donosi zakqu~ak i objavquje OGLAS O PRODAJI NEKRETNINA I POKRETNIH STVARI PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETAWA I - UPRAVNA ZGRADA SA PRATE]IM OBJEKTIMA, MA[INE ZA PLETEWE I [IVAWE, POSTROJEWA I OPREMA... cca mÿ sa pripadaju}om infrastrukturom P.L KO GRADI[KA GRAD KM ,00 II - PROIZVODNI POGON "@ERSEJ# SA OPREMOM... cca mÿ sa pripadaju}om infrastrukturom P.L KO GRADI[KA GRAD KM ,00 III - SIROVINE I REPROMATERIJAL KM ,00 IV - KAMION TEGQA^ VOLVO KM ,00 V - REZERVNI DIJELOVI KM ,00 VI - SIROVINE I REPROMATERIJAL "@ERSEJ# KM ,00 VII - BOJE I HEMIKALIJE "@ERSEJ# KM ,00 VIII - SIROVINE I REPROMATERIJAL "TIK# KM ,00 IX - GOTOVI PROIZVODI KM ,00 USLOVI PRODAJE: 1. Sva imovina prodaje se u postoje}em pravnom statusu, u vi enom i zate~enom stawu bez prava kupca na naknadnu reklamaciju. 2. Na usmenom javnom nadmetawu imovina pod rednim brojem (I-IV) ne mo`e se prodati ispod 1/3, a imovina pod rednim brojem (V-IX) ispod 1/2 po~etne cijene. 3. Prodaja se vr{i po Zakonu o izvr{nom postupku, a kupac je du`an da u roku od 30 dana, od dana prodaje, uplati cjelokupnu vrijednost za nekretnine, a za pokretne stvari u roku od 15 dana od dana prodaje. 4. Ukoliko ponu a~ sa najpovoqnijom ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u odre enom roku ste~ajni upravnik }e zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqanom i novim zakqu~kom odrediti da je nekretnina prodata drugom po redu ponu a~u. Ukoliko ni drugi ponu a~ ne deponuje prodajnu cijenu u predvi enom roku, isto pravilo va`i i za tre}eg ponu a~a. 5. Porez i ostale tro{kove u vezi sa prodajom imovine du`an je platiti kupac, a prodavac nakon zavr{ene prodaje i uplate kupoprodajne cijene, nema u odnosu na prodate stvari nikakvih obaveza. 6. Javno nadmetawe odr`a}e se i kad prisustvuje samo jedan ponu a~. 7. Prodaja se vr{i putem usmenog javnog nadmetawa u sali Osnovnog suda u Bawoj Luci, soba br. 68/II, a odr`a}e se dana godine (srijeda) sa po~etkom u 13 ~asova. 8. Razgledawe imovine i raspolo`ive dokumentacije mo}i }e se izvr{iti u vremenu od 10 do 14 ~asova po~ev od godine uz prethodnu najavu na telefon 051/ , a za pozive iz inostranstva, pozivni broj je Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja nemaju neizmirenih obaveza prema ste~ajnom du`niku i koja prije odr`avawa javnog usmenog nadmetawa polo`e depozit na `iro ra~un ili devizni ra~un kod Nove bawalu~ke banke i to: - za nekretnine KM ,00-10% od po~etne cijene pokretnih stvari 10. Polo`eni depozit ne}e biti vra}en kupcu koji nakon izbora za najpovoqnijeg odustane od kupovine, a isti }e se smatrati dijelom avansne uplate od strane odabranog kupca. Tro{kovi povrata depozita padaju na teret lica koje je u~estvovalo na javnom nadmetawu. STE^AJNI UPRAVNIK Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 4/03), ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 101/04, 42/05 i 118/05) i ~lana 4 Odluke o utvr ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine i na~elnika odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be Zvornik ("Slu`beni glasnik op{tine Zvornik#, broj: 2/05), na~elnik op{tine Zvornik raspisuje: JAVNI KONKURS za izbor i imenovawe na~elnika Odjeqewa administrativne slu`be op{tine Zvornik I Na~elnik op{tine Zvornik raspisuje javni konkurs za izbor i imenovawe na~elnika Odjeqewa administrativne slu`be op{tine Zvornik i to: 1. na~elnika Odjeqewa za finansije 2. na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove II OPIS POSLOVA Na~elnik odjeqewa rukovodi odjeqewem i odgovara za wegov rad, te obavqa i druge poslove utvr ene Pravilnikom o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Administrativnoj slu`bi op{tine Zvornik. III MANDAT Na~elnici odjeqewa imenuju se na vrijeme trajawa mandata Skup{tine op{tine. IV STATUS Na~elnici odjeqewa imaju status slu`benika Op{tinske administrativne slu`be. V SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa kako je propisano Zakonom o sukobu interesa. Kandidat ne mo`e biti lice koje je na funkciji u politi~koj stranci (~lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske) VI OP[TI USLOVI Op{ti uslovi za sve kandidate su: 1. da je dr`avqanin Republike Srpske odnosno BiH 2. da je stariji od 18 godina, 3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa upra`wene pozicije, 5. da nije osu ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova na~elnika odjeqewa, 6. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, 7. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH VII POSEBNI USLOVI Posebni uslovi za sve kandidate su: 1. VSS (VII stepen), 2. pet godina radnog iskustva u struci, 3. polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi. VIII POTREBNA DOKUMENTA 1. uvjerewe o dr`avqanstvu, 2. rodni list, 3. dokaz o op{toj zdravstvenoj sposobnosti dostavi}e izabrani kandidat do okon~awa izborne procedure, 4. za dokaz iz ta~ke 4 i 7 op{tih uslova, kandidati dostavqaju ovjerenu pismenu izjavu kao i izjavu o nepostojawu sukoba interesa, 5. uvjerewe da nije osu ivan, 6. uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, 7. ovjerena fotokopija diplome o zavr{enom fakultetu, 8. uvjerewe o radnom iskustvu, 9. uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u administrativnoj slu`bi, a kandidati bez polo`enog stru~nog ispita potpisanu i ovjerenu izjavu da }e polo`iti stru~ni ispit u roku od {est mjeseci i od dana zaposlewa. Sa svim kandidatima koji u u u u`i izbor, Komisija }e obaviti razgovor-intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. IX ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 30 dana od dana objavqivawa konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Javni konkurs bi}e objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske# Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom na adresu. Op{tina Zvornik, ul. Svetog Save 124 sa naznakom "Prijava na konkurs za izbor i imenovawe na~elnika Odjeqewa#. Broj: /06 Zvornik, godine NA^ELNIK OP[TINE ZVORNIK Budimir A}imovi} 3 UNIVERZITET U BAWOJ LUCI Filozofski fakultet, Odsjek za socijalni rad u saradwi sa odsjecima za socijalni rad Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Geteborgu uz finansijsku podr{ku [vedske agencije za me unarodnu razvojnu saradwu (Sida) Produ`ava se konkurs za upis na: magistarski postdiplomski studij - supervizija u socijalnom radu Konkurs je objavqen u "Glasu Srpske# i "Dnevnom avazu# u ~etvrtak, Produ`eni konkurs je otvoren do Zainteresovani kandidati/kandidatkiwe mogu dobiti detaqnije informacije o studiju od: Prof. dr Drago Brankovi}, dekan Telefon: Faks: fil.fakultet@blic.net. Lilja Cajvert, projekt menaxer Mail: Lilja.Cajvert@socwork.gu.se Faks: Mob Na osnovu ~lana 68 Statuta Fabrika namje{taja AD "ENTERIJER# Kotorsko - Doboj, Upravni odbor akcionarskog dru{tva SAZIVA Skup{tinu akcionara Fabrike namje{taja AD "ENTERIJER# Kotorsko - Doboj za dan godine sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama dru{tva u Kotorskom, a u slu~aju ponavqawa za dan godine u 14 ~asova na istom mjestu. Za sjednicu se predla`e sqede}i izmijeweni i dopuweni DNEVNI RED: 1. Izbor predsjedavaju}eg, zapisni~ara i odbora za glasawe; 2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara; 3. Analiza uzroka negativnih trendova poslovawa AD "Enterijer# Kotorsko u i godini; 4. Program mjera prevazila`ewa negativnog poslovawa AD "Enterijer# Kotorsko; 5. Izvje{taj o realizaciji zakqu~aka vanredne Skup{tine akcionara od godine. NAPOMENA: Uvid u materijale za Skup{tinu akcionara mo`e se izvr{iti u sjedi{tu dru{tva u Kotorskom. UPRAVNI ODBOR BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U SOKOCU ODJEQEWE U ISTO^NOM SARAJEVU BROJ P-251/04 Isto~no Sarajevo, godine OGLAS Kod ovog suda u toku je parni~ni postupak u pravnoj stvari tu`iteqice Batini}-[akota Rade protiv tu`enog Batini} Gavrila sa posqedwim prebivali{tem V. R. Putnika 189, radi utvr ewa imovine ste~ene u braku. POZIV ZA BATINI] GAVRILA, iz I. Sarajeva, ul. Vojvode Radomira Putnika broj 189. Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu za dan ponedjeqak, godine, u 9.30 ~asova, pred ovaj sud u sobu br. 1. SUDIJA Lojo Nizama NAPOMENA: Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatra}e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravqawe (~l. 97, stav 3 ZPP-a RS "Sl. glasnik# broj 58/03). Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga na do e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez wegovog prisustva, ~l. 97. st. 4 ZPP-a. Sud }e shodno odredbama ~l i 407. ZPP, kazniti nov~anom kaznom od 100 do KM: - Stranku, zakonskog zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji svojim parni~nim radwama, te`e zloupotrebi prava priznata odredbama ZPP-a. - Osobu koja u podnesku vrije a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. - Osobu koja je kao slu{ateq prisutna raspravi, a vrije a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avawe reda, a mo`e ga i udaqiti. NAPOMENA: Ukoliko iz zdravstvenih razloga niste u mogu}nosti pristupiti na zakazano pripremno ro~i{te, potrebno je da obezbijedite zastupawe po punomo}niku prema odredbama ~l ZPP-a, u protivnom, pripremno ro~i{te }e se sprovesti u Va{oj odsutnosti, a dostava predweg poziva za pripremno ro~i{te se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa na oglasnoj tabli suda i dnevnim novinama u RS. BROJ UPLATNICE:

46 4 Na osnovu odluke generalnog direktora "ZEPTER INTERNATIONAL KD# d.o.o. Cviji}eva b.b. Kozarska Dubica raspisuje TENDER za prikupqawe pisanih ponuda za izradu aluminijumske i fasadne bravarije na objektu hotela "ZEPTER# u Kozarskoj Dubici A. Op{te napomene: Hotelsko-poslovni centar "ZEPTER# se nalazi u Kozarskoj Dubici, na lokaciji u neposrednoj blizini mosta na rijeci Uni, gdje se nekada nalazio stari hotel. Centar se sastoji iz tri fizi~ki odvojene gra evinske cjeline, razli~ite spratnosti: hotel je Po+P+3 (2.500 mÿ neto povr{ine), poslovni objekat je P+1 i dio sa lokalima za tr`i{te je P+M. Ukupna neto povr{ina sva tri objekta je cca mÿ. B. Pravo u~e{}a: Pravo u~e{}a na ovom tenderu imaju sva pravna lica sa podru~ja BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, uz uslov da su registrovana za obavqawe djelatnosti koja je predmet ovog tendera i da imaju odgovaraju}u licencu, izdatu od strane Ministarstva za gra evinarstvo RS, da su osposobqeni za obavqawe ovih poslova. C. Op{ti uslovi za ponu a~e: Svi zainteresovani ponu a~i moraju da ispuwavaju sqede}e op{te uslove: - da su registrovani za obavqawe djelatnosti koje su predmet ovog tendera; - da su stru~no i tehni~ki osposobqeni za obavqawe poslova koji su predmet ovog tendera; - da imaju iskustva u izvo ewu (u svojstvu glavnog ugovara~a) najmawe tri projekta sli~nog obima i slo`enosti, u proteklih pet godina; - da imaju kontinuirani priliv od ove vrste radova u iznosu od najmawe KM na godi{wem nivou, u protekle tri godine; - imaju ugovorene poslove sa drugim investitorima, obezbije enu kreditnu liniju, dostupnu i likvidnu aktivu ili druga dostupna finansijska sredstva u iznosu od najmawe KM, za period od narednih {est mjeseci ili du`e; - da se protiv preduze}a ili odgovornog lica u preduze}u ne vodi nikakav sudski spor zbog neizvr{avawa ugovorenih obaveza prema drugim investitorima. D. Sadr`aj ponude: Ponuda treba da bude u pisanoj formi, na memorandumu preduze}a i treba da sadr`i sqede}e stavke: 1. ukupnu cijenu za poslove tra`ene u ovom tenderu; 2. na~in pla}awa; 3. rok za izvo ewe tra`enih radova; 4. rok va`nosti ponude (min. 30 dana od dana zakqu~ivawa tendera). Pored ovog, sastavni dio ponude mora biti i: 5. ponu a~i su u obavezi da dostave projekat odabranog sistema staklene fasade kako bi mogli izvr{iti valorizaciju predlo`enog rje{ewa. Ponudom odabranog sistema staklene fasade obuhvatiti i izradu radioni~kih nacrta koji }e biti detaqno usagla{eni sa autorom projekta; 6. popuwen i ovjeren predra~un, ispuwen na originalnom predmjeru radova koji je sastavni dio tenderske dokumentacije; 7. ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, rje{ewe o odre ivawu lica za zastupawe i sjedi{tu firme; 8. ovjerena fotokopija licence za izvo ewe radova koji su predmet ove ponude, kao i druge licence koje preduze}e posjeduje, a kojima dokazuje svoju osposobqenost i opremqenost za izvo ewe drugih vrsta radova; 9. uvjerewe nadle`nog organa o izmirewu poreskih obaveza za proteklu godinu; 10. ovjerena izjava da se protiv pravnog lica ne vodi ste~ajni ili likvidacioni postupak, da se ne vodi postupak zbog neizvr{avawa ugovorenih obaveza prema drugim investitorima, kao i da se protiv odgovornog lica u preduze}u ne vodi nikakav krivi~ni postupak; 11. ovjerene kopije zavr{nog ra~una, bilans stawa i bilans uspjeha za protekle tri godine; 12. podaci o tehni~koj i stru~noj opremqenosti za izvo ewe radova koji su predmet ove ponude, kao i svih ostalih radova na izgradwi kompleksa, a koji }e biti uzeti u razmatrawe prilikom odabira izvo a~a za sve ostale radove na izgradwi); 13. kvalifikaciona struktura stru~nog kadra preduze}a, sa dokazima o ispuwavawu uslova da su navedena lica osposobqena za obavqawe navedenih poslova (spisak svih zaposlenih u preduze}u, ovjeren od strane PIO, ovjerena kopija obrasca M-2 za lica sa sredwom, vi{om i visokom stru~nom spremom koja su stalno zaposlena u preduze}u kao i wihove li~ne licence o stru~noj osposobqenosti, izdate od strane Ministarstva za gra evinarstvo RS); 14. uvjerewe o izmirewu obaveza poreza i doprinosa za penzijsko i invalidsko osigurawe radnika do 30. juna godine; 15. garancija poslovne banke u visini tra`enog avansa (ukoliko se uva`i). OGLASI 16. i 17. septembar EMI "METALAC# AD U STE^AJU VI[EGRAD Tel/faks. 058/ Broj: ST-51/04 Datum, god. Na osnovu Odluke Skup{tine povjerilaca od god. i Odluke Odbora povjerilaca o uslovima i na~inu unov~ewa imovine ste~ajnog du`nika EMI "METALAC# AD u ste~aju Vi{egrad od god, a u vezi sa ~lanom 99 i 101 Zakona o ste~ajnom postupku, ste~ajni upravnik OGLA[AVA javno nadmetawe za prodaju imovine du`nika prikupqawem pisanih ponuda A. Nekretnine: 1. Objekat-proizvodna hala u Kustur Poqu kod Vi{egrada, korisne povr{ine 5.776,5 mÿ, sa pripadaju}im zemqi{tem povr{ine mÿ upisano u ZK ul KO Dobrun, portirnicom korisne povr{ine 70,00 mÿ, `eqeznom ogradom, trafostanicom 2 h 630 KV sa prikqu~kom na dalekovod, sve po ukupnoj po~etnoj cijeni od ,27 KM. Navedene nekretnine se prodaju u paketu ukupne po~etne cijene ,27 KM. 2. Zemqi{te u ulici Ive Andri}a u Vi{egradu, povr{ine 410,00 mÿ upisano u posjedovni list br. 249 po po~etnoj cijeni od 2.214,00 KM. B. Oprema: Red. br. Naziv predmeta imovine Jed. mj. Koli~ina Po~etna cijena u KM MA[INE I OPREMA 1. Hidraul. makaze giqotinske MG 3100/6,35 kom ,00 2. Ekscentar presa EPP-55 kom ,00 3. Ekscentar magnetna presa A-40 kom ,00 4. Ekscentar pneumatska presa EPU-32 kom ,00 5. Ekscentar presa EPP-25 kom ,00 6. Ekscentar presa EPP 20 kom ,00 7. Ekscentar presa EPP 10 kom ,00 8. Univerzalni strug TNP-200 kom ,00 9. Univerzalni strug Potisje PA-B 30 kom , Drebang-stroj za pro~i{}avawe navoja kom 1 300, Stubna bu{ilica "Sarlaks# 31/60 i MC SRB-25 kom , Kompresorski agregat 3 h E4 NF 2025 kom , Aparat za CO 2 varewe FM6 400 kom 1 600, Aparat za el. varewe 300 A kom 1 200, Aparat za el. varewe 200 A kom 4 800, Rotacioni aparat za el. varewe 500 A kom 1 300, Aparat za ta~kasto varewe VST 25 kom , Ru~ni aparat za ta~kasto var. 380 A kom 1 100, Kova~ka vatra kom 1 300, Ma{ina za kru`. savijawe lima 1/1000 kom , Ma{ina za kru`no sje~ewe lima kom 1 100, Falc ma{ina 2 m kom 1 350, Ma{ina za pertlovawe kom 1 150, SIK ma{ina ZM - 2 kom 1 150, Brusilica st. /sa dva brusa) MBS-200 kom 4 600, Ma{ina za o{trewe kom 1 200, Stolarska univerzalna ma{ina kom 1 250, Plek{er ru~ni za sje~ewe lima kom 2 200, Instrument za ispitivawe napona kom 2 900, Pe} za cin~awe (sa grija~ima) gar 1 600, Komorna pe} za su{ewe KP C kom 1 350, Kranska staza kom , Elektri~na dizalica Veda 2 T-V/8 kom , Pristroj za motawe pocin~ane trake sa reduktorom kom 2 450, Pristroj za premotavawe crne trake kom 2 600, Cisterna za kiselinu 5t kom 1 400, Cisterna za vodu 5 t kom 1 400, Pumpa za vodu kom 1 200, Kada za cink kom 2 200, Kada za vodu kom 2 750, Kada za kiselinu kom , Kada za vodu u farbariji kom 2 200, Kada za odma{}ivawe kom 1 100, Kada za fosfatirawe kom 1 100, Kada za farbawe kom 1 50, Kada za okapavwe (su{ewe) kom 1 50, Kalorifer 9 KW kom 1 200, Stalak za balansirawe kom 2 200, Brusilica ru~na kom 2 100, Bu{ilica ru~na kom 2 100, Ma{ina za beskona~no sje~ewe trake kom , Teretno vozilo FAP g kom , Teretno vozilo FAP g kom , Transportna kolica kom 1 100, Ra~unar P 400 sa kablom i UTP mre`. kom 2 900, [tampa~ "Epson# STILS 660 i LX-300 kom 2 100,00 E. Zavr{ne odredbe: Obim radova koji su predmet ovog tendera dat je u tenderskoj dokumentaciji za izvo ewe koja se mo`e podi}i u sjedi{tu raspisiva~a u Kozarskoj Dubici, Cviji}eva bb, tel (52) ili u Bawoj Luci, u Birou za projektovawe i in`ewering "GRAD PROJEKT#, ul. Veselina Masle{e br. 24/II, tel (51) , uz uplatu u iznosu od 100 KM, na ime tro{kova pripreme dokumentacije, svakog radnog dana od 9 do 16 ~asova, uz prethodnu najavu telefonom. Upis u evidenciju zainteresovanih ponu a~a }e se vr{iti prilikom podizawa dokumentacije i to }e biti uslov za prijem ponude. Na poseban zahtjev, dokumentacija se mo`e preuzeti po{tom ili kurirskom slu`bom, s tim {to raspisiva~ ne preuzima nikakvu odgovornost za ka{wewe ili eventualno gubqewe dokumentacije, pri ~emu ponu a~ snosi tro{kove. Ponude se predaju u dvije zape~a}ene koverte. U jednoj koverti treba da bude iskqu~ivo komercijalni dio ponude (dio D, stavke od 1, 2, 3 i 4). U drugoj koverti treba da bude tehni~ki dio ponude (dio D, stavke od 5. do i zakqu~no sa 15). Obje koverte treba da budu naslovqene i dostavqene na adresu raspisiva~a: "ZEPTER INTERNATIONAL KD# d.o.o. Cviji}eva b.b Kozarska Dubica Republika Srpska/BiH najkasnije do ponedjeqka, godine, u 16 ~asova. Na obje koverte treba da stoji "PONUDA ZA IZRADU ALUMINIJUMSKE I FASADNE BRAVARIJE ZA HOTEL U KOZARSKOJ DUBICI#, uz naznaku "TEHNI^KI DIO#, na jednoj i "KOMERCIJALNI DIO#, na drugoj koverti. Raspisiva~ zadr`ava pravo da sve podatke navedene u tehni~kom dijelu ponude provjeri kod nadle`nih organa i institucija i da one ponude koje sadr`e pogre{ne ili neta~ne podatke odbaci bez prava na `albu. Komercijalni dio ponude ponu a~a koji ne ispuwavaju uslove date u dijelu C. ovog tendera i koje nisu kompletne u smislu dijela D. ovog tendera ne}e ni biti uzete u razmatrawe. Raspisiva~ }e ponude razmatrati u roku od sedam dana od dana zakqu~ivawa tendera, a svoju odluku }e u pisanoj formi dostaviti ponu a~ima najkasnije do godine. Oprema se prodaje pojedina~no po stavkama. C. INVENTAR D. ALATI E. REPROMATERIJAL F. ZALIHE GOTOVOG PROIZVODA I NEDOVR[ENE PROIZVODWE G. OSTALO-ZALIHE Gore navedena imovina prodaje se po specifikaciji u koju se mo`e izvr{iti uvid kod ste~ajnog du`nika, a prodaja se vr{i pojedina~no po stavkama i po po~etnim cijenama iz specifikacije. Pravo u~estvovawa imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uredno dostave ponudu za jedan ili vi{e predmeta nadmetawa i dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% od po~etne cijene predmetne imovine, s tim da depozit ne mo`e iznositi vi{e od ,00 KM, na ra~un ste~ajnog du`nika broj: kod Nove banke AD Bijeqina-Filijala Fo~a ili na blagajni ste~ajnog du`nika. Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti sa naznakom "PONUDA - NE OTVARAJ# na adresu prodavca EMI "METALAC# AD - u ste~aju Vi{egrad, ul. Ive Andri}a br. 17 u roku od 21 dan od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#. U ponudi je potrebno navesti osnovne podatke o ponu a~u, naziv predmeta nadmetawa i ponu enu cijenu. U razmatrawe }e se uzimati samo ponude sa ponu enim iznosima ve}im od 70% od po~etne cijene, uz ispuwavawe ostalih uslova oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Razgledawe imovine, uvid u dokumentaciju nekretnina i specifikacije ponu enih predmeta prodaje bi}e omogu}eno licima koja na ime tro{kova sprovo ewa postupka prodaje uplate 50,00 KM u korist ste~ajnog du`nika. Razgledawe imovine i uvid u raspolo`ivu dokumentaciju mo`e se vr{iti svakog radnog dana u periodu trajawa oglasa od 12 do 14 ~asova. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon du`nika 058/ Ponu ena imovina se prodaje u vi enom stawu i postoje}em pravnom statusu i naknadni prigovori se ne}e uzimati u obzir. NA^IN IZBORA NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A Ste~ajni upravnik }e u prisustvu ve}ine ~lanova Odbora povjerilaca izvr{iti otvarawe ponuda. Za najpovoqnijeg ponu a~a bi}e izabrano lice koje ponudi najve}i iznos za pojedini predmet imovine. Zakqu~ak o izboru najpovoqnijeg ponu a~a ste~ajni upravnik }e dostaviti na adresu kupca u roku od 8 dana od dana otvarawa ponude. Ponu a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se depozit po zavr{etku javnog nadmetawa. Ukoliko ponu a~ sa najpovoqnijom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u roku nazna~enom u zakqu~ku, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na vra}awe obezbje ewa, a za kupca }e se novim zakqu~kom odrediti sqede}i najpovoqniji ponu a~ koji zadovoqava uslove oglasa. Svi tro{kovi koji su u vezi sa prometom imovine padaju na teret kupca. Ste~ajni upravnik, Radomir Joki}, dipl. in`.

47 16. i 17. septembar OGLASI KU]E PRODAJA Prodajem useqivu ku}u, 9 sa 11, visoka prizemnica, Drago~aj kod "Elektroprenosa#, sa urednim papirima, tel ; 065/ Prodajem ku}u u B.Luci - Pobr e u ul. Mile Bekuta 30, vel. 9h8 mÿ, sa centralnim grijawem, na placu od 365 mÿ, tel. 051/ ; 065/ Prodajem u Sarajevu prizemno sprat ku}e gara`a dvori{te mo`e zamjena isto ili stan za Bawa Luku, tel. 065/ Prodajem ku}u u Bawaluci (iznad Kosmosa), cijena po dogovoru, tel. 065/ ; 065/ Prodajem Marles ku}u (stan) 98 mÿ, na po~etku Star~evice, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}u na sprat 10h10 sa dvori{nim objektom u Novoj varo{i, cijena evra, kontakt tel. 065/ Prodajem novu namje{tenu ku}u u Glamo~anima (P+2), cijena KM, tel. 065/ Prodajem hitno i povoqno ku}u, visoku prizemnicu, veli~ine 10h9, sa dva stana, nova, nezavr{ena, useqiva, plac 819 mÿ, sa gara`om (u Gradi{ci), tel. 051/ , zvati do 15 ~asova, ili tel. 051/ , zvati iza 16 ~asova. Prodajem u Srpcu pola ku}e, prizemqe, useqivo, dvori{nu sa gara- `om, useqivo, papiri za prepis uredni, tel. 051/ Prodajem ku}u, 100 mÿ, sa pomo}nim objektima, mÿ zemqe, selo Poveli~ na glavnom putu Srbac - Topola, tel. 051/ ; 051/ Prodajem ku}u i dva dunuma zemqe, plus 8 dunuma zemqe, struja, voda, telefon, asfalt, uli~na rasvjeta, 2 km od Gradi{ke, tel. 065/ Prodajem ku}u u Gradi{ci, u centru grada, na placu od 300 mÿ, ima urbanisti~ku saglasnost za gradwu ku}e na sprat, dimenzija 10h10, sa podrumom i poslovnim prostorom, tel. 065/ ; Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m, na placu od 950 mÿ, 065/ ; 051/ Prodajem prizemnu ku}u u Gradi{ci, 7h6,50 m, na placu od 300 mÿ, tel. 051/ ; 065/ Prodajem novu ku}u 8 h 6, prizemqe + potkrovqe, oku}nica 280 mÿ, vrlo povoqno, postoji mogu}nost 50% MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI kreditirawa na godinu dana, useqivo, odmah, tel. 065/ Prodajem ku}u novu, 10 h 9, visoko potkrovqe plac 100 mÿ, 90 mÿ poslovnog prostora u istoj ku}i, tel. 065/ Prodajem novu ku}u u Bawoj Luci 11 h 10 plac 680 mÿ, ima i duboko potkrovqe mo`e 1/2 budu}i da sprat ima spoqa stepenice i plac je djeqiv, tel. 065/ Prodajem ku}u u Vrbawi (kod silosa 11 h 9), nova gradwa, tel. 051/ ; 065/ ; 065/ Prodajem ku}u u Prije~anima, 7,5 h 8, P+1, ekstra ure ena, na placu od 538 mÿ, tel. 051/ ; 065/ ; 065/ Prodajem ku}u sa prate}im objektima nova gradwa i ~etiri dunuma zemqe pod vo}em u Drakuli}u, tel. 065/ Prodajem u [argovcu ku}u, 60 mÿ, nedovr{ena useqiva na placu od 700 pored puta KM tel. 065/ Prodajem praznu ku}u u Zalu`anima, Nenada Kosti}a br. 27, (90 mÿ), 500 mÿ zemqe kod osmogodi{we {kole, tel. 065/ Prodajem ili mijewam ku}u u Novom Sadu (Sajlovo) 10 h 9, visoko potkrovqe, tel. 051/ Prodajem pokrivenu ku}u u B. Luci - Petri}evac, 520 mÿ, povoqno, tel. 065/ Prodajem ku}u sa prate}im objektima na 700 mÿ placa u Rosuqama, Bawa Luka, tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u u B. Luci ili mijewam za stan u N. Sadu, tel. 065/ Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a br. 4, Bawa Luka, tel. 051/ Prodajem ku}u u Slatini, 75 mÿ stambenog prostora + zidana gara`a 16 mÿ mÿ zemqe pod vo}wakom, cijena evra, tel. 051/ Prodajem novu ku}u u G. Prije~anima na placu 560 mÿ (V. P. 9,5 h 7) cijena KM, tel. 065/ Prodajem novu ku}u u Novakovi}ima. na placu od mÿ (P+2) 11 h 9, J. Bjeli}a, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}u u N. varo{i, Stevana Markovi}a 17 (Po+P+2), plac 461 mÿ, cijena KM, tel. 065/ Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{enu ku}u, oko 400 mÿ oku}nice sa {qivikom, na pet dunuma, sve ogra eno - ul. Starine Novaka - Imamovi}a, tel. 061/ ; 037/ Prodajem ku}u za adaptaciju, povr- {ine 85 mÿ, sa oku}nicom 192 mÿ, u centru Gradi{ke, cijena KM, tel. 065/ ; 065/ Prodajem ili mijewam imawe u Bugojnu, jedan km od centra, za odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel. 065/ Prodajem ili mijewam sprat ku}e i 180 mÿ zemqi{ta u Zalu`anima za odgovaraju}i stan, mogu} dogovor, tel. 051/ Prodajem ku}u u Vrbawcima uz "Bosanku#, mo`e zamjena za stan u Kotor Varo{u, tel. 065/ Prodajem ku}u u ul. Jovice Savinovi}a, na dunumu zemqe, Bawa Luka, tel ; Hitno prodajem ku}u u B. Luci od 100 mÿ, trosoban i jednosoban stan, gara`a uz ulicu, tel. 065/ ; 037/ Prodajem stariju ku}u sa vi{e placeva i posebno plac u Drakuli}u, tel. 065/ ; 051/ Prodajem ku}u, 9 h 10, prizemqe, poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi nedovr{eni, novogradwa, tel. 051/ Prodajem ku}u sa pomo}nim objektom i mÿ zemqe u centru Slatine, bez posrednika, tel. 065/ Prodajem ili mijewam ku}u u Kqu~u, tel. 051/ Prodajem prizemnu ku}u u centru na placu od 610 mÿ, ul. Slobodana Jovanovi}a 9, Bawa Luka. Prodajem ku}u u B. Luci (Petri}evac, Paprikovac do evra i u [argovcu do KM), tel. 051/ ; 065/ ; Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendicu) visoka prizemnica u Debeqacima, naseqe ^avrazi (na obali Vrbawe), povr{ine 110 mÿ sa oku}- nicom. Prizemqe useqivo odmah, posjeduje gradsku vodu, struju, kanalizaciju, tel. 065/ ; 065/ Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/ Prodajem ku}u 11 h 9 m, dvori{nu zgradu i 3,5 hektara zemqe, ~etiri kilometra od Prijedora, u ul. T. Seqana, tel. 065/ ; 052/ zvati poslije 16 ~asova. Prodajem veliko imawe u Kri{- kovcima, ku}a, {tala sa gara`om, dvori{na ku}a, dvije gara`e, posebno, 13 dunuma zemqe, kraj puta voda i struja, ogra eno, nova ograda, cijena po dogovoru, tel. 065/ ; 051/ Prodajem ku}u u ^elincu bez posrednika, tel Prodajem ku}u, 60 mÿ, prema Debeqacima, sa dvori{nim objektom i oku}nice 700 mÿ, cijena povoqna, tel Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a 178, Dervi{i, Bawa Luka, tel. 051/ Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5 na povr{ini od 400 mÿ, Tesli}, mo`e zamjena za stan u Tesli}u, po dogovoru, tel. 065/ ; 053/ , do 21 ~as. Prodajem staru ku}u na 300 mÿ placa, ul. Sr e Zlopogle e, cijena KM, Obili}evo, u blizini \a~kog doma, tel. 065/ Prodajem ku}u u [argovcu, cijena povoqna, tel. 065/ Prodajem ku}u v. pr., novogradwa 2004, prizemqe, useqivo, voda, struja, telefon, Rami}i "Unis#, kod kafea "Romb#, cijena KM fiksno, tel. 065/ Prodajem ku}u u Trnu, dunum zemqe i dvori{nu zgradu, tel. 051/ Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom od tri dunuma ugorwoj ^esmi, cijena KM, hitno, tel. 065/ Prodajem novoizgra enu i useqivu ku}u sa svim prate}im objektima u selu Potkozarje ili mijewam za odgovaraju}i stan u Bawoj Luci, tel. 065/ Ku}u u Slatini mijewam za stan u Bawoj Luci ili prodajem, tel. 065/ Prodajem u Glamo~anima (14 km od B. Luke) nedovr{enu ku}u na tri eta`e, oko 430 mÿ, mo`e i zamjena za ve}i stan, tel. 065/ Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat, djelimi~no namje{tena, tel. 053/ ; 065/ do 21 ~as. Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10 mÿ i qetnu kuhiwu 6 h 3 mÿ i dunum i po zemqe kod Zelene doline - Kiti}. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i placem za gradwu, Zelengorska 65, tel. 051/ Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole Pa{i}a 48, tel. 047/ ; 091/ Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem i dvori{nom zgradom na 360 mÿ placa, ul. Pionirska, cijena evra, lokacija Obili}evo, tel. 065/ Prodajem staru ku}u na 500 mÿ placa, Kumsale, ul. Savska br. 3, cijena KM tel. 065/ Prodajem prizemnu ku}u na mÿ placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Karla Rojca, cijena KM, tel. 065/ Prodajem mawu ku}u u centru Gradi{ke, hitno i povoqno, 051/ Ku}a u Lazarevu, prizemnica, KM, Debeqaci - ku}a KM, tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u kod Novog Sada, cijena evra, mogu} dogovor, tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Du{ana 32, prvi plac do ulice, mÿ zemqe, tel. 065/ Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa dvije gara`e, prate}im objektima i oku}nicom od mÿ, tel. 065/ ; 051/ ; burazica7@yahoo.com. U Prije~anima prodajem namje{tenu ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve 1/1, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vrbawi ili mijewam za stan, tel. 051/ Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{enu ku}u oko 400 mÿ, oku}nica sa {qivikom na pet dunuma, sve ogra eno, ul. Starine Novaka - Imamovac, tel. 061/ ; 037/ Prodajem ku}u u Slatini, 75 mÿ stambenog prostora + zidana gara`a 16 mÿ mÿ zemqe pod vo}wakom, cijena evra, tel. 051/ Prodajem ku}u i prate}e objekte i vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke, cijena maraka, tel. 065/ Prodajem ku}u u Kara or evoj, na placu od 500 mÿ, tel ; Prodajem mawu ku}u u Prije~anima, tel ; 065/ Prodajem ku}u na tri eta`e na 680 mÿ placa, ul. Jovice Savinovi}a br. 103, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}u na sprat na mÿ placa, Debeqaci br. 112, cijena evra, tel. 065/ Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem na 360 mÿ placa, ul. Pionirska br. 28, cijena evra, tel. 065/ Prodajem stariju ku}icu mÿ placa, uz glavni put, Sara~ica, br. 435, cijena evra, tel. 065/ Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim prostorom (biv{i restoran "Tica#) na 500 mÿ placa, Ko~i}ev vijenac, ul. Stevana Moqevi}a br. 8, cijena evra, tel. 065/ Prodajem novu ku}u 78 mÿ, mÿ zemqe u Slatini, sa svim mogu}im prikqu~cima, tel. 065/ ; 065/ Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa prate}im objektima ili mijewam za odgovaraju}u na moru, tel. 065/ Prodajem ku}u, visoku prizemnicu (novogradwa), u Rekavicama na putu B. Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/ ; 065/ Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [argovcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel. 051/ Prodajem stariju ku}u i mÿ (2.000 mÿ {ume) zemqe, jedan km od "Elektroprenosa#, Rami}i (cijena po dogovoru), tel. 065/ Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mÿ, novogradwa, 300 m od bolnice, tel. 065/ Prodajem ku}u sa gara`om i 400 mÿ oku}nice u centru Kozarske Dubice, tel. 061/ Prodajem ku}u u ^esmi 9,5 h 8,5, 1/1, na 500 mÿ zemqe, ku}a nije zavr{ena, tel. 065/ ; Prodajem ku}u sa pomo}nim objektima i vo}wakom u selu Laminci - Gradi{ka, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}e u ^esmi i dunum zemqe, tel Prodajem dvije ku}e u ^esmi sa svim urednim papirima na 1000 mÿ, zemqi{ta, cijena evra, tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15 dunuma obradive zemqe u Malom Qev~anskom Razboju, po~etna cijena KM, tel. 051/ Prodajem novu ku}u, dupleks, svaki stan ima 100 mÿ i 30 mÿ placa, cijena KM svaka polovina, tel. 065/ Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimenzija 10 h 7 m, na sprat, sa podrumom, ul. Veselina Masle{e, naseqe Sewak, tel. 065/ Prodajem ku}u u Kara or evoj br. 493, tel Prodajem ku}u povoqno, Kara or eva 423, tel. 065/ Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#, Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba monta`a, kqu~ u ruke, cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem ku}u u centru B. Luke, ul. Gorana Radulovi}a Bimbe - plac 243 mÿ, cijena KM, tel. 065/ Prodajem ku}u u Dowem Vakufu (dvori{na zgrada, gara`a i plac 800 mÿ) ili mijewam za sli~no u Bawoj Luci, KM, tel. 065/ Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12 m, sa stambeno-poslovnim prostorom (povoqno, hitno), tel. 065/ Prodajem ku}u na 600 mÿ placa u centru Bawe Luke, sa dva izlaza na dvije ulice, dozvoqena gradwa dvije ve}e zgrade, 1/1, tel. 065/ ; 051/ ; 065/ Prodajem ku}u u centru grada, ul. Solunska, tel , 065/ Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi stan u Bawoj Luci ili istu prodajem po vrlo povoqnoj cijeni, tel. 051/ Prodajem ku}u u centru ^elinca, tri eta`e, informacije, tel. 065/ , 051/ Prodajem ku}u na sprat mÿ placa, ul. Debeqaci br. 112, cijena evra, tel. 065/ Prodajem ku}u u Debeqacima, tel. 065/ Prodajem ku}u u Obili}evu - trosoban stan, kafi} (namje{ten) i frizerski salon, KM, tel. 065/ ili 051/ Prodajem ku}u 100 mÿ sa pomo}nim objektima, mÿ zemqe Poveli~, glavni put Srbac - Topola, tel. 051/ ; 051/ Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480 mÿ zemqi{ta sa odobrewem za gradwu novog objekta po + p + m, 200 m iznad "Kosmosa#, tel. 065/ Ku}u u Jajcu 14 h 10 m sa dva poslovna prostora po dvije eta`e, prodajem ili mijewam za zemqu u okoline Bawe Luke, tel. 051/ Prodajem ku}u 10 h 9 m, podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe useqiva, na 380 mÿ placa, naseqe Lau{, tel. 065/ Prodajem ku}u 11 h 9 m (prizemqe, sprat, potkrovqe) novogradwa, nezavr{ena, na 530 mÿ zemqi{ta, naseqe Dervi{i, tel. 065/ Prodajem ku}u 10 h 10 m (prizemqe, sprat, potkrovqe) sa tri stana, useqivo, ul. R. [ipke, Paprikovac, tel. 065/ Prodajem ku}u vp. 10 h 9 m (podrum, prizemqe, potkrovqe), centralno grijawe, gara`a, na 950 mÿ, zemqi{ta, Dervi{i, tel. 065/ Ku}a na `eqezni~koj stanici u centru Piskavice, nova, na sprat, ispod je kafana u funkciji, gore tri stana sa centralnim i dvije gara`e i dva placa povoqno ili mijewam za jednosoban stan, tel. 065/ Prodajem ku}u u Dervi{ima na sprat novija gradwa, sve sre eno, gara`a i plac od 600 mÿ, povoqno, tel. 065/ Prodajem ku}u na Petri}evcu sa dva dvosobna stan, podrum i gara`a, novija gradwa, preko puta crkve, evra, tel. 065/ Prodajem ku}u na Petri}evcu sa ~etiri jednosobna stana i dvori{nim objektom, plac 500 mÿ, KM, tel. 065/ Prodajem u Mrkowi} Gradu nedovr{enu ku}u, oko 400 mÿ, oku}nice sa {qivikom na 5 dunuma, sve ogra- eno, ulica Starine Novaka - Imamovac, tel. 061/ ; Prodajem ku}u kod "Kosmosa# na tranzitu, prizemqe, plac oko 500 mÿ, povoqno, 65,000 KM, tel. 065/ Prodajem dvije ku}e u Obili}evu, povoqno, spratnica i prizemqe, tel. 065/ Prodajem ku}u, 40 mÿ, kod Zelenog mosta, na placu od 120 mÿ, 1/1, papiri, useqivo, povoqno, ulica Gavrila Principa, tel. 065/ Prodajem ku}u na sprat uz ulicu sa mÿ vo}waka, Debeqaci, papiri 1/1, odmah useqivo, hitno i povoqno, tel. 065/ Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim prostorom i 700 mÿ placa, 1/1, hitno, povoqno, kod "Alibabe#, ulica Koste Vojnovi}a, tel. 065/ Prodajem dvije ku}e totalno sanirane sa gara`om, ogra eno, placem 3,5 dunuma sa vo}em blizina Petqe, ul. Blagoja Parovi}a odmah useqivo, hitno i povoqno tel. 065/ Prodajem ku}u u Vrbawi kod "Silosa#, nova ku}a, 11 h 9, nedovr{ena na placu oko 300 mÿ, UTU - povoqno, tel. 065/ ; 051/ Prodajem ku}u na Ko~i}evom vijencu, preko puta "Kosmosa#, KM, tel. 061/ Prodajem ku}u na sprat u Omladinskoj ulici na tranzitu, tel. 061/ Prodajem ku}u na sprat u Trnu, 600 mÿ, kraj Sarice, tel. 061/ Prodajem posjed u Dervi{ima na 2,5 dunuma zemqe, vo}wak, dvije ku}e, tri stana, poslovni prostor i gara`a, tel. 061/ Prodajem novosagra enu ku}u u Motikama, na sprat, na 500 mÿ placa, tel. 061/ Prodajem ku}u u Drago~aju, na sprat, namje{tena, tel. 061/ Prodajem ku}u na sprat sa pekarom u funkciji + tr`i{te 600 mÿ placa u Glamo~anima, tel. 061/ Prodajem dvije ku}e na Rebrovcu sa 100 dunuma zemqe i ~etiri dunuma {ume, tel. 061/ Prodajem tri mawe ku}e na obali Vrbasa na 184 mÿ placa, tel. 061/ Prodajem ku}u na sprat bez placa, super namje{tenu, Obili}evo, tel. 061/ Prodajem ku}u u odli~nom stawu u ul. Bra}e Jugovi}a, Obili}evo, 400 mÿ placa, tel. 061/ Prodajem ku}u sa dva trosobna stana, na sprat, namje{teni, centralno grijawe + poslovni prostor, podno`je Star~evice, tel. 061/ Prodajem novosagra enu ku}u u Gorwoj Vrbawi, na sprat, sa dva trosobna stana, 720 mÿ placa, tel. 061/ Prodajem dvije ku}e u Debeqacima na sprat, povoqno, mÿ i mÿ placa, tel. 061/ Prodajem ku}u u Lazarevu, na sprat, sa gara`om, 100 mÿ placa, 50,00 KM, tel. 061/ Prodajem ku}u sa mÿ, placa, N. Kosti}a tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u prizemnicu, 560 mÿ placa, tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u v. p., novija, pom. objekti, plac 1000 mÿ - Jablan tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u sa dva stana, kod starog mlina tel. 051/ ; 065/ Prodajem ku}u u Buxaku, na sprat sa gara`om, 100 mÿ, placa, KM, tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvije ku}e u Debeqacima, na sprat, povoqno, 1100 mÿ i 1700 mÿ placa, tel. 061/ ; 051/ Prodajem novosagra enu ku}u u Gorwoj Vrbawi, na sprat sa dva trosobna stana, 7230 mÿ, placa tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u sa dva trosobna stana, na sprat, namje{teni, centralno grijawe+poslovni prostor, podno`je Star~evice, tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u u odli~nom stawu u u. Bra}e Jugovi}a, Mejdan, 400 mÿ placa tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u na sprat bez placa, super namje{tenu, Mejdan, tel. 061/ ; 051/ Prodajem tri mawe ku}e na obali Vrbasa na 184 mÿ, placa tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvije ku}e na Rebrovcu sa 100 dunuma zemqe i 4 dunuma {ume tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u na sprat sa pekarom u funkciji + tr`i{te, 600 mÿ placa u Glamo~anima tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u u Drago~aju, na sprat, namje{tena tel. 061/ ; 051/ Prodajem posjed u Dervi{ima na 2,5 dunuma zemqe, vo}wak, dvije ku}e, tri stana, poslovni prostori i gara`a, tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u u Trnu, na sprat 600 mÿ placa, kraj Sarice, tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u na sprat u Omladinskoj ulici na tranzitu, tel. 061/ ; 051/ Prodajem ku}u na Hisetima preko puta "Kosmosa#, KM, tel. 061/ ; 051/ Prodajem v.p. ku}u sa dvori{nim objektom na 2900 mÿ zemqi{ta u Trnu, mogu}nost gradwe poslovnog objekta, tel. 065/

48

49 6 Prodajem ku}u spratnicu 10h9 m sa dvori{nim objektom na 850 mÿ, zemqi{ta u Zalu`anima, kod {kole tel. 065/ ZAMJENA Mijewam ku}u u Mrkowi}u za stan u Bawoj Luci, tel. 061/ VIKENDICE Prodajem vikendicu u Motikama i Slatini, kod Ivawske, tel. 051/ ; Prodajem vikendicu sa 3000 mÿ zemqe pored puta u selu Kokori kod Prwavora, cijena po dogovoru tel ili 065/ Prodajem vikendicu na sprat sa 6000 mÿ u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel / Prodaje se vikendica, ku}a 40 mÿ, i pomo}ni objekat 24 mÿ, i zemqe 2500 mÿ, jedan dunum zemqe je pod vo}em, ispod parcele Proti} potok, Rije~ani, Lakta{i, tel Prodajem zavr{enu vikend ku}u 6 h 6 (p+p+p) sa 150 mÿ, pod vo}em, ogra eno, useqivo, tel. 065/ Prodajem vikendicu u ^elincu (put za [trbe), tel. 051/ Prodajem vikendicu u Kaocima, Srbac, sa mawom dvori{nom zgradom, mÿ zemqe, 18 plemenitih vo}aka, voda prirodnim padom, Sava 300 m, planina 50 m, vrlo povoqno, tel. 065/ Prodajem vikendicu kod ^elinca uz Jo{avku, tel. 051/ ; 065/ Prodajem vikend ku}u sa prate}im objektom, vo}wakom, dunumom zemqe, u Dervi{ima, tel. 051/ Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#, mÿ i objekat 150 mÿ, tel. 065/ Prodajem vikendice u Karanovcu, ^elincu, Slatini i Mi{inom Hanu, tel. 051/ Prodajem povoqno vikendicu u Gorwoj Slatini, ~vrsta gradwa, useqiva, struja, voda, odvod, uzemqewe i 500 mÿ placa sa vo}wakom, tel. 065/ ; 065/ Prodajem vikendicu u Dowoj ^esmi sa 2,5 dunuma vo}waka, ogra eno, 1/1, Lipova glavica, okreti{te autobusa, ima struja, voda, tel. 065/ Prodajem vikendice u Karanovcu, Mi{inom Hanu i ^elincu, tel. 065/ Prodajem ve}u vikendicu sre enu sa gara`om i dunumom placa, ogra eno, voda, struja, uz ulicu, asfalt do ku}e, Slatina 1/1, odmah useqivo, tel. 065/ Prodajem vikendicu u Slatini sa dva dunuma zemqe, vinograd + vo}e, odmah useqiva, tel. 051/ , 065/ Prodajem vikendicu na sprat sa gara`om mÿ, placa u Slatini tel. 061/ ; 051/ Prodajem vikendicu na sprat u ^esmi, sa gara`om, 2,5 dunuma zemqe pod vo}em, tel. 061/ ; 051/ Prodajem vikendicu u Glamo~anima, mÿ placa tel. 061/ ; 051/ Prodajem vikendicu na sprat u Lakta{ima, 1000 mÿ, placa tel. 061/ ; 051/ Prodajem vikend-ku}u 7h6,5 (prizemqe+potkrovqe), devastirana, na 1500 mÿ, zemqi{ta na mirnoj lokaciji u G. Prije~anima, tel. 065/ ZEMQI[TA PRODAJA Prodajem plac u Lakta{ima, tel Prodajem plac u Trnu 1560 mÿ, uz sfaltni put, ulica JNA, cijena KM tel. 065/ Prodajem placeve u Glamo~anima, 1/1, svi UT - uslovi, tel. 065/ ; 065/ Prodajem imawe u Aleksi}ima op- {tina Lakta{i povoqno, tel. 065/ Prodajem 2,5 dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 051/ Prodajem u Trnu vi{e placeva, dozvoqena gradwa, povoqno, tel. 051/ , 065/ Prodajem plac u Trnu kod P. crkve, 5000 mÿ, cijena KM, tel. 065/ Prodajem plac sa temeqom u Trnu, 800 mÿ, kod Termoklime, cijena KM, tel. 065/ Prodajem zemqu u Glamo~anima 1/1, tel. 065/ Prodajem 6,5 dunuma zemqe u Potkozarju. na putu Bawa Luka - Prijedor. kod `eqezni~kog nadvo`waka, tel. 051/ Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka -Prijedor kod autobuske stanice, tel. 051/ Prodajem plac 520 mÿ, pogodan za ku}u u Pavlovcu, preko puta "[evine pumpe# uz glavnu cestu struja i voda na placu, tel. 065/ ; 065/ Prodajem 6 dunuma gra evinskog zemqi{ta, prikqu~ena voda, struja, telefon, nasuto i uvaqano, tel. 065/ ; 051/ G Prodajem mÿ zemqe sa 9 parcela, dozvoqena gradwa, urbanisti~ka saglasnost za sve cijena KM, za parcele posebno od 9 do 12 KM po mÿ, tel. 065/ Najqep{i plac uz desnu obalu Vrbasa, 9 km od centra Bawe Luke - prodajem, tel. 065/ Prodajem imawe u Aleksi}ima, op{tina Lakta{i, povoqno, tel. 065/ Prodajem 4,5 dunuma zemqe, gaj, u Velikom Bla{ku, tel. 051/ Prodaje se 7000 mÿ zemqe u selu Jeli}ka, parcela se nalazi kraj puta za eko-lon~are, zemqa je dobra za uzgoj vo}a i povr}a, i izgradwu vikendku}a tel. 051/ Prodaje se 2,5 dunuma zemqe u Prijedoru, preko puta Jawi}a pumpe, tel., voda, struja tel. 052/ ; 052/ Prodaju se placevi u Prijedoru, I. Andri}a 141, telefon, struja, voda, tel. 052/ Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 051/ Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{- warima, struja, voda, telefon, asfalt, gradski prevoz, tel. 051/ ; 065/ Prodajem plac u Trnu, 500 mÿ, tel. 065/ Prodajem plac mÿ, u ^esmi, cijena KM, tel. 065/ Prodajem 2 dunuma zemqe na putu Petri}evac - Motike, tel. 051/ Prodajem plac, mÿ, kod "Vitaminke# (izme u Savske i Moravske), cijena KM, tel. 065/ Prodajem plac, tel. 065/ Prodajem placeve, povoqne za vikendice, u Babi}ima kod ^elinca, placevi su uz rijeku Vrbawu, asfaltni put, struja, voda, telefon, tel. 065/ Prodajem zemqu u ^arda~anima, voda, struja, telefon, tel. 065/ Prodajem placeve na Star~evici, Lau{u, Rami}ima, Tuwicama i Slatini, prodajem vikendicu na sprat u Lakta{ima, mÿ placa, tel. 061/ Prodajem 6,5 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka - Prijedor kod `eqezni~kog nadvo`waka, tel. 051/ Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Potkozarju na putu Bawa Luka - Prijedor kod autobuske stanice, tel. 051/ Prodajem zemqu, 33 dunuma u jednom komadu, pored magistralnog puta B. Luka - Prijedor, op{tina B. Luka, tel. 065/ Prodajem plac, 500 mÿ, u Bile}koj ulici ("Fis#, "Ideal pumpa#), papiri 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/ Prodajem hitno i povoqno plac za gradwu u Kuqanima, blizu kla{ni~ke crkve, tel. 065/ Prodajem dva placa u Drago~aju, uz asfalt, stara Prijedorska cesta, gradska voda, telefon, struju, rasvjeta, tel. 065/ ; 051/ Prodajem imawe u Drago~aju sa dva nedovr{ena objekta, uz asfalt, struja, gradska voda, telefon, rasvjeta, dva ulaza, tel. 065/ Prodajem plac mÿ, monta`na vikendica, gara`a, komunalije, vrlo povoqno, gudura, 400 m od bawe Lakta{i, tel. 051/ ; , zvati od 19 do 23 svaki dan. Prodajem plac, mÿ, vikend-naseqe Glamo~ani, 750 mÿ je {qivik, a 650 mÿ {uma, vrlo povoqno, plac je uz put, spomenik Crni}a glavica, tel. 051/ ; , zvati od 19 do 23 svaki dan. Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Jazovac, op{tina Gradi{ka, Bre`uqak, povoqno za vo}arstvo, blizina asfaltnog puta, hitno - povoqno, tel. 065/ Prodajem 17,5 dunuma zemqe u Jablanu (voda - struja - telefon), cijena KM, tel. 065/ Prodajem plac u Lazarevu, mÿ, pored "AC - Ne{kovi}# dozvoqen st. poslovni objekat Po+P+4+M, cijena KM, tel. 065/ Prodajem placeve u Kuqanima na glavnom putu, tel Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe u Milosavcima, op{tina Lakta{i, uz put, pogodna za gradwu ku}e, 1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/ Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e na Star~evici, 2,5 km od kafi}a "Voks#, povoqno za vikendicu, a i cijena je povoqna, tel. 065/ Prodajem plac u Karanovcu, pored te~e potok, tel ; 065/ Prodajem {est placeva u Rami}ima, tel. 065/ Prodajem plac 471 mÿ, u Drakuli}u kod crkve, UT uslovi, ekstra lokacija, tel. 065/ Hitno prodajem plac zemqe od mÿ, sa ozidanim objektom pod plo~om, veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja Parovi}a kod br. 95, Zalu`ani, {upa, struja, voda, tel. 065/ Prodajem gra evinski plac sa UT uslovima Po-P+2+Po, ku}u 90 mÿ, poslovni prostor 85 mÿ, sve na jednoj parceli cijena 385,000 KM, tel. 065/ Prodajem placeve u Pavlovcu - povoqno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/ Prodajem dva gra evinska zemqi{ta - dozvoqeno gradwa, asfalt, struja, voda, tel ; Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku na putu za Slatinu, povoqno, tel. 051/ Prodajem mÿ zemqe, kilometar od "Elektroprenosa# (od toga 500 mÿ {ume), cijena povoqna, tel. 065/ Prodajem u Zalu`anima kod stadiona devet placeva, od 450 do 500 mÿ, sa ucrtanim objektima, 10 h 10, tel. 065/ Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke pod vodom, ima ribe za ribogojili{te, cijena povoqna, tel. 065/ Prodajem plac, 500 mÿ, papiri 1/1, dozvoqena gradwa, Bile}ka, tel. 065/ Prodajem devet placeva zemqi{ta u Zalu`anima kod stadiona, tel. 065/ Prodajem zemqu u Karanovcu, pored asfalta, jedna parcela pored potoka, tel ; 065/ Prodajem zemqi{te sa vikendicom Slatina mÿ, asfalt, voda, struja i kanalizacija prikqu~ena, tel. 051/ Prodajem placeve u Gradi{ci, regulisana gra evinska dozvola, sprovedeni struja, voda i telefon, tel. 051/ Prodajem tri dunuma gra evinskog zemqi{ta 1,5 km od kasarne. Prodajem sedam dunuma zemqe u [u{warima, KM po dunumu, ima struja, voda i telefon, tel. 065/ Prodajem plac 600 mÿ, u Ugrinovcima, naseqe Grmovac, op{tina Zemun - Srbija, tel. 065/ ; 051/ Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel. 051/ ; 065/ Prodajem vi{e placeva u Kuqanima uz glavni put, na jednom od wih i staru ku}u, tel. 065/ Prodajem plac na Petri}evcu, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/ Prodajem plac 500 mÿ, Kuqani, m od Zalu`ana, tel. 065/ Prodajem zemqu u Karanovcu, tel ; 065/ Prodajem plac mÿ, Kosovska b. b., Lau{, tel. 065/ Prodajem devet dunuma zemqe Razboj, Lijev~e poqe, tel. 051/ ; 065/ Prodajem sedam dunuma zemqe u centru Slatine u komadu ili parcelama, tel. 051/ Prodajem plac u centru Slatine, povoqno, tel Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe u Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel. 051/ Atraktivan ve}i plac, idealan za stambeno-poslovnu zgradu, Prwavor, uz glavnu saobra}ajnicu, povoqno, tel ; Prodajem {est placeva, dozvoqena gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/ ili 065/ Prodajem zemqu sa vo}wakom u Velikom Bla{ku, odli~no za vikendice, put asfaltni, voda, struja, tel. 051/ U Glamo~anima kod Trna povoqno prodajem ku}u 11h8 m sa podrumom, 12 dunuma zemqe pod vo}em i dunum {ume, tel. 051/ Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{- warima, struja, voda, telefon, asfalt, gradski prevoz, tel. 051/ ; 065/ Prodajem povoqno placeve na Kr~maricama od mÿ i 600 mÿ, tel. 065/ Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene, tel. asfalt, struja i voda, tel. 051/ ; 065/ Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5 dunuma zemqe, 1/1, mo`e i za placeve, asfalt, struja, telefon, blizu novog autoputa, cijena 1 mÿ 12 KM, tel Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma zemqe uz asfalt, tel. 051/ Gradi{ka naseqe Rovine, prodajem plac 516 mÿ sa svim papirima, vlasni{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel. 065/ Prodajem plac u Drago~aju, voda, struja, asfalt, tel. 065/ Prodajem mÿ zemqe uz glavnu ulicu Kla{nice - Prwavor kod "\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel. 065/ ; 051/ Prodajem mÿ zemqe u Jo{avci, pored puta ^elinac - Prwavor, tel. 065/ Prodajem {umu u Kara or evoj ulici, Pavlovac, tel Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa dozvoqena, cijena povoqna, tel. 051/ Prodajem mÿ, placa na Kr~maricama + gratis vikendica 1/1 - ima OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI {ume, ravnina, hitno, povoqno prelijep pogled na B. Luku, uz ulicu, voda, struja blizu - 10 m, tel. 065/ Prodajem mÿ placa pod borovima u Krminama, desna strana Vrbasa, 1/1, uz ulicu, hitno i povoqno, tel. 065/ Prodajem plac 900 mÿ u Ma iru sa gra evinskom i urbanisti~kom dozvolom, uz ulicu, 1/1, hitno povoqno, tel. 065/ Prodajem plac 600 mÿ, kod, "Incela#, 1/1, hitno i povoqno, tel. 065/ Prodajem 1000 mÿ, na Kr~maricama, voda, struja, blizu uz cestu 1/1 papiri hitno povoqno, tel. 065/ Prodajem plac 545mŸ, ul. Koste Jari}a dozvoqena gradwa papiri 1/1 tel. 065/ Prodajem placeve na Star~evici, Lau{u, Rami}ima, Tuwicama i Slatini, tel. 061/ ; 051/ STANOVI PRODAJA Prodajem stan u nasequ Sunce od 75 mÿ, odmah useqiv, cijena povoqna, tel ; zvati poslije 12 ~asova. ( G) Prodajem dvosoban (2) stan, centralno grijawe, vlasni{tvo, korisna povr{ina 54 mÿ, + lo a, 4,80 mÿ, tre}i sp. cijena 900 KM/1mŸ u Doboju, stannamje{ten, prodaje se i namje{taj po pogodbi, tel. 053/ Prodajem stan, 82 mÿ, ul. Nikole Pa{i}a, 4. sp., ima lift, tel. 065/ Prodajem stan, 124 mÿ, sa gara`om, u centru Bawa Luke, nov i ekskluzivan, tel. 065/ Prodajem trosoban stan u Gradi{ci u ulici Kozarskih brigada, povr{ine 82,50 mÿ, tel. 051/ ; 065/ Prodajem jednosoban stan, 54 mÿ, u Obili}evu, tel. 065/ ; 051/ Prodajem dvoiposoban stan u centru grada, a mo`e zamjena za jednosoban uz doplatu, tel ; 065/ Prodajem u centru kod "Ekvatora# trosoban stan, 65 mÿ, III sprat, totalno saniran, tel. 065/ ; 051/ Prodajem nov trosoban stan 78 mÿ, I sp., Kara or eva ulica, tel. 065/ ; 051/ Dvosoban komforan stan u Tuzli prodajem ili mijewam za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 051/ ; 065/ G Prodajem u Boriku trosoban stan 76 mÿ, III sp. tel. 065/ ; 051/ Prodajem stan Ante Jaki}a 72 mÿ, - I spat sa gara`om, tel. 065/ ; 051/ Prodajem na Star~evici jednoiposoban 52 mÿ, - III sp. bez kapitalne - totalno saniran, tel. 065/ ; 051/ Prodajem dvosoban saniran stan u ul. Milo{a Obili}a, 56 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/ Prodajem barake u Lazarevu, 68 mÿ, 66 mÿ, 58 mÿ, povoqno, tel. 061/ Prodajem dvosoban saniran suteren na Star~evici, povoqno, tel. 061/ Prodajem dvoiposoban stan u ul. Jovana Jan~i}a, 74 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/ Prodajem ~etvorosoban stan u ul. Rajka Bosni}a, 93 mÿ, drugi sprat, tel. 061/ Prodajem ~etvorosoban stan u ul. Sime Miqu{a. 93 mÿ, drugi sprat, tel. 061/ Prodajem dvosoban stan na Star~evici, 58 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/ Prodajem novu garsoweru, 38 mÿ, drugi sprat, bez poreza, tel. 061/ Prodajem trosoban stan na Star~evici, 82 mÿ, ~etvrti sprat, KM, tel. 061/ Prodajem trosoban stan kod glavnog SUP-a, 88 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/ Prodajem nov neuseqen stan u Romanijskoj ulici, 74 mÿ, prvi sprat, tel. 061/ Prodajem dvoiposoban stan, C. Lazara, III sprat, tel. 051/ ; 065/ Prodajem dvosoban stan, K. Alfonsa, II sprat, tel. 051/ ; 065/ Prodajem jednosoban prelijep totalno saniran stan 33 mÿ, sa balkonom ulica Cara Lazara hitno, tel. 065/ Prodajem dvosoban saniran stan II sp. 51 mÿ, u ulici Marka Kraqevi}a u B. Luci hitno, tel. 065/ Prodajem trosoban stan kod glavnog MUP-a, 88 mÿ, tre}i sp. tel. 061/ ; 051/ Prodajem nov neuseqen stan u Romanijskoj ulici, 74 mÿ, prvi sprat, tel. 061/ ; 051/ Prodajem trosoban stan na Star~evici, 82 mÿ, ~etvrti sp KM, tel. 061/ ; 051/ Prodajem novu garsoweru, 38 mÿ, drugi sprat, bez poreza, tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvosoban stan na Star~evici, 58 mÿ, tre}i sp., tel. 061/ ; 051/ Prodajem ~etvorosoban stan u ul. Rajka Bosni}a, 93 mÿ, drugi sp. tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvoiposoban stan u ul. Jovana Jan~i}a, 74 mÿ, tre}i sp. tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvosoban saniran suteren na Star~evici, povoqno, tel. 061/ ; 051/ Prodajem barake u Lazarevu 68 mÿ, 66 mÿ, 58 mÿ, povoqno, tel. 061/ ; 051/ Prodajem dvosoban saniran stan u ul. Milo{a Obili}a 56 mÿ, tre}i sprat, tel. 061/ ; 051/ Prodajem hitno trosoban komforan stan, 79 mÿ, 1. sp., ulica Dr \ede Kecmanovi}a, po~etak Star~evice, papiri 1/1, odmah useqivo, tel. 065/ KUPOVINA Kupujem stan do KM, tel. 065/ Kupujem stan u B.Luci 50 mÿ, 65 mÿ, bez posrednika, tel. 065/ Kupujem jednosoban stan, pribli`an 40 mÿ na 1. spratu ili od 1. do 3. sp. sa liftom bli`e centru po dogovoru, tel. 051/ Kupujem jednosoban stan ili garsoweru, tel. 051/ ; 065/ Kupujem stan u Bawoj Luci do 45 mÿ, bli`e centru, tel ; 065/ IZNAJMQIVAWE Izdajem djevojci sobu kod \a~kog doma Obili}evo sa grijawem, tel. 051/ Izdajem trosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem, ul. Jovice Savinovi}a 81b, tel: 051/ , 065/ Od za studente mu{karce, slobodna dvokrevetna soba u Boriku, preko puta novog fakulteta (Kasarna), tel. 051/ ; 065/ G Ozbiqnoj `eni potrebna prazna garsowera, ponude na tel. 065/ Izdajem praznu garsoweru, na Paprikovcu blizu bolnice kod Autootpada, cijena 200 Km, tel. 051/ ; 065/ Izdajem dnevnu sobu kuhiwu i kupatilo ul. Jovana Bijeli}a 126, Zalu`ani poseban ulaz, tel. 051/ ; 051/ Izdajem sobu sa dva le`aja u blizini ekonomskog fakulteta, posebno kuhiwa, kupatilo sve novo a povoqno, tel. 065/ Izdajem jednosoban namje{ten stan, Drvarska 2 B.Luka, tel Izdaje se jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem u ul. Ilije Gara{anina, tel.051/ Izdaje se dvokrevetna soba u trosobnom stanu sa parnim grijawem, jednoj ili dvema studenticama, blizu fakulteta, Borik, tel. 051/ Izdajem mawu ku}u jednosoban stan pod Star~evicom - kod Integralove pumpe, idealno za tri studenta, tel. 065/ U centru grada izdajem lijepo namje{tenu dvokrevetnu sobu, upotreba kuhiwe, i kupatila centrlano grijawe, tel. 065/ Izdajem dvokrevetnu sobu za studente i radnike mu{karce, upotreba kuhiwe, Ravnogorska 3, tel. 051/ Izdajem sobu studentici u samom centru grada, sama `ivim, V.Pelagi}a, 34 B, tel. 051/ Izdajem djevojkama sobu sa 2 le`aja kuhiwom i kupatilom cen. grijawe vlastito i odvojeni ulaz, tel. 051/ Izdajem namje{ten dvoiposoban stan ul. Milo{a Obili}a 54 VIII sp. tel Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen. grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila za dvije djevojke ul. Stepe Stepanovi}a 27, kod Pravnog fakulteta, tel. 051/ ; Iznajmqujem namje{tene stanove: garsowera kod studentskog doma, dva jednosobna stana na Hani{tu, trosobne stanove na Hani{tu i nasequ Sunce, tel. 065/ ; 065/ Izdajem namje{tenu sobu u Boriku u~eniku ili studentu u zgradi, I sp. centrlanog rijawe, tel Izdajem stan za studente sa posebnim ulazom i centralnim grijawem stan se nalazi blizu studentskog doma, cijena povoqna, tel Izdajem dvokrevetnu sobu poseban ulaz, tel. 051/ Izdajem studentima namje{tenu dvokrevetnu sobu sa vlastitim centralnim grijawem, Gavrila Principa 46 A, tel. 051/ zvati poslije 20 ~asova 16. i 17. septembar Izdajem namje{tenu ku}u za studente i samce, tel ; 065/ Izdajem trosoban stan potpuno namje{ten, tel. 051/ Tra`im cimerku za stanovawe u dvosobnom stanu, posebna soba, Naseqe Obili}evo, cijena 150 KM, tel. 065/ Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem ul. Mom~ila Popovi}a 18, tel Izdajem jednokrevetnu sobu acima u ul. Sime Matavuqa 6 stan 13/III, tel. 051/ ; 065/ Povoqno izdajem stan 100 mÿ, samo za 4 studentkiwe, komplet namje{teno, ulaz poseban sa cen. grijawem, tel. 052/ ; 065/ Izdajem jednosoban prazan stan u privatnoj ku}i, Kara or eva 259, tel. 051/ Izdajem namje{tenu sobu, sa posebnim ulazom i kupatilom, Kara or eva 259, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu za studente u Boriku kod Akva bazena, tel. 065/ Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem za djevojke, Nova varo{ tel Izdajem jednosoban stan u ul. Bolnog Doj~ina G Izdajem prazan jednosoban stan, tel Izdajem hitno 3-soban stan namje{ten - Borik, cijena 600 KM/mj., tel. 065/ Izdajem jednosoban namje{ten stan, telefon, centralno grijawe, ul. Gavrila Principa 9, tel. 065/ ; 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu acima ili studentima (Borik), tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu, sa upotrebom kupatila i kuhiwe, sa grijawem, dvjema studentkiwama, tel. 065/ Izdajem sobe acima - poseban ulaz, grijawe, kupatilo, tel. 051/ ; 065/ Izdajem studentima dvije jednokrevetne sobe u centru grada, tel , 065/ Izdajem namje{ten jednosoban stan - Petri}evac, Eugena Kumi~i}a br. 1, tel. 051/ ; 065/ Iznajmqujem namje{tenu garsoweru (privatna ku}a), tel. 065/ Izdajem namje{tenu sobu sa posebnim, ulazom posjeduje kupatilo, kuhiwske sadr`aje i kablovski prikqu- ~ak (TV), pogodno za mlade, cijena povoqna, tel. 051/ Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom u Srpcu, u ulici Mome Vidovi}a 67, tel Izdajem dvosoban namje{ten stan od u ul. Nedeqka ^abrinovi}a 15, tel Izdajem trosoban stan u u`em centru grada, I sp. (mo`e i poslovni prostor tel ; 065/ Izdajem jednosoban stan u centru B.L., ul. Simenuna \aka, namje{ten, nov, 350 KM, tel. 065/ Izdajem dvokrevetnu sobu za dva studenta prve godine, u Boriku, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu, povoqno, Borik, tel. 065/ Izdajem dvjema studentkiwama dvokrevetnu sobu, sprat ku}e, u centru grada, posebno kuhiwa, kupatilo i kablovska, tel. 065/ ; 051/ Izdajem jednosoban namje{ten stan u Obili}evu, tel. 065/ Ozbiqnoj `eni potrebna prazna garsowera, ponude na tel. 065/ Izdajem sobu acima, parno grijawe, upotreba kuhiwe i kupatila, prednost okolina Bawe Luke, tel. 051/ Izdajem sobu acima i studentima, prednost imaju djevojke, sa svim prate}im pogodnostima, parno grijawe, tel. 051/ Izdajem stan sa posebnim ulazom, soba, kupatilo i ostava, ul. Bolnog Doj~ina 62. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno i prazno, veoma povoqno, Kraji{ka 28, tel. 065/ ; 051/ Izdajem namje{ten stan 60 mÿ, na spratu privatne ku}e Solunska 9 iza SUP-a, tel. 051/ Izdajem dvosoban stan namje{ten 68 mÿ, u Boriku, Korduna{ka ulica na du`i period, od prvog septembra bra~nom paru ili za 3 studentice, tel. 051/ Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, ul. Maksima Gorkog 90, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 065/ Izdajem jednoiposoban stan, namje{ten, ulica Stojana Novakovi}a 17, Ko~i}ev vijenac - Hiseta, Bawa Luka, tel Izdajem sobu u Boriku za dvije djevojke, tel. 051/ , zvati poslije 20 ~asova. Izdajem sobu sa dva le`aja, a mo`e i jedan, centralno grijawe, upotreba kuhiwe, tel

50 [KOLA STRANIH JEZIKA THE HOPE [KOLA ENGLESKOG ZA ODRASLE I DJECU KRATKI INTENZIVNI KURSEVI SERBIAN FOR FOREIGNERS POSLOVNA KORESPONDENCIJA BUSINESS ENGLISH TOEFL/TOEIC SEMINARI ZA ME\UNARODNE ISPITE PRIPREMA-PROBNI TEST - POLAGAWE U P I S OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19 ^ASOVA SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA Tel/Faks: (051) ; (065) Ul. Aleja Svetog Save (preko puta dvorane Borik) hope.school@blic.net

51 16. i 17. septembar OGLASI Izdajem studentima, u~enicima dvokrevetnu sobu, upotreba kuhiwe, tel. 051/ , Ravnogorska 3, Nova varo{, Bawa Luka. Izdajem sobu i kuhiwu sa upotrebom kupatila, namje{teno dolaze u obzir zaposlene djevojke ili studentkiwe, Sr e Zlopogle e 102 a, tel Izdajem jednokrevetnu sobu ozbiqnoj djevojci (nepu{a~u) cijena po dogovoru. U stanu `ivi samo jedna studentkiwa, ul. Rajka Bosni}a 13, Star- ~evica, tel. 051/ ; 065/ Izdajem studentima sobu u centru grada, zvati poslije podne, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila u obzir dolaze djevojke sredwo{kolke ili studentkiwe, (mo`e i jedna), tel Izdajem na Star~evici povoqno sobu studentkiwi, tel. 051/ Izdajem u~enicima jednosoban namje{ten stan, tel Izdajem jednosoban stan, Bolnog Doj~ina 62. Izdajem jednokrevetnu - dvokrevetnu sobu u~enicima mu{karcima tranzit iza "^ajaveca#, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu sa centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila dvjema djevojkama, ul. Stepe Stepanovi}a 27, kod Pravnog fakulteta, tel. 051/ ; Izdajem prazan stan, 50 mÿ, centar (iza "Boske#), tel. 065/ Iznajmqujem namje{tenu garsoweru, tel. 065/ Izdajem sobu studentkiwi ili u~enici, u`i centar grada, kod Medicinskog fakulteta, tel. 065/ Dvije djevojke tra`e dvije studentkiwe cimerke za stanovawe u dvosobnom namje{tenom stanu u zgradi bez gazde, centralno, kablovska u Obili}evu, tel. 051/ ; 065/ Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku za u~enike sredwe {kole, tel Izdajem dvjema djevojkama dvokrevetnu sobu u stanu, ul. Beogradska br. 2, tel. 051/ Izdajem `enskim osobama sobu u centru grada, preko puta parka "Petar Ko~i}#, tel. 065/ Izdajem djevojci jednokrevetnu sobu sa centralnim grijawem, tel. 051/ Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, upotreba kuhiwe i kupatila, u obzir dolaze studentkiwe ili sredwo{kolke, tel. 051/ ; 065/ Izdajem vikend-ku}u, Zelenika, sa tri le`aja, pet minuta do mora - auto, kuhiwa, kupatilo, le`aj {est evra od , tel. 057/ Izdajem trosoban stan na spratu ku}e, kuhiwa namje{tena, kupatilo komplet sre eno i jedan za studente od 20 mÿ, parking, ulica Jovice Savinovi}a 153 A, tel. 051/ Izdajem djevojkama namje{tenu sobu, centralno grijawe, kupatilo i upotreba kuhiwe, cijena povoqna, Centar 1, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu i jednokrevetnu sobu studentima - mu{karcima, blizu Univerzitetskog centra, tel. 051/ Izdajem sobu studentima i acima sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/ Izdajem studentima ili sredwo{kolcima dvokrevetnu sobu u Boriku, tel Izdajem dvjema djevojkama sobu u Boriku, tel. 051/ , zvati poslije 20 ~asova. Izdajem djevojkama siguran i udoban smje{taj uz povoqnu cijenu, namje{tena dvokrevetna soba u Boriku, tel. 051/ Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu, balkon, kuhiwa, kupatilo, zgrada, Borik, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu, kuhiwa, kupatilo, ve{-ma{ina (mu{karcima), kod fakulteta (kasarne), ku}a, tel. 051/ Izdajem studentima mu{karcima nepu{a~ima, dvokrevetnu Mi{i}a 53, II sprat, tel. 51/ Izdajem studentima potpuno nov, komforan, namje{ten stan (sve nove stvari) sa centralnim grijawem, u blizini fakulteta, ekstra, tel. 051/ Izdajem dvjema u~enicama koje poha aju sredwu {kolu u Bawoj Luci namje{tenu sobu u Boriku sa kupatilom i grijawem, zvati do 20 ~asova, tel. 051/ Izdajem studentkiwama dvokrevetnu sobu u centru grada, sa odvojenom kuhiwom i kupatilom, tel. 065/ ; 051/ Izdajem namje{tenu garsoweru u centru grada u stambenoj zgradi, tel. 051/ Izdajem mawi dvosoban stan u Rosuqama, privatna ku}a, renoviran, grijawe tel. 051/ , 065/ Izdajem trosoban stan. sprat ku}e KM, Kosovska 83A - Lau{ - B. Luka, tel. 051/ , 065/ Izdajem dvosoban namje{ten stan, poseban ulaz, telefon, grijawe, useqiv odmah, ul. Jaroslava Ha{eka 1 "B# (Lazarevo 3), tel. 065/ MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI Izdajem dvosoban namje{ten stan 68 mÿ, u Boriku, ul. Korduna{ka, bra~nom paru ili za tri djevojke od , tel. 051/ Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu acima mu{karcima - tranzit, iza "^ajaveca#, tel. 051/ Izdajem studentu namje{tenu sobu u nasequ Obili}evo, tel. 051/ ; 065/ Izdajem dvokrevetnu sobu studentima, acima mu{karcima, mogu}nost upotrebe kuhiwe, Ravnogorska 3, Nova varo{, Bawa Luka, tel. 051/ Iznajmqujem nov stan u potkrovqu sa lijepim pogledom na grad, tel. 051/ ; 065/ Izdajem jednosoban namje{ten stan Drvarska (2) B. Luka, tel Izdaju se sobe za studente u centru Prijedora, tel. 052/ Izdajem dvosoban namje{ten stan ul. Slobodana Jankovi}a 25, povoqno, tel. 051/ Izdajem prazan dvosoban stan, poseban ulaz, naseqe "Sunce#, ulica Jovana Ra{kovi}a 33, tel. 051/ Izdajem namje{tenu sobu studentu, upotreba kuhiwe, tel. 051/ Izdajem dvokrevetnu namje{tenu garsoweru, poseban ulaz, centralno grijawe, telefon, useqivo odmah, tel. 051/ ; 065/ Izdajem trosoban stan potpuno namje{ten, od tel. 051/ Izdajem dvosoban stan u Trnu, tel. 065/ Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen. grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila dvjema djevojkama, ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 051/ ; Izdajem mawu ku}u studentkiwama, centar, tel. 065/ ; 051/ Izdajem dvokrevetnu sobu za jednog ili dva studenta blizu Prirodnomatemati~kog fakulteta, tel. 051/ zvati od 14 do 17 ~asova. Izdajem namje{ten dvosoban stan, tel. 051/ Izdajem namje{ten stan za vi{e u~enika ili studenata, tel. 051/ Izdajem namje{tenu ku}u kod fakulteta, tel ; 065/ Izdajem dvori{nu ku}u, garsowera, namje{tena, Cetiwska br. 16, tel. 065/ ; 051/ Izdajem 2 jednoiposobna stana, Bari}a 1 (centar), mo`e i studentkiwama, tel. 051/ Izdajem dvosoban stan u Boriku, ul. Beogradska 5, ~etvrti sprat sa liftom, na du`i period, tel Izdajem stan na moru u H. Novom, 64 mÿ, na ekstra lokaciji, tel. 065/ Izdajem sobe u centru kod Gimnazije s centralnim grijawem kuhiwom i kupatilom studentkiwama, u~enicama, tel. 051/ ; 065/ Izdajem namje{tenu sobu u~enici ili studentkiwi, D. Malica 7, tel. 051/ Izdajem namje{ten dvoiposoban stan kod "Naprijedovog# stadiona u Obili}evu, grijawe, prvi sprat, tel. 051/ ; 065/ Ku}a za stanovawe kod `eqezni~ke stanice Prijakovci, do ite, vidite, tel Potreban namje{ten ili polunamje{ten jednosoban stan ili garsowera u zgradi sa centralnim grijawem na du`i period u blizini osnovne {kole, cijena do 200 KM, tel. 065/ Izdajem sobe studentima ili acima, poseban ulaz, centralno grijawe, kuhiwa, kupatilo, ulica Du{ana Suboti}a 12 (nedaleko od centra), tel. 051/ Iznajmqujem trosoban apartman sa le`ajem za VIII mjesec Vodice ([ibenik) - rezervacija obavezna, tel ; Izdajem povoqno jednosoban stan, ul. Stojana Jankovi}a 33, Lazarevo, tel. 051/ Od godine izdajem dvije dvokrevetne sobe studentima mu{- karcima, Borik, 2. sp., centralno grijawe, upotreba kuhiwe i kupatila, tel ; 065/ Izdajem namje{ten stan za ~etiri studenta, aka ili samca, centralno grijawe, kablovska, ve{-ma{ina, tel. 065/ Povoqno izdajem dvoiposoban stan, ul. Vladimira Rolovi}a 21, tel Izdajem jednom studentu ili radniku, po mogu}nosti mu{karcu, dvori{nu zgradu namje{tenu, poseban ulaz kod "Pekovite#, tel. 051/ Izdajem namje{tenu sobu sa grijawem djevojkama, tel. 065/ U centru Igala izdajem komforan apartman (veoma povoqno), tel Izdajem stan od 60 mÿ za ~etiri djevojke ili ~etiri momka, studenta, aka ili radnika, sve novo, odvojen ulaz, cijena po dogovoru, ul. Jasimira Mal~i}a, tel. 051/ ; 063/ Izdajem jednosoban namje{ten stan, tel. 051/ Izdajem trosoban namje{ten ili nenamje{ten stan i poslovni prostor u istoj ku}i, tel. 065/ Izdajem sobe apartmanskog tipa ili cijeli stan na obali mora u H. Novom, tel. 065/ ; Izdajem prazan jednosoban stan u zgradi na Lau{u, tel. 065/ Izdajem prazan dvosoban stan sa dva balkona na du`i period, 67 mÿ, drugi sprat (Borik), ul. Rade Vrawe{evi} br. 16, Bawa Luka, tel Izdajem apartmane, III/43 a, Vodice, tel (0) ; 00385(0) pranic84@inet.hr Izdajem dvosoban namje{ten stan studentkiwama, tel. 051/ ; 065/ Izdajem djevojci namje{tenu sobu u stanu za u~enicu - studenticu stan u zgradi, centralno, kablovska, klima Obili}evo, tel. 065/ ; 051/ Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu bez gazda sa upotrebom kuhiwe i kupatila, sa centralnim grijawem, Bawa Luka, naseqe Sunce, tel. 065/ Izdajem sobe u Zelenici kod H. Novog, sa kupatilom i upotrebom kuhiwe, blizu pla`e, tel Izdajem dvosoban namje{ten stan, tel. 051/ Izdajem od godine djevojci sobu u centru Lakta{a sa grijawem, tel. 065/ Izdajem jednosoban stan na Petri- }evcu, tel. 065/ Izdajem dvokrevetne, trokrevetne i ~etvorokrevetne sobe sa kupatilom i kuhiwom u Bao{i}u, kod Herceg Novog, povoqno, tel. 065/ ; Izdajem namje{ten jednosoban stan, tel Izdajem garsoweru na spratu ku}e sa centralnim grijawem, poseban ulaz, namje{teno, tel. 051/ Izdajem dvosoban stan, zavr{etak Kara or eve, zvati na tel Izdajem namje{ten trosoban komforan stan u strogom centru, kod hotela "Bosna#, hitno i povoqno, na du`i period, tel. 065/ Izdajem prazan trosoban stan kod MUP-a, ul. Du{ka Ko{~ice na du`i period, hitno tel. 065/ Izdajem dvosoban prazan komforan stan u stambenoj zgradi u Kozarskoj ulici B. Luka, tel. 065/ ZAMJENA Mijewam ~etvorosoban superkomforan stan u B. Luci, 2. sp., Borik, kod pijace, {kole, vrti}a, za stan u Zagrebu, uz dogovor tel. 065/ Mijewam dvosoban komforan stan, 4. sp., u Novoj varo{i, za odgovaraju}i uz dogovor u N. varo{i, ili mawi stan ni`e spratnosti, tel. 065/ Mijewam trosoban stan, 82,50 mÿ, u Gradi{ci, za odgovaraju}i u Biha}u, tel. 065/ ; 051/ POSLOVNI PROSTORI PRODAJA Prodaje se jeftino kiosk u Prijedoru, veli~ine 15 mÿ, sa ba{tom i tendom 5h5mŸ sa kompletnom opremom za ugostiteqstvo (bio u funkciji ro{tiqnice), cijena fiksna KM, tel. 065/ Prodajem poslovni prostor u Gradi{ci, zanatski centar autobuska stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa dobrim podrumom u kojem je smje{ten sanitarni ~vor, tel. 065/ ; 051/ Prodajem ili izdajem kiosk u tr`nom centru Borik, tel. 065/ ; 065/ Prodajem poslovni prostor, 50 mÿ, u Sarajevu, u stambenoj zgradi, 10 godina u funkciji, tel. 051/ Prodajem u centru B. Luke 200 mÿ poslovnog prostora, na I sp. hitno i povoqno, tel. 065/ Prodajem kiosk u Aleksandrovcu 12 mÿ, cijena po dogovoru, povoqno, tel. 051/ Prodajem ili izdajem sa inventarom ugostiteqski lokal u Gorwem {eheru kod vise}eg mosta, ul. Mawa~kih ustanika, autobuska stanica, lijeva strana Vrbasa hitno i povoqno tel. 065/ Prodajem poslovni prostor 130 mÿ, u roh bau sistemu, prizemqe, tel. 051/ ; 065/ KUPOVINA Kupujem poslovni prostor u centru Bawe Luke, prizemqe, do 60 mÿ, tel. 051/ ; 065/ IZNAJMQIVAWE Izdajem poslovni prostor u stambeno poslovnoj zgradi kod studentskog doma, 21 mÿ, novogradwa, namjena kancelarija, tel. 065/ Izdajemo poslovni prostor 210 mÿ, u krugu Incela, tel zvati od 7-15 ~asova Izdajem kancelarijski prostor 70 mÿ, u Novoj varo{i, kancelarije ukqu~uju 3 prostorije, ~ajnu kuhiwu, centralno grijawe, 3 telefonske linije i nov namje{taj, tel. 051/ ; 065/ Izdajem kancelarijski prostor 17 mÿ u centru grada, Srpska br. 2 (telefon, klima, c.grijawe) 400 KMpla}awe mjese~no, kontakt tel. 065/ Izdajem nov poslovni prostor od 17 mÿ, u u`em centru Bawa Luke, tel. 065/ Hitno iznajmqujem - kupujem poslovni prostor od mÿ, sa ve}im parkingom u Bawa Luci (mo`e i van Bawe Luke, na prometnom mjestu, tel. 065/ ; 065/ Izdajem jednosoban stan, 48 mÿ, u Dervi{ima, namje{teno ili nenamje{teno, tel. 051/ Izdajem hitno pansion "Jeti#, cijena povoqna, tel. 065/ Izdajem u naju`em centru, ekskluzivni prostor 75 mÿ, prizemqe predstavni{tvo, butik, trgovina i sl. tel. 065/ Izdajem nov, namje{ten kancelarijski prostor 15 mÿ (upotrebna dozvola, mokri ~vor, klima, telefon, kompjuter, centralno parking), Kraqa Petra I Kara or evi}a 92, Bawa Luka, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor, 72 mÿ, sa upotrebnom dozvolom za prikqu~ak i parking, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, kod rest. "Sirano# tel. 051/ ; 065/ ; 065/ Iznajmqujem poslovni prostor (5 kancelarija) sa namje{tajem i telef. centralom - pogodno za predstavni{tvo ili biro, prostor se nalazi u ul. Veselina Masle{e br. 3; ima klimu, grijawe, obezbje ewe i odr`avawe - povoqno, tel. 065/ ; 051/ Izdajem 72 mÿ poslovnog prostora (4 kancelarije), u J. Du~i}a 55, sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/ i 065/ Izdajem namje{ten lokal za ugostiteqsku djelatnost i namje{ten lokal za trgova~ku ili sve druge djelatnosti u Prijedoru, tel. 052/ Izdajem poslovni prostor sa centralnim grijawem za sve namjene, tel. 065/ ; 051/ Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor od 65 mÿ, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor u Trnu na glavnoj cesti 300 mÿ, 4 m visine, asfaltirano dvori{te, upotrebna dozvola, centralno grijawe, i ogra eno, tel. 065/ ; 051/ G Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju, kancelarije i sli~no obezbije en parking i telefon novo ul. Jovana Ra{kovi}a 7 kod res. "Sirano#, tel. 051/ ; 065/ ; 065/ Izdajem pod zakup pet kancelarijskih prostora u`i centar grada, tel. 065/ ; 051/ Izdajem poslovni prostor, 100 mÿ, sa papirima uz glavni put, tel ; 065/ Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor, 65 mÿ, tel. 065/ ; zvati poslije 16 ~asova. Izdajem poslovni prostor od 19 mÿ u Zanatskom centru na Autobuskoj stanici u Gradi{ci, tel. 051/ ; 065/ Izdajem ro{tiqnicu u ul. Vojvode Mom~ila 12, opremqena, a mo`e i za druge svrhe, tel ; 065/ Izdajem poslovni prostor, 55 mÿ, sa upotrebnom dozvolom - prodavnica mje{ovite robe, ul. Branka Popovi}a 97 A, Bawa Luka, tel. 051/ ; 065/ Izdajem poslovni prostor, 17 mÿ, u Boriku, tel. 051/ ; 065/ Izdajem poslovni prostor u centru grada kod Poliklinike parkirali{te, PTT, grijawe, I sprat, tel ; 065/ Izdajem poslovni prostor, ul. Kraqa Petra II Kara or evi}a 46 mÿ, tel. 065/ ; 051/ Izdajem lokal sa skladi{tem, Branka Popovi}a 148, uz glavnu ulicu, cijena povoqna, tel. 065/ ; 051/ Izdajem namje{ten poslovni prostor od 70 mÿ, u ulici Stepe Stepanovi}a, za trgovinu ili predstavni{tvo, tel. 051/ ; 065/ Izdajem poslovni prostor dvije kancelarije 40 mÿ, u centru grada na Trgu Krajine, tel. 065/ Izdajem kancelariju povr{ine 17 mÿ, u centru grada, ulica Srpska br. 2/II, cijena 400 KM mjese~no, telefon 065/ Izdajem poslovni prostor, 28 mÿ, na prvom spratu poslovne zgrade "Ekvator#, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor od 60 mÿ i stambeni prostor i izdajem stan na Paprikovcu, tel. 051/ ; 065/ Izdajem dvori{nu zgradu sa kupatilom ure enu, Star~evica, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor 40 mÿ, na Malti, tel. 065/ Prodajem i izdajem pod zakup 700 mÿ, pod krovom, na ogra enom skladi{nom prostoru od 4000 mÿ, kompletna infrastruktura rije{ena - [amac - Sarajevo, tel. 065/ ; 065/ Izdajem poslovni prostor u Gradi{ci, 30 mÿ, regulisana upotrebna dozvola, zvati na broj tel. 051/ Izdajem poslovni prostor 35 mÿ, centar, preko puta Medicinskog fakulteta, ul. Save Mrkaqa 13, tel od 8 do 16, tel. 051/ Tra`imo poslovni prostor do 70 mÿ, u Gospodskoj ili u`em dijelu Gospodske ulice u B. Luci, tel. 063/ Izdajem poslovni prostor u Lakta{ima, ul. Kara or eva 112, uz glavni put, a mo`e i za kancelariju, tel. 065/ ; 051/ Izdajem poslovni prostor u B. Luci, ul. Frawe Supila 12, 28 mÿ, mo`e i sa kancelariju, cijena po dogovoru, tel. 065/ ; 051/ Izdajem poslovni prostor u ul. Mi{i}a b. b., tel. 065/ Izdajem poslovni prostor i dvije kancelarije, sve ukupno 82 mÿ, zvati od 8 do 22 ~asa, Tina Ujevi}a br. 9, tel. 065/ Izdajem poslovni prostor od 40 mÿ, preko puta "Karingtonke#, vi{enamjenske svrhe, tel. 051/ ; 065/ GARA@E Izdajem gara`u iza picerije San Remo u Boriku - povoqno, tel. 065/ ; 065/ Prodajem zidanu gara`u, 18 mÿ, kanal, uredni papiri, iza Okru`nog suda, tel. 061/ Izdajem gara`u iza picerije "San Remo# u Boriku, povoqno, tel. 065/ Prodajem zidanu gara`u 21 mÿ, vlasni{tvo 1/1 sa dokumentacijom, tel. 051/ Prodajem zidanu gara`u, 16 mÿ, sa kanalom i strujom, 1/1, Star~evica, Srpskih dobrovoqaca 20, tel. 051/ Prodajem zidanu gara`u 16,5 m, centar tel. 051/ ; 065/ Prodajem zidanu gara`u, papiri uredni, u ul. Skendera Kulenovi}a 23, glavna ulica, tel ; 065/ Prodajem zidanu gara`u 18 mÿ, ul. Mirka Kova~evi}a (kod Zelenog mosta), tel Izdajem gara`u u ulici Ranka [ipke, tel. 065/ POSAO USLUGE Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa automobilskih sjedi{ta, tapaciranog namje{taja i sli~nih podnih obloga, prawe i polirawe automobila, Bawa Luka, tel. 065/ ; 065/ ; 063/ [kola engleskog jezika Big-ben vr{i upis kandidata u septembarskom upisnom roku, tel. 065/ Nau~ite da slikate po uzoru na stare majstore. Otkrijte sve tajne ovog zanata. [kola magi~nog realizma, za sve uzraste, {kola slikawa "DACE[IN#, tel. 065/ G Sudski tuma~ za engleski jezik, vrlo povoqno, prevod, svih vrsta teksta uz ovjeru, tel. 065/ Brzo i kvalitetno kucam i {tampam diplomske, seminarske, maturske i druge radove, tel. 051/ ; 065/ Nastavnica wema~kog jezika u penziji daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel Usisavawe ku}ne pra{ine potpuno uni{tewe griwa dubinsko usisavawe i ~i{}ewe tepiha, itisona, autosiceva, tel. 065/ Ako tra`ite posao koji }e vam pru`iti sigurnost, dobru zaradu, a za ambiciozne i rukovode}e radno mjesto, mo`ete zakazati razgovor na telefone: 051/ ; 065/ ; G Ako su vam potrebni kursevi za ra~unare, certifikati o zavr{enom kursu za ra~unare ili kwigovodstveni program i kurs za kwigovodstvo ili vo ewe kwigovodstvenih usluga javite se na tel. 065/ ; 051/ Giga computers Tra`im ozbiqnu `enu za pomo} u ku}i, tel. 065/ , zvati poslije 18 ~asova. Pi{em sve vrste radova iz oblasti ekonomije, kvalitetno, tel. 065/ Zdrav, odgovoran, povjerqiv i fizi~ki spreman (52) tra`i posao no}nog ~uvara ili ku}nog majstora, tel. 065/ [KOLA STRANIH JEZIKA THE HOPE [KOLA ENGLESKOG ZA ODRASLE I DJECU KRATKI INTENZIVNI KURSEVI SERBIAN FOR FOREIGNERS POSLOVNA KORESPONDENCIJA BUSINESS ENGLISH TOEFL/TOEIC SEMINARI ZA ME\UNARODNE ISPITE PRIPREMA-PROBNI TEST - POLAGAWE U P I S OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19 ^ASOVA SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA Tel/Faks: (051) ; (065) Ul. Aleja Svetog Save (preko puta dvorane Borik) hope.school@blic.net STALNI SUDSKI TUMA^ ZA ENGLESKI I RUSKI JEZIK Prevod i ovjera dokumenta. Tel/faks: (051) ; (065) hope.school@blic.net Kursevi i instalacije iz engleskog jezika 1 sat/5 KM i prevod tekstova str. A-4/10 KM i sudska ovjera dokumenata, tel. 065/ , slobodan_myu@yahoo.co.uk Potreban odgovoran konobar ili konobarica u kafe "Dijalog#, Jevrejska 81, tel. 065/ Vr{im usluge prevoza robe i selidbe kombijem, povoqno, tel. 065/ VKV elektroinstalater - radim elektroinstalacije, kao i popravke aparata za doma}instvo, tel. 051/ ; 065/ Dajem instrukcije iz hemije za ake i studente, povoqno, tel. 065/ Viklovawe el. motora, od 0,25 KW do 250 KW, tel. 051/ Potrebni saradnici u BiH za skupqawe otpadne plastike (fla{e, gajbe), tel. tra`i posao ~i{}ewa poslovnih prostora, tel. 065/ Brzo i kvalitetno kucam i {tampam diplomske, seminarske, maturske i druge radove, tel. 051/ ; 065/ Kucam sve vrste tekstova po cijeni od 0,50 KM/A-4 uz mogu}nost {tampawa i snimawa na CD, tel. 065/ Sudski tuma~ za wema~ki jezik, brzo i kvalitetno, kompjuterska obrada, li~na dostava dokumenata, tel. 051/ ; 065/ Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80 KM/A-4, mogu}nost narezivawa na CD ili lasersko {tampawe, tel. 065/ Izvodimo molerske usluge, lakirawe i farbawe stolarije, gletovawe zidova, lijepqewe tapeta, povoqno, kvalitetno i brzo, tel. 065/ ; 051/ Brzo i bez gre{aka pi{em i {tampam sve vrste diplomskih, seminarskih i maturskih radova 0,70 KM po stranici, tel. 051/ ; 065/ Vr{imo prevoz putnika i robe kombijem na svim relacijama, povoqno, tel. 065/ Selidbe i druge vrste prevoza tereta do pet tona obavqam vrlo brzo u Republici Srpskoj i inostranstvu, tel. 065/ Vr{im usluge selidbe sa radnom snagom "povoqno#, tel. 065/ "CREDO ra~unari i komunikacije# prima radnika na neodre eno vrijeme na radno mjesto kwigovo e, tel. 051/ STR "KOMPO# Bawa Luka, vl. Nenad Popovi}, - distribucija plina, - dostava na ku}nu adresu, - garantovano: - 10 kg plina u boci, - kvalitetan plin, - atestirane boce, tel. 051/ ; 065/ Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova; UP Dajem ~asove engleskog, zvati ujutro, tel. 051/ Predstavni{tvu internacionalne kompanije u formirawu u Bawoj Luci potrebno vi{e saradnika na razli~itim pozicijama. Uslovi: minimum SSS, posjedovawe vlastitog automobila, komunikativnost, starost od 23 do 45 godina, pozvati radnim danom od 8 do 16 ~asova, tel. 051/ , 065/

52 8 Izvodim sve vrste rigips radova, potkrovqa, spu{tene plafone, pregradne zidove, tel. 065/ Potreban dipl. farmaceut sa licencom, kontakt tel. 065/ Dimwa~ar, ~istim dimwake, pe}i za centralno grijawe i kotlove, tel. 065/ ; 051/ Sastavqam tu`be, `albe, ugovore, zahtjeve, prigovore, punomo}ja i registraciju preduze}a DOO, tel. 065/ Prevozim putnike i robu kombijem, povoqno, tel. 065/ Molerski radovi, kre~ewe, gletovawe lakirawe metalnih i drvenih povr{ina i kerami~ke usluge, tel. 065/ Povoqno i kvalitetno kwigovodstvene usluge, tel , "^ajavec - Uslu`ne djelatnosti#. Nastavnica matematike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/ Ameri~ki biznismen tra`i prevodioca, u obzir dolazi neko ko bi bio na raspolagawu po potrebi, tel. 065/ Tra`im posao portira ili no}nog ~uvara, tel. 051/ ; 065/ Prevozim robu i preseqavam kombijem, povoqno, tel. 065/ Izrada metalnih, plastificiranih foto-bexeva za sve manifestacije, promocije i reklame, tel. 065/ Dajem ~asove engleskog, tel. 051/ "Adrija enigma# tra`i komercijaliste, plata po dogovoru, tel. 065/ ili 051/ "VELA in`ewering#, gra a od temeqa do krova, izvo ewe svih gra evinskih radova - instalacije, vodoinstalacije, keramika, rigips, fasada svih vrsta, moleraj, adaptacije ku}a i krovi{ta, tel. 065/ ; Vidovita kroz san, {oqu i pasuq skida crnu magiju, rje{ava porodi~ne probleme, tel. gra. teh., hr. paso{, tra`i bilo kakav posao, ~istila bi poslovne prostore, stanove, peglala ve{, dvorila stare osobe, tel. 065/ Kvalitetno izra ujem zubne proteze (klasi~ne, wisil), krunice i mostove (porcelan, akrilat), tel. 065/ Izrada Internet prezentacije va{e firme, ponude, usluge, oglasa, izrada digitalnih slika, brzo i povoqno, tel. 065/ Kursevi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis engleski 1 sat/5 KM, prevod tekstova str. A-4/10 KM, tel. 065/ Pomo} za probleme sa ra~unarom, virusi, OS, instalacija hardware-a i softwere, a dolazak na adresu!!!, tel. 065/ Potreban automehani~ar za stalni radni odnos, tel. 065/ Dajem instrukcije iz matematike u~enicima osnovne {kole (povoqno), tel. 051/ Predstavni{tvu internacionalne kompanije u formirawu u Bawoj Luci potrebno vi{e saradnika na razli~itim pozicijama. Uslovi: minimum SSS, posjedovawe vlastitog automobila, komunikativnost, starost 23 do 45 godina, pozvati radnim danom od 8 do 16 ~asova, tel. 065/ ; 065/ Seminarski i diplomski radovi! Povoqno, brzo i kvalitetno! 100%, gramati~ki ispravan tekst, tel. 065/ ; 051/ Izrada Internet prezentacije va{e firme, ponude, usluge, oglasa, izrada digitalnih slika brzo i povoqno, tel. 065/ boris@risboweb.com; web: Punim tonere za laserske i inkjet {tampa~e, dolazim na va{u adresu po prazan i vra}am napuwen najpovoqnije. danijelljepojevich@gmail.com tel. 065/ Popravqam ra~unare. Instalacija i reinstalacija, Windows-a, kao i svih GLAS VREMENA potrebnih i dodatnih programa i ure aja, besplatan dolazak danijell@studentetfbl.net tel. 051/ Servisirawe i dodatno testirawe ure aja. ^i{}ewe ra~unara od virusa i instalacija antivirusnih programa programa danijell@studentetfbl.net tel. 051/ Servisirawe svih kvarova na ra~unaru. Rje{avawe problema sa zvukom, slikom i konekcijom, danijelljepojevich@gmail.com tel. 065/ Dajem instrukcije iz matematike, povoqno, profesor, dipl. in`. elektrotehnike, tel. 051/ ; 065/ Izrada ormara, plakara, cipelara, kompjuterskih stolova i ostalog namje{taja po va{oj `eqi, tel. 065/ Ozbiqna `ena tra`i da weguje staricu ili da ~uva djecu, tel. 065/ Brusim i lakiram parket brodski pod, tel. 051/ , 065/545943; 065/ Gra evinsko preduze}e u Bawoj Luci prima radnike - tesare, zidare, kerami~are, molere, bravare i pomo}ne radnike, prijave na tel ; ; Sudski tuma~ za wema~ki jezik, brzo i kvalitetno, kompjuterska obrada, li~na dostava dokumenata, tel. 051/ ; 065/ Autoelektri~ar s radnim iskustvom tra`i posao, u obzir dolazi i posao voza~a "B# kategorije, tel. 065/ Instrukcije iz engleskog jezika za osnovce - sat - 5 KM, tel. 051/ Instrukcije - {panski i francuski jezik - povoqno, tel (Bawa Luka). Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80 KM/A-4, mogu}nost narezivawa na CD ili lasersko {tampawe, tel. 065/ Dipl. in`. elektrotehnike daje instrukcije iz matematike i elektrotehnike, povoqno, tel. 051/ ; 065/ Povoqno izvodimo molerske radove, tel. 051/ Prodajem {ator sa tendom, tel. 065/ Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa automobilskih sjedi{ta, tapaciranog namje{taja, tepiha i sli~nih podnih obloga, prawe i polirawe automobila, Bawa Luka, tel. 065/ ; 065/ ; 063/ Ku}ni majstor radi popravke: voda, struja, moleraj, pro~i{}avawe cijevi i ostalo, tel. 051/ ; 065/ Zaradite u vlastitom domu, pakuju}i koverte, tel. 065/ Dajem instrukcije iz wema~kog jezika, 5 KM/sat, prevodim tekstove, dokumenta, rje{avam sve probleme vezane za penzije iz Wema~ke, Austrije i [vajcarske, tel. 065/ Ozbiqna gospo a ~istila bi poslovne prostore, ordinacije, stanove, peglala ve{ i ostalo, tel. 065/ Djevojka, medicinska sestra, polo`en dr`avni ispit, hr. paso{, tra`i posao, tel. 065/ VK automehani~ar i autolimar kvalitetno obavqa sve poslove uz garanciju, tel. 065/ Zaradite pakuju}i koverte u va{em domu, primawa od 150 do 200 nedjeqno, tel. 065/ Dajem instrukcije iz engleskog jezika, cijena 5 KM sat, tel. 065/ Sastavqam tu`be, ugovore, `albe, zahtjeve, prijedloge, molbe punomo}i i registracije preduze}a DOO, tel. 065/ Povoqno pravim kuhiwe, ormare, regale, kompjuterske stolove, ameri~ke plakare i ostali plo~asti namje{taj, tel. 065/ Salivam stravu, skidam crnu magiju, lije~im bolove glave, gu{ewe u prsima, tel. 065/ Izvodimo sve vrste molersko-farbarskih radova, kre~ewe 00,60 KM/mŸ, gletovawe, dekorativne tehnike, fasadni program, 1 mÿ demit fasade ko{ta 25 KM (posjedujemo sopstvenu skelu), popust penzionerima, tel. 065/ Brusim i lakiram parket i brodski pod, tel. 051/ ; 065/ VKV zidar - jeftino i kvalitetno malterisawe samo 3 KM/mŸ, tel. 065/ Popravqam okvire nao~ara svih vrsta brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16, tel. 051/ Prevodim sve vrte tekstova sa engleskog na srpski i sa srpskog na engleski A4-5 KM, tel. 065/ Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, cijena povoqna, tel , Bawa Luka. Mjerim prijem TV signala i postavqam zemaqske i satelitske antene, tel. 065/ Popravqam sve vrste fotoaparata - Miki, tel. 065/ Prodajem povoqno nov ap{eber, sprava za vje`bawe, i haubu za su{ewe kose, tel ; 065/ Prodajem poni bicikl sa rasklapawe, pogodan za smje{taj u kufer tel. 051/ Prodajem mini ma{inu za su e, tel Prodajem izuzetno povoqno dvoja ostakqena (unutra{wa) vrata sa {tokom, tel ; 065/ Kupujem grobnu parcelu za jedno grobno mjesto u pravoslavnom grobqu u Boriku, tel. 065/ Prodajem parcelu za porodi~nu grobnicu na grobqu sv. Pantelija, cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem dva grobna mjesta na gradskom grobqu, tel. 065/ Prodajem dvadeset ovaca za priplod, mogu}e i vi{e i dvanaest ovnova, tel. 065/ Prodajem kamin "amiti# star godinu dana, tel. 065/ Prodajem suvu jasenovu gra u, za izradu stepeni{ta i drugih finih stvari, tel Hitno prodajem 12 m drva za ogrjevgrabova, u Drugovi}ima, tel. 065/ Prodajem kwige za sredwu gra evinsku {kolu od prvog do ~etvrtog razreda, tel. 065/ ; 051/ Prodajem univerzalni mlin "Standard# Osijek, sa sedam opcija, za drvo. Nov - povoqno, tel. 065/ Prodajem plakar, o~uvan, tel. 065/ Prodajem skoro nov {poret na drva, ve}, ispravan, tel. 051/ Prodajem brentu tip 1000 sa kolicima i opremom, mo`e i kompenzacija, tel. 065/ ; 051/ Prodajem harmonike od 80 basova 5 registara, 60 basova 3 registra, nova, sa koferom i 40 basova 3 registra u odli~nom stawu, prodajem TV "simens#, ispravan, ekran 66 cm, sa daqinskim, 130 KM, prodajem ma{inu za mqevewe mesa sa trofaznim motorom, odli~na, ru~ni rad KM, prodajem bagremovo koqe za ograde, tel. 051/ ; 065/ Prodajem dva grobna mjesta na gradskom grobqu (Novo grobqe), tel. 065/ Prodajem profesionalnu tablu za tehni~ko crtawe sa kulmanom, dim 120h80 cm, marka "rogotron-reiss-perfekt# tel. 051/ Prodajem oko po{tanskih markica iz raznih zemaqa tel. 051/ Prodajem parcelu za porodi~nu grobnicu na grobqu "Sv. Pantelija#, cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem rashladnu komoru - hladwa~u (plusarica i minusarica) zapremine 50 m ili mijewam za dostavno vozilo gra u, tel. 065/ ; 051/ Prodajem dobro sa~uvan trosjed, dvije foteqe i fotequ na razvla~ewe, tel ; 065/ Prodajem pocin~ano korito za {urewe sviwa, `eqezne ~engele i dodatak za vje{awe mesa. cijena 135 KM, tel 051/ Prodajem trosjed i fotequ u kompletu 150,00 KM, tel. 051/ Prodajem cvije}e - adame raznih veli~ina, tel. 051/ Prodajem plasti~nu masku sa duplim farovima za pmv "golf#, tel. 065/ Prodajem na Novom grobqu dva grobna mjesta Parcela br. I cijena po dogovoru, tel Prodajem 600 kom monte tel. 065/ OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI RAZNO Prodajem tablu za tehni~ko crtawe (150/95 cm) sa kulmanom, marke robotron reiss, tel. 065/ M Prodajem "nokiu 3310# - mobilni telefon, u odli~nom stawu, cijena povoqna, tel. 065/ Prodajem parcelu na grobqu "Sv. Pantelija#, cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem povoqno ku}no kino naziv proizvoda Vivah imago model KHT 222 FM, godina proizvodwe 2006, zemqa porijekla Kina, tel. 051/ Prodajem sudoper jednodijelni, 2 elementa za vise}u kuhiwu, klasi~ni ormar, televizor, fri`ider "gorewe#, 065/ Prodajem mikrotalasna pe}, napa, "gorewe# - nova, album sa 700 po{tanskih markica, 2 fotoaparata ruske proizvodwe, tel. 065/ Prodajem sviwac. 160h160 cm. sa dvije pregrade i dvoja vrata, dobar, povoqno, B. Luka, tel. 065/ Prodajem gara`na vrata 2,40h2,20 na podizawe, odli~na, povoqno, Novi grad, tel. 065/ Prodajem {poret na drva, "Gorewe#, kaloreks, polovan, tel Prodajem na Novom grobqu dva grobna mjesta, Prodajem automatski digitalni aparat za mjerewe krvnog pritiska, tel. 065/ Prodajem aparat za mjerewe krvnog pritiska, tel. 051/ Prodajem veliku ormar kasu - sef (kao nova), tel. 065/ Prodajem veoma povoqno o~uvan regal - dimenzije D-4m - B-2,35, jednostavan za transport u dijelovima, tel. 065/ Prodajem parcelu za porodi~nu grobnicu na grobqu "Sv. Pantelija# cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem "nokiju# 1100, srpski meni, vibracija, garancija cijena 75 KM, tel. 065/ Prodajem pumpu za c. grijawe nova marka "sever#, cijena 100 KM, tel. 051/ Prodajem grobnicu sa dva mjesta u grobqu "Sveti Pantelija#, Bawa Luka tel. 065/ Prodajem ugaonu garnituru, elektri~ni {poret, fri`ider, vise}e dijelove, kau~, tel Prodajem kazan za pe~ewe rakije, zapremine 100 l, ra en u Novom Sadu, majstor Slankamenac Aleksandar, cijena po dogovoru, tel ; Prodajem grobnicu tricu na Perduvima tel Prodaje se {poret (kombinacija drvo-struja), regal i dva kuhiwska stola, tel. 052/ Vrlo povoqno prodajem skoro nov {poret na drva - Bawa Luka, tel. 061/ Prodajem rashladnu vitrinu LTH, Gradi{ka, tel. 065/ ; 051/ Prodajem kvalitetan metalni kiosk, 4h5 m, u Gradi{ci, kompletno opremqen za djelatnost, tel. 065/ ; 051/ Prodajem veliki akvarijum, 240 l, dimenzija 100h55h45 cm, izra ujem akvarijume i mawih dimenzija, tel. 065/ Prodajem ma{inu kesar za izradu svih vrsta kesa, dupleks tripleks, tel. 063/ ; Povoqno prodajem ma{inu za {trikawe SWIS magic sa potrebnim priboromi stolom ul. Jasimira Mal~i}a br. 11, (kod "Pe}ine#), tel. 051/ ; 065/ Sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, povoqno, tel. 065/ Prodajem ~istu doma}u {qivovicu staru tri godine po 10 KM, tel. 051/ , zvati poslije 20 ~asova, tel. 065/ Prodajem telefaks "filips#, cijena po dogovoru, tel. 065/ ; 055/ Doma}a {qivovica neprepeka, 43 stepena, stara ~etiri godine, neprskana, {qiva, "savka#, 10 KM/l, tel. 065/ Prodajem jabukovo sir}e od divqih jabuka, ul. Srpskih pilota br. 56, tel. 051/ Prodajem namje{taj, regal, garnituru i tepihe hitno i povoqno, tel. 065/ Prodajem vatreni mlin trofazni, kola teretna drvena u dobrom stawu, traktorsku ramenicu za rezawe drva ispravna, tel AUTOMOBILI Povoqno prodajem mercedes kombibus, 1+7, TIP 208 DKB; god. registrovan u Bijeqini do tel / ; UP Prodajem ladu 1300 godi{te kraj 89 g. registrovan do jula god. u odli~nom stawu, tel. 065/ Prodajem golf III TDI prvi lak, 1995, god ima {iber, centralnu bravu, sigurnosni jastuci i drugo, tel. 065/ Prodajem "jugo 55# u voznom stawu, tel. 061/ Prodajem "mercedes E# 200 crni, 2000 god. registrovan 1 god. nove gume, cijena po dogovru ili mijewam za jeftinije tel. 065/ Kupujem registrovanog "jugu#, tel. 065/ Prodajem "ladu samaru# (1988) mo`e i za dijelove, cijena 500 KM tel. 065/ , zvati poslije 17 ~asova. Prodajem "moskvi~# sa pre enih km kao nov, tel. 051/ Prodajem "fi}u# registrovan do , tel. 051/ , 065/ Prodajem "jugo koral 45#, kao nov, tel. 051/ Prodajem "VW golf IV 1.4B#, 99 god, 3V, klima, ekstra o~uvan, KM, tel. 065/ Prodajem DAEWOO nubira, g.p registrovan godina dana 1,6 benzin plus plin fabri~ki cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem "mazdu 626# DI TD god. pr reg. godinu dana cijena po dogovoru, tel. 065/ Prodajem auto "lada 1200#, u ispravnom stawu, tel. 065/ Prodajem pet kom. "mercedes# kombija, otvoreni i zatvoreni, povoqno, tel. 065/ Prodajem hitno i povoqno WV m, kombi, turbo dizel, god. proizvodwe 1989, 30. decembar, dupla kabina u ispravnom stawu - pogodan za gra evinare, tel. 062/ Prodajem "reno 25#, 90. god. pr. registrovan do 11. mjeseca 2006, tel. 052/ ; 065/ Autoradar - laser, detektori {tite od ure aja za kontrolu brzine. Upotreba je dozvoqena u ve}ini dr`ava EU, kao u BiH i u SCG. Isporuka na teritoriji BiH, tel. 051/ ; 065/ Prodajem "opel GTS# kupe crveni, ful oprema, god., registrovan, povoqno, tel. 065/ Prodajem "pe`o 306# 1,9 D, god. pr. 2000, prva registracija , pet V, sve osim ko`e, tel. 062/ i 17. septembar Kupujem registrovanog "juga#, tel. 065/ Tra`im ukradeni "audi A 4#, wema~ke registracije, slijedi nagrada, tel. 065/ Prodajem "opel kadet# god. pr. 83, tel. 065/ Povoqno "lada samara#, tel. 065/ ; 065/ Kupujem "mercedes #, sa ceradom ili "tami}a 75#, kratki, tel. 051/ ; 065/ Prodajem "ladu nivu# 1,7+4 h 4, kraj godine, tel. 051/ Kupujem "jugo# ne stariji od '89. god. do KM, tel. 065/ Prodajem "tojotu tercel# 1.3 benzin 1983, u dobrom stawu povoqno, tel. 065/ Prodajem "trabant# i kamion TAM, tel Prodajem kamion "mercedes 1213#, '89. god. pr., u odli~nom stawu, tel. 065/ , 051/ Prodajem kombi teretni, dizel god. ispravan, povoqno, tel. 065/ Prodajem "trabant#, TAM i traktor, tel Prodajem TAM generalno ura en, o~uvan, tel. 051/ ; 065/ Prodajem "hjundai galoper# 2,5 dizel 97, prva registracija do , klima, u odli~nom stawu, prvi vlasnik, tel. 065/ Prodajem kombi "reno trafik#, god. pr. 86., generalno ura en, istekla registracija, cijena fiksna KM, tel. 065/ Prodajem "golf 1#, god. proizvodwe, kubika, benzinac, cijena 900 KM, tel. 065/ LI^NI OGLASI Mu{karac, 40 godina, tra`i slobodnu `enu sa sela, u obzir dolazi i udovica, radi dru`ewa i iskqu~ivo radi braka, tel. 065/ Otmjen intelektualac tra`i lijepu damu do 53 godine, uslov da ne `ivimo zajedno, dama odmah sti~e zdravstveno osigurawe, a kasnije nasqedno pravo, nacionalnost nebitna, u obzir dolaze samo ozbiqne ponude, tel. 065/ , od 9 do 19 ~asova, bez SMS poruka. Avantura, slobodan 42-godi{wak, povremeno dolazim iz Holandije, nazovi me, u meni }e i mu{karci i `ene na}i svoje skrivene `eqe, javqa}e vam se ista osoba, tel KU]NI QUBIMCI Staford, vrhunska {tenad sa rodovnicima, profesionalno odwegovani, vakcinisani i o~i{}eni od parazita, tel. 065/ Prodajem psa torwaka starog godinu dana, tel. 065/ Odgajiva~ica wema~kih ov~ara "SER- VICIJUM# FCI 7/05; prodaje {tenad profesionalnog odgoja iz dva legla, od vrhunskih roditeqa, tel ; ; tel/faks Odgajiva~ica njufaundlendskih pasa "darius land# prodaje {tenad izlo`benog kvaliteta od roditeqa {ampiona, tel. 065/ OGLAS U OKVIRU OGLAS U NEGATIVU KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka # ili adresu: malioglasi@glassrpske.com 3 KM 5 KM Tekst: Telefon:

53 16. i 17. septembar OGLASI Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Bosna i Hercegovina BR^KO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE Vlada Br~ko distrikta Bulevar mira 1, Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Telefon: 049/ , Faks: 049/ , Centrala: 049/ , lokal 216, Bulevar mira 1, Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; Telefon: 049/ , Faks: 049/ , Centrala: 049/ , lokal 216 Broj: /06 Br~ko, godine Na osnovu Odluke Nezavisnog odbora za izbor i ocjewivawe rada {efa Policije Br~ko distrikta BiH od 31. avgusta godine, Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse Vlade Br~ko distrikta BiH, raspisuje JAVNI KONKURS za upra`weno radno mjesto u Policiji Br~ko distrikta BiH 1 [ef Policije Br~ko distrikta BiH Obavqa sqede}e poslove: inicira dono{ewe zakona i ostalih propisa u nadle`nosti Policije, organizuje rad Policije i obezbje uje wen zakonit i efikasan rad, donosi pravilnik, interne naredbe, naredbe, instrukcije, smjernice i ostala potrebna akta, preduzima odgovaraju}e mjere radi regulisawa javnog okupqawa gra ana ili drugih posebnih doga aja; obezbje uje i ostvaruje saradwu izme u Policije i ostalih organa i tijela distrikta, obavje{tava javnost o radu Policije, osniva upravne i druge stru~ne komisije i odgovaraju}a radna tijela koja su zadu`ena za izvr{avawe posebnih poslova u okviru rada Policije, organizuje sistem unutra{we kontrole i inspekcije radi nadzora i koordinirawa svih aktivnosti pojedinaca i organizacionih jedinica, preduzima ostale odgovaraju}e mjere neophodne za rukovo ewe Policijom, razvija programe za stru~no obrazovawe i usavr{avawe policajaca i ostalih ovla{}enih slu`benih lica, obavje{tava gradona~elnika o ozbiqnim prijavama na rad zaposlenih u Policiji nakon izvo ewa preliminarnih istra`nih radwi, dostavqa gradona~elniku odluke Disciplinske komisije i dostavqa mu imena policajaca koji su suspendovani s du`nosti, obavqa odre ene zadatke koji su vezani za li~nu sigurnost odre enih gra ana, javnih slu`benih lica i lica kojima je potrebna posebna za{tita, obavqa i druge poslove koji su potrebni radi profesionalnog upravqawa Policijom, razmatra rad zamjenika {efa Policije obavqa. Broj izvr{ilaca: 1 (jedan). Mjese~na bruto plata: 4 818,00 KM. Posebni uslovi: - odgovaraju}e obrazovawe (pravni, kriminalisti~ki ili drugi fakultet dru{tvenog smjera, - najmawe 8 (osam) godina radnog iskustva u policiji od ~ega najmawe 3 (tri) godine na rukovode}im du`nostima (iskqu~iv{i period od 1. marta do 14. decembra godine), - da je zdravstveno i psihofizi~ki sposoban za izvr{avawe poslova i zadataka policije, - da mu UNMIBH/IPTF nije oduzeo privremeno ovla{}ewe za rad ili odbio sertifikaciju, - da posjeduje odgovaraju}i ~in, - da je u posqedwih godinu dana u kontinuitetu obavqao poslove ovla{}enog slu`benog lica, - da posjeduje specifi~na stru~na usmjerewa i sposobnosti neophodne za izvr{ewe konkretnih poslova i zadataka. Za {efa Policije ne mo`e biti izabrana osoba: - koja je ~lan politi~ke stranke, - koja se nalazi ili je vr{ila bilo kakvu du`nost u politi~koj stranci na bilo kojem nivou u posqedwih pet godina, - koja je ili je bila izabrani zvani~nik na bilo kojem nivou vlasti u BiH, - koja je pravosna`nom presudom osu ena za krivi~na djela s umi{qajem, - kojoj je u protekle 2 (dvije) godine od podno{ewa prijave izre~ena disciplinska mjera za te`e povrede slu`bene du`nosti, - lice koje je u penziji u vrijeme podno{ewa prijave. Kandidati koji konkuri{u za navedenu poziciju du`ni su podnijeti ovjerenu prijavu za mjesto {efa Policije/zamjenika {efa Policije, koja se mo`e preuzeti na info-pultu Vlade Br~ko distrikta, na web stranici Vlade Br~ko distrikta BiH ( i na web stranici Skup{tina Br~ko distrikta BiH. ( Konkurs je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do godine. Prijave s prilo`enim dokumentima treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH, Odjeqewe za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse - Bulevar mira br. 1 ili dostaviti li~no u zgradu Vlade Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alter broj 6, najkasnije do godine, do 16 ~asova. Kandidat koji bude imenovan na navedeno radno mjesto du`an je da donese originale ili ovjerene fotokopije dokumenata koji su tra`eni konkursom. Obrazac prijave mo`e se preuzeti na info-pultu u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Sve informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti u Odjeqewu za stru~ne i administrativne poslove - Pododjeqewu za qudske resurse, broj telefona Konkurs je objavqen na web stranici Vlade Br~ko distrikta BiH ( i web stranici Skup{tina Br~ko distrikta BiH. ( DOGRADONA^ELNIK Dr Anto Domi} KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 15.septembar Oznaka HOV E M I T E N T Preostale naruxbe Najboqi kupovni kurs Najboqi prodajni kurs Prosje~na cijena % promjene cijene M A R K E T I N G tel: 051/ tel/faks: 051/ marketing@glassrpske.com 9 Indeks Vrijednost Promjena % Promjene BIRS ERS FIRS Sklopqeni poslovi Maks cijena Min cijena Broj prometovanih akcija Ukupan promet (KM) Berzanska kotacija RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0, ,244 9,398 TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA , , ,816 VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 2, Kotacija fondova BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 8, ,785 23,535 BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA , ,496 BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 7.9 7, ,762 29,773 EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA , , , EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADIŠKA ,856 INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA , ,187 90,186 JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE , ,930 20,506 KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA , ,037 21,671 PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA , , ,226 PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA , VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 6 5, , ,683 VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA , ,903 ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA , , ,908 Ukupno kotacija 791,431 1,556,652 Slobodno berzansko tr`i{te AGKR-R-A AGROKRAJINA AD BAWA LUKA , ,000 1,596 BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK , ,513 29,927 BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA , ,655 31,381 BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I , ,394 2,126 BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA , , BVRU-R-A ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] , ,804 1,624 DEST-R-A HEMIJSKA INDUSTR. DESTILACIJE AD TESLI] , ,730 4,876 DOPT-R-A DOBOJPUTEVI AD DOBOJ , EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE , ,205 18,872 EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA , ,930 23,906 EKHC-R-A ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE , ,259 30,155 EKIN-R-A EKONOMSKI INSTITUT AD BAWA LUKA , ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA , ,882 80,672 ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ , ,871 8,232 GRDP-R-A GRADIP AD PRWAVOR , ,561 16,951 HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD , , ,296 HELV-R-A HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD , HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE , , ,107 HGPT-R-A HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBIWE (A) JLLC-R-A JEL[INGRAD LIVNICA ^ELIKA AD BAWA LUKA , ,044 1,718 KDVO-R-A KOSIG DUNAV OSIGURAWE AD BAWA LUKA ,460 KRBC-R-A KRAJINA BORA^ AD BAWA LUKA ,84(A) KRIS-R-A KRISTAL AD BAWA LUKA , KRJL-R-A KRAJINALIJEK AD BAWA LUKA , , METL-R-A METAL AD GRADI[KA ,65(A) ,914 18,794 MGPT-R-A MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD , MLEK-R-A MQEKARSKA INDUSTRIJA AD BAWA LUKA , , MTLB-R-A METAL AD BAWA LUKA , NBLB-R-B NOVA BAWALU^KA BANKA AD BAWA LUKA ,000 POBJ-R-A POBJEDA AD BIJEQINA , , POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA , PRGS-R-A PROGRES AD DOBOJ ,24(A) RBW-R-A RIBWAK AD PRWAVOR , ,987 3,599 RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO , ,829 30,773 RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD , ,428 8,031 RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK , ,695 38,959 SGAS-R-A SARAJEVO-GAS AD ISTO^NO SARAJEVO 0.4 0, SMUS-R-A [UMAUSLUGE AD GRADI[KA 0.2 0, ,775 1,466 SODJ-R-A SOD JAHORINA AD ISTO^NO SARAJEVO ,400 TSPR-R-A TESLI]-PREVOZ AD TESLI] , , VLPH-R-A VELEPREHRANA AD BAWA LUKA , ,442 3,341 VLTK-R-A VELETEKSTIL AD BAWA LUKA , , VSTS-R-A VETERINARSKA STANICA AD TESLI] 0,9(A) RS AD, DOBOJ , ,025 83,608 AD ZVORNIK , , AD BIJEQINA , ,277 1,025 ZVPT-R-A ZVORNIKPUTEVI AD ZVORNIK , Ukupno slobodno berzansko tr`i{te 1,241, ,796 UKUPAN PROMET 2,032,590 2,483,448 A-(posao sklopqen izme u klijenata iz iste brokerske ku}e) Na adresi: Tr`ni centar TOM - Kwi`ara Ermeks VOJKOVI]I [tamparija Kontakt telefoni: 057/ , 057/ , , U IST O^NOM SARA JEVU OBAVJE[TEWE Besplatne male oglase komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu mo`ete predati u prostorijama preduze}a # Ermeks#. U SOKOCU STR KIOSK, vl. Vukoj~i} Dragana NA PA L AMA Na adresi: U kwi`ari Internacional Pressa u Tr`nom centru # Tom# Pale U IST O^NOM SARA JEVU OBAVJE[TEWE U prostorijama preduze}a INTERNATIONAL - PRESS u Isto~nom Sarajevu, Kara or eva b. b. (dvorana "SLAVIJA#) mo`ete predati besplatne male oglase, komercijalne oglase, reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe. Kontakt telefoni: 057/ , 057/ , faks: 057/ intpress@teol.net

54 OGLASI 16. i 17. septembar 2006.

55 INTERVJU GLASA PLUS" GORAN KQAJ^IN, DIREKTOR FONDA " ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE NAJPRE^A JE BRIGA ZA ^OVJEKA Strana 2. PODIJEQENA MI[QEWA O NOVOM ZAKONU O POREZU NA DOHODAK SOCIJALNA PRAVDA NA DUGOM [TAPU Damir Novim zakonom, od Miqevi} idu}e godine, maraka godi{weg dohotka ili 205 maraka mjese~no bi}e oslobo eno poreza Strana 3. MOGU LI TORBE KOJE U^ENICI NOSE U [KOLU BITI LAGANIJE TE@A TA[NA OD AZBUKE Prvi dani u {koli Strana 4. RATKO \EKI], SRBIN IZ KALIFORNIJE, GRADI MANASTIR U DERVENTI Ratko \eki} ispred manastira DU[A OSTALA U BI[WI Ratko \eki} poklonio blizu 150 dunuma zemqe Srpskoj crkvi Strana 6. STEVAN NOVAKOVI], SVJEDOK USTA[KOG ZLO^INA U BOSANSKOM PETROVCU STARE RANE OPET BOLE Novakovi}: Izbjegao usta{ku kamu Strana 7. KULTURA ZANIMQIVOSTI HUMOR I SATIRA ENIGMATIKA Strane 8. i 9. Strana 11. Strana 12. Strana 15. (Snimio Miladin MIHAJLOVI]) Deseti Me unarodni sajam poqoprivrede i prehrambene industrije " AGROS 2006", odr`an u Bawoj Luci od 8. do 12. septembra, bio je dobra prilika da poqoprivrednici poka`u {ta znaju i imaju. A imaju, bogami, sva{ta! Dajana Kalajxi} iz Gradi{ke na sajmu je promovisala traktore marke " ferguson" i drugu opremu ovog ~uvenog proizvo a~a. Manekenka u slu`bi dubokog orawa mo`da i ne djeluje ubjedqivo. Me utim, nema sumwe da }e svi pogledati prvo u wu, a poslije i u traktor... Reklo bi se dvije `eqe i dva pogleda

56 2 J edan od osnovnih zadataka i ciqeva ovogodi{we poslovne politike republi~kog Fonda zdravstvenog osigurawa je pove}awe prihoda i smawewe tro{kova, u korist pacijenata i zdravstvenih radnika. Ovo je, dolaskom na ~elo Fonda, najavio prije ~etiri mjeseca direktor Goran Kqaj- ~in. Od tada do danas, navodi Kqaj~in u intervjuu za " Glas Srpske#, dosta toga je i u~iweno.? Da li su prihodi pove}ani, odnosno da li su smaweni tro{kovi? - U prva tri mjeseca ove godine Fond je imao dosta lo{u dinamiku priliva izvornog prihoda. Na kraju prvog tromjese~ja zaostatak u odnosu na finansijski plan je iznosio preko 20 odsto. Nakon analize uzroka lo{eg priliva prihoda, preduzeli smo niz konkretnih mjera, me u kojima posebno isti~em aktivnosti na{eg Sektora za kontrolu i reviziju, koje su dale o~ekivane rezultate. Na kraju prvog polugodi{ta, odstupawe od finansijskog plana bilo je minimalno, da bismo ve} od jula imali prihode ve}e od planiranih, a taj trend je nastavqen i u avgustu. [to se ti- ~e tro{kova, oni su po {estomjese~nom obra~unu bili mawi od planiranih, a nedavne analize pokazuju da se taj nivo tro- {kova i daqe zadr`ava. Me utim, na{ ciq je zna~ajnije smawewe da tro{kove stavimo pod kontrolu, da wima upravqamo i da razvijemo mehanizme kontrole koji }e onemogu}iti zloupotrebe i neracionalno "rasipawe# novca. To je proces koji zahtjeva neke sistemske promjene, pa nije ni realno o~ekivati brze rezultate. ^iwenica da je rast tro{kova napokon zaustavqen nije za potcjewivawe i govori da smo na dobrom putu da postignemo krajwi ciq. Obe}ali ste da }e realizacija ciqeva poslovne po-? litike biti na dobrobit pacijenata i zdravstvenih radnika. [to se ti~e zdravstvenih radnika, svjedoci smo da ste obe}awe ispunili. Krajem jula im je ispla}ena jedna od zaostalih plata, a najavqeno je da }e do kraja ovog mjeseca biti ispla}ene i preostale plate. Kako se to postiglo? - U Republici Srpskoj prvi put je potpuno jedinstvo kqu~nih institucija za funkcionisawe zdravstvenog sistema: Vlade, Ministarstva zdravqa i Fonda zdravstvenog osigurawa. To jedinstvo se ogleda, kako u pogledu strate{kih ciqeva, tako i u na~inu wihovog ostvarewa. Svako radi svoj dio posla uz maksimalno uva`avawe, koordinaciju i subordinaciju. U takvom ambijentu rezultati dolaze po logici stvari. Sredstva za prvu zaostalu platu obezbijedili smo iz u{teda koje je ostvario Fond, a ostale }e biti ispla}ene iz sredstava koje nam Vlada dozna~uje po osnovu usagla{enog duga za neupla}eni doprinos iz ranijih godina. O tom dugu se pri~a godinama i sad smo napokon na tu pri~u stavili ta~ku. Iz ovih sredstava se ispla}uju ne samo zaostale plate, ve} i sva dugovawa za poreze i doprinose na li~na primawa zaposlenih u zdravstvu. Ovo je konkretan efekat za sve zaposlene u zdravstvenim ustanovama, ali i za same ustanove, koje su zbog ogromnih dugova po raznim osnovama bile pred kolapsom. Naravno, ovo je tek po~etak, na{ krajwi ciq je da, zajedno sa Vladom i Ministarstvom zdravqa, zdravstvene ustanove rasteretimo ogromnog balasta dugova i svega ostalog {to je bio limit da se okrenu razvoju i postizawu evropskih standarda u pogledu efikasnosti i kvaliteta pru- `awa zdravstvenih usluga. Ina- ~e, same cifre i broj ispla}enih plata u ovoj pri~i su sporedni. Su{tina je u potpuno druga~ijem pristupu problemima u zdravstvu. Od problema, od koga su do sada svi okretali glavu, zdravstvo je do{lo u `i- `u interesovawa, sa jasnom vizijom kako }e se taj sistem podi}i na zdrave noge. Na{a je namjera da vratimo dignitet zdravstvenom radniku i da damo motiv da se aktivira ogroman qudski potencijal, koji ~ini najva`niju kariku u svakom, a posebno u ovom sistemu. INTERVJU? Da li su efekte osjetili i pacijenti, odnosno va{i osiguranici? Da li pacijenti i daqe gotovo sve sami kupuju? - Osiguranici su na{ prioritet i mi smo tu zbog wih. Efekti na{eg dosada{weg rada, kada su pacijenti u pitawu, nisu toliko o~igledni kao {to je isplata zaostalih plata zdravstvenim radnicima, iako su i te plate u krajwem na dobrobit pacijenata. Me utim, mjere, ~ija je realizacija u toku, uskoro }e pokazati prave efekte. Do sada smo zna~ajno pove}ali sredstva namijewena za oboqewa koja zahtijevaju skupo lije~ewe, kao {to su multipla skleroza, hepatitis C, sida i neka druga oboqewa, a namjera nam je da u narednom periodu status ovih bolesnika rije{imo sistemski. Za oboqele od malignih oboqewa ve} drugu godinu su obezbije eni citostatici, s tim {to smo sada preduzeli mjere da ovih lijekova ima u dovoqnoj koli~ini, odnosno da se elimini{e potreba da pacijenti te lijekove kupuju sami. Tra`imo mogu}nosti da damo ve}a prava nekim kategorijama osiguranika, koje su do sada bile zapostavqene, kao {to su na primjer djeca sa mentalnom retardacijom. Uveli smo kontrolu primjene ugovora sa zdravstvenim ustanovama, posebno onog dijela koji se ti~e prava osiguranika i reagovali smo u svim slu~ajevima gdje je bilo takvih pojava. Ovogodi{wim ugovorima, prvi put, obuhva}eni su i neosigurani gra ani, za koje finansiramo kompletan program prevencije. Na`alost, jo{ je ~esta pojava da pacijenti kupuju ve}inu lijekova sa bolni~kih lista. Taj problem smo ubla`ili time {to smo znatno smawili postupak za refundaciju tro{kova zdravstvene za{tite, koje su pla}ali osiguranici. Na refundaciju sredstava ranije se ~ekalo i vi{e od godinu dana, a sada taj postupak traje oko mjesec dana. Me utim, ovaj problem }e uskoro biti rije{en, jer }e bolnicama biti obezbije eni svi neophodni lijekovi, sanitetski i ostali materijal, tako da }e pravilo da pacijenti sve kupuju sami uskoro biti izuzetak.? [ta je sqede}i korak? - Na{ sqede}i korak je da ostvarene u{tede usmjerimo na pro{irewe prava iz obaveznog osigurawa. Tako nam je, na primjer, namjera da pro{irimo Pozitivnu listu lijekova koji se izdaju na recept i da u toj oblasti u~inimo i neke druge promjene, kako u pogledu kreirawa Liste, tako i u pogledu principa ugovarawa izdavawa lijekova sa apotekama. Na{e aktivnosti vode ka tome da Fond postane institucija koja, prije svega, brine o svojim osiguranicima. To podrazumijeva i neke su{tinske promjene u samom Fondu. Birokratski odnos prema ~ovjeku, posebno bolesnom, ne mo`e se uklopiti u viziju razvoja zdravstvenog sistema, koju su odredili aktuelna Vlada, Ministarstvo i Fond.? Koliko gra ana u Srpskoj nije obuhva}eno zdravstvenim osigurawem? - Prema podacima, do kojih smo do{li na{im analizama, oko 30 odsto gra ana Republike Srpske nije obuhva}eno obaveznim osigurawem. Me utim, ako se imaju u vidu i oni koji su prijavqeni na osigurawe, ali se za wih nikako ili neredovno upla}uje doprinos, onda je taj procenat ve}i. Naravno, nismo ostali samo na analizama. One su nam poslu`ile da uo~imo uzroke problema i da pokrenemo inicijativu za wihovo otklawawe. U tom smislu smo reagovali prema nadle`nom Ministarstvu i Vladi, koji su podr`ali na{e inicijative i pokrenuli proceduru neophodnih izmjena u Zakonu o doprinosima i u Zakonu o zdravstvenom osigurawu. Krajwi efekat ovih aktivnosti bi}e to da za sve gra ane u Srpskoj bude obezbije ena osnovna zdravstvena za- {tita, kod ~ega }e se posebno voditi ra~una o najosjetqivijim kategorijama, kao {to su djeca, stari, trudnice. Definisawe statusa dr`avnih preduze}a, koja su u procesu privatizacije, ili u postupku ste~aja, tako e }e doprinijeti rje{avawu problema neosiguranih gra ana. Pored ovoga, htio bih da istaknem i na{u aktivnost na terenu, koja se ogleda u obilasku obveznika koji ne izmiruju svoje obaveze prema zdravstvenom osigurawu zaposlenih. Efekte ove aktivnosti analiziramo mjese~no i sa zadovoqstvom mogu da istaknem da su oni evidentni, pri ~emu, svakako, treba ista}i i doprinos dobre saradwe Fonda sa kontrolnim organima.? Ove godine ste prvi put potpisali ugovore sa nekim zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH? - Za to smo se opredijelili zbog potreba i interesa na{ih osiguranika. Ugovore smo potpisali sa univerzitetsko-klini~kim centrima Tuzla i Sarajevo, i Klini~kim centrom u Mostaru, a ugovorene su usluge koje ne mogu da pru`e bolnice u Srpskoj. Ovaj potez, na`alost, neki zloupotrebqavaju u svojim predizbornim govorima, ali da smo procjewivali ho}e li neko zloupotrijebiti neki od na{ih poslovnih poteza, ne bismo postigli ni{ta. Na{e je opredjeqewe da kvalitetna i efikasna zdravstvena za{tita bude dostupna na{im osiguranicima, bez birokratskih i iracionalnih ograni~ewa. Naravno, zainteresovani smo da zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj budu boqe osposobqene i opremqene, kako bi se smawila potreba da na- {e osiguranike upu}ujemo na lije~ewe u druge ustanove. Ovaj interes se, prije svega, zasniva na ekonomskoj logici. U tom smislu dajemo bezrezervnu podr{ku Ministarstvu zdravqa u pogledu definisawa strate- {kih investicija u zdravstvu, {to }e sa na{e strane biti pra- }eno i adekvatnom finansijskom podr{kom.? O kojim se investicijama radi? - Radi se o investirawu u one oblasti koje su do sada bile razlog najve}em broju upu- }ivawa na lije~ewe izvan Srpske - kardiologiji i onkologiji. Nadam se da }e zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj uskoro dosti}i takav stepen osposobqenosti da mogu da pru- `e najslo`enije medicinske usluge, ne samo za na{e gra ane, ve} i za bolesnike izvan? Srpske. [ta je sa ugovorima sa privatnom praksom? - Ministarstvo zdravqa ima jasnu viziju i kada je u pitawu privatna praksa. Mi apsolutno podr`avamo stav da se i privatna praksa uvede u zdravstveni sistem. S obzirom na to da nema sumwe da }e Ministarstvo istrajati u realizaciji strate- {kih ciqeva u ovoj oblasti, u Fondu se ve} pripremamo da zdravstvenu za{titu ugovaramo i sa privatnim ustanovama. Te pripreme, pored formalnog evidentirawa privatnih ustanova, wihove registrovane djelatnosti, kadrovske i tehni~ke opremqenosti, podrazumijevaju i definisawe kriterijuma koje }e te ustanove morati da ispune da bismo s wima sklopili ugovor. Prije svega, ti kriterijumi }e podrazumijevati garancije za kvalitet zdravstvenih usluga, ali i wihov odnos 16. i 17. septembar GORAN KQAJ^IN, DIREKTOR FONDA ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE NAJPRE^A JE BRIGA ZA ^OVJEKA Osiguranici su na{a prva briga i mi smo tu zbog wih. Tra`imo mogu}nost i da damo ve}a prava nekim kategorijama osiguranika, koje su do sada bile zapostavqene, kao {to su, na primjer, djeca sa mentalnom retardacijom, rekao Goran Kqaj~in Goran Kqaj~in u razgovoru s na{im novinarom Zgrada Fonda zdravstva: Br`i priliv novca prema zakonskim obavezama, kod ~ega mislim i na Zakon o doprinosima. Ustanove koje ne izmiruju obaveze u vezi sa uplatom doprinosa za zdravstveno osigurawe, ili to ~ine zloupotrebqavaju}i odredbe Zakona o najni`oj osnovici za obra~un doprinosa, ne}e ispuniti na{e kriterijume, odnosno s wima ne}emo potpisivati ugovore. Dakle, kada je rije~ o ugovarawu sa privatnom praksom, mi smo u tom smislu ve} po~eli neke konkretne aktivnosti. Naime, u toku je potpisivawe ugovora sa privatnim apotekama, od kojih, pored ostalog, o~ekujemo i efekat smawewa tro{kova za lijekove koji se izdaju na recept. Radimo i na definisawu novih kriterijuma ugovarawa sa ortopedskim ku}ama, koji }e obezbijediti boqi kvalitet ortopedskih pomagala, ali? i ni`u cijenu. Da li }e uvo ewe privatne prakse u sistem zdravstva ugroziti polo`aj dr`avnih ustanova? - Naprotiv, ovo samo mo`e biti novi podstrek, zdrava konkurencija koja motivi{e na ve- }i kvalitet, ve}u efikasnost i ni`e cijene zdravstvenih usluga. [to se ti~e Fonda, ovo }e biti podsticaj da se jo{ vi- {e profili{emo u ono {to treba da budemo, servis osiguranika, koji za wih ugovara i finansira zdravstvenu za{titu koja zadovoqava odre ene standarde. Dosada{wa praksa da se na Fond gleda kao na instituciju koja finansira zdravstvene ustanove, dovela je do toga da su osiguranici bili prepu{teni sami sebi, a wihov interes nikome nije bio prioritet. Odlu~ni smo da tu praksu promijenimo.? Ministar zdravqa je najavio novi pristup ugovarawu usluga zdravstvene za{tite? - Na ovo pitawe sam djelimi~no odgovorio kroz prethodno pitawe. Naime, rije~ je o napu{tawu buxetskog finansirawa zdravstvene za{tite, odnosno prelasku na pla}awe po jedinici usluge. Takav model pla- }awa podrazumijeva mnogo boqe organizovane mehanizme kontrole izvr{enih usluga, kako u pogledu wihovog kvantiteta, tako i u pogledu kvaliteta. To je, u svakom slu~aju, novi izazov za nas u Fondu u pogledu organizovawa efikasnijih mehanizama kontrole. Nedavno ste u Fondu zaposlili 14? UVA@AVAWE? Va{ odnos prema osiguranicima? - Otkako obavqam du`nost direktora Fonda, bio sam u situaciji da primim veliki broj gra ana koji su mi se obra}ali zbog raznih problema. Porazna je ~iwenica sa kolikom su nevjericom primali informaciju da }e biti primqeni kod direktora, jer je u wihovoj svijesti ta funkcija rezervisana za one iz "visokog# dru{tva. Upravo je to ono {to treba da se mijewa. Insistira}u na tome da upravo taj obi~ni ~ovjek, sirotiwa i ugro`eni budu na{i prioriteti. Wima se mora vratiti nada i osje}aj da su uva`avani i za{ti}eni. pripravnika? - Zaposlili smo 14 mladih qudi, odli~nih studenata. Uspjeh u toku studija i du`ina studirawa bili su opredjequju}i kriterijum kod izbora onih koji }e biti primqeni na posao. Kako su se odnosili prema studiju, tako se odnose i prema poslu. To su pametni i vrijedni mladi qudi, koji su nam donijeli novu, pozitivnu energiju. Ve} su se ukqu~ili u na{e aktivnosti i pokazali da mogu da obavqaju najslo`enije zadatke. Oni su konkretan primjer kako qudi, posebno mladi, kada im se da {ansa, daju ono najboqe iz sebe. Radmila [KONDRI] Snimio Miladin MIHAJLOVI]

57 16. i 17. septembar TEMA PODIJEQENA MI[QEWA O NOVOM ZAKONU O POREZU NA DOHODAK SOCIJALNA PRAVDA NA DUGOM [TAPU Novim zakonom, koji stupa na snagu od idu}e godine, maraka godi{weg dohotka ili 205 maraka mjese~no bi}e oslobo eno pla}awa poreza na dohodak. Ministar Aleksandar Xombi} ka`e da je ovim zakonom izbjegnuto dvostruko oporezivawe. Damir Miqevi} ocjewuje da je ~ista demagogija ustvrditi da }e Zakon o porezu na dohodak dovesti do pove}awa najni`ih plata i da }e 50 miliona ostati kod poslodavaca N ovi Zakon o porezu na dohodak, koji od 1. januara idu}e godine stupa na snagu, izazvao je opre~ne reakcije u javnosti. Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Xombi} ustvrdio je da }e Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak donijeti vi{e socijalne i ekonomske pravi~nosti, jer se oporezivawa osloba aju najmawe plate, a vi{om stopom se oporezuju najve}e plate. Prema dosada{wim propisima, svaka konvertibilna marka dohotka svakog gra anina bila je oporezovana sa 10 odsto. Ovako obra~unat porez, zajedno sa doprinosima, Mirjana Vasi} ~inio je bruto platu i bio obaveza svih poslodavaca. Novim zakonom, koji stupa na snagu od idu}e godine, maraka godi{weg dohotka ili 205 maraka mjese~no bi}e oslobo eno pla}awa poreza na dohodak. Godi{wi dohodak od do maraka, koliko po podacima republi~kog Zavoda za statistiku iznose ~etiri prosje~ne godi{we neto plate u pro{loj godini, bi}e oporezovan po stopi od 10 odsto, ali nakon {to se od ukupnog iznosa oduzme neoporezivi dio. Za obra~unati dohodak preko maraka godi- {we, poreska stopa je 15 odsto, s tim da se ostvareni dohodak umawuje za neoporezivi dio. Prvobitno je bilo BIJEQINA Mirjana Vasi}: - To nije u redu, porezi su dati na sve. Nema {ta nije oporezovano. Plate treba da se pove}aju, omladina nema od ~ega da `ivi. I te minimalne plate - ko mo`e da `ivi od 200 maraka. Nema se ra~una ni raditi. Smiqa Stevi}: - Mislim da je to lo{e za narod. Plate su male, jo{ i oporezovane. Ja sam u penziji, a sad deru radnike. Platu koju zarade, dr`ava prepolovi. Odbij ovo, odbij ono, a narodu {ta ostane. Odbijali su i nama, pa danas opet moram da otkupim stan, ni{ta nije moje. Danas uveli porez na plate. Na {ta porez, na ono sirotiwe {to narod zaradi. Treba onim buxovanima oporezovati koji imaju plate preko hiqadu maraka, a ne ovim jadnim radnicima koji zarade nekoliko stotina maraka. Marinko Jawilovi}: - To je jo{ jedan u vidu nameta i udar po ve} ionako praznom xepu gra ana. Poslije poreza na dodatu vrijednost, jo{ jedan {ok. Po{to }e sva primawa iznad 205 maraka biti oporezivana, poslodavac }e imati razloga da prijavi radnika na {to mawi li~ni dohodak, tako da bi onu razliku koju mora da uplati na konto poreza uzeo od radnika. Zoran Pani}: - Nikada nisu bili u istom polo`aju oni koji su dosta zara ivali sa onima koji su ima- Marinko Jawilovi} Zoran Pani} li male plate. Zna se da su poreze pla}ali samo oni sa dubqim xepovima. Sada smo svi izjedna~eni, a jasno je svima da }e to opet najvi{e pogoditi gra ane sa niskim primawima. Dosta im je ionako nameta, od kojih ih je najvi{e pogodio PDV. Dakle, treba oporezivati qude sa najvi{im primawima. Marko Ri o{i} ANKETA O ZAKONU KOJIM SE OPOREZUJU PLATE Branislav Mirkovi} DOBOJ ISTO^NO SARAJEVO Marko Ri o{i}: - Mislim da svi gra ani treba da pla}aju porez, pa tako i porez na li~ne dohotke. Me utim, smatram da ne treba oporezivati plate koje su ispod maraka, jer su one dovoqne za normalan `ivot jedne ~etvoro~lane porodice. Ta~no je da ne omogu}avaju stvarawe nekih novih vrijednosti, ali se s tim novcem mo`e `ivjeti. Sve preko maraka je ve}a plata i ona se mo`e oporezivati. ZVORNIK Branislav Mirkovi}: - Nisam znao za taj zakon i kako druga~ije da komentari{em nego da sam zaprepa{}en. Mi smo toliko oporezovani, da ne znam odakle im ideja da oporezuju i plate. Znaju li oni koji donose zakone kolike su nam plate. Pitaju li se kako narod uop{te `ivi, koliko ko- {taju najosnovnije `ivotne namirnice i da li mi i to najosnovnije mo`emo da obezbijedimo za svoje porodice, a kamoli da nam jo{ name- }u i porez na platu. Dragan Mirkovi}: PLATA Prema novom zakonu, na mjese~nu platu od 300 maraka poslodavac }e pla}ati 20,5 maraka mawe poreza na dohodak. Drugim rije~ima, prema sada{wem zakonu, na platu od 300 maraka mjese~no se pla}a 30 maraka poreza ili 360 maraka godi- {we, a prema novom zakonu na 300 maraka pla}a se 9,5 maraka mjese~no (300 se umawi za neoporezivi iznos od 205 maraka) ili 114 maraka godi{we. Smiqa Stevi} Dragan Mirkovi} - Nemam komentar na takav zakon. Mislim da je ovaj napa}eni narod ve} dovoqno doveden na ivicu egzistencije, tako da jo{ jedan namet takvu situaciju mo`e samo jo{ vi{e da pogor- {a. Ne znam kome to treba, osim {to }e neki, dodatnim siroma{ewem naroda, mo}i boqe da manipuli{u wim. predlo`eno da se godi{wa primawa preko 15 hiqada maraka oporezuju sa 15 odsto, ali je na Narodnoj skup{tini Srpske prihva}en amandman da se preko ~etiri prosje~ne godi{we zarade oporezuju sa 15 odsto. Savez poslodavaca Republike Srpske, me utim, ne dijeli mi{qewe ministra Xombi}a. Prvi ~ovjek Saveza poslodavaca Srpske Damir Miqevi} ocijenio je da izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak ne}e donijeti olak{awe za privrednike koji posluju po zakonu. On smatra da nije trebalo pove- }avati fiskalna optere}ewa privredi, kada je u ovoj godini uveden i porez na dodatu vrijednost. - Privrednici koji obra- ~unavaju plate po zakonu pla- }a}e isto ili vi{e poreza na dohodak, dok onim poslodavcima koji prijavquju najni`u platu od 205 maraka, a pritom na crno ispla}uju mnogo vi- {e, novim zakonom }e biti legalizovana utaja i oni ne- }e uop{te pla}ati porez na dohodak - izri~it je Damir Miqevi}. Ministar Xombi} isti~e da usvojeni Zakon o porezu na dohodak predstavqa reformu direktnih poreza u Republici Srpskoj. - Republi~ko Ministarstvo finansija dokazalo je da je lider u reformi fiskalnog sistema, jer ovi zakonski akti nisu pro{li skup{tinsku proceduru u Federaciji BiH - rekao je Xombi}. Treba napomenuti da se u Narodnoj skup{tini Republike Srpske vodila `u~na rasprava i da su pojedini poslanici ovaj zakon ocijenili kao "dodatni namet#. Ministar Xombi} tvrdi da je ovim zakonom izbjegnuto dvostruko oporezivawe. - Prema va`e}em zakonu, svaka marka mjese- ~ne neto plate oporezuje se sa 10 odsto, {to nije slu~aj po novom zakonskom rje{ewu. Na godi- {wi iznos neto plate do ne- }e se pla}ati porez od idu}e godine. Na iznos od ~etiri prosje~ne plate, koji je u godini iznosio maraka, pla- }a}e se porez od 10 odsto na iznos umawen za neoporezivi dio od maraka - objasnio je Xombi}. On je naglasio da primjena novog zakona o porezu na dohodak podrazumijeva odricawe 50 miliona buxetskih prihoda u narednoj godini. - Ovih 50 miliona osta}e kod poslodavaca, ~ime se stvara mogu}nost da oni izvr{e preraspodjelu sredstava i usmjere ih na pove}awe najni`ih plata. Prema va`e- }em rje{ewu, na snazi je duplo oporezivawe. Ako neko ima godi- {wi prihod od 50 hiqada maraka, najmawe na 25 hiqada maraka na koji je ve} pla}en porez, na kraju godine pla}a jo{ 10 odsto. Novim zakonom toga vi{e nema - istakao je Xombi} i dodao da je po osnovu poreza na dohodak gra ana prikupqeno 118 miliona maraka. Savez poslodavaca ne dijeli stav Ministarstva finansija da }e se novim zakonom stvoriti mogu}nost za pove}awe najni`ih plata, odnosno dodatnog investirawa i novih zapo{qavawa. - ^ista demagogija je ustvrditi da }e ovaj zakon dovesti do pove}awa najni`ih plata i da }e 50 miliona ostati kod poslodavaca. Postoji mogu}nost da }e uspje- {na preduze}a, koja ispla}uju radnicima plate preko 500 maraka, po~eti dio li~nog dohotka da ispla}uju "na crno#, kako bi izbjegli oporezivawe po stopi od 15 odsto. Ako statistika u prva tri mjeseca idu}e godine poka`e pad prosje~ne plate, to }e zna~iti da su moje pretpostavke ta~ne - istakao je Miqevi}. Damir Miqevi}: Legalizacija utaja Na~elnik za indirektne poreze u Sektoru za fiskalni sistem u republi~kom Ministarstvu finansija Nada Cari} isti~e da je, na prijedlog ministra Xombi}a, u zakon ugra en amandman da se za svakog uzdr`avanog ~lana u`e porodice poreska osnovica umawuje za 20 odsto od neoporezivog dijela, odnosno od maraka. - Novina u Zakonu o porezu na dohodak je i umawewe 3 Aleksandar Xombi}: Izbjegnuto dvostruko oporezivawe poreske osnovice po osnovu kamate pla}ene tokom godine na stambene kredite za jednu nekretninu i to za jednog zaposlenog ~lana porodice. PORESKE PRIJAVE Poresku osnovicu ~ine svi dohoci. Ukoliko gra anin ima samo dohodak po osnovu zaposlewa (plata, topli obrok, prevoz, regres, prekovremeni rad), onda on nije du`an da podnosi godi- {wu prijavu na dohodak Poreskoj upravi. Za ova lica je poslodavac obavezan da upla}uje porez i da prijavu o tome dostavi Poreskoj upravi. - Zaposleni koji osim plate primaju i honorare, razne naknade po osnovu autorskih prava, ugovora o djelu i sli~no, du`ni su da podnesu poresku prijavu i da prikupe podatke da li je i koliko pla}eno poreza po tom osnovu. Razliku koja nije upla}ena po tom osnovu, gra anin je du`an da uplati u Poreskoj upravi - objasnila je Nada Cari}. Na primjer, ako je na godi- {wem nivou pla}eno hiqadu maraka kamate za stambeni kredit, poreska osnovice bi- }e umawena za toliki iznos - objasnila je Cari}eva. Neoporezivi dio dohotka za pretpro{lu godinu je iznosio marke, a za pro- {lu godinu maraka, a pravilo je da gra ani porez od 10 odsto pla}aju u teku}oj za prethodnu godinu. Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske poreski obveznik iz Bawe Luke uplatio je 62 hiqade maraka poreza na dohodak, {to je najve}a lawska uplata za pretpro{lu godinu. Drugim rije~ima, poreski obveznik koji je lani najvi- {e platio poreza na dohodak, zaradio je u pretpro{loj godini preko 600 hiqada maraka ili 12 prosje~nih godi- {wih plata u Republici. Zanimqivo je da je poreski obveznik iz Bawe Luke u pretpro{loj godini uplatio ~ak maraka poreza na dohodak gra ana ili 24 prosje~ne godi{we plate u godini. Dijana VRHOVAC MIHALOVI]

58 4 U FOKUSU MOGU LI TORBE KOJE U^ENICI SVAKODNEVNO NOSE U [KOLU BITI LAGANIJE TE@A TA[NA OD AZBUKE Uxbenici su samo jedan od izvora znawa, stoga nije potrebno da ih u~enici svaki dan nose u {kolu. Nedono{ewe uxbenika na ~as ne zna~i da dijete nije spremno za nastavni predmet, ve} mo`e da predstavqa i `equ da svoje znawe pro{iri iz drugih izvora u {koli, ka`e psiholog Tatjana Mihajlovi} Posqedwih nekoliko godina roditeqi {kolarci imaju primjedbe na prete{ke torbe koje oni svakodnevno moraju kao vre}e da nose u {kolu. Pitawe je mogu li to djeca da nose i zar je toliko u~ila potrebno da bi se nesmetano pratila nastava. Toga nekada nije bilo. Je li nauka toliko odmakla da djeca danas moraju da budu "naoru`ana# kwigama i drugim pomagalima da bi nau~ila vi{e. U posqedwe tri godine ni{ta se, radi olak{awa djeci, nije poboq{alo i promijenilo. Samo {to se u Dru{tvu roditeqa osnovaca o ovom problemu stalno raspravqa. Traje dilema koje kwige nositi, a koje ostaviti kod ku}e. Zar moraju sve da nose svaki dan. Umjesto znawa, djeci se pravi medvje a usluga za wihovo daqe zdravqe. Dje~ija torba ponekad biva te- `a od pet kilograma. Ogor~eni roditeqi ne znaju kako da pomognu djetetu, osim da, ukoliko im vrijeme dozvoli, odnesu dje~iju torbu do {kole i vrate je ku}i. U Osnovnoj {koli "Ivo Andri}# u Bawoj Luci ka`u da se roditeqi u posqedwih nekoliko godina `ale na te{ke torbe. Me utim, direktor ove {kole Qubomir Star~evi} ka`e da mnogi od wih ne zaviruju u {kolski raspored ~asova, ve} prepu{taju djetetu da se samo spakuje za {kolu. - Djeca prvih, drugih pa i tre- }ih razreda nose sve kwige, pla{e- }i se da ne zaborave neku od wih. Zbog toga roditeqi imaju veliku ulogu u rje{avawu ovog problema kod ni`ih uzrasta. Pred polazak u {kolu ili uve~e, roditeqi treba da vide {ta dijete ima po rasporedu i da mu pomognu da se pravilno spakuje - istakao je Star~evi}. Star~evi} smatra i da nastavnike treba motivisati da dodatke i radne sveske podijele djeci, a zatim ih pokupe i ostave u {koli. - Kada je rije~ o prva~i}ima koje vaspita~ice dovode u {kolu, one im nose {kolsku torbu. Ostalima, uglavnom neko od roditeqa ili bli`ih ponese ovaj teret. Mislim da djecu ne treba toliko optere}avati i da u {kolu treba da nose samo neophodne kwige - smatra Qubomir Star~evi}. Direktor Osnovne {kole "Branko ]opi}# Slobodan Majstorovi} rekao je da je problem te- {kih torbi u prvim, drugim i tre- }im razredima rije{en prije tri godine, me utim, u vi{im razredima, gdje u~enici imaju druga~ije obaveze, te`e im je iza}i u susret. - U~enici u prvoj trijadi osnovne {kole koriste iste kabinete, pa imaju mogu}nost da dio {kolskih ORMARI]I - Prakti~no rje{ewe za prevazila`ewe ovog problema je postavqawe ormari}a u {kolama, gdje bi se ostavqale kwige koje ne moraju stalno da se nose ku}i. Naravno, to ne bi zna~ilo da smo djecu rasteretili a~kih obaveza koje svakodnevno ispuwavaju - rekla je psiholog Tatjana Mihajlovi}. kwiga i dodataka ostavqaju u wima. U tu svrhu kabineti su opremqeni policama i {kolskim namje{tajem. Kod vi{ih razreda to je nemogu}e obezbijediti jer oni koriste razne kabinete, koji su opremqeni iskqu- ~ivo za svoju namjenu - istakao je Slobodan Majstorovi}. Dva puta godi{we, ka`e na{ sagovornik, qekari obavqaju sistematske preglede u {koli. Tom prilikom pregleda se te`ina, visina djeteta, ispravnost ki~menog stuba i sli~no. Ukoliko nekom od djece prijeti deformacija ki~me, qekari obavje- {tavaju roditeqe i daju im odre ena uputstva. Prvi dan u {koli: Prete{ko breme na le ima u~enika Psiholog u bawolu~koj Osnovnoj {koli "Ivo Andri}# Tatjana Mihajlovi} istakla je da je te`ina a~kih torbi vezana za optere- }enost u~enika programskim sadr- `ajima. - Stalno prisutna te`wa da se u~enici rasterete dugih i obimnih lekcija, nepotrebnih ~iweni~nih znawa, na`alost, jo{ nije ostvarena. Sadr`ajno ni vremensko rastere}ewe u~enika nije ostvareno, pa se ni te`ina a~kih torbi nije smawila - rekla je Mihajlovi}eva. Prema wenim rije~ima, uxbenici predstavqaju samo jedan od izvora znawa, pa stoga nije potrebno da ih svaki dan nose u {kolu. S druge strane, nedono{ewe uxbenika na ~as ne zna~i da dijete nije spremno za taj nastavni predmet, ve} mo`e da predstavqa i `equ djeteta da svoje znawe pro- {iri i iz drugih izvora u {koli. - U na{oj {koli, koja je jo{ u mnogim segmentima tradicionalna, uxbenik predstavqa jedino i osnovno sredstvo rada nastavnika, pa se samim tim i obavezuju djeca da svakodnevno donose uxbenike na nastavu. Zato ~esto slu{amo optu`be roditeqa da djeca svakodnevno nose torbe koje prema{uju optimalnu te`inu tereta koji odgovara starosnoj dobi djeteta - naglasila je Mihajlovi}eva. Svijest o fizi~koj kulturi, u na- {em {kolskom sistemu, dodala je na- {a sagovornica, nije dovoqno razvijena, o ~emu svjedo~i broj ~asova, na primjer, matematike, koja se u~i pet ~asova nedjeqno, a fizi~kog vaspitawa samo dva ~asa sedmi~no. - Ovo zaista nije opravdano, znaju}i da u razvojnom periodu {kolaraca fizi~ka aktivnost pove}ava motori~ka znawa i sposobnosti, otklawa stres, anksioznost, lak{e se savladava qutwa, otklawa pesimizam, posti- `e duhovni mir i sli~no. Iako sve ovo znamo, djeca i daqe nose pune torbe kwiga, roditeqi su nezadovoqni, SINDIKAT Granski Sindikat obrazovawa nauke i kulture dobio je podr{ku nadle`nog ministarstva u sprovo ewu reformi u osnovnom, sredwem i visokom obrazovawu. Prema rije~ima predsjednika republi~kog Saveza sindikata Ranke Mi- {i}, reforme u {kolstvu jednim dijelom odnose se na potrebu odbacivawa vi{ka gradiva koje nije funkcionalno za u~ewe i optere}uje i u~enike i nastavnike. - Neupotrebqivi dio {kolskog gradiva treba da bude izba~en iz kwiga i a~kih torbi. Uxbenike treba o~istiti od brojnih godina, datuma i stranih pojmova koji, u su{tini, samo optere}uju u~enike - istakla je Mi{i}. Ona je podvukla da je posebno kriti~no gradivo za u~enike osnovnih {kola i da ak treba da bude u centru pa`we i da mu se omogu}i da upotrebom kvalitetnog uxbenika lak{e i br`e do e do znawa koje }e kasnije mo}i da iskoristi. - [kolska torba mora da bude lak{a, a ne te{ka po nekoliko kilograma, {to mo`e da ugrozi zdravqe djeteta. Zbog toga, suvi{ne kwige moraju da se izbace iz a~ke torbe - poru~ila je Ranka Mi{i}. M. M. Tatjana Mihajlovi}: \a~ka torba optere}ena programima a kod {kolaraca, zbog dugotrajnog i nepravilnog sjedewa u klupama, lo{eg dr`awa tijela i te{kih torbi na le- ima, javqaju se problemi deformacije ki~menog stuba, ~ije se posqedice nose tokom daqeg razvojnog perioda - dodala je Tatjana Mihajlovi}. Majka u~enika petog razreda Osnovne {kole "Dositej Obradovi}# Mira Pejakovi} ka`e da je torba koju wena }erka nosi u {kolu poput kofera i da nastoji da rastereti dijete koliko je to mogu}e. - Problem je u tome {to djeca gotovo za svaki predmet nose po dvije sveske, zatim kwige koje imaju po rasporedu, nekoliko dodatka uz kwige, zbirku, pernicu, ponekad i patike. Ne mogu da ka`em da im bilo koja kwiga ne treba, ali broj svesaka trebalo bi da bude smawen. Po nekom nepisanom pravilu, djeca za odre ene predmete koriste samo sveske tvrdih korica - veli Pejakovi}eva. Baka devetogodi{we Nikoline Simi}, Jefimija Simi}, rekla je za "Glas Srpske# da, bez obzira na to {to je {kola blizu, Nikolini nosi torbu jer je te{ka pet do {est kilograma. - [kole i ministarstvo trebalo bi zajedno da prona u rje{ewe da se u~enicima bar malo olak{aju torbe. Mislim da djeca, ipak, nose i bespotrebne stvari u torbama i da se od wih iz godine u godinu vi- {e radnog materijala tra`i - ka`e baka Jefimija. Upitana da li joj je te{ka torba, mala Nikolina samo odmahuje glavom da nije i smije{i se. Republi~ki ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi} slo- `io se sa ~iwenicom da su a~ke torbe za osnovce ni`ih razreda prete{ke. Tim povodom, ministar je najavio da }e predstoje}a {kolska godina biti posve}ena reformi osnovnog obrazovawa u smislu rastere}ivawa u~enika od obimnog gradiva. - U uxbenicima za osnovce ima suvi{nih stvari, ali i onih koje mawkaju. Anga`ova}emo stru~wake za ova pitawa i na ovom obimnom poslu radi}emo tokom ~itave {kolske godine - rekao je Anton Kasipovi}. Dio novca od privatizacije "Telekoma Srpske#, rekao je Kasipovi}, usmjerava}e se u {kolstvo na svim nivoima, i to ne samo u objekte, ve} i kabinete i nastavno-nau~na sredstva. Ukoliko bude mogu}- nosti, {kole }e se opremiti namje- {tajem, koji bi mogao da poslu`i za rastere}ewe u~enika od prete- {kih torbi. Ministar Kasipovi} podsjetio je da je u Hrvatskoj pred po~etak ove {kolske godine iz uxbenika za osnovce o~i{}eno dvije hiqade razli~itih podataka i BA[I] 16. i 17. septembar IZ O[TROG UGLA Evropa - obe}awe ili prijetwa N ekad je put u Evropu stvarno bio velika radost. I samo nagovje{taj da bi se moglo zaviriti malo, a kamoli jo{ i zakora~iti u wu, shvatali smo kao veliko, najve}e obe}awe. Kad sam prvi put zavirio, zakora~io, pa i pro- {etao po par~etu Evrope, za mene je to bio svijet {u{kavca i farmerki, svijet predivnih napitaka u svakakvim bojama. Bio sam se tek malo ozbiqnije podvirio poda se i ni{ta, ama ni{ta, osim toga i kakve curice (^uj "kakve#. Ikakve!) nije me interesovalo. Leonardo, Mikelan elo, Boti~eli... Wih sam se polako prisje}ao tek kad sam se vratio. Naravno, prisje}ao sam ih se po onom {to su mi profesori u {koli pri~ali, umjesto da sam s Ponte Rosa pobjegao u kakvu galeriju, kad me je ve} Bog pomilovao po glavi i pripustio u toliku radost, u Evropu. Da sve bude posve tako, i ono malo gri`e savjesti brzo su mi, kao i dotad, raspr{ile "lake note#; zvale su se lake, a poga ale su nas kao najte`om granatom (jedan im se Roko ~ak i zvao Granata!?); mozak nam je zavrtjelo, prosto nas oma ijalo to veselo italijansko pjevkawe s vriskawem i poskakivawem (naro- ~ito {lager o nekoj Marini), {to s gramofonskih plo~a, {to s prvih televizijskih snimaka koncerata ili festivala. Mnogo snijega na crnobijelim ekranima nije nam smetalo; na protiv, kao da nas je hladilo, kao da nas je ~uvalo od opasnosti, od surove mogu}nosti da provrimo pred slikom vrelog sunca nad morem, pjesmama i radostima, da provrimo, pa da zapalimo preko grane (Taman posla, ubio bi me }a}a!), kao {to i jesu neki: zapalili, pa se deceniju kasnije puvali po Bawoj Luci u polovnoj, ali nabuxenoj ma{ini, a raja pquckala "Ma, serowa u maseratiju.# Svaki sqede}i susret sa Evropom bio mi je bogatiji, qep{i i radosniji, ne samo zato {to sam se za svaki posebno spremao, u~io i pamtio {ta moram da vidim i za{to, pa se presli{avao na licu mjesta, poredio i u sebi prepravqao ili drasti~no mijewao, nego zato {to mi je sve to pomoglo da tu Evropu tek tada i tako iskreno i zauvijek zavolim! Evropa koju sam zavolio i koju volim jeste prije svega, a i poslije, Evropa Leonarda, Voltera, [ekspira, Servantesa, [opena, Verlena, Pikasa, Bodlera, Joneska, Simon d Bovoar, Sartra, Prevera, Edit Pjaf, Matisa, Qube, Monea, Ki- {a, Dalija, Evropa wihove umjetnosti i svoje velike, neobuzdane slobode! Evropa qudske i stvarala~ke slobode! No, budimo realni (bar onoliko koliko se ne mo`e izbje}i): Evropa je i ono kad se malo {vrqne, pa se drmne koja grapa d Italija uz vatreni ples Espawe, pa francusko vino (sa svim sirevima), ili pivo bavarsko (ko voli), ili tekila, kowak i tako redom ili nasumice, ali uvijek polako i u`ivaju}e - sve do neizbje`nog kalvadosa s pogledom na trg koji je tama, ona tama koju je Remark prepoznao kad je napisao da se ne vidi "~ak ni Trijumfalna kapija#. Dakle, ne bih Evropu u koju bih samo povremeno odlazio kao s lanca pu{ten u privremeni `ivot, nego Evropu uvijek i u svemu. Ho}u u Evropu koju znam i volim. Ne}u u Evropu ovakvu kakvu su nam poslali da nas od nas odvikne. Ovo Evrope {to je ovdje stiglo, ovo nije ni samo "p#, a kamoli "opa#, a gdje je tek ona voqena i `eqena Evropa? Ona se ni ne nazire. Dakle, da se dogovorimo, prvo ova Evropa, ova {to bi da zapovijeda - da ode, pa da se mi malo sredimo, potkuvetimo, i onda polako: u pravu Evropu. U pravu Evropu, na pravi na~in. Ne s ispru- `enom rukom, ne da prosimo, nego s punim bisagama, da darujemo: {qive, jabuke, slanina i suvo meso, suxuk i kajmak (da vide kako se ovdje krka i u`iva), pa Rmaw i Mo{tanica, Obili} i Sin- eli}, Vuk i Dositej, Mokrawac i Vlado Milo- {evi}, Ko~i}, Du~i}, Andri} (da vide i da imamo, i da znamo)... Sve ovo pri~am, o svemu ovom gun- am samo zato {to vidim da skoro sve stranke i partije ne zatvaraju, ne odmaraju usta od Evrope, a ni na jednoj im promociji, ni na jednom im mitingu ne vidim nijednog na{eg Voltera, nijednog na{eg [ekspira, [opena, Verlena, Bodlera, Matisa ili Misle da ih nemamo? Mislili su takvi, sje- }am se svih onih godina unazad, da nemamo ni Qubu Popovi}a, ni Dadu \uri}a, ni Miodraga Bulatovi}a, ni Jevti}a, ni Veli~kovi}a, ni Ki{a, a imali smo, i imamo; i mi, i Evropa. [to su mislili, ni po jada; najvi{e ih i sad tako misli! Ne mo`e se, dame i gospodo, zvati u Evropu s podijuma podignutog na zemqi koju s prezirom gaze zadu`eni restlovi Evrope, s podijuma ma koliko ozbiqne politike va{e ako vam se ta politika jo{ ozbiqnije uni`ava neumjetni~kom vriskom i piskom, okre~enim licima i golopup~anim drmoguzom. Znam, "Narod to voli# - kaza}e svi koji su ga tome u~ili i nau~ili, ali to je toliko takvo, da je prosto nedostojno i pore ewa s onim kad sam prvi put zavirio, zakora~io, pa i pro{etao po par- ~etu Evrope, da bih - o, jada! - kupio {u{kavac i farmerke. Ono jes' da sada, danas i ovdje, tuda, svuda, uglavnom {u{kaju {u{ke (Sve se pla}a, bolan, ne pravi se budala!), ali nije ni to posve odmaklo od kaubojskih pantalona. Du{ko M. PETROVI]

59 16. i 17. septembar KORIJENI ARHITEKTONSKA I LIKOVNA QEPOTA MANASTIRA OBOJEN VJE^NO[]U Gra ewe manastira i wegov izgled, kada je zavr{en, uticali su svojom gotovo nebeskom lepotom na mnoge mladi}e da pri u mona{kom `ivotu, pa i na Nemawinog sina alosni i propali, usled ratova i nevoqa koje su ih pratile, proticali su mnogi vekovi u Ra- {koj. Sli~no zemqi u kojoj je `ivio, Stefan Nemawa je ve}i deo svog svjetovnog trajawa proveo prisiqen da se bori i osloba a, da gubi i osvaja. Takva vremena nisu ostavqala mnogo prostora mirnom `ivotu, te je zbog toga ovaj srpski vladar svoju ktitorsku revnost uspeo da poka`e samo na po~etku i kraju politi~kog delovawa. Gra ewu manastira Studenice posvetio se onog trena kada su za wim ostali zna~ajni politi~ki poduhvati: oslobo ewe od vizantijske vlasti i uspe{no ratovawe, teritorijalno pro{irewe i vaspostavqawe dr`ave svojih predaka. Mesto pored reke Studenice, po kojoj }e manastir Bogorodice Dobrotvorke naj~e{}e biti nazivan, upoznao je Nemawa kao -"pusto lovi{te zverova-# i izabrao ga je, po svoj prilici, zbog toga {to je uz osamu po`eqnu manastiru, prekrasan predeo pru`ao i sve {to je potrebno za `ivot mona{ke zajednice. Mada nam pisani izvori nisu ostavili u pergamene utisnuta slova o toku radova, o te{ko}ama i tro{kovima oko gradwe manastira, mi o tome mo`emo donekle da sudimo po samom delu koje je, uprkos nevoqama koje su ga udarale tokom wegovih vi{e od 800 godina `ivota, odolelo zubu vremena i sa~uvalo, najve}im delom, prvobitni izgled. Gra ewe manastira i wegov izgled kada je zavr- {en, uticali su svojom gotovo nebeskom lepotom na mnoge mladi}e da pri u mona{kom `ivotu pa i na Nemawinog sina Rastka. Ovo manastirsko vlastelinstvo dugo je vremena kasnije slu- `ilo kao obrazac za ure ewe odnosa na posedima drugih manastira, ali danas, na`alost, mi nemamo sa~uvanu -"zlatope- ~atnu povequ -# koja bi nam mogla pripovedati o tome koje je sve posede manastir dobio prilikom osnivawa. Uporedo sa crkvom gra eni su i zidovi i pirgovi koji su trebali da pru`e za{titu `ivotu mona{ke zajednice. Na osnovu upisanog kruga koji zatvaraju ~vrsti bedemi Studenica je trebala da ima transponovan lik idealnog, nebeskog grada. Rub manastira obele`en je krugom, a kule trougaone osnove raspore ene su bile u pravilnom ritmu. Svemu ovome dodato je simboli~ko zna~ewe broja 12, koliko ima ukupno oja~awa bedema - dva bedema i deset trougaonih kula - ~ime je ostvarena komunikacija ovosvetskog sa Nebeskim. Naime, na osnovu apokalipti~ke literature koja voli simboli~ke brojeve, broj 12 je broj Izraelovih plemena, broj apostola, u Apokalipsi, je savr- {en. Baziraju}i na ovaj na~in svoju fortifikacijsku arhitekturu Studenica je u stvari pokazala vernost duhovnom svetu kojem su pripadali i za koji su se brinuli da ne presu{i i propadne. Gradwa Studenice morala je da bude zavr{ena do Sveti Spiridon: Freska koja privla~i pa`wu prole}a godine kada se sam Nemawa zamona{en uselio u svoj manastir. U wemu je, uzev{i mona{ko ime Simeon, dve godine bio stare{ina manastira, a potom je oti{ao u Svetu Goru u susret i na vi ewe sa sinom Savom. Igumana Dionisija je ostavio da upravqa manastirom, {to je ovaj i ~inio, vi{e od jedne decenije. Nepune tri godine kasnije, Simeon je umro u Svetoj Gori. Po svedo~ewu Savinog biografa monaha Domentijana, Simeon je, vide}i da mu se bli`i kraj, tra`io od sina da mu telo prenese u Studenicu. Za tu molbu, stekli su se uslovi tek nakon {to je zavr{io rat koji su vodili wegovi sinovi za presto. U me uvremenu se desilo, po kazivawu kasnijeg biografa, da su Nemawine mo{ti u Hilandaru po~ele da na ~udesan na~in to~e miro, {to je smatrano za znak Bo`je milosti i posve}ewa. Nemawa je prenet u Srbiju ne samo kao biv{i vladar, ve} i kao za{titnik zemqe i dinastije. O~eve mo{ti su do- ~ekali sinovi Stefan i Vukan u Hvosnu i u sve~anoj povorci ih dopratili do Studenice, gde su polo`ene u ve} pripremqen grob. I tu se mo{ti pokazale ~udotvornima, izlivaju}i miro na godi{wicu smrti 1206, ili godine i iscequju}i bolesnike. Sve ovo {to se desilo, smatrano je dostojnim za uspostavqawe sveta~kog kulta Simeona Miroto~ivog, ~ije sredi{te je postala Studenica, u kojoj je bratstvo imalo du`nost da stalno odr`ava pomen ktitoru. Slu`bama svetom Simeonu, potrebnim za kult, dodato je i koje je napisao Sava. Ubrzo nakon dono- {ewa Simeonovih mo{tiju, umro je i iguman Dionisije, pa je kraq Stefan Prvoven~ani zamolio svoga brata Savu da do- e na neko vreme u Studenicu i da u woj bude arhimandrit. Pod Savinim stare{instvom koje je trajalo nekih {est godina intenzivno se nastavilo sa zavr{avawem manastirskog kompleksa i ure ivawem `ivota mona{kog bratstva koje se znatno umno`ilo. Sava se pobrinuo da manastir dobije pravila mona{kog `ivota i uobi~ajeni oblik uprave prilago en onom u Hilandaru. Tako je pripadawe mona{koj porodici podrazumevalo potpuni prekid sa svetovnim Prema Stefanu Nemawi- }u, gra ewe ovog velikog svetili{ta, uticalo je na najmla eg Nemawinog sina da napusti svetovni `ivot i pobegne u Svetu Goru (oko ). Taj sin, kasnije monah Sava, u kratkom `itiju svoga oca uop{teno je zabele- `io wegov pothvat: sazidao je sve -"od malog do velikog- # i sela darovao i sve druge potrebe: ikone, sasude, kwige, rize i zavese. Unutra{wost manastira: ]ivot sa mo{tima vladike Nikolaja Manastir Studenica: Plijeni qepotom i wegovim navikama. Zabrawena je komunikacija sa rodbinom i prijateqima, dr`awe slugu i borba za mesto i rang po svetovnim merilima. Izbegavan je prazan govor i raskala{an smeh, na koje su upozoravali pradavni pisci poslanica. Nije bilo dozvoqeno posebno kuvati, ni zadr`ati bilo kakvu imovinu. Tra`ila se uzdr`anost u jelo da bi se telo obuzdalo od po`ude. U periodima postova ta uzdr`anost je prelazila u li{avawe. Samo u odre ene dane Tipik je dozvoqavao da se post na hlebu, vo}u i toploj vodi sa kimom ubla`ava postom sa sirovom zequ ili kuvanom varivu sa uqem ili bez uqa i vinom. Koliko nama svetovnima ovakav `ivot izgleda strog i te{ko ostvariv toliko nam se arhitektonska i likovna lepota ovog manastira oduvek ~inila blagom, uzvi{enom i samo Gospodu doku~ivom. Dekoracije u Studenici su naj~e{}e izvo ene u obliku povijenog lista - lozice ili sa skulpturom glava devojaka, vojnika, mitolo{kih bi}a ili `ivotiwa, isklesanih u visokom reqefu. Skulpture lavova, grifona i kle~e}ih an ela na{le su svoje mesto u bazi stubi}a i kapitela portala i prozora. Na Bogorodi~inoj crkvi, koja spoqa izgleda kao jednobrodna romanska gra evina, a ina~e je najve- }a i najzna~ajnija gra evina ovog manastira, svoje mesto su na{le i figure Hrista, 12 apostola, ali svakako najuzbudqivija me u wima je figura one kojoj je i posve}ena crkva - svete Bogorodice. Ona se nalazi iznad zapadnog portala crkve, a prikazana je kako sedi na prestolu sa malim Hristom u krilu i dva an- ela pored we, ~ija imena su signirana na srpskom jeziku, }irilicom, kao arhan eli Mihailo i Gavrilo. O~ito, kult Bogorodice je sa Atosa pre{ao i u Srbiju i to verovatno najvi{e zahvaquju}i svetom Savi. Kao suprotnost ovoj Bo`anskoj uzvi{enosti, u vrhu spoqne arhivolte predstavqena je glava ~udovi{ta, inkarnacija avola. Iz avoqih usta izlazi na svaku stranu po jedna lozica, u ~ije su volute upletena fantasti~na bi}a u prizorima lova. Sa svake strane je po jedan lav nosio kolonetu, koja je podupirala konzolu sa grifonom. Po svemu sude}i, lavovi su ovde, postavqeni kao bi}a iz pakla koja pro`diru qude. Smisao poruke bio je jasan - vernik se uvodi u svetiwu hrama pod za{titom najvi{ih Nebeskih sila, koje ga ~uvaju od sveta tame. Ono {to je dalo posebnost Studenici to su bila postavqena kompoziciona re{ewa ovih ukrasa koja se lako mogu dovesti u vezu sa istovremenim oltarskim prozorima italijanskih rimokatoli~kih katedrala u Bariju i Bitonu. Jasno je, dakle, da je spoqa{wa obrada Bogorodi~ine crkve u Studenici romani~ka. A unutra- {wost? Po svemu onome {to }e biti opisano, vizantijska. Studenica je `ivopisana zaslugom svetog Save godine. Kada je Sava doneo u Studenicu mo{ti svoga oca, sa sobom je doveo slikara Grka koji je `ivopisao crkvu, o ~emu je sa~uvan podatak u }irilskom zlatom upisanom natpisu u prstenu kubeta. Freske koje je o`iveo slikar Grk, predstavqale su u tada{woj Srbiji nevi- enu novinu. Fresko-tehnikom opona{ano je mozai~ko slikarstvo. Na nalepqenim zlatnim listi}ima bojom su ucrtavane kockice poput mozai~kih. Na ovaj na~in naslikano je poza e u konhi oltarske apside, gde se nalazi Bogorodica sa Bogodetetom Hristom na rukama i dva an ela koji joj se klawaju. Istim postupkom naslikane su Blagovesti i Sretewe. Po{to je Uspewe u Studenici bilo hramovni praznik, slikar je, po Savinoj `eqi, Uspewe postavio na istaknutom mestu na severnom zidu potkupolnog prostora, a na zapadnom zidu gde se ono redovno slikalo, svoje mesto je na{lo velelepno Raspe- }e. Ovako je u~iweno iskqu~ivo zbog toga {to je Sava ovaj manastir posvetio Bogorodici Evergetidi, po ugledu na Evergetidski manastir u Konstantinopoqu, koji je on ~esto pose}ivao. Rade}i na `ivopisawu, slikari su stvorili i tip Bogorodice Studeni~ke, koja je naslikana u crkvi na jugozapadnom pilastru. Tada `ivopisani Raspe}e na zapadnom zidu i likovi svetiteqa u oltaru su postali najlep{e studeni~ke freske i danas se uvr{}avaju u vrhunska dela vizantijske umetnosti. Raspeti Hrist, blagoga izraza lica, ozna~en je kao -"Car slave- #. Ispod wegovih ra{irenih ruku naslikana su mala poprsja dveju `ena koje prate an eli; jedna prinosi putir da prihvati krv koja u mlazu izbija iz rebra Hristovog - ona simboli{e Novozavetnu Crkvu, dok druga odle}e od Hrista i predstavqa Sinagogu. Velike zlatne zvezde na plavoj nebeskoj pozadini podse}aju na naivno slikarstvo pe- ZAMENA FRESAKA Godine na `alost zamewene su o{te}ene freske. Tada je nestalo vi{e od polovine prvobitnog `ivopisa. Drugo -"obnavqawe-# `ivopisa zavr{eno je godine. Da bi se za zid mogao prihvatiti novi sloj maltera, na freskama su ~eki}awem pravqena sitna udubqewa; sada su ona, posle skidawa tog sloja, isuvi{e upadqiva. Sa~uvani prvobitni `ivopis Studenice je najstariji spomenik novog stila 12. veka u celom vizantijskom slikarstvu. }inske crkve Svetog Vasilija kod Brindizija iz godine, dok simboli na ovoj fresci kao i zatvoreni vrt izme u Bogorodice i Arhan ela u Blagovestima, koji se ina~e ne slika u pravoslavnoj ikonografiji, nastali su verovatno pod uticajem Zapada. Ne bi bilo pravedno a da ne spomenemo jo{ tri crkve ovog manastirskog kompleksa. To su mala crkva Svetog Nikole, crkva Svetog Joakima i Ane i danas o~uvani temeqi tre}e, koja je bila posve}ena svetom Jovanu. Prvospomenuta crkva je bila podignuta kao mala jednobrodna gra evina s polukru- `nom apsidom, sagra ena verovatno po~etkom 13. veka. U woj su sa~uvani fragmenti fresaka nastalih u ~etvrtoj deceniji 13. veka, a za Srbe su od izuzetne va`nosti jer ukazuju na rad doma}e slikarske radionice koja, ruku na srce, nije po ve{tini mogla da se nosi sa vizantijskim uzorima. U ovoj crkvi je zubu vremena odolela, u oltaru, naslikana Bogorodica sa an elima, a u naosu lik svetog Jovana Prete~e, te Cveti i Mironosnice na Hristovom grobu. Ina~e, podizawe malih samostalnih crkava u manastirima vizantijskog sveta bila je {iroko rasprostrawena pojava. Ovakve crkvice nastajale su u toku cele istorije manastira, a ktitori su im bili razli~itog dru{tvenog polo- `aja. Po veli~ini sli~nija ovoj 5 nego Bogorodi~inoj crkvi podignuta je crkva Svetih Joakima i Ane, delo kraqa Milutina iz godine. Mada je ova crkva skromnijih razmera ona po zna~ewu prevazilazi ostale studeni~ke paraklise. Wome je u graditeqsku i umjetni~ku cjelinu Studenice u{lo djelo koje na pravi na~in predstavqa uglednog ktitora i jednu veliku epohu stare srpske arhitekture i umetnosti. Ona je podignuta kao crkva sa`etog upisanog krsta s jednim kubetom na pilastrima. Dobro o~uvani `ivopis je pravo remek - delo. Uobi~ajene teme poput Poklowewa Hristu - agnecu, Pri~e{}e apostola i Bogorodica, te Ro ewe Bogorodice i Vavedewe mogu se uvrstiti u najlep{a dela pravoslavne vizantijske umetnosti sa po~etka 14. veka. U stilskom pogledu freske u ovoj crkvi najsrodnije su ~uvenim mozaicima konstantinopoqske crkve Hrista Hore (danas Kahrije - xamije). Pretpostavqa se da su ih radili Milutinovi slikari Mihailo i Evtihije. Tako su u Studenici, na jedinstven na~in, u rasponu od stotinu godina, a u dva maha, ostvarena vrhunska dela slikarske umetnosti pravoslavnog sveta: u Bogorodi~inoj crkvi i u crkvi Sv. Joakima i Ane. U oba poduhvata ktitori su bili veoma obrazovani qudi, a slikari daroviti izvo a~i. Zbog toga nam Studenica i danas na najjasniji na~in upu}uje re~i o nekada{wim idejama UKRA[AVAWE Zidana belim i sivim - "gvozdenoobraznim# mermerom, ukra{ena mnogobrojnim i raznovrsnim ornamentima na vratima, prozorima i krovnim vencima, Studenica je blistala ~udesnom lepotom ponosito nose}i najnovija umetni~ka shvatawa i visoka merila, kako u arhitekturi romanske sredine, tako u slikarstvu vizantijskog slikarskog prostora. srpske sredine i o oblicima i bojama putem kojih su slikari ostavili svedo~anstvo kako religioznih do`ivqaja svog vremena tako i sredine u kojoj su `iveli. Zbog toga veli~ina Studenice se ne nalazi samo u verskom `ivotu srpskog naroda ve} i u posebnoj pripadnosti glavnim tokovima onda{weg umetni~kog `ivota, ali i u posebnom otisku svog uzbu ewa koje je ostavila potomcima. Dr Darko GAVRILOVI] (Autor je profesor Filozofskog fakulteta u Bawoj Luci i Novom Sadu)

60 6 R atko \eki} (64), na{ ~ovjek, rodom iz Dowe Bi- {we kod Dervente, kad se povede razgovor o biznisu, ima obi~aj da ka`e: - To je {kola, koja se ne u~i da bi se izu~ila, nego se sti~e u~e}i od drugih. Tako sam i ja, jo{ kao golobradi dje~a~i}, obilazio pijace u Derventi, Doboju, Prwavoru i drugim mjestima, sticao iskustvo u trgovini, kupuju}i i preprodaju}i sviwe, telad, kukuruz, krompir... Vjerujte mi, to moje trgovawe po pijacama mi je i te kako dobro do{lo u Americi. Jedno vrijeme kad sam iz Austrije oti{ao u Ameriku godine, radio sam kao moler kod brata Milivoja, koji je dobro stajao u Kaliforniji. ^im sam strpao u xep prvu platu, pala mi je na um trgovina. Ko }e rintati i zara ivati dolare? Ja, mislim u sebi, ne}u, nego Ratko rinta~i godinu-dvije pa u trgovinu, pa makar Amerima prodavao maglu. Morao sam da nau~im engleski, jer je to bio uslov svih uslova, ako ~ovjek `eli da ostvari neke od svojih zamisli. Moram da ka`em da mi {kola nije i{la od ruke, jer sam imao slab vid i tek kada sam dobio prve nao~ale, nekako sam zavr{io koji razred osmogodi{we. Ja sam ti se, brate moj, odlu~io da kupim jednu staru zgradu sa tridesetak stanova, u kojoj su `ivjeli neki siroma{ni Meksikanci. Svi su se ~udom ~udili, jer niko nije gledao unaprijed, nego samo kako }e ne{to {to kupi danas, odmah sutra unov~iti. Ja sam tu zgradu platio 350 hiqada dolara, a na woj sam, ~etiri godine kasnije, zaradio milion dolara. Gradski oci San Dijega su odlu~ili da ba{ na tom mjestu grade zgradu `eqezni~ke stanice. [ta }e{, posre}ilo se Ratku. Tako je na{ Ratko postao, kako nam re~e, milioner, a onda je sve i{lo kao po loju. Istini za voqu, nikada ga, veli, nije napu- {tao osje}aj da od oka procijeni i ocijeni, kao nekada kada bi kupovao telad ili sviwe na derventskoj pijaci. - Pravo da SESTRA RISTA Kada je oti{ao u Ameriku Ratko se dosjetio kako }e iz Australije dovesti svoju sestru Ristu. - Poslao bih joj pismo i tra`io da mi po{aqe hiqadu, dvije, ponekad i vi{e, dolara. Ona mi je uvijek slala novac, misle}i samo da nekako pre`ivim, a kada smo se sreli, poslije osam godina, ja sam joj rekao: "Sestro, sada mo`e ostati kod svoga brata da `ivi{, a da ni{ta ne radi{. Dao sam joj kqu~eve od pet ku}a i rekao: "Ovo su tvoje ku}e, koje sam ti kupio tvojim parama#. - Moja sestra Rista, zbiqa, ni{ta ne radi, nego, kao i ja, obilazi pla`e i hotele gdje joj padne na pamet, jer od rente ubere mjese~no desetak hiqada dolara - veli Ratko. REPORTA@A vam ka`em, danas imam nekoliko hotela i motela, ku}a, ne znam ni sam koliko, mjese~na renta je pozama{na. Ja o tome malo i brinem, jer su zato zadu`eni moja sestri~na Radenka i wen suprug Boro, a moja velika radost su wihova djeca Dejan i Kristina. Na svu sre}u, nekako sam ih izvukao iz ratnog pakla u Bosni i oni sada lijepo `ive u Kaliforniji u San Dijegu. Ne mogu da ne spomenem i svoga brata Milivoja i wegovu suprugu Xoanu, prelijepu i vrlo inteligentnu Jamaj~anku, koja obo`ava srpske specijalitete. Mnogo su mi pomogli, kao i jedna stara Meksikanka, Stefani Kastro, koja je penziju zaradila rade}i kod mene i ona i danas `ivi u mojoj ku}i na brdu, gaje}i koze i ze~eve. Koliko puta sam pao u depresiju, i uvijek bi me Stefani, miluju}i me svojim blagim, maj~inskim pogledom, savjetima, izvla~ila iz psihi~kog potonu}a. I dan-danas, i sutra, uvijek sve dok bude `iva, moj pravi savjetnik bi- }e moja Stefani, veli Ratko, pri~aju}i nam kako je proputovao svijet uzdu` i poprijeko, da ne zna gdje je sve bio, ali da je svoje duhovno okrepqewe nailazio i nalazi obilaze}i pravoslavne manastire. - U Jerusalimu sam obi- {ao grob Isusa Hrista, sve oltare pravoslavne, koje ~uvaju Konti, Rusi, Rumuni, Bugari, Srbi..., pa u Vitlejemu na mjestu gdje je Sveti Simeun Bogoprimac primio na ruke dijete Isusa i rekao: "Bo`e, otpusti slugu svojega!#.u Meksiko Sitiju sam obi{ao Piramidu sunca i Piramidu mjeseca, koje se nalaze na jednoj visoravni izme u Tihog i Atlantskog okeana. Na Piramidi sunca sam ~ekao izlazak sunca. Taj osje}aj, kada izrawa, tako ti se ~ini, iz okeana, pa kao da se stapa sa wim, ~ovjeka ~ini maleckim da te uhvati jeza. Izlazak sunca sam ~ekao i na grobqu u Petrogradu, gdje je sahraweno milion Rusa, izginulih u Drugom svjetskom ratu, a bio sam na Svetoj Gori ~esto puta, borave}i u manastiru Hilandar. Obi{ao sam i mnoge srpske manastire na Kosovu. Srpske svetiwe ~uvaju wema~ki, italijanski, engleski vojnici. Bo`e, {ta do~ekasmo, kad nam i svetiwe 'o}e da otmu. Kosovo je srpska du{a, ono to mora i da ostane, ka`e Ratko, koji je pogolemog novca potro{io grade}i manastire i crkve, a jedan je od zna~ajnijih ktitora i Sabornog hrama Sveti Sava na Vra~aru u Beogradu. - Otkud ideja da gradite manastir Pokrova presvete Bogorodice u rodnoj Dowoj Bi{wi? - pitamo Ratka. - Pomogao sam gradwu mnogih svetiwa u svijetu, a moja Bi- {wa mi je pala napamet onog jutra kada sam ~ekao izlazak sunca na Piramidi sunca u Meksiko Sitiju, a kona~nu odluku sam donio poslije NATO bombardovawa Republike Srpske i Srbije i Crne Gore. Nisam ~esto dolazio u Derventu, jer sam Kaliforniju smatrao svojim novim zavi~ajem, ali u meni se ne{to prelomilo, do- {ao sam u Derventu, kupio u gradu ku}u i sada sam vi{e ovdje, nego tamo. Zapravo, kada i odem u Ameriku, tijelo mi je u San Dijegu, a du{a ovdje u Dowoj Bi{wi. Poklonio sam crkvi, naravno uz dogovor sa bra- 16. i 17. septembar RATKO \EKI], SRBIN IZ KALIFORNIJE, GRADI MANASTIR U DERVENTI DU[A OSTALA U BI[WI Rodom iz Dowe Bi{we, \eki} poklonio blizu 150 dunuma zemqe Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj op{tini Derventa, gdje je u toku gradwa veleqepnog manastira Pokrova presvete Bogorodice, ~iji je on i ktitor \ Ratko \eki} ispred manastira: Sa~uvane uspomene \Pomo} izgradwi hrama Svetog Save na Vra~aru: Gramata patrijarha Pavla Mehmed Meho Bajagilovi}, kako mu u dokumentima pi{e, ro en je 4. juna godine kao sin prvenac oca Huseina i majke Hasnije u Gorwem [eheru, kolijevci Bawe Luke. Poslije wega ro eno je jo{ {estoro mu{ke i jedno `ensko dijete porodice Bajagilovi}. - Gorwi [eher je prete~a Bawe Luke i ostalih wenih naseqa. Kao grad Bawa Luka se prvi put spomiwe u ispravi ugarsko-hrvatskog kraqa Vladislava drugog 6. februara godine, ali istorijski i urbanisti~ki ona postaje gradom tek nakon dolaska Turaka, a poseban procvat po~iwe godine kada se ovamo preseqava sjedi{te bosanskog sanxakbega sa Sofi Mehmed-pa{om na ~elu - veli danas ve} starina Meho Bajagilovi}, ~ovjek koji je upravo objavio svoju prvu kwigu sje}awa s naslovom "Bawalu~ka ilixa i weni qudi# a rije~ je, naime, o ilixi u Gorwem [eheru i [eherlijama kroz duga vremena. Prva je to kwiga ~ovjeka koji se vi{e od {est decenija spremao da je pripremi. Vrijeme je htjelo tako da se tek sada pojavila iz {tampe u redakciji kolege, novinara i publiciste Naila Osman~evi}a. - Prve zanatlije u Gorwi [eher doveli su Turci koji }e doma}i `ivaq nau~iti prvenstveno ko`arstvu, ali i mnogim drugim zanatima kao {to su kova~ki, mesarski, mlinarski, pekarski, sabqarski, ~izmarski, sapunxijski, sara~ki i drugi. Tako [eher i u tom smislu postaje neka vrsta za- ~etni{tva u Bawoj Luci, a ovom nasequ, gdje sam ro en, gravitirala su mnoga sela zmijawskog kraja, poput Gole{a, Gali}a, Han Kola, Dowih Kola, Dobrwe, sve do Kadine Vode - veli Mehmed Bajagilovi}. Sve ovo i mno{tvo jo{ toga nalazi se u pomenutoj kwizi gdje se ispovijeda kako je zavr- {io osnovnu {kolu, sje}aju}i se upraviteqa i u~iteqa, posebno u~iteqice Desanke Kova~evi}, supruge poznatog bawalu~kog ugostiteqa ^ede ali i efendije Omera Silajxi}a koji ga je bezuspje{no u~io p~elarstvu, te u~iteqa Bo`idara Antonijevi}a i drugih. - Po zavr{etku osnovne {kole, na Vidovdan godine, i poslije raspusta upisao sam Gra ansku {kolu koja se nalazila ~ak na drugom kraju grada, u Boji}a hanu. ^etvrti razred te {kole sam zavr{io i spremao maturu, koja se \ San Dijego: Ku}a porodice \eki} QUDI U ME\UVREMENU SVJEDO^EWA SAWARA I MORNARA [ta je u svojoj kwizi prvencu, objavqenoj u osamdesetim godinama `ivota, zapisao Bawolu~anin Mehmed Bajagilovi}, kapetan duge plovidbe iz Beograda tada polagala. Umjesto toga, do- {ao je rat i formirana NDH, ~ime je {kolovawe prekinuto, ali sam dobio takozvanu "Spomen svjedoxbu#. I, gle ~uda u `ivotu: moj unuk Sa{a Kuqi} je u istom razredu, na kraju osmogodi{we {kole u Beogradu, dobio sli~no svjedo~anstvo godine jer mu je {kolovawe prekinulo NATO bombardovawe Jugoslavije, odnosno Beograda. Doga aji u `ivotu se ~udnovato ponavqaju i podudaraju - dodaje Meho Bajagilovi}. Poslije Drugog svjetskog rata opredijelio se za mornaricu gdje je zavr{io skoro sve wene {kole i godine oti{ao u penziju kao kapetan bojnog broda. Sa suprugom Besimom, bawalu~kom qepoticom sa kojom se vjen~ao u radnoj Bawoj Luci daleke godine, ima k}erku Sawu. - Ona nam je podarila unu- ~ad Sa{u i Maju i predivnog zeta, Zdravka Kuqi}a. Paze me poslije Besimine smrti, a umrla je godine, ba{ kako treba. Ja sam odlu~io da pi- {em o onome {to sam od penzionisawa do sada istra`io a {to ima veze samo i iskqu~ivo sa rodnom Bawom Lukom, odnosno mojim Gorwim [eherom i tako je, eto, nastala ova moja kwiga "Bawalu~ka ilixa i weni qudi# o kojoj su se mnogi pohvalno izrazili. Nadam se da }u zavr{iti jo{ koji rukopis, jer ima toga dosta, pa da se pojavi i druga kwiga mojih uspomena - veli Mehmed Meho Bajagilovi}, Bawolu~anin iz Beograda, mornar sa Vrbasa, kapetan bojnog broda. U nare~enoj kwizi prvencu na hiqade je imena qudi kojih se sje}a, mno{tvo doga aja, posebno anegdota i po{alica, a tako je, ~itaju}i je, sve ovdje prepoznatqivo, kao da je sve to ju~e bilo i sve se pred nama dogodilo. Otud ~iwenica da je prvo izdawe kwige objavqene VOJVODA \UJI] Vojvodu Mom~ila \uji}a sam upoznao na nekoj svetkovini, kada smo gradili crkvu Svete Petke u San Morkosu. Kasnije smo se sprijateqili i sve do wegove smrti ~esto se vi ali i posje}ivali. \uji} je dao titulu vojvoda i dr Vojislavu [e{equ, lideru radikala u Srbiji, koji, na`alost, ~ami u Ha{koj }eliji, a kriv je samo {to je Srbin i {to je stao na stranu svoga naroda. Ja sam bio prisutan, a bilo je to na \ur- evdan godine, kada je vojvoda \uji} ustao i rekao: "Progla{avam gospodina Vojislava [e{eqa vojvodom i mojim nasqednikom!# Bilo je opre~nih komentara, jer se znalo da samo kraq mo`e nekoga proglasiti vojvodom, ali... }om Milivojem i Savom, Savo, zaboravio sam re}i, `ivi u Srbiji, a pitao sam i sestre Ristu, koja `ivi u Americi, i Darinku, koja je u Kaliforniji. Radovi na gradwi manastira i konaka dobro napreduju. Ima ona narodna: "Kud god po i, svojoj ku}i do i!# I ja sam ti, brate moj, obi{ao cijeli svijet, a najqep{e mi je i srcu najmilije u mojoj Bi{wi. Moja Bi{wa me, zna{, vra}a u djetiwstvo, ona mi ~uva uspomene i wu sam se, evo, i vratio, veli Ratko \eki}, jedan od najcjewenijih na{ih qudi u Kaliforniji. Stevan RISOVI] \Mehmed Bajagilovi}, kapetan duge plovidbe u Beogradu naprosto razgrabqeno i posigurno je da }e, koliko sutra, biti obnovqeno. Posvetio ju je ocu i majci, Huseinu i Hasniji, a zavjetovao unu~adi - Sa{i i Maji. Lijepi pokloni, nema {ta. Svjedo- ~ewa sawara i mornara sa na- {eg Vrbasa. Ranko PRERADOVI]

61 16. i 17. septembar REPORTA@A STEVAN NOVAKOVI], SVJEDOK USTA[KOG ZLO^INA U BOSANSKOM PETROVCU EPILOG - Poslije zlo~ina nad wegovim `iteqima godine, u zaseoku Tuk `ivi tek nekoliko starih i iznemoglih. Selo }e ostati pusto, {to bi se modernim jezikom reklo etni~ki potpuno o~i{}eno, tako }e usta{ki zlo~in iz godine dobiti kona~ni epilog - pri~a Bo`o Novakovi}. STARE RANE OPET BOLE Nedavno emitovani videosnimci zlo~ina jedinica Snimci zlo~ina Dudakovi}evih formacija iznova u wegovoj Armije BiH, pod komandom Atifa Dudakovi}a, podsje- du{i otvorili nezacjelive rane i uspomene na zvjerski tili su mnoge Kraji{nike ne zlo~in koji su po~inile usta{e nad wegovom porodicom samo na nedjela po~iwena 1995, i bliskim ro acima u septembru godine nego i na one po~iwene daleke 1941 godine. Nedugo poslije toga, 17. septembra, u ranim jutarwim ~a- Malko~, Ahmo Macanovi}, Hu- nastao je op{ti mete`: pla~ ma, [emso Kulenovi}, Osmo o~ekuje. U sku~enom prostoru Tim vi{e {to su objavqeni u predve~erje godi{wice svirepog zlo~ina {to su ga nad nesovima, usta{ka milicija sastavqena od petrova~kih muji}, Arif Hromaxi}. Krenuli ki, opra{tawe uz gr~evit pla~. so Mili~evi}, Karanfil Sma- djece, zapomagawe o~ajnih majdu`nim srpskim stanovnislimana, opkolila je zaseok su od ku}e do ku}e, sakupqaju- Prite`u}i malu djecu u naru~ju, majke su stariju djecu gura- {tvom u zaseoku Tuk, u Bosanskom Petrovcu, po~inile usta- Tuk. Neke od wih dobro sam poznavao, bili su tu: Ibro Axa- kundacima sve tjerali prema le iza sebe u nadi da }e ih za- }i `ene i djecu i uz udarce {e 17. septembra 1941 godine. Mjesto ovog zlo~ina udaqeno je, vazdu{nom linijom, samo par stotina metara od mjesta na kojem se, na spomenutim snimcima, vidi Tihi}ev "proslavqeni komandant# kako izdaje nare ewe svojim jedinicama da spale sve {to je srpsko. Jedini pre`ivjeli svjedok usta{kog zlo~ina u zaseoku Tuk, danas 81-godi{wak, Stevan Novakovi}, duboko potresen snimcima zlo~ina Dudakovi- }evih formacija, koji su iznova u wegovoj du{i otvorili nezacjelive rane i uspomene na zvjerski zlo~in {to su ga po- ~inile usta{e nad wegovom porodicom i bliskim ro acima, opisao nam je taj svirepi zlo~in, postavqaju}i, vi{e za sebe, neka pitawa, koja se sama po sebi name- }u. ^itaocima prenosimo, ono {to nam je Stevan ispri~ao. - Ve} 29. jula godine usta{e, petrova~ki muslimani, na prevaru su pohvatali i zvjerski, sjekirama, maqevima i no`evima pobili deset uglednih doma- }ina (sedam Novakovi}a, dvojicu Gvera i jednog [obota). Moj otac Du{an i ja nismo nasjeli prevari, umakli smo zlo~incima i izbjegli ovaj pokoq. Zaselak Tuk: Tragovi bezumqa ku}i Paje Novakovi}a. U wihovom i`ivqavawu nad nemo}nim `enama i djecom aktivno su u~estvovale i grupe muslimanskih `ena i djece. Upadali su u ku}e i odnosili sve {to su mogli ponijeti, ~ak i hranu koju su `ene pripremale za ru~ak. Usput su kidisali na nas, udarali nas {tapovima i kamewem, psovali majku srpsku. Sve su nas natjerali u jednu neveliku prostoriju u ku}i Paje Novakovi}a. Bilo nas je ukupno trideset devetoro (tridesetoro Novakovi}a, petoro Gvera i ~etvoro [qivara). Bilo je tu 13 `ena i dvadeset {estoro djece, me u kojima sam najstariji bio ja, sa {esnaest godina, sedmoro je bilo mla ih od dvije godine, a najmla- e samo ~etiri mjeseca. Po pona{awu usta{a, bilo nam je jasno {ta nas B roj sudskih tuma~a kineskog jezika kod nas se mo- `e izbrojati na prste jedne ruke. Jedan od tih rijetkih je Tatjana Soldat iz Glamo~a, koja od prije godinu i po `ivi u Pekingu. - Kada sam upisala kineski jezik na Filolo{kom fakultetu u Beogradu prije toliko godina, iznenadila sam porodicu i prijateqe, ali i samu sebe. To je vi{e bio splet okolnosti nego neka moja `eqa iz djetiwstva da u~im ba{ kineski jezik - pri~a Tawa koja je ovih dana boravila u Glamo~u. Ipak, ka`e, nije se pokajala iako je za vrijeme studirawa ve}inu predavawa slu{ala na engleskom jeziku koji tada nije najboqe poznavala. Tako je engleski nau~ila "usput#, a kineski zavr{ila u roku kao najboqi student. - Kineski jezik ima oko znakova. Ko zna bar pola smatra se pismenim - ka`e Tawa poku{avaju}i objasniti da ovaj jezik nije "toliko te- `ak#. Iako ka`e da se od kineskog u BiH moglo pristojno `ivjeti, Tawa je prije godinu i po dana odlu~ila da se preseli u 17- milionski za upoznavawem isto~ne civilizacije i novim izazovima u drugom dijelu svijeta bila je presudna za ovu odluku. - Kinezi su fascinantan narod-toliko ih ima, ali funkcioni{u kao dobro u{timan mehanizam. Najboqe od svega su wihova privr`enost porodici, poslu i, na kraju, dr`avi. Po tome su vrijedni divqewa - isti~e Tawa koja u Pekingu poma`e qudima sa ovih prostora koji poslovno dolaze u Kinu. Tako e, radi na Me unarodnom kineskom radiju kao lektor za program koji se emituje na srpskom jeziku. u Pekingu je toliko druga~iji nego na 37. spratu zgrade u centru GLAMO^ANKA TATJANA SOLDAT, STANOVNIK PEKINGA VALTER JE U kinesku prijestonicu oti{la prije godinu i po. Poma`e qudima sa ovih prostora koji poslovno dolaze u Kinu. Kada doma}inima pomene BiH, prva asocijacija je " Valter brani Sarajevo" Pekinga. Hranimo se uglavnom u restoranima, jer za kuvawe zaposleni Kinezi nemaju mnogo vremena. Da koristim {tapi}e za jelo vjerovatno se nikad ne}u navi}i. Najgore je {to vo}e i povr}e u Kini ima sasvim druga~iji ukus nego kod nas, pa se moji doma}ini najvi- {e obraduju kad im ponesem crveni i bijeli luk za koji ka`u da imaju izvanredan ukus - pri~a nam Tawa. - Kada im spomenem Bosnu i Hercegovinu, prva asocijacija je "Valter brani Sarajevo#, koji je u Kini, kao i kod nas- kultni, dok glumac ima status nacionalnog heroja. Kada je posjetio Kinu do~ekalo ga je nekoliko miliona qudi - dodaje ona. Tatjana izazov Tawa u Pekingu `ivi sa osmogodi{wom k}erkom Katarinom, koja kineski ve} govori skoro kao wena mama. Ide u drugi razred klasi~ne osnovne {kole, zajedno sa djecom kojima je kineski materwi jezik. Za wu kineski zaista nije te- `ak, kao ni `ivot u Pekingu. 7 Stevan Novakovi}: Izmakao usta{koj kami {tititi svojim tijelima. Na prekliwawe starijih `ena da se smiluju i po{tede djecu, usta- {e su odgovorile divqa~kim udarcima kundaka. Najednom je zagrmjelo prepunom prostorijom. Usta{a, kojeg su wegovi zvali Cigo, pucao je iz mitraqeza u zbijena tijela `ena i djece. Zavladao je pravi pakao, sa grmqavinom mitraqeza mije{ali su se jauci pogo enih. Majka se, sa mojom {estomjese~nom sestricom u naru~ju, okrenu prema meni i poqubi me uz jedva ~ujne rije~i "Mili moj sine#. Osjetio sam nekoliko sna`nih i bolnih udaraca po tijelu, bilo mi je jasno da sam rawen, ali i da se ne smijem micati dok su krvnici tu. Svijest mi se po~ela mutiti, kao kroz san ~ujem ne- ~iji glas: "Donesite slamu!# Ubrzo sam osjetio dim, a zatim nesnosnu vrelinu. Odje}a mi se zapalila, pa nisam imao izbora, morao sam se pomjeriti. Sre- }om, krvnici trenutno nisu obra}ali pa- `wu na nas, bili su zauzeti pqa~kom. U susjednoj sobi na{ao sam ~ar{av i wime ugasio zapaqenu odje}u na sebi. Isko~io sam kroz prozor i potr~ao koliko sam, onako izrawavan, mogao. Tek kad sam bio siguran da sam se dovoqno udaqio zastao sam i osvrnuo se. Prizor je bio stravi~an. Ku}a smrti, u kojoj su ostali moji najmiliji, bila je sva u plamenu. Okolo, u izmaglici dima, promicale su prilike muslimanskih `ena i djece, pognute pod teretom opqa~kanih stvari. Qudi su kasnije pri~ali da se u varo{ici Petrovac, udaqenoj ne{to vi{e od kilometar, osje}ao zadah izgorjelih qudskih tijela, a da se ~inilo da vatra i krici `rtva dopiru do neba. Ni sam ne znam kako sam izrawavan uspio do}i do sela Smoqana, udaqenog nekoliko kilometara. Tu su mi daqi ro aci pru`ili pomo}, oprali i previli rane. Usta{e su uskoro spalile svih 19 ku}a u zaseoku, pa ~ak i temeqe poru{ili. Rane na mom tijelu su brzo zacijelile, ali one na du- {i nikad ne}e, a i kako bi? Prikqu~io sam se ustanicima, u ~vrstoj namjeri da osvetim svoje najmilije, da se mom srpskom narodu takve tragedije i pogibije vi{e nikad ne ponove. Od 76 ~lanova stradalih porodica, usta{ki zlo~in pored mene pre`ivjelo je dvadeset petoro, koji se nisu zatekli kod ku}a, a danas sam `iv jedino ja.na`alost, godina nije bila kraj na{ih stradawa. Bilo nam je zabraweno da o zlo- ~inu govorimo. Tek godine, dozvoqeno nam je da na{im najmilijim, `rtvama usta{kog zlo~ina, podignemo spomenik. Nakon {to je u posqedwem Otaxbinskom ratu poginuo moj brat po ocu Rajko, zaselak Tuk, 1995 godine, ponovo je razoren i spaqen, poput ostalih srpskih sela u petrova~koj op{tini, od potomaka onih koji su ga spalili i razorili, a sve wegove stanovnike koje su stigli poubijali. To je ponovqeno i godine. Istina, ovaj put je bio mawi broj `rtava, tek petoro starih koji nisu mogli pobje}i. Ni mrtvi nisu ostavqeni na miru. Gotovo svi nadgrobni spomenici u seoskom grobqu poru{eni su, pa i oni stari preko stotinu godina. Spomenik `rtvama usta{kog zlo~ina od 17. septembra divqa~ki je o{te}en, a plo~a izrazbijana, tako su oni jo{ jednom ubijeni. Iako te{ko bolestan, do sada sam svake godine 17. septembra odlazio u Petrovac, da na spomeniku prislu`im svije}u i Bogu se pomolim za du{e nevinih usta{kih `rtava. Svaki put sam se pitao, pa se i sada pitam: koliko bi potomaka danas imali, wih dvadeset petoro, da nisu ubijeni na pragu `ivota? Bo`o NOVAKOVI] Ipak obje se rado vra}aju u Glamo~ i po dva puta godi{we. - Tu nam je najqep{e - ka`u prije ponovnog odlaska u Peking. Za wih, relacija Glamo~- Peking nije toliko daleka koliko se nama ~ini. Ru`ica MARKOVI]

62 8 PRI^A " GLASA SRPSKE" KULTURA 16. i 17. septembar DASKA ZA RAZMI[QAWE Na ulazu u gorwu ~itaonicu Bodleanske biganim stopalom u vrhuncu ne- da se mijewa i nadogra uje i kolade skrivao u pismima. Osju jedna druge, izazivaju}i vidsua, u koji je sino} svojim la- izvan i koja i daqe nastavqa koji je kroasane i kadberi ~o- stolom kroz prorez i poklapa- Tatjana BIJELI] blioteke vr{imo ritual kog novog, recimo, t'ai }i ili poprima ~ovje~iji oblik. Jasno tao je da ~eka Niga{ija i prequbazan no uzbu ewe kod `ene i dva ki - pisci na mom materwem privremenog `rtvovawa. Niga{i odla`e kameru i japansku srda~nost, Morena iskrzalu kwigu Petrarkinih stihova koje u originalu i{- ~itava ravnodu{nim Englezima na kursu kreativnog pisawa kad god joj se za to uka`e prilika, a mene jedan te isti portir osloba a naramka hrane za podnevni obrok. Me u kwigama nisu dozvoqene radwe fotografisawa, `vakawa i uno{ewa uqeza u obliku pasa i prekomorskih kwiga. Ovdje visimo po vascijeli dan, prikucani za jedan te isti sto. Morena nam se za vrijeme pauze obra}a na italijanskom, dok Niga{i ujedna~eno klima glavom u znak odobravawa i saosje}awa, kao da }e svaki ~as da joj se iz o~aja objesi oko vrata. Obi~no ih posmatram bez uplitawa. Pijavicu i stoika je te{ko razdvojiti u aktu kopulacije. Svr{avawe se otegne i poslije ~aja i pi{- pauze. Oksford me je nau~io da gledam svoja posla, jer se sva~iji tu i posao ~ini va- `nijim i vrednijim, nerijetko nabacuju}i jedan masivni kompleks ni`e vrijednosti, sna- `an kao stotine primitivnih vraxbina. Htjela to ili ne, po- ~ela sam da vje`bam hipnoti~ki pogled. Onaj koji je sam sebi svrha. O~i su mi svakodnevno upirale u frontalnu hrastovu pregradu, na ~ijoj su se povr{ini naizmjeni~no odmarale i presabirale, a ja sam ~itavim bi}em postajala vezana za jednu neuglednu dasku. Dasku za razmi{qawe. Svih dana osim petka istra`ivala sam literaturu iz istorije umjetnosti i neokolonijalizma, sawala osedlane pegaze i magarce i iscrpqena ~ekala petak da se odmaram nad ne~im neobaveznim. Jednog martovskog petka, u suton, dok mi je pa`wa popu- {tala nad nesuvislo napisanom kwi`icom o alhemiji, Colectanea Chemica, ugledah kako se kroz prorez na pregradi misrodnog pokreta Niga{i zalutao kao na teritoriju Kine kad se astralno uputi u Indiju. Engleska je prva zemqa u koju je do{ao novcem. O~evim. Bio je sin jedinac i jedini kome je pe~ena piletina svake sedmice uredno upakovana slijetala na Getvik. Tiramisu je prezirao, ali je morao da proguta svaki in~ koji je oskrnavio u zanosu. Zanosio se i ve- ~eras, sjede}i sam uz dovratak, nagnut u orlovskom kimonu nad jednom od tehni~kih gre{aka Morenine kamere. Sjela sam u krug pixama i uredno predavala xoint kao {tafetnu palicu. Dala sam se umre`ati, ali ne i uplesti. Tada je do{la da me upozna, iz razloga "op- {te kulture i aktuelnih zbivawa u svijetu#, k}erka nekog britanskog diplomate i odmah sam vidjela - kafanski trio koji vodi nezavisan `ivot usred plasti~nog muka biblioteke: `ena i dva mu{karca i jo{ ne{to nejasno, vaqda ormar. Prorez kao da je zijevnuo, pa mu se vilica uko~ila u prozor pravilnog oblika. Razaznala sam ~a{e i ~a{ice, duvan, karte, ruke koje su se zakretale, i podizawe obrva. Pripadawe i nepripadawe... i u tom trenutku me presije~e ne ba{ tako blag udarac Niga{ijevog dlana po kwizi na koju vi{e nisam obra}ala pa- `wu. - Luta{? - Lutao bi i ti da vidi{ - pomislih, pa odbrusim: - Ne, gledam! - Hu-hu - i kowski pokret glave. Toliko o artikulisanostiju. osmijeh wegovih o~ino Grlatu Morenu }e ne{to da priupita. Tek {to sam u{la, nijemi zapo~e svoju metra`u. Bacih ruksak i pogled na razli~ita mjesta. Tri qudska stvora su se kartala u skoro identi~nom polo`aju kao i ju- ~e, samo {to su im tijela bila jo{ razabranija, odje}a opipqivija. Pabir~ila sam detaqe. Kravata na rombove, otrcana marama sa suncokretom, te ru~ni sat na kom se iz minuta u minut pojavquje i gubi slika neke zna~ajne li~nosti, poput one J.B. Tita koja se na mom ~asovniku zamutila jo{ davno, na qetovawu u Savudriji. Trojac se presavija od smijeha, ali ne~ujno, i tek sad vidim da su i neke druge stvari prigu{ene. Pogled mi skrene mu{karca koji ne posustaju i koji uzimaju zdravo za gotovo da }e igra da traje beskona~no dugo. U trenutku u kom sam pomislila da sam raskrinkala {ifru i jo{ {ire sagledala sistem igre, pojavio se zvuk, nanijev{i nekoliko isprekidanih slogova i fijuk karte koja je upravo zapala za ormar. Ustala sam naglo i vi- {e ni{ta nisam ~ula. Kroz Ulicu masona pro{etah neobi~no sporo, optere}ena vi- {e strahom nego nostalgijom. Jutro ~etvrtog dana je potpuno otjelovilo neumorne karta{e. Li{aj na arkadi, ze~ija usna, kosa koja sijedi u pravilnim spiralama i... tu je ve} i neko ~etvrti. Postavio se na mjesto ormara, ili je tamo oduvijek sjedio. Jo{ uvijek nije imao definisane crte lica, jeziku (kog sam neki dan ~ula u gradskom autobusu kad je jedna `ena rekla drugoj: - Jes' ~ula - u'vat'{e nam pre'sjednika!), poredani onako kako su uzimani s polica, po abecednom redu. Vidim Andri}a, Miru Ale~kovi}... i Japanca Niga{ija koji mi je zasjenio vidik zabrinuto piqe}i u lice {to je potpuno izgubilo svoj izraz. - Idemo li na ru~ak? - skiknuo je u nazalima. Lako je tebi, pomislim, tvoj se I{iguro danas ne lo`i. Oti{la sam samo da bih pro~istila sav taj haos i bol gubitka koji me ra{~etvorio kao plasti~ni globus. Poslije ru~ka tr~im sama, a `eludac ote`ao od masnog pomfrita pre`ivqava vlastitu ~e neki oblik svijetlomusav, (Ilustracija Goran DUJAKOVI]) nenametqivo i sporo, kao kad se sklapa mozaik malih talasa na povr{ini bureta sa ustajalom vodom. Morena i Niga- {i su tog dana bili oti{li ne{to ranije da pripreme ambijent za "jamas party, pa nisu mogli da potvrde moju iznenadnu viziju. Umorna od wihovog prisustva i odsustva u isto vrijeme, gladna, `edna, i duhovno nezadovoqena, pomislila sam da me Chemica naposqetku dovela do halucinacija, zaklopila je i odgurnula {to daqe od sebe, i izbauqala iz ~itaonice snagom smo- `dene koko{i. U ku}i se ve} odvijao i motao pot. Morena je zavodila poetastera Filipa Xonsa povelikim naviqkom tirami- Tatjana Bijeli} ro ena je godine u Sisku. Zavr{ila je Filolo{ki fakultet u Pri{tini (Odsjek za engleski jezik i kwi`evnost), a magistrirala na modernoj i savremenoj kwi`evnosti na engleskom jeziku u Velikoj Britaniji. Poeziju, prozu i eseje objavquje u ~asopisima i kwi- `evnoj periodici. Kratke pri~e su joj zastupqene u zborniku "Najkra}e pri~e 2005# (Beograd, 2006). Objavila je zbirku pjesama "Rub bez ruba# (2006). Radi kao vi{i asistent na Odsjeku za engleski jezik i kwi`evnost Filozofskog fakulteta nakon pozdrava odu{evqeno ciknula da bi `eqela da izu- ~ava geografiju Balkana. Nosila je majicu sa obrisima neke planine nad kojom leti pola avion - pola zmaj. Boje vatrene, slova ne~itka, odraz mutan. Sve mi je bilo nejasno i nejasno sam ~ekala zoru... Neki kru`ok je postojao i tamo, u prorezu, ili je mogu}e da se prvobitna halucinacija sazrijevawem pretvorila u stvarnost. Nao~ale sam sutradan ostavila na komodi, mu~no ih zamijeniv{i so~ivima u jednom dugom procesu naklapawa, preklapawa i klawa o~iju. Ipak, posre}ilo mi se da vidim - sve Morenine bore i pore i tri nejednake dlake {to {tr~e iz Niga{ijevog bena na bradi koja ina- ~e nema dlaka. Jutro me prosvijetlilo, a esej koji sam morala da zavr{im kroz nekoliko dana ~inio mi se te~an kao pisawe vlastite adrese "Parkerovim# penkalom. Prorez se lagano pro{irio i pozvao mi pogled. Mozaik se rasto~io u tri siluete koje su treperile kao svije}e, i dok je svaka odva`no vukla na svoju stranu, nijedna nije bje`ala iz vidokruga. Klesala se forma ba{ kad sam ~itala ~lanak o formi sa spiska sekundarnih izvora. A isti mi je bio upravo toliko sekundaran koliko i pojava Niga{ijevih dlaka. Va- Pred spavawe me Morena utu{ila Filipom Xonsom i wegovim osje}ajem za italijanski. - Samo jo{ malo i ~ita}emo sonete zajedno. Takva mu- {kost jezika, takva mo}...! - zacvili -... a opet tako priqe- `an, podatan, samo se smje{ka, a zvoni dok izgovara amore! Gledala sam joj kroz grudi. Nema od we Laure. - A ti si mi ne{to zami- {qena, mila! - dotakla mi ovla{ ruku, ramenom okrznula moje i odnijela polovinu niga{ijevskog pokreta glave u sebi~luk svoje sobe. Tre}i dan `urim u biblioteku s ushi}ewem voajera. Imala sam se ra{ta i zamisliti. Postojao je svijet koji se prikazuje samo meni, tako {to mimo zakona fizike izbija stare hrastove pregrade jednog od naj~uvenijih britanskih spremi{ta kwiga. Iz ku}e u Mason Street-u iskrala sam se prije svih. U trku sam mogla pojedina~no da ~ujem svih tridesetak {koqkica koje su mi zveckale oko vrata. Poklon ogrlica s oklijevawem primqena od Nga Haosa, nigerijskog psihologa ~iji je starac bio vje{tac, a koja je imala iskqu~ivo bi`uterijska dejstva - koprivwa~u i svrab. U kombinaciji sa crvenom bojom stvarala je iluziju akcije. Portir me propustio kao po- na de`urnog koji me, po svemu sude}i, motrio du`e vrijeme iza poklopca aparata za fotokopirawe. Svjetlost koja je dolazila iz wegovog pravca na trenutak mi pomuti vid, i on se mahinalno surva na karta- {ki sto, do mjesta gdje je stajao mali, plasti~ni globus, a preko puta wega, u najnejasnijem dijelu kadra, blijedi ormar oblika klepsidre, koga kao da je prekrila mrena. Moja ili nekog od u~esnika. Ormar-klepsidra kao da di{e, pomjera se neznatno prema stolu i svakim dodirom okre}e globus. Grebem po vratu i {koqkama. Strepim jer otkrivam... Ipak, razum mi govori da se zagonetni predmet naheruje nedovoqno da bi pao na igra~e... vaqda neki unutra{wi potres mrtve stvari. Napre`em se da razaznam koju igru igraju, a ona je i na tre}i pogled ~udna. Neke od karata se bacaju u ormar, ali ih uvijek ima dovoqno. Gledam - drvene su, od {perplo~e, bez slika, sa po jednim grubo isklesanim znakom na svakoj, oblika razvijene pite od domina. Znakovi su me oduvijek mu- ~ili; trajni, tajni, sugestivni, i oni pored puta. Gledali smo se, tuma~ili, ali ne i spoznavali. A ovo sad nisu klasi~ne karte, ali klasi~ni znakovi - jesu. Jasna kao pasuq, prepoznatqiva i jednostavna, }i- nosio je pleteni xemper, grickao masline, vrtio globus i, naravno, u~estvovao u igri koja se zahuktavala u buku. Pilo se i urlalo. Osjetih miris rakije, ali rije~i nisam razumjela. Karte od tankog drveta klepetale su po stolu bez ikakvog reda, tijela su ih pratila, a glave se survavale na sto i istom brzinom podizale. Neko je naglo sko~io i izvalio pregradu, pa sam mogla da vidim i ostale ~ita~e, koji su galantno upali u kadar, a da to nisu primijetili. Bila bih o~ajna da jesu. Sad kad vi{e nije bilo daske za razmi{qawe, ~itaonica kao da postade buvqak, a ~ita~i se umno`ili i unervozili kao buve. Oni ozbiqniji, anksioznih lica, tapkaju na prstima ili petama, uredno nose svoje kwige i laptope, i prate neki red. ^lanovi tajnog dru{tva karta{a ne staju u red, ne gmi- `u po traci, ne kriju hamburgere u ruksacima... Pratim kako potpuno izmi~u kontroli, prilaze policama zagra enim debelim konopcima, preskakuju ih, s lako}om biraju samo odre ene kwige koje pobjedonosno donose i bacaju na sto kao na loma~u. Osoba-klepsidra-ormar, koja je ostala da sjedi jer joj je u me uvremenu globus ispao na pod i polomio se, bila je uveliko zauzeta sklapawem istog. Naslovi kwiga depresiju i sabija crijeva. Napetog tijela zurim u pravcu izvaqene pregrade. Nedostaju karta{i i dobar dio kwiga. Sve ostalo je na broju. Pogled mi zatim odluta na pod i grozni~avo se uhvati za ne{to, odnosno, nekoga ko se sagnuo prema jednoj strani stola i vrijedno, ali skoro nevidqivo, povla~io jednu po jednu kwigu u poveliku jutenu vre- }u koja je bila malo zaklowena za drugi sto. Pri oh slijeva i vidim staricu u crnom rupcu, ko{~atu i okretnu, kako pri~a sama sa sobom i mlati glavom. Djelovala je poput majke koja prikupqa igra~ke nakon {to su joj se nesta{na djeca izigrala, oti{la da jedu i spavaju, a iza sebe ostavila nered. Na sebi je imala stari xemper sa grubo opletenim maslinovim drvetom s predwe strane. Rukavom je obrisala znoj sa ~ela i nastavila da pro- {iruje vre}u. U meni su se {irili bijes i nemo}. Nisam znala kojim jezikom da joj se obratim. Kad je vre}u napunila, zastala je i neko vrijeme razgledala ~itaonicu. Tad zamlati glavom i zacok}e jo{ nekoliko puta, a onda potegne teret i zabatrqa. O~aj joj nakratko iskrivi lice, i ona krene naprijed, vuku}i vre}u za petama. Vrata biblioteke su, kao i uvijek, bila {iroko otvorena, ali portir ni danas u Bawoj Luci. `na je bila samo forma koja je bjeswelog goluba pismono{u rili~na slova azbuke kru`e na stolu bili su uglavnom ~it- nije morao da brine.

63 16. i 17. septembar KULTURA OTVORENA KWIGA PLETENICA OD PJESME I PROZE Letopis Matice srpske, jul - avgust godine ZA[TO SE KA@E D vobroj Letopisa Matice srpske (jul - avgust godine) zaslu`uje posebnu pa`wu zato {to je u cjelosti posve}en srpskim piscima iz Republike Srpske (i Bosne i Hercegovine). Ovaj broj na- {eg najstarijeg ~asopisa donosi pjesni~ke priloge Rajka Petrova Noga, Vuka Krwevi}a, Dare Sekuli}, Milana Nenadi- }a, Nenada Gruji~i}a, Predraga Bjelo{evi}a i An elka Anu{i}a, te prozne tekstove Miroslava Tohoqa, Ranka Risojevi}a, Ranka Pavlovi}a, Emsura Hamzi}a i Milenka Stoj- ~i}a. Prvi dio Letopisa organizovan je tako da se smjewuju pjesni~ka i prozna ostvarewa nabrojanih autora, dok se u posqedwem dijelu, kao {to je to ina~e uobi~ajeno u koncepciji ovog ~asopisa, nalazi desetak kriti~kih tekstova o novim kwigama. Pored navedena dva, posebnu pa`wu privla~i onaj dio Letopisa pod naslovom "Ogledi#. Na ovom mjestu }emo se vi- {e zadr`ati na dva, po na{em mi{qewu, najzna~ajnija teksta iz ovog bloka. Jedan od wih je ogled Milo{a Kova~evi}a "O stilu i jeziku Radoslava Brati}a#. Rije~ je o izvanrednom, analiti~ki besprekorno izvedenom tekstu. Kova~evi} je napravio iscrpnu hijerarhizaciju i sistematizaciju jezi~kih i stilskih osobina Brati}eve proze, istina, uzev{i u razmatrawe samo kwigu Najqep{e pri~e Radoslava Brati}a, u izdawu beogradske "Prosvete#. Dragocjen je ovaj rad zato {to je Kova~evi} naporedo sa jezi~kom i stilskom analizom ukazao i na najbitnija narativna svojstva analiziranih pri- ~a. "Zanimqivost pri~e ne ogleda se...toliko u wenom fabularnom toku koliko u na~inu wenog pri~awa i, posebno, wenog nagla{eno intendiranog djelovawa na ~itaoca#, ka- `e autor ovog teksta. Zato on pokazuje koliko su i na koje sve na~ine glagolski oblici u Brati}evoj prozi u funkciji usmjeravawa te`i{ta pripovijedawa na naratora, zatim na slu{aoca/~itaoca, dok jezi~ka i stilska sredstva kod Brati- }a vrlo ~esto upu}uju na interesantnu interreferenciju ove dvije instance. (Ovaj broj Letopisa donosi i veliki intervju sa Radoslavom Brati}em). Autor drugog teksta jeste profesor Predrag Lazarevi}. On u opse`nom, nau~no bogato utemeqenom radu govori o vezama nekih Andri}evih `ivotnih do`ivqaja i na~inima wihovog transponovawa u wegova kwi`evna djela. Svoja argumentovana zapa`awa o pomenutim vezama Lazarevi} pokazuje na primjeru "Travni~ke hronike#, po wemu, najboqeg Andri}evog djela. Lazarevi} u svom radu polazi od dva veoma zna~ajna Andri}eva autopoeti~ka iskaza: u jednom od wih veliki pisac ka`e "da nijednu temu nije zapo~iwao ako bar ne{to nije mogao stvarno videti i rukom dota}i#, a u drugom da je pro{lost razli~itim na~inima povezana sa sada{wo- {}u i da samo glupaci ne vide postojawe tih preplitawa. Suprotno ovim stavovima, koji su polazna osnova Lazarevi}evog istra`ivawa, Andri} je kriti~arima zamjerio povezivawe wegove literature sa pojedinim biografskim detaqima iz wegovog `ivota. Lazarevi} ubjedqivo pokazuje da je navedeni stav samo jedan od vidova Andri}eve mimikrije i da je on pi{u}i "Travni~ku hroniku#, "pisao o onome {to je sam video i rukom dotaknuo#, bave}i se "sada{wim vremenom u pro{losti#. U svom prilogu "Ivo Andri} i Matica srpska# Radovan Popovi} donosi prepisku ize u Andri}a i pojedinih ~elnika ove institucije, a koja se uglavnom odnosi na izdavawe nekih Andri- }evih djela ili na poslove vezane za ediciju Srpska kwi- `evnost u sto kwiga. VANDALSKI POSTUPAK Nije vandalizam odlika samo Balkana, niti je, vjerovatno, na wemu nastao, ali je od evropskih prostora na wemu, na`alost, najdu`e ostao. Vandali su staro isto~nogermansko pleme koje je, po~etkom na{e ere, `ivjelo u dana{woj Danskoj i dijelovima Wema~ke Gotovo da nema ~ovjeka kod nas - obrazovanog i poluobrazovanog koji nije nekada upotrijebio izraz vandalski postupak, izra`avaju}i time svoje u`asavawe zbog polomqenih mladih sadnica u drvoredima i parkovima, parkovskih klupa, razbijenih za{titnih kabina na gradskim autobuskim stajali{tima, izloga na prodavnicama... I ne samo kod nas nego i kod ostalih na- {ih balkanskih susjeda, jer je Balkan sinonim primitivizma, a primitivizam izvor vandalstva. Nije vandalizam odlika samo Balkana, niti je, vjerovatno, na wemu nastao, ali je od evropskih prostora na wemu, na`alost, najdu`e ostao, {to je najvi{e "zasluga# Evrope i Amerike, a zatim i balkanskih naroda. Uostalom, ni sam naziv ove pojave nije na{ - do{ao nam je od wih. Da li ste kadgod razmi{qali za- {to se bezobzirno, divqa~ko razarawe i uni{tavawe materijalnih i kulturnih dobara naziva ba{ tako - vandalskim postupkom? Sam izraz je star koliko su stari i vandalski postupci. Milan [ipka misli da je izraz kod nas stigao od Francuza, ali da je vjerovatnije da su ga napravili Italijani ili ~ak stari Rimqani, koji su na \ Rim: Kroz istoriju na udaru Vandala svojoj ko`i `estoko osjetili surovost Vandala. Ko su bili ti izlogla{eni Vandali? Vandali su staro isto~nogermansko pleme koje je, po- ~etkom na{e ere, `ivjelo u dana{woj Danskoj i dijelovima Wema~ke. Po~etkom 2. vijeka, u vrijeme velikih seoba naroda, i Vandali su krenuli na jug i doprli do gorwe Tise i Dunava, odnosno do granica Rimskog carstva. Skoro dva vijeka vodili su `estoke borbe s Rimqanima, a onda su - pred najezdom stra{nih Huna - krenuli na zapad i - po~etkom 5. vijeka - opusto{ili Galiju (dana{wu Francusku), [paniju i ve}i dio sjeverne Afrike, pokoriv{i i ~uvenu Kartaginu, gdje su osnovali i svoju dr`avu pod kraqem Genderikom. Najstravi~niji pohod Vandala bio je onaj na Rim, 455. godine, kada su, pqa~kaju}i i ru- {e}i sve pred sobom, uni{tili mnoge vrijedne i neponovqive kulturno-istorijske spomenike, kojima je Rim obilovao. I upravo po tome divqa~kom razarawu Rima i uni{tavawu wegovih kulturnih vrijednosti nastao je izraz vandalski postupak. Samo sedam-osam decenija poslije tog vandalskog ~ina dr`avu Vandala uni{tio je vizantijski car Justinijan, kada su i Vandali nestali sa lica zemqe. Kao da ih je - kako zakqu~uje prof. [ipka - stigla zaslu`ena bo`ja kazna za divqa~ke pohode i razarawa koja su po- ~inili. Wihovo neslavno ime ipak je ostalo zapam}eno u istoriji, a ~uva se i u izrazu vandalski postupak. Nestalo je Vandala, ali nije vandala (razlika je u velikom i malom slovu, jer je vlastiti naziv plemena dobio op{te zna~ewe), ali nije vandalskih postupaka. Naprotiv, oni - na`alost - postaju sve ~e{}i i sve `e{}i s razvojem vojne tehnike i industrije, mo}i i svemo}i jedne svjetske sile. Bombardovawe i ru{ewe biblioteka, {kola, televizija, mostova, ga awe putni~kih vozova, uni{tavawe crkava i manastira, progon qudi sa svojih vjekovnih stani{ta - to je vandalizam na{eg vremena. I sramota ~ovje~anstva tre}eg milenijuma. Milorad TELEBAK S vaka nagrada i priznawe umjetniku, bilo ono i najmawe, ima vi{estruko dejstvo. Umjetnik-stvaralac je, dakle, stru~no i javno prepoznat. To je za wega motiv vi{e da istraje, ne na stazi slave, jer istinski umjetnik je skromno bi}e, ve} da opstane na putawi onog nezaustavqivog morawa, koje je Isidora Sekuli} definisala kao "unutra{wi imperativ stvarala- {tva#. Stvarati, zna~i `ivjeti. Svako priznawe umjetniku treba da se va`e i cijeni i iz ugla mode vremena, iz politi~kih okolnosti i neokolnosti, zato {to umjetni~ku estetiku i etiku vazda propisuju politi- ~ari. Nagrada umjetniku je i bumerang - motiv da se protiv wega razjare i rasplamsaju silne strasti - iz zavisti onih koji umjetnici nikada nisu bili niti }e to Milivoj Srebro u svom tekstu govori o recepciji dva najzna~ajnija djela Me{e Selimovi}a u Francuskoj. On pokazuje kako je Selimovi}ev roman "Dervi{ i smrt# nai{ao na izuzetan prijem kod francuskih kriti~ara, te kako su oni u svojim tekstovima, isti~u}i izuzetne umjetni~ke vrijednosti ovog djela, uglavnom prepoznali i one najva`nije dimenzije wegove. "Tvr ava# Me{e Selimovi}a, iako ne bez odjeka u francuskoj sredini, ka`e Srebro, ostala je u sjenci romana "Dervi{ i smrt#. I {to je jo{ va- `nije, isti~e ovaj autor, tekstovi francuskih kriti~ara posve}eni "Tvr- avi# prepuni su op{tih mjesta i nerazumijevawa glavnih osobina ovog romana. U ovoj rubrici mo`e se pro- ~itati i na veoma zanimqiv na~in napisan tekst Branka Stojanovi}a o Rajku Petrovu Nogi. U dijelu Letopisa pod naslovom "Svedo~anstva# Ranko Popovi} pi{e o pjesni{tvu Vladimira Nasti}a, a Zoran \eri} o Du{ku Trifunovi}u. Predrag Bjelo{evi} daje jedan panoramski osvrt na mla e pjesnike koji stvaraju u Bawoj Luci. Wegova sintagma "novije bawolu~ko pjesni{tvo#, ~ak i biti. Tako je od vajkada bilo i biva. Da bi umjetnik zaslu`io nagradu na svom terenu, on po zlatnom pravilu paradoksa prvo treba da dobije priznawa na tu im terenima. Ako ski umjetnik misli da "odre uje# svoje ove za ske kriti~are, onda je wegov "trud# proma{io sku metu. Jer ski kriti~ar u u naj~e{}e "~ita# i kojekako tuma~i samo ono {to o u teoretski zna ili ne zna, ili {to je nau~io gledaju}i. Ali ski kriti~ar je rijetka ptica onaj koji je i sâm, ma kada, u pristupio u ulozi re`isera i u praksi re`irao bar jednu sekvencu. Ali ako je ski re`iser svoje djelo uputio na adresu gledaoca, tada problem postaje slo`eniji - on sada vi{e nije u dilemi, ve} u "trilemi# - kome slu`i wegova umjetnost: wemu, 9 uz napomenu da je rije~ o uslovnom odre ewu (neubjedqivo obrazlo`enom), te{ko da mo`e izdr`ati provjeru suvislosti. Daju}i kratke portrete desetak pjesnika - neki od wih su objavili samo po jednu zbirku - Bjelo{evi} ~esto iznosi neodmjerene i argumentima nepotkrijepqene sudove. Treba, na kraju, pozdraviti odluku uredni{tva Letopisa Matice srpske da svoj dvobroj posveti piscima iz Republike Srpske (i Bosne i Hercegovine). Srpska kwi`evnost koja se stvara na ovom prostoru nije ni dovoqno ni na pravi na~in zastupqena u uticajnim kwi- `evnim publikacijama u Srbiji. Po vrijednosti svojih najboqih ostvarewa, srpska kwi`evnost u Bosni i Hercegovini ne zaostaje za onom djelima koja se - vrlo ~esto i pod uticajem nekwi`evnih kriterijuma - smataju najboqim u savremenoj srpskoj produkciji. Ona po svojim estetskim kvalitetima na globalnom planu srpske kwi`evnosti danas nema status "ro aka iz provincije#, kako nedavno re~e jedan nadobudni beogradski kriti~ar (jedan iz grupe onih koji misle da imaju nepogre{ivi kantar za sve {to se objavi) pi{u}i o "srpskoj kwi- `evnosti koja danas nastaje u ~etiri dr`ave# (u anketi "Ve- ~erwih novosti#). Du{ko PEVUQA LABUDOVA PJESMA PRIJERATNOG BiH FILMA (3) AVNOJSKA NAGRADA KUSTURICI Svako priznawe skom umjetniku se cijeni iz ugla mode vremena, ali nagrada je i bumerang - izaziva zavidne strasti kod onih koji umjetnici nisu \ Isidora Sekuli}: Stvarati, zna~i `ivjeti OBRAZLO@EWE Obrazlo`ewe Kusturi~ine avnojske nagrade tada je sro~io magistar a Petar Qubojev. Iz obrazlo`ewa: "... Zato {to je Kusturica na festivalu u Veneciji za svoj prvi "Sje}a{ li se Doli Bel?# dobio Zlatnog lava i zato {to je za "Oca na slu`benom putu# na kanskom festivalu zaslu`io Zlatnu palmu i {to je potom re`irao "Dom za ve{awe#...# Ali sveobuhvatnija i dubqa analiza Kusturi~inog skog rukopisa je, ~udom, u ovom obrazlo`ewu izostala. \Emir Kusturica: Nezaustavqiva svestranost kritici ili onima za koje i stvara, a to su i uvijek bili gledaoci. Jer ski (ne)obrazovan gledalac voli i tra`i samo one ove koji se wemu svi aju. Neki ovi se gledaocu dopadaju, a neki ne i to je udarac skom umjetniku - stvaraocu. Godine jugoslovenski i budu}i svjetski re`iser, Emir Kusturica, dobio je nagradu Avnoja. Neke od ova koje je Kusturica kasnije tokom rata re`irao u Evropi i Americi, mi sticajem okolnosti nismo premijerno gledali. Kusturica se sada bavi ekolo{kim turizmom, {to ima i nema veze sa om, ali to je samo jo{ jedan dokaz vi{e wegovog nezaustavqivog morawa i svestranosti. (Kraj) Velimir BOJKO

64 10 K ada je Fidel Kastro {ezdesetih godina pro{log vijeka na Kubi uvodio socijalizam, privredno i politi~ko okru`ewe je bilo druga~ije od dana{weg. Svijet je bio razdijeqen na dva bloka, nad wim su bdjele supersile SAD i SSSR, koje su {argarepom, {tapom, ali i vojnim intervencijama branile svoje interese. Kastrova socijalisti~ka Kuba odavno je trn u peti ameri~koj administraciji, kuga koja {iri "komunisti~ki smrad# po zelenom kontinentu, a i opasan model obespravqenim stanovnicima Latinske Amerike, kojima je veliki sjeverni susjed, u koaliciji s multinacionalnim kompanijama, vojnim huntama i diktaturama, krojio `ivot. Namjere republikanske i demokratske administracije, kao i predsjednika SAD, da amputiraju taj rizi~ni tumor, Kastrov re`im, iz latinskoameri~kog svijeta, nisu se ostvarile. Kastro se odr`ao na vlasti i poswedwe decenije ~ak GLOBUS povezao sa drugim ameri~kim liderima lijeve orijentacije, koji se suprotstavaqaju "svemo}nim# Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama kod krojewa prilika na ju- `nom potkontinentu. Mo`da bi smrt Fidela Kastra na Kubi i izazvala promjene, ali one sigurno ne bi bile izvo ene po diktatu SAD. Procesi na Kubi }e te}i u smjeru ve- }e demokratizacije; na podru~ju koje se mijewa i gdje vlast preuzimaju demokratski izabrani qevi~arski predstavnici vlade, nema vi{e povratka modelima vladawa gospodara iz SAD, koji su Latinsku Ameriku odgurali u nezavidan privredni, socijalni i kulturni polo- `aj. U Latinskoj Americi odvijaju se interesantni procesi, koje olako mo`emo kvalifikovati kao emancipaciju wenih dr- `ava, {to sigurno nije po voqi SAD i {to donosi glavoboqu Bu{ovoj administraciji i wenom centru za "izvoz demokratije#. Jo{ prije dvadesetak godina Latinska Amerika bila je poznata kao region sa stalnim vojnim udarima i diktaturama generala - koji su sasvim zavisili od ameri~kih multinacionalnih kompanija i administracije ameri~kih predsjednika. Ako ne bi bili snala`qivi, s vlasti bi oti{li istim putem kojim su na wu i do{li. Zatim je uslijedila liberalna orijetacija vlastodr`aca, no oni nisu bili u stawu da otklone razvojne i druge prepreke dru- {tva. Posqedwih godina vlast preuzimaju lijeve politi~ke snage, koje zavode prili~no smjele, ako ne ~ak revolucionarne privredne i politi~ke reforme, po{to su nerazvijenost i glad na ovom potkontinentu - bolesti za koje se "liberalni razvojni lijekovi# nisu pokazali kao odgovaraju}i! Interesantno je da su SAD iskqu~ene iz ovih zbivawa. ^ini se - zbog prevelike brige u "ratu# s islamskim terorizmom popustile su u kontrolisawu doga aja u Latinskoj Americi, kojom su ranije u potpunosti bili obvladali. Venecueli, Brazilu, Argentini, ^ileu, Urugvaju, Ekvadoru, pa djelimi~no Paragvaju i Peruu, koji su do`ivjeli politi~ko-privredni preokret, gdje novoizabrana vo stva proklamuju socijalisti~ki put razvoja, prikqu~ila se Bolivija sa prvim Indijancem predsjednikom dr`ave na kontinentu - Evom Moralesom. Analiti~ari su, vidjev{i tu sliku, najavili zaokret ulijevo i na predsjedni~kim i parlamentarnim izborima u Meksiku i Nikaragvi, {to zna~i, da bi prakti~no na cijelom latinoameri~kom podru~ju mogla zavladati qevica, koja se otvoreno po~ela sukobqavati sa uzrocima socijalnog raslojavawa, siroma{tva i neznawa, te oblikovati svoju politiku, kriti~ki usmjerenu prema SAD. Prema kubanskom vo i Kastru, koji se decenijama prije odupro SAD i do sada efikasno spre~avao sve poku{aje ru{ewa svog re`ima, duhove najvi{e inspiri{e venecuelanski predsjednik Ugo ^avez. Oko wega se pletu polemike, ni`u legende, s wim imaju mnogo posla i sqedbenici i protivnici. ^avez je za mnoge 16. i 17. septembar UGO ^AVEZ, ^OVJEK KOJEM FIDEL KASTRO NAJVI[E VJERUJE (1) ROBIN HUD LATINSKE AMERIKE Zovu ga najve}im neprijateqem Bu{ove administracije, Robin Hudom Latinske Amerike, ~ovjekom od Kastrovog najve}eg povjerewa, antiglobalistom, totalitaristom i populistom, ali i spasiteqem gladnih i siroma{nih... Zovu ga svakako, a on je i daqe enigma za sqedbenike i protivnike MALA VENECIJA Bolivarska republika Venecuela ili kra}e Venecuela primorska je dr`ava na sjeveru Ju`e Amerike, koja je svoje ime dobila po Veneciji (Venecuela na {panskom jeziku zna~i - Mala Venecija). Na sjeveru je zapquskuje Karipsko more, na istoku grani~i s Gvajanom, na jugu sa Brazilom i na zapadu sa Kolumbijom. Uz wenu obalu u Malim Antilima smje{tene su dr`ave Aruba, Holandski Antili te Trinidad i Tobago. Povr{ina joj je kvadratnih kilometara, a ima ne- {to vi{e od 24 miliona stanovnika. Od {panske krune osamostalila se 5. jula godine. Glavni glavni grad je Karakas, a slu`beni jezik {panski. Temperatura na Zemqi nije bila toliko visoka najmawe ~etiri vijeka, a mo`da i cijeli milenijum, pokazala je studija Ameri~ke akademije nauka. "Posqedwa decenija 20. vijeka bila je najtoplija u odnosu na sva razdobqa u posqedwih 400 godina#, tvrde nau~nici Ameri~ke akademije nauka. Prou~avawe klimatskih promjena na zemqi omogu}uje istra`ivawe biqnog svijeta, a posebno analiza godova stabala, korala, lednika i sedimenta. \ Ugo ^avez: Protivnik globalizacije METEOROLOGIJA I VREMENSKE PRILIKE ZEMQA SE UBRZANO ZAGRIJAVA Ameri~ki nau~nici procjewuju da su brojna podru~ja na planeti Zemqi tokom posqedwih ~etvrt vijeka bila toplija od bilo kog dvadesetpetogodi{weg perioda u posqedwih 900 godina Ameri~ki nau~nici procjewuju da su brojna podru~ja na planeti Zemqi tokom posqedweg 25 godi- {weg perioda bila toplija od bilo kog dvadesetpetogodi{weg perioda u posqedwih 900 godina. Ta~ni podaci o temperaturi se u svijetu prate i biqe`e posqedwih ne- {to vi{e od 150 godina. Sve do i po~etka industrijske revolucije, solarna aktivnost i vulkanske erupcije bili su glavni izvor klimatskih promjena, me utim, isti~e Akademija, promjene su "bile mawe nagla{ene od onih koje prouzrokuje zaga enost u industrijskom periodu od sredine 19. vijeka. Studiju o klimi naru~io je ameri~ki Kongres po- {to je istra`ivawe klimatologa Mihaela Mana izazvalo reakcije. Taj nau~nik tvrdio je da temperatura na sjevernoj hemisferi nije bila toliko visoka u posqedwih hiqadu godina. On je objasnio da se poslije mnogo vijekova stabilnosti klima po~ela mijewati tokom 20. vijeka. Tu studiju objavqenu u ~asopisu "Natura# kritikovali su oni koji osporavaju da je uop{te do{lo do klimatskog zagrijavawa. Ameri~ka akademija nauka ocjewuje da su Manovi zakqu~ci "uvjerqivi#, ali je ne{to mawe kategori~na od wega u pogledu perioda prije godine. Klimatske promjene istovremeno prate i qekari i medicinski nau~nici koji klimatske promjene povezuju sa mnogobrojnim bolestima. Ve} postoje zna~ajne indikacije o porastu broja slu~ajeva razli- ~itih bolesti povezanih s promjenama klime. Tako je bolest prouzrokovana morskim organizmom karakteristi~nim za ju`ni dio SAD zabiwe- `ena i u okolini Balti~kog mora. Tako e, u Italiji su zabiqe`eni slu~ajevi bolesti prouzrokovane organizmom "ostreopsis ovata# koji je dosad `ivio samo u toplijim tropskim morima. U Evropi je zabiqe`eno i nekoliko slu~ajeva hemoragijske groznice koja je karakteristi~na za tropska podru~ja. BOLESTI Klimatske promjene istovremeno prate i qekari i medicinski nau~nici koji ove promjene povezuju sa mnogobrojnim bolestima. Ve} postoje zna~ajne indikacije o porastu broja slu- ~ajeva razli~itih bolesti povezanih s promjenama klime. Tako je bolest prouzrokovana morskim organizmom karakteristi~nim za ju`ni dio SAD zabiwe`ena i u okolini Balti~kog mora. Zbog toplijih qeta i mawe hladnih zima u Evropi se pove}ava i rizik za oboqevawe od bolesti koje prenose insekti, upozoravaju medicinski istra`iva~i klime. Ni turizmolozi ne sjede mirno - i wih zabriwavaju klimatske promjene. Tako nam je iz [panije stigla informacija da klimatske promjene predstavqaju veliku prijetwu {panskim pla`ama od kojih bi neke do mogle nestati. Vrlo je mogu}e da }e more prekriti 15 metara pla`a, obavijestili su nau~nici sa Univerziteta Kantabrija na sjeveru zemqe. "Nivo mora u posqedwih 40 godina pove}avao se godi{we 2,5 mm, {to zna~i da bi do mogla porasti za 12 centimetara#- rekao je vo a istra`ivawa i autor izvje{taja Raul Medina. Pove}awe nivoa mora, za {ta je zaslu`no globalno zagrijavawe, ima- }e brojne posqedice na na{oj planeti, me u kojima i nestanak 15 metara pla`a na Kantabriji, deset metara pla`a u zalivu Kadiza na jugu zemqe te osam do deset metara pla- `a na mediteranskom dijelu {panske obale, pi{e u izvje{taju. Stru~waci zbog toga savjetuju stanovni- {tvu u priobalskom pojasu da ku}e grade najmawe stotinu metara od mora. Neboj{a KU[TRINOVI] Govore}i o sadr`aju TV programa mora se pone{to re- }i o `anrovima i wihovim karakteristikama jer su razli~iti, po~ev od sapunskih opera pa preko komedija, kvizova, policijskih serija, vijesti pa sve do dokumentarnog programa kao krune TV novinarstva. Na neki na~in su i (genere) je rije~ iz francuskog jezika koja zna~i vrstu, rod i prvenstveno se misli na vrste ili rodove elektronskih medijskih proizvoda. Visoko`anrovski medij je televizija i vrlo je malo specijalnih, posebnih, emisija koje ne spadaju ni u jedan `anr. Sapunske opere, policijske serije, kvizovi, komedije, vijesti samo su neki od `anrova koji se emituju na televiziji. Prema posebnim konvencijama kojima se slu`i, odre- uje se `anr, a gledaoci ih prepoznaju prilikom susreta sa wima. Konvencije su oni elementi koji se ponavqaju da nam postaju poznati, predvidqivi i u vezi sa pojedinim `anrom. \ Venecuela: Ime po Veneciji Konvencije ukqu~uju sqede}e elemente: teme; likove; zaplet; ambijent; muziku; dijalog; vizuelni stil; kostime; rekvizite; osvjetqewe i drugo. Na primjer, vijesti uvijek najavquje dramati~na muzika, potom jedan savremeni Robin Hud Latinske Amerike, vrsni inspirator ideje o antikolonijalisti~koj tradiciji. Za druge je opasni populist sa totalitarnim ambicijama, nepopravqivi militarista i revolucionar. Wegove dr`avne privredne i socijalne reforme kao i otvoreno protivwewe politici ameri~kog predsjednika Bu{a duboko pro`imaju dru- {tveno tkivo Venecuele. Relativno dobri uspjesi, {to ih `awe, sti~u imitatore u drugim zemqama Latinske Amerike, koja pripada tre}em svijetu, premda ima sve potencijale za brz privredni i dru{tveni razvoj. (Nastavi}e JAWI] ELEKTRONSKI MEDIJI OD PRVOG ZVUKA I SLIKE DO DANAS (8) OD VIJESTI DO SERIJA Sapunske opere, policijske serije, kvizovi, komedije, vijesti samo su neki od `anrova koji se emituju na televiziji \ Mo} ekrana: Televizija visoko`anrovski medij ili dva spikeravoditeqa, koji sjede ili stoje "elegantno# obu~eni, starosti 30 do 55 godina za mu- {karce, odnosno 25 do 45 za `ene, zna- ~i ni suvi{e mladi ni suvi{e stari. Scenografija u studiju mo`e da bude radni sto, sve`aw papira, kompjuterski terminal, kao i nagovje{taj da se iza ili pored spikera-voditeqa nalazi monitor na kome se smjewuju slike i motivi. U studiju za emitovawe vijesti osvjetqewe mora biti izuzetno jako i bez ikakvih sjenki. Na po~etku i na kraju pojedinih odjeqaka je snimak op{teg plana, a kasnije se koristi sredwi krupni plan (o kadrovima }e biti rije~ u nekom od sqede}ih nastavaka). ^esto se koristi i kompjuterska grafika koja prati snimak doga aja o kojima se izvje{tava. Blokovi vijesti biraju se prema utvr enim mjerilima i programskoj koncepciji ku}e (npr. doma}e politi~ke aktivnosti, privredne, vijesti iz regiona, svijeta, klutura i sport). Tekstovi i dijalog napisani su sa`etim, zvani~im stilom koji prihvata ustaqene obrasce i fraze kao {to su: "Slijedi blok vijesti iz svijeta#, "Upravo smo dobili vijest#, "U nastavku slijedi sport i vrijeme#, "I na karaju da posjetimo#... Ovdje je bitno ista}i da je rije~ o ideolo{kom zna~aju `anra. Na primejru konvencije za emisiju vijesti da se zakqu~iti da }emo najprije vjerovati rije- ~ima elegantno odjevenih i dobro obrazovanih qudi i `ena sredwih godina, koji su na udaqenost od jednog i po metra i gledaju nas pravo u o~i; nego neobavezno odjevenim tinejxerima SAPUNICE Sapunske opere (sapunice) - izraz je prvi put upotrijebqen u Americi tridesetih godina dvadesetog vijeka (u vrijeme ekonomske depresije), a u vezi je sa radio-serijama koje su pla}ali proizvo a~i sapuna i deterxenata za ve{, kao {to su Proktor i Gembl. Ove serije, koje su trajale 15 minuta, govorile su o `enama i wihovim emocionalnim dilemama. Sponzorisawem radio-emisija koje govore u vezi sa `enama, wihovim porodicama i svakodnevnim doga ajima, pretpostavqalo se da }e doprijeti do doma}ica koje }e na spisak namirnica staviti i deterxent za ve{ i sapun. sa lokalnim akcentom na pola metra od nas - udaqenosti, koja ozna~ava agresivnost ili prisnost. (Nastavi}e se) Radmila ^OKORILO (Autor je asistent na Filozofskom fakultetu u Bawoj Luci)

65 16. i 17. septembar ZANIMQIVOSTI KA@U DA JE ISTINA GDJE JE NESTAO " GROMOVITI GU[TER" Dinosaurusi su imali dva `eluca, kao dana{wi krokodili i ptice, pa su u prvi smje{tali hranu, a drugi je slu`io za varewe Do prije tridesetak godina pomiwawe dinosaurusa po imenu brontosaurus budilo je sliku kako se ova monstruozna `ivotiwa, koja se kretala na ~etiri noge, sa dugim vratom, malom glavom i duga~kim repom, vu~e kroz praistorijske mo~vare. Samo ime ovog dinosaurusa u prevodu zna~i "gromoviti gu{ter# i sigurno dobro opisuje `ivotiwu sa ~ijim se svakim korakom tresla Vestern Junion je danas sinonim prenosa novca putem po- {te, ali u prvo vrijeme kori{}ewa Morzeove azbuke to je bio telegraf. Nemogu}e, a ipak izvodqivo - da se preko sjevernoameri~kog kontinenta obale Atlantika i Pacifika spoje telegrafskom `icom. Tada, godine, u osvit gra anskog rata, telegraf zvani "Vestern Junion# ve} je na istoku povezivao Va{ington sa svim ve- }im gradovima. Direktor "Vestern Juniona# je u to vrijeme bio Henri Silbi, prijateq Linkolnov. I Silbi se obratio svom predsjedniku: - Nemogu}e, ali izvodqivo - da na{ istok i zapad spojimo telegrafskom `icom. Ako se sla`e{, tra`i od Kongresa odobrewe i pare, a ja }u da se pobrinem za ostalo. Linkoln tra`io - OREGONSKI PUT Oregonski put je bila staza karavana doseqenika, uspostavqena godine. Put je vodio iz grada Sent Luis na Sredwem zapadu do Kalifornije i daqe do tvr- ave Vankuver u Oregonu, na obali Pacifika. Linkoln dobio saglasnost i simboli~nih 400 hiqada dolara za po~etak. Zatim se iz Kalifornije vratio Edvard Krejton, glavni in`ewer "Vestern Juniona#. Krejton je i{ao da izvidi teren - razgovarao je sa po{tarima "Poni Ekspresa#, sa vojnicima, lovcima i mormonima. Wegov prijedlog: da se `i- ~ana linija uspostavi Oregonskom zemqa. Ipak, od prije tridesetak godina ime "brontosaurus# je potpuno i{~ezlo iz upotrebe, ne zbog novih nau~nih otkri}a nego zbog rata dvojice nau~nika. Pri~a po~iwe jo{ godine, kada su se ameri~ki paleontolozi Edvard Koup i ^arls Mar{ nepomirqivo posva ali. Naime, Koup je tvrdio da je Mar{ platio isporu~iocu u Wu Xersiju da mu preda fosile dinosaurusa koje je Koup prona{ao. Me usobni napadi su se nastavili i na nau~nom planu, pa su oba pisala kako je onaj drugi napravio gre{ku ili do podataka do{ao na nenau~an na~in. Kasnije, oba nau~nika su poslala timove na zapad, gdje se rat nastavio optu`ivawem da druga strana iskopavawa vr{i bez dozvole ili da su uni{tili fosile. Sujetni nau~nici rat su nastavili hvalisawem ko je vi{e izumrlih vrsta identifikovao. Ova besmislena trka se nastavqala takvom `estinom da su, u stazom, preko visoravni i kroz Stjewak. Ali tamo nema nijednog stabla pogodnog za telegrafski stub! Nemogu}e, ali ostvareno. `eqi da pobijede protivnika, oba nau~nika objavqivala nekompletne podatke. Mar{ je godine u jednom stru~nom ~asopisu objavio da je prona- {ao ostatke nove vrste dinosaurusa. Iako nije imao cijeli kostur, nego samo fosil ki~me, po`urio je da imenuje novu vrstu kao "apatosaurus#, {to zna- ~i "varqivi gu{ter# i bio je dug 15 metara. Dvije godine kasnije, ponovo na osnovu dijelova, a ne kompletnog kostura, objavio je otkri}e jo{ jedne vrste koju je nazvao "brontosaurus#, a wegova du`ina je bila izme u 20 i 30 metara. Brontosaurus je uskoro postao najpoznatija vrsta dinosaurusa. Mar{ je prona{ao skoro cijeli kostur ove `ivotiwe i dao je da se izlo`i u muzeju u Jejlu. Ovaj kostur pratile su i veoma dobro ura ene ilustracije, a na postoqu je jasno pisalo da se radi o brontosaurusu. Otkri}e apatosaurusa, Mar{ nikada nije argumentovao potpunim kosturom. U stvari, u `urbi da pobijedi Koupa, Mar{ je napravio veliku gre{ku. Apatosaurus nije bio posebna vrsta dinosaurusa nego se radilo o mladuncu brontosaurusa. Gre{ku je otkrio i objavio paleontolog Elmer Rigs godine, ali i predlo`io da se za ovu vrstu koristi ime "apatosaurus#, a da se naziv "brontosaurus# koristi kao sinonim. IZGUBQENO IME Naziv "brontosaurus# bio je toliko popularan da se nastavio upotrebqavati u nenau~noj literaturi, ~lancima, pa i na muzejskim plo~icama. Pod ovim imenom postao je i simbol naftne kompanije "Sinkler#, koja je model ove `ivotiwe u prirodnoj veli~ini prikazala na jednoj izlo`bi u Wujorku godine. Rat oko imena ovog dinosaurusa nije bio zavr{en. Godine Po{ta SAD je odlu~ila da na tr`i{te izbaci seriju po- {tanskih maraka sa temom dinosaurusa. Jedna od wih je nazvana brontosaurus. Na ovo su reagovali mnogi nau~nici i qubiteqi dinosaurusa, tvrde}i da Po{ta {iri nau~nu nepismenost, {to je bilo ironi~no, jer su muzeji decenijama prije toga ovo ime postavqali na plo~ice ispod fosila. Jadni brontosaurus ne samo da je izgubio ime nego je otkriveno da mu je godinama bila postavqena pogre{na lobawa. PISMONO[E I PO[TE - OD TATARA DO MOBILNOG TELEFONA (3) VOZOVI POVEZUJU OKEANE Gradwa telegrafa i `eqeznice uzela qudske `ivote. Transkontinentalna pruga i sumrak indijanske civilizacije \ ugrozila stani{ta bizona Poslije gra anskog rata Sjever - Jug, koji uistinu zapadne savezne dr`ave i teritorije nije ni dotakao, godine pristupi{e izgradwi `eqezni~ke pruge sa istoka na zapad, koja se zvala "Junion Pacifik#. Tako je najzad, {inama koje ne r aju, kontinent uvezan. Ali, kao u "Poni Ekspres#, i "Vestern Junion# i "Junion Pacifik# su uzeli svoj danak u qudskim `ivotima. Desetine in`ewera i radnika palo je u okolnostima kojima nisu bili dorasli. Nema velikih gradwi bez `rtava - kazao je Ivo Andri}. Najzad sigurno i trajno uspostavqene komunikacije donijele su propast civilizaciji Indijanaca na zapadu. Iskonski Amerikanci na svojoj zemqi, Indijanci su ostali bez izvora hrane i svih `ivotnih potreba koje su im davali bizoni. Na takozvanim Visokim prerijama vozovi bi se zaustavqali da propuste stada bizona koja su prelazila preko pruge. Dokoni putnici, naoru`ani svim i sva~im, tada bi osuli po `ivotiwama iz ~iste obijesti. Zatim su vozovi dovozili lovce bizona da ih love ne radi mesa ve} radi ko`e. Trgovci ko`ama su se bogatili, Indijanci gladovali, a bizoni nestajali. Ali, ovo vi{e nije "po{tanska# tema o komunikaciji nekada{weg, dana{weg i budu}eg ~ovjeka - od po- {tara - kowanika do mobilnog telefona. (Kraj) Velimir BOJKO Selo Petrovi}i na prvim padinama Trebevi}a poznato je ne samo po svojim vo}wacima i pa{wacima, ve} i po nekoliko veoma zanimqivih prirodnih i istorijskih karakteristika. Jedna od wih je, po nekim istori~arima rimski akvadukt, a po drugima mqekovod, dok tre}i smatraju da je i jedno i drugo, ali u razli- ~itim vremenskim periodima. Prema rije~ima Neboj{e [krbe, zaqubqenika u svoje selo i sve wegove qepote, akvadukt ili mqekovod dug je desetak kilometara. - Po~etak mu je na gorwim padinama Trebevi}a, na Kuli kod sela Gorwe Me- u{e, kod takozvanog U{nog vrela i ku}e Draga{a, a kraj u selu Petrovi}i, iznad ku}e Bogdanovi}a, odnosno, u turska vremena, po~etak je kod ~ardaka Suna-efendije, a kraj kod ~ardaka bega Turba - obja{wava [krba i dodaje da je, po tim podacima, mqekovod star tri-~etiri vijeka. Da li su Rimqani napajali svoje nastambe vodom sa bogatih trebevi}kih vrela, ili su Turci snabdijevali Sarajevo mlijekom, ovom va`nom `ivotnom namirnicom, re}i }e stru~waci. Ili su se i jedni i drugi, svaki u svoje vrijeme, koristili ovom gra evinom. Ovi podaci se mogu na}i u nekim istorijskim zapisima, ali stru~waci jo{ nisu izrekli svoj kona- ~an sud. 11 Tek sedamdesetih godina dvojica paleontologa, Xon Mekinto{ i Dejvid Berman, dokazali su da je Mar{ na kostur brontosaurusa postavio lobawu kamarasaurusa, potpuno druge vrste koja je imala kra}i nosni dio. Mar{ ne samo da je sklepao kostur i pogrije{io ime, nego je i potpuno pogre{no opisao na~in `ivota (apatosaurusa) brontosaurusa. Tvrdio je da je apatosaurus bio slaba `ivotiwa, jer zbog malih usta nije mogao da uzima dovoqne koli~ine hrane. Tako slaba{ni, prema Mar{u, bili su nesposobni da vuku svoj ogromni rep i `ivjeli su u mo~vari jedu}i samo ono {to im voda donese. Istina je sasvim druga~ija. Dinosaurusi su imali dva `eluca, kao dana{wi krokodili i ptice, pa su u prvi smje{tali hranu, a drugi je slu`io za varewe. Prema kosturu repa, nau~nici su zakqu~ili da je on bio veoma pokretqiv i da ga je ovaj dinosaurus koristio za odbranu. Stani{te im nije bilo u mo~vari, {to dokazuje ~iwenica da nijedan fosil apatosaurusa nije prona en na mjestu gdje je u praistoriji bila mo~vara ili bilo kakva druga voda. Apatosaurus je, u stvari, bio toliko jak da je mogao da stoji na zadwim nogama i uzima hranu sa najvi{ih biqaka. Kada se sve otkrilo i kada je postalo jasno da je jadni brontosaurus izgubio ime zbog sujete dva nau~nika, svijet je kona~no dobio pravu sliku o ovim gigantima koji su nekada {etali svijetom. Pripremio Mladen DRAGOJLOVI] U SELU PETROVI]I NA PADINAMA TREBEVI]A MQEKOVOD ILI AKVADUKT Iako stru~waci jo{ nisu dali kona~an sud o starom rimskom cjevovodu, Neboj{a [krba smatra da se u tursko doba Sarajevo snabdijevalo mlijekom preko mqekovoda sa Trebevi}a \ Neboj{a [krba: Nekad bio akvadukt - mqekovod - Akvadukt ili mqekovod se sastoji od pravilnih cijevi od pe~ene gline du- `ine oko 50 centimetara. Cijevi imaju takozvani "mu{ki# i "`enski# kraj i tako su se spajale uz pomo} smjese od kre- ~a. Pravqene su najvjerovatnije u kalupima, jer su sve iste - ka`e [krba. On dodaje da se, kako pri~a govori, mqekovod za turskog vremena koristio sve dok se u wemu nije pojavila zmija. Ju`ne padine Trebevi}a imaju jo{ mnogo zanimqivosti. Rijeku Su{icu i tursku kaldrmu, ostatke kula i ~ardaka, dvanaest povremenih i stalnih vrela, koje narod zove dvanaest apostola. Nedeqko ZELENOVI]

66 12 ZA[TO VOZOVI KASNE Gospodine predsjedni~e Narodne skup{tine, Oprostite {to vas ometamo i {to vam oduzimamo ne{to od va{eg radnog vremena, ali vam ovo pi{emo iz najboqih pobuda i `eqa. A radi se o va{em poslaniku koji predstavqa Nevladinu organizaciju za za{titu gra ana od ka{wewa vozova. Mi ne znamo {ta on kod vas u stvari radi i za{to on prima dnevnice i platu, ali ipak ne{to znamo {to vi ne znate: 1. Znamo da va{ poslanik ve} mjesecima u na{em skup- {tinskom restoranu tra}i i "ubija " radno vrijeme svakodnevno od 9 do 14 ~asova. [to je najzanimqivije, on nikada ne kasni pri dolasku, a kasni pri odlasku, za razliku od na{ih vozova koji kasne pri dolasku, a kad kasne pri dolasku, kasne i pri odlasku, jer ne mogu oti}i prije nego {to do u. 2. Znamo da on za svoj nerad prima mjese~no od dvije do tri hiqade maraka, a nas psuje i vrije a ako ga za minut ne poslu`imo. Mi ne smijemo kasniti ni minut, a vozovi mogu po stotinu minuta. Dakle, mi koji po sedam sati neprekidno stojimo na nogama i slu`imo svakakve goste, primamo po 300 maraka, a on za le`awe i nerad prima deset puta vi{e. 3. Znamo da vrije a na{e poslovo e i radnike, a ~uli smo da je na`alost i na{ kolega u struci, {to ne znamo zasigurno. 4. ^uli smo da mu je i glavni nadre eni isti kao i on i da mu odobrava ovakve postupke i nerad, pa se zato tako i pona{a. 5. ^uli smo da vas on predstavqa u Savjetu za suzbijawe ka{wewa vozova u Sarajevu. Jadan li je to i ~emeran Savjet koga on predstavqa. Dakle, nas prosto za~u uje i iznena uje da se tako mo`e `ivjeti u na{em skup{tinskom restoranu i da o tome niko ne vodi brige i ra~una. Mi ipak nismo skloni da vjerujemo da je takvo stawe RS, ali vjerujte, da ovaj primjer nimalo ne slu`i na ~ast. A mnogi na{i qudi HUMOR I SATIRA odmah govore da su poslovni gubici rezultat ovakvog nerada, da vam vozovi kasne i sudaraju se samo zbog java{luka navedenog poslanika. Mi vjerujemo da vi ovo pismo ne}ete pokazati poslaniku, jer smo mi tek onda od wega nastradali, nego da }ete se u ovo stvarno uvjeriti ukoliko uvedete odgovaraju}u i svakodnevnu kontrolu. A to vam ne}e biti te{ko: neka skup{tinska kontrola do e na glavni ulaz, pa nek provjeri u prvoj ili drugoj sali s lijeve strane od glavnog ulaza, uvijek }e ga tamo na}i s debelom ta{nom pored wega, kao da kobojagi ho}e ne{to da radi. Zato vas, gospodine predsjedni~e Narodne skup{tine, mi dole potpisani radnici skup{tinskog restorana, molimo da hitno preduzmete odgovaraju}e mjere kako bi doti~ni poslanik kasnio u skup{inski restoran, a vozovi po~eli da sti`u na VUJI] 16. i 17. septembar Sude}i prema nekim strana~kim obe}awima, izgleda da je svaki dan prvi april. - Ko je na le ima naroda on vidi svoju budu}nost. - Dao je krv za svoju zemqu: potukao se s kom{ijom zbog me e. Ranko LALOVI] ANTIEVOLUTIVNI PRISTUP VRSTA Kad je Svevi{wi stvarao zverje izme u ostalog, stvori i ptice, i svaki stvor kome ugradi perje na let se dade nemilice * ali se na e i naxak-pile nekakav izrod pti~ijeg roda, svoj fazon fura, i nema sile ni da poleti, no samo hoda * `ivinska sorta pade u vatru digla se stra{na perjana frka ~ak ga odvedu psihijatru da mu po pile}oj psihi ~eprka * }utalo pile, pa ciknu zatim: "Da se vi nosite s doktorom va{im! [to da badava krilima mlatim kad se, pre svega, visine pla{im?! * Nije ti za moj mozak pile}i da ne{to snuje nebesku potku kad se umorim, moram prile}i umesto zvezda, ja sawam motku! " * Tvorac zami{qen, brkove su~e pa odmah odluku novu izatka: "Kad te ve} zemqi zadwica vu~e ne budi ptica, no budi patka! " * Od tada * Umesto nebom, avlijom uska pa~iji rod i sorta mu bliska koko{ka labud morka pa guska i }urka naravno. Tu je kraj spiska. * Dok prave ptice visini streme nebeskom svodu da na u meru ove sa spiska tucaju vreme i po dvori{tu dokone s... Milko GRBOVI] ZEMQA PROFITERSKA Koga bombama ~asti Amerika i Engleska Nau~i}e ubijati i krasti Bi}e zemqa profiterska * CIJENA TRANZICIJE Spavaj mirno nano Sve je reformisano Nema vojske i policije To je cijena VUJI] - Ko je toliko izdavao svoj narod, zaslu`io je da pla}a, makar za zlo naneseno drugim narodima! - Uvijek }e neku budalu proglasiti za ne{to! - Silovawe u braku, mo`e samo tamo gde je brak forma, a mr`wa su{tina! - Zlatne ribice se pecaju na duboke xepove! - Vi{ak para je najboqa olak{avaju}a okolnost na sudu! DU[KO RADOVI]: O PLAKAWU dete pla~e ~im se rodi ne zna ni{ta drugo da radi * mala deca pla~u ne umeju da misle umeju da pla~u * deca pla~u kad izgube ono {to samo deca razumeju * deca pla~u mnogo ho}e malo mogu TROVA^ICA Lek do leka u ~oveka utiskuju, lekovima ~ovekovo tkivo truju. * Pilulama mute glavu qudskom stvoru. Upu}uju organizam ka umoru. * Injekcije bodu ne`nu `ensku ko`u, junacima dodequju lek na ko`u. * Dok nas mo}nim lekovima bolnog tove, dim vas gu{i iz fabrike za lekove. An elko ERDEQANIN - Najgori su prevaranti sa diplomom. Sve ti daju napismeno. - Vo u je na vreme trebalo zalediti, da se strast naroda ne ohladi. - Pi{em aforizme na prazan stomak. Nije ni ~udo da su puni `u~i. - Na{i politi~ari nikako da se otrezne. Dr`e se vlasti kao pijan plota. - Ne razumem za{to bi svi da odu na drugu stranu sveta, kada je i ovde sve naopako. - Najvi{e rade oni na crno. Vidi im se to po noktima. - Obi~an svet vidi da politi~ari love u mutnom, ali ne vidi {ta. Zoran DODEROVI] (Komad o slu~aju) Lica: Predsednik Potpredsednik Mesto de{avawa: Kabinet predsednika Rezervata Srbija * (24. avgust Predsednik sedi za radnim stolom. Potpredsednik stoji pred predsednikom oslowen o sto, trese se kao prut.) PREDSEDNIK (kao iz daqine): O, zameni~e moj, zna{ li da je obnarodovan moj spisak od hiqadu imena koja nisu za novo vreme? POTPREDSEDNIK (drhtavim glasom): Znam, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK: Pa, zameni~e moj, jesi li ga pro~itao? POTPREDSEDNIK: Nisam, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Zbog ~ega nisi, zameni~e? POTPREDSEDNIK: Nisam stigao, gospodine predsedni~e. Imam mnogo posla, gospodine predsedni~e. Preoptere}en sam, ako smem tako da ka`em, gospodine predsedni~e... PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Nema va`nijeg posla od ~itawa mojih naredbi. Je li to jasno?! POTPREDSEDNIK: Jasno mi je, gospodine predsedni~e. Kako mi ne bi bilo jasno. (Pipnuv{i se rukom po glavi.) Ali... PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Nema nikakvo "ali ". Za kaznu ima{ da nau~i{ spisak napamet. (Stavqa - Na{e {anse su u perspektivi! Zato su tako male. - Perspektiva zavisi od mesta i polo`aja. - U na{oj zemqi sve uspeva! Eto, i mladi ne samo da kli~u i ni~u ve} prosto izlaze iz zemqe. - Dok }ute qudi sli~no govore na svim jezicima. - Cene na malo, malo po malo i eto ih naveliko. - Sve nastaje iz ne~ega, a sirotiwa iz ni~ega. spisak pred potpredsednika.) Za po~etak, pro~itaj mi ga naglas! POTPREDSEDNIK (~ita): Lewin, Marks, Engels, Mo{a Pijade, Ivo Lola Ribar, Rade Kon~ar, Sava Kova~evi}, Bo{ko Buha, Riga od Fere, Milo{ Obili}, Gavrilo Princip... (Prekida sa ~itawem. Zbuweno.) Za{to Gavrilo Princip, ako smem da pitam, gospodine predsedni~e? PREDSEDNIK: Zato {to je terorista. POTPREDSEDNIK (zbuwen): Koliko sam ja obave{ten Gavrilo Princip je na{ nacionalni junak, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK: On je na{ Osama bin Laden. POTPREDSEDNIK (promewenim glasom): On je, gospodine predsedni~e, ako smem da primetim, borac za oslobo ewe Bosne i srpskog naroda od austrougarske okupacije. PREDSEDNIK: Ma kakav borac, obi~an terorista. POTPREDSEDNIK: Ako smem da primetim, istorija za wega ka`e da je bio atentator, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Ma kakav atentator, obi~an terorista. (Glasno.) U principu, svi atentatori su teroristi. POTPREDSEDNIK (pipnuv{i se rukom po glavi): Ali... PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Sve teroriste treba uni{titi. I imena im izbrisati! POTPREDSEDNIK (pipnuv{i se rukom po glavi): Ali... PREDSEDNIK (udariv{i ~vrgu potpredsedniku): Dakle, ni ulice sa imenom Gavrila Principa, koji je izvr{io atentat na prestolonaslednika Ferdinanda, ne mogu postojati u na{em rezervatu. POTPREDSEDNIK (pipnuv{i se rukom po glavi): Ali... PREDSEDNIK: Nemoj ti meni vi{e "ali ". (Udara ~vrgu potpredsedniku.) Odu~i}u te ja od tog "ali ". POTPREDSEDNIK: Hik, zahvaqujem, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK (dok popravqa frizuru): Danas }u objektivno da prekrstim imena svim ulicama. Ja to najboqe znam. (Ushi}eno.) Ja sam izabran! POTPREDSEDNIK (snishodqivo): Eh, {to ti je obrazovan i na~itan ~ovek. Hik, ko bi to boqe uradio od {kolskog psihologa, gospodine predsedni~e. PREDSEDNIK: Dosta smo mi ispa{tali zbog tih mangupa. Eto, za po~etak krenu}u ba{ od tog tvog Gavrila. (Glasno.) Radi mira u svetu Gavrilo Princip mora da ustupi svoju ulicu `rtvi atentata na Miqacki, Francu Ferdinandu. POTPREDSEDNIK (pipnuv{i se rukom po glavi, kao zadivqeno): Hik, gospodine predsedni~e, to }e biti va{ veliki doprinos borbi protiv svetskog terorizma. PREDSEDNIK: Znam. (Pokazuje na svoju fotequ.) Zato sam ja ovde, a ne ti. Zavesa. Zoran SPASOJEVI] (Karikatura Jaroslav HNIDZIEJKO) Slobodan DU^I] ISTORIJSKA EPIZODA Aforizmi - Izme u anarhije i monarhije izabrali smo oligarhiju. - [ta }e nam otpravnik poslova kad niko ni{ta ne radi. - Bi}e velika frka kad po~ne izborna trka. Vladimir KUSOVAC *** - Diktatora treba poniziti. Omogu}iti mu da `ivi u demokratskom dru{tvu. - Feministkiwe ni{ta ne tra`e od mu{karaca. One se samozadovoqavaju. Miroslav SREDANOVI] *** - Pustite ve} jednom kowe! Imaju oni i magarce. - Za razliku od matematike, u `ivotu se naj~e{}e oduzima bez ostatka. - Zbog ovoliko lopova na jednom mjestu, dr`ava nam sve vi{e li~i na zatvor. - Uzalud nam zatvaraju usta. Kod nas ionako sve izlazi na nos! - Dugo smo se oslawali na sopstvenu pamet. A onda je oslonac popustio. - Na`alost, ni seks vi{e nije sirotiwska zabava! - Mi ne tra`imo {iroka le a. Nama treba rame za plakawe! - Nisu nam sve la e potonule. Neke su se i nasukale. - Jaha~i su i daqe u sedlu. Zasad se mijewaju samo kowi. - Vremena su se promijenila: Iza uspje{nog mu{karca vi{e ne stoji `ena, ve} tjelohraniteq! - I na{a torba je puna: Nosimo glavu u woj. - Za razliku od mu{karaca, `ene su najja~e kada ih uhvatite u raskoraku! - Ponekad i pravi mu{karac zna da bude djevojka za sve. - Ni u kowskim trkama nagrade ne dobijaju kowi, ve} oni koji ih ja{u! - I onima gore sve je gore. Kako li je tek onima doqe? - Znawe je trajna vrijednost: Zato ga mnogi kupuju. Stevan STEVI] Pripremio Goran KQAJI]

67 16. i 17. septembar KOLA@ INTERNET SVE VI[E OSVAJA SVIJET BLIZU MAGI^NOG KVIZ Provjerite svoje znawe 1. Koju kiselinu uzmete ako vas boli glava: a) mravqu b) acetilsalicilnu v) sir}etnu 2. Privla~ewe bliskih ~estica razli~itih stvari je: a) kohezija b) entelehija v) adhezija 3. Odumirawe, nestajawe, propadawe ili: a) anarhija b) apokalipsa v) agonija 4. Ahejci su bili: a) Gr~ko pleme b) Rimska aristokracija v) Jerusalimske sudije 5. Poznati dvorac pokraj Granade je: a) Eskorijal b) Alhambra v) Majerling 6. Alkalni metal je: a) germanijum b) natrijum v) bakar koje `ive i na kopnu i u vodi su: a) glavono{ci b) hidropodi v) amfibije 8. Organizmi kojima ne treba kiseonik su: a) aerobi b) anaerobi v) amilaze 9. Apala~ke planine se nalaze u: a) Italiji b) Sjevernoj Americi v) [vajcarskoj 10. Pje{~ana ravnica ili: a) kolonada BROJA P rema podacima britanskog "Netkrafta#, internet "populacija# pribli`ava se magi~nom broju od 100 miliona aktivnih stranica. Razlog brzog porasta su besplatni mre`ni servisi "Windows Live Spaces# ili "Google Blogger#. Tako je samo u avgustu "Windows# servis dobio 1,3 miliona novih korisnika individualnih stranica, a "Gugl# skoro pola miliona. Pojava besplatnih servisa izrade stranice i hostinga za mnoge mawe firme i pojedince zna~i pojednostavqivawa ~itavog procesa dobijawa vlastite internet stranice, a ni tro{kove koji pri tome otpadaju ne treba zanemariti. Klasi~ni davaoci domena po svemu sude}i osjeti}e mawu potra`wu za registracijom, premda neke evropske dr`ave imaju sasvim druk~ije pokazateqe. Primjer, wema~ki "Denik# i daqe je vode}i u Evropi po broju registriranih domena, a godi{wi prirast od milion novih domena ve} je godinama konstantan, ka`u u "Deniku#. P lavu{e se mo`da boqe zabavqaju, ali kada mu{karac vidi crvenokosu, odmah pomisli kako kod we ne}e biti oklijevawa i - prelazi na stvar, tvrde wema~ki nau~nici. Istra`ivawe seksologa iz Hamburga, doktora Varnera Habermehla utemeqeno je na prou- ~avawu seksualnih navika stotina Wemica, koje su onda upore ivane sa bojom kose ispitanica. Rezultati su pokazali da je reputacija vatrenih crvenokosih zaista utemeqena na wihovom "razbaru{enijem# pristupu `ivotu. Rajko PU[I] b) amfiteatar v) arena 11. Andaluzija je pokrajina u; a) Meksiku b) Paragvaju v) [paniji 12. Pripajawe dijela teritorije od susjedne dr`ave je: a) distrikt b) protektorat v) aneksija 13. Angina je bolest: a) srca i sr~anih mi{i}a b) `drijela i krajnika v) jetre i pankreasa 14. Antisemitizam je pokret protiv: a) Crnaca b) Arapa v) Jevreja 15. Klisura ili: a) sutjeska b) neretva v) drina Za razliku od Wema~ke, Austrije i jo{ nekih zemaqa Evropske unije, ~iji servisi za dodjelu nacionalnih domena biqe`e dobre rezultate, u Francuskoj i [paniji takve usluge nisu razvijene na zadovoqavaju- }i nivo. ISTRA@IVAWE WEMA^KIH NAU^NIKA Crveno zna~i strast Profesor Habermehl tvrdi da su `ene koje su ofarbale kosu u crveno signalizirale okolini da su u potrazi za partnerom. - ^ak i `ene koje su usidrene u stabilnoj vezi bojewem kose u crvenu nijansu svom partneru `ele dati do znawa da su u toj vezi nezadovoqne. Na taj na~in one poku{avaju re}i da su u potrazi za ne~im boqim i prihvatqivijim - tvrdi ovaj seksolog. Psiholog Kristin Baumans ipak smatra da nisu crvenokose `ene te koje su "zaslu`ne# za bogatiji seksualni `ivot u kojem u`ivaju. 16. Zastarela rije~ neprikladna u savremenom govoru je: a) pleonazam b) varvarizam v) arhaizam 17. Starje{ina ve}e crkvene pravoslavne oblasti je: a) Arhijerej b) Arhiepiskop v) Arhimandrit 18. U Sirakuzi je ubijen: a) Pitagora b) Arhimed v) Ezop 19. Gr~ka bogiwa lova, {uma i Mjeseca je: a) Afrodita b) Aurora v) Artemida 20. Aleksinac se nalazi na: a) Limu b) Ju`noj Moravi v) Mlavi Odgovori: 1-b, 2-v, 3-v, 4-a, 5-b, 6-b, 7-v, 8-b, 9-b, 10-v, 11-v, 12-v, 13-b, 14-v, 15-a, 16-v, 17-b, 18-b, 19-v, 20-b Ovan ( ) De{avaju vam se stvari za koje nemate realno obja{wewe. Mislite da ste zaslu`ili vi{e, pa ste samim tim pomalo nezadovoqni. U zabludi ste. Posao: Pomije{ali ste lon~i}e, tako da unosite emocije tamo gdje je potreban razum i obrnuto. Morate se pod hitno sabrati. Nemate vremena za gubqewe. Zdravqe: Mu~i vas nesanica ili od problema bje- `ite u san. Sredine nema. I jedno i drugo {kodi. Qubav: Po{to ste racionalni kad vrijeme nije, mogu}i su problemi. Jo{ ako ste u vezi sa osobom ro enom u znaku Raka... Oslu{nite partnerove potrebe. Bik ( ) Mislite jednostrano. U pravu ste samo vi, dok ostalima mo`ete da pripi{ete mane. Da li ste objektivni? Posao: Svojim zalagawem ostvarujete zapa`ene rezultate u dru{tvenom, politi~kom, nau~nom `ivotu, kao i svemu ~ime se bavite. Imate ne~iju podr{ku. Zdravqe: Nemate vremena da razmi{qate o zdravqu. Okupirani karijerom, mislite da sve ostalo mo`e da sa~eka. Naleti melanholije i crnih misli sada su mogu}i. Qubav: Na momente nemate {ta da prigovorite partneru, da biste mu ubrzo na{li hiqadu mana. Evidentne su emotivne oscilacije, a Strijelac i Jarac su u igri. Blizanci ( ) Do svega dolazite na sebi svojstven na~in - te{ko i mukotrpno. Pitate se dokle }ete mo}i sve da izdr`ite? Strpite se jo{ koji dan. Posao: Ni{ta vam se ne mili. Nemate motivaciju za rad, pa ga na izvjesno vrijeme odlo`ite. Ionako se iz wega ne nazire korist. Zdravqe: Problemi sa ki~mom ili srcem. Kad tome dodate lo{ nervni sistem, kombinacija nije idealna. Tje{ite se, jer uskoro ulazite u boqi period. Qubav: Prepucavawa sa Vodolijom, Lavom ili Rakom ~ine vas nezadovoqnim. Pod uslovom da organizujete sjedeqke i dru{tvene aktivnosti, u masi }ete se boqe slagati, pa i boqe osje}ati. Rak ( ) Blizu ste zavr{etka jednog `ivotnog ciklusa, pa ne dozvolite da vas kojekakve gluposti demorali{u. Posao: Krajem nedjeqe ste}i }e se sve {anse za to da posao krene sa mrtve ta~ke. Tada mo`ete mirno ubirati plodove truda. Zdravqe: Nastupa poboq{awe. Bez obzira na to {to }ete se boqe osje}ati, ne pretjerujte sa aktivnostima. Po`eqan je odmor. Qubav: Povoqne okolnosti uti~u na va{ qubavni `ivot. Jarac ili Vodolija? Posvetite pa`wu oboma, jer oni predstavqaju dobitnu kombinaciju. Lav ( ) Do te mjere ste preplavqeni osje}awima, da se to grani~i sa patologijom. Mo`da posjedujete ne{to {to se zove zdrav razum? Ubacite ga u igru. Posao: Nesporazumi sa saradnicima i strahovawa vezana za posao. Kad boqe razmislite, glupo je unaprijed pani~iti, ali to je ja~e od vas. Zdravqe: Sve bolesti vezane su za emocije. Ako imate stoma~nih problema, svakodnevnu situaciju ne- }ete mo}i da svarite. Poku{ajte da unesete filozofiju u ovaj problem. Qubav: Partner je ne{to sli~no drogi. Bez wega ne mo`ete, a sa wim je situacija jo{ te`a. Po- `eqno je okrenuti se drugim stvarima, tj. malo se distancirati od partnera. Djevica ( ) U fazi ste novih planova i po~etaka. Ne odustajete ni po koju cijenu. Kad bi drugi astrolo{ki znaci imali ne{to od va{e upornosti... Posao: Planirate nove poslove, mada stare niste obavili na zadovoqavaju}i na~in. Sukobqavate se sa nekim principima, ali ne odustajete. Zdravqe: Ovo je za Djevice dobar period. Bolest se, dodu{e, mo`e manifestovati sa izvjesnim zaka{wewem. Virusnu infekciju }ete izbje}i. Qubav: Na ne{to ste stavili ta~ku i zaklopili kwigu. Rje{avate da po~nete u novom stilu. Iz trenutne situacije izvla~ite maksimum. A lergije na hranu mogle bi da u potpunosti nestanu u roku od deset godina zahvaquju}i vakcini koja bi djelovala na molekule odgovorne za alergije i u~inila ih bezopasnim, tvrdi jedan stru~wak iz tog podru~ja. - Nove tehnike nastale iz genetskih istra`ivawa sada se testiraju, kako bi se ubla`ili efekti proteina nekih namirnica koji mogu da imaju fatalne posqedice - ka`e doktor Ronald van Ri sa amsterdamskog univerziteta. Nova saznawa nude dobre prilike za razvoj strategija u tretirawu alergija na hranu i preventivno i za lije~ewe, objasnio je. NEDJEQNI HOROSKOP RJE[EWE ZA ALERGIJE NA HRANU 13 Vaga ( ) Po{to je naredna nedjeqa lo{a za komunikaciju, obratite pa`wu na izgovorene rije~i. Odaberite }utawe, jer vam nepromi{qenost mo`e do}i glave. Posao: Niste objektivni u procjeni poslovne situacije. Startujete sa daleko lo{ijih pozicija nego {to mislite. Budite prakti~niji. Zdravqe: Hormonalni problemi vezani za `lijezde mogu vam pri~iwavati neugodnosti. Qubav: Emotivni nesklad lo{e uti~e na zdravqe. Partner se udaqava. Jo{ ako je Vodolija? Morate da krenete u osvaja~ki pohod. Partner to potajno pri`eqkuje. [korpija ( ) Neko konstantno isku{ava va{e strpqewe. Taman mislite da }e vam pomo}i, a on vam okre}e le a. Da niste precijenili zna~aj doti~ne osobe? Posao: Iako vas hvata blaga panika, niste u pravu. Situacija je vi{e nego sigurna. Ne treba tro- {iti snagu na strahovawa. Zdravqe: Odli~an period ako mislite na stvarawe potomstva. Dugo niste bili u povoqnijoj situaciji, pa iskoristite "plodne dane#. Qubav: Uzbudqiv susret ~ini da se osje}ate boqe nego ikad. ^im se osvijestite, partner }e biti gluv za va{e potrebe. Od Raka ili Lava mo`ete se ne~emu nadati. Strijelac ( ) Fenomenalno se osje}ate, aktivni ste, komunikativni i kreativni. Ako i pola planova budete ostvarili, bi}e super. Posao: Problem je u tome {to zapo~iwete vi{e poslova u isto vrijeme, a nijedan ne privodite kraju. Zato je period pred vama odli~an za pravqewe planova. Zdravqe: Stoma~ni problemi. Po{to ste hiperaktivni, na wih ne obra}ate pa`wu. Qubav: U emotivnom smislu ste radoznali i zaqubqivi. Bik i Blizanac nisu za potcjewivawe. Postarajte se da realizujete susret. Telefonski poziv }e vas obradovati. Jarac ( ) Prakti~no ste orijentisani, tako da su sve aktivnosti narednih dana okrenute u tom pravcu. Ne optere}ujete se fantazijama. Posao: Vrijedno obavqate sve poslove, }utite i radite. Rezultati su vidqivi, a promjena posla mogu}a. Nov~ani dobitak. Zdravqe: Problemi sa organima za varewe. Ukoliko ste pu{a~, prije jutarwe kafe obavezno doru~kujte. Gastritis je po~eo ozbiqnije da vas mu~i. Qubav: Jedna Djevica na mala vrata ulazi u va{ `ivot. Ukoliko se radi o kolegi, sve {anse da do- `ivite qubav `ivota trenutno su tu. Vodolija ( ) Problemi na sve strane, ali mo`ete ih prebroditi. Potrebna je organizovanost kombinovana sa treningom, kako biste savladali neda}e. Posao: Niste zadovoqni poslom i me uqudskim odnosima. Probleme prikrivate u sebi, {to ~ini da se oni nagomilavaju. Zdravqe: Mentalno ste preoptere}eni. Sa `eqom da odgovorite na zahtjeve okoline - savladava vas napetost. Za{to biste samo vi bili idealni, kad oko vas ni{ta ne funkcioni{e? Qubav: Sa Blizancem je rat neminovan. Bje`ite od wega {to daqe. Okrenite se Lavu ili Raku, jer vam samo oni podi`u raspolo`ewe. Ribe ( ) Okupirani ste materijalnim projektima i radom, tako da sve druge kombinacije padaju u vodu. Napokon ste shvatili da je bilo dosta propu{tenih prilika. Posao: Ukoliko vam se ponudi nov posao, vaqa ga prihvatiti, jer {ansa za zaradu postoji. Zdravqe: U fazi ste poboq{awa zdravstvene situacije. Mnoge Ribe te{ko su do{le do dijagnoze, pa rje{avaju da novim na~inom `ivota elimini- {u zdravstveni problem. Qubav: Pod uslovom da se izborite sa qubomorom i nesigurno{}u, mo`ete se ne~emu nadati. Ko je taj sre}nik? Vakcinom do bogatijeg jelovnika Vakcinom do bogatijeg jelovnika On smatra da bi alergije na hranu mogle nestati u roku do 10 godina zahvaquju}i toj tehnici. Te molekule treba u~initi bezbjednim, kako bi ih mogli tretirati lijekom, koji bi djelovao na nivou imunolo- {kog sistema, kao {to se ve} radi pri lije~ewu astme. Lijek bi se udru`io sa sastojcima koji smawuju zapaqewa, koja su ~esto najopasnija u slu~aju reakcije. Gotovo jedna osoba od 70 ima "klasi~nu# alergiju na hranu, a naj~e{}e ih izazivaju mlijeko, jaja, p{enica, kikiriki, {koqke, riba i soja. Suprotno od drugih tipova alergija, neutralizacija injekcijama alergena koristi se veoma rijetko za iskorjewivawe alergije na hranu zbog velikih rizika.

68 14 O stala poznatija vinogradska naseqa koja nisu promijenila vlasnika razvijaju se i pro{iruju. "Pellegrini# vinogradi su zasadili 40 jutara nove vinove loze, uglavnom "merlot#, a "Schneider# vinogradi, koji proizvode fini "Cabernet Franc# i "Merlot#, otkupili su 22 jutra zemqi{ta Sjevernog Forka, gdje Schneiderovi planiraju da uzgajaju svoju prvu mje{avinu - "Cabernet Franc#. Willamette Valley, Oregon Najve}a novost koja nam dolazi iz doline Willamette iz Oregona je odli~no vino iz berbe Vina "Pinot Noir#, "Pinot Gris# i "Chardonney# prikazana su kao izvanredni proizvodi ove glavne vinske regije u Oregonu, ju`no od Portlanda. Berba '98. bila je bogata kao i 1994, kada je bila posqedwa velika berba u ovom dijelu svijeta, ali ovaj put posjeduju}i ve}u ravnote- `u, koncentraciju i kiselost. Vinar Michael Etzel, iz vinarije "Beaux Freres#, ka`e da je to najboqa berba do sada. Lo{a vijest je da bi se, usqed male zasijanosti poqa, vina iz berbe mogla te- {ko na}i. Iako je "Beaux Freres# za kratko vrijeme rasprodao "Pinot Noir# iz '98. uz pristupa~nu cijenu od 62$, qubiteqi ga jo{ uvijek mogu na}i u vrhunskim restoranima, kao {to su "Campagne# u Seatllu i "Veritas# u New Yorku. Proizvo a~i koji su mamili kupce "Pinot Noir#-om iz su vinarije Kena Wrighta, vinogradi "Brick House#, "Archery Summit#, imawe "WillaKenzie# i "Domaine Drouhin#. Ako imate problema sa pronala- `ewem vina ovih proizvo a- ~a, mo`ete to i sqede}e godine. Prema vinaru Kenu Wrightu, berba nije bila poput '98, iako se mogu na}i neka vina koja mnogo obe}avaju. Mendocino, California Neka od najboqih iskri- ~avih vina u ovoj zemqi napravqena su upravo ovdje, u dolini Anderson okruga Mendocino, California. Locirana na samom sjeveru Nape i Sonome, ova regija je dom jednostavno odli~nim "Pinot Noir#-u i "Chardonnay#-u, kao i nekim najboqim stru~wacima za vino iz naseqa Roederer. Osnovano godine od strane Louisa Roederera, naseqe Roederer postalo je vrhunska vinarija, koja je dolini Anderson donijela potencijal, bogatstvo i ukusna vina, za koja bi se moglo re}i da su {ampawac. Zahvaquju}i berbi 1999, prema vinaru Michaelu Salguesu, stvari }e krenuti naboqe. Tex Sawyer, iz jo{ jedne poznate vinarije doline Anderson, "Pacific Echo# (raniji podrum vina Scharffenberger), tako e se sla`e sa ovim gledi{tem. U posqedwih par godina, vino "Pacific Echa# je postalo veoma tra`eno, pa je, kako ka`e Sawyer, proizvodwa porasla u slu~ajeva, na vi{e od na godinu. Na osnovu postignutog uspjeha ovih vina, najpoznatiji proizvo a~i vina doline Napa su se uvjerili da krenu ka sjeveru. Poznata imena kao {to su Robert Mondavi i "Duckhorn# vinogradi odnedavno su postali vlasnici zemqe u okrugu Mendocino, pridru`uju}i se osnovanim vinarijama poput "Domaine St. Gregory#. Long Island, New York Neki su sumwali u du{evno stawe Kipa Bedella kada je po~eo da proizvodi vino na Long Islandu davne godine. Ali, u narednih 30 godina sve se promijenilo. Pro{log avgusta, Bedell je prodao podrume vina Bedell Michaelu Lynnu, predsjedniku "New Line Cinema# (koji je na Long Island-u tako e stekao i "Corey Creek# vinograde) za pet miliona dolara. Bedell, koji je potpisao petogodi{wi ugovor kao Lynnov vinar, izjavquje da je uzbu en zbog novog posla i wegovog zna~aja za cijelu regiju. "Sve ovo {to smo postigli je stvar povjerewa#, ka`e Bedell, dodaju}i da najboqa vina tek slijede: "Na Long Island-u bi mogla nastati vrhunska svjetska vina.# Sa ovim se sla`e ve}ina bogata{a. Vinogradi "Hargrave# su prodati za ~etiri miliona dolara italijanskom princu Marcu Borghesu i wegovoj `eni, Amerikanki, princezi Ann Marie, a poslije kratkog vremena preduzima~ Vincent Galluccio iz Zapadnog Hemptona, kupio je davno utvr ene "Gristina# vinograde za rekordnih 5,2 miliona dolara. HOREKA RAZVIJENA PROIZVODWA POZNATOG PI]A I PREKO ATLANTIKA 16. i 17. septembar NAJPOZNATIJE AMERI^KE VINARIJE Ako ste se ikada zapitali koliko Amerikanci doprinose proizvodwi vina, mi vam nudimo izvje{taj o tri nova najpoznatija vinska regiona u Sjediwenim Ameri~kim Dr`avama H O R E C A M A G A Z I N Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA? Pozovite , na{ telefon je uvijek otvoren za Vas. Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA. Info Na obostrano zadovoqstvo, saradwa Glasa Srpske# sa magazinom CAFE MEDIA, # donosi ~itaocima najnovije i najpikantnije vijesti i informacije iz svijeta ugostiteqstva, kako iz na{e zemqe tako i inostranstva. ^itaoci Glasa Srpske# }e svake subote # biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog broja magazina CAFE MEDIA. INFOTEL: NOVI BROJ U S K O R O

69 16. i 17. septembar ENIGMATIKA SKANDINAVKA 15 UKR[TENE RIJE^I VODORAVNO: 1. Ure aj za istiskivawe ~ega, 2. Nema~ki geografski ~asopis, 3. Otvor u rudniku lijegalo, loga, 4. Skra}enica za "radna akcija# - Pelagija kra}e, 5. Skra}enica za "vijek# - Stawe du{evnog mira, spokojstvo, 6. Usko}a, uzanost - Slovo iza "n#, 7. Ime ameri~ka pop pjeva~ice Agilere, 8. Doma}e `ivotiwe - LI^NOST SA SLIKE JE..., 9. Skra}enica za "doktor# - Bliska drugarica, 10. Geteovo djelo "... mladog Vertera# - Stavqati pe~at na {to, 11. Slova iza " # i "c# - Nekada{wi porez "po glavi# (mn.) - Oznaka za skaka~a u {ahu, 12. Slovo iza "l# - Provizorni nacrt, skica - Stari Rimqanin, 13. Poqoprivreda - Uzdignuto perje na glavi nekih ptica - Bilo ko, makar ko, 14. Teritorija na Indijskom potkontinentu - Ma~ka odmila - Skra}enica za "svjetsko prvenstvo#. USPRAVNO: 1. Odjeqewe, odjel, 2. Sve{tenik, mag - Slova ispred "d# i "b#, 3. Skra}enica za "centar# - Skra}enica za "dan# - Lomqava; nered, 4. Djelo epigramati~ara, 5. Skra}enica za "razred# - Vrsta bezrepog polumajmuna, 6. Krak kod meku{aca - Skra}enica za "rubqa#, 7. LI^NOST SA SLIKE, 8. Nadimak glumice Jelisavete Sabli} - Jedna od osnovnih kostiju {ake - On caruje, a snaga klade vaqa, 9. Nijansa boje u slikarstvu - Vladarska palica, `ezlo - Selo podno Suvobora u Srbiji, 10. Ime pisca Kala~a - Onaj koji je u posjeti, 11. Skra}enica za "sportski klub# - Posteqni ve{ - Automobilska oznaka za Austriju, 12. Organizovana dru{tvena grupa, kolektiv (mn.), 13. Ameri~ki kosmi~ki program - Ignac odmila, Nace, Nacko -Prva nepoznata u matematici, 14.Skra}enica za "~eta# - Vrsta obradive zemqe - Sve`aw po`wevenog `ita. Delija RJE[EWE: ISTISKA^, GEOSKOP, OKNO, LOG, RA, PELA, V, SPOKOJ, USKOST, W, KRISTINA, OVCE, POP PJEVA^, DR, PRIJATEQICA, JADI, PE^ATITI, E^, GLAVARINE, S, Q, KROKI, LATIN, AGRAR, ]UBA, IKO, KA[MIR, MACA, SP. SKANDINAVKA RJE[EWE: K, POLIMERIZACIJA, AFORIZAM, NA, E, EU, RUS, DRAP, M, MST, ODLOMAK, OTKOPATI, BORAWE, PRODAN,, ], HAVIJER KLEMENTE, ALATI, MANA- STIRI, AKTER, O, TACNA, VENTILATOR, IVA, SLIKAR, PAR^I]I, ANAGRAM. RJE[EWE: GN, KA[KATI,REGRUTI, OZ, MILUTIN, MV, SAPORO, IJ, KVARITI SE, ZVANICE, L[, NARATAK, AT, RIVE, ALVA, IE, RTI, MAJ, SNOB, POZA, ISUS, ST, U, N, E, IGLA, KLAS.

70 SVJETSKO PRVENSTVO U BRZOPOTEZNOM [AHU PO^ASTI GRI[^UKU Ruski velemajstor do titule do{ao tek poslije pobjede u dopunskoj partiji protiv zemqaka Petera Svidlera PROBLEM BROJ 346 PROBLEM BROJ 346. [LEHTER - MEJTNER, BE^ BIJELI VU^E I DOBIJA RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA: S. KIRILOV, Ta3 Kc4 2.Df1# (1...c4 2.Dd1#); (1...d4 2.c4#);... UZ sav talenat, koji je dao onaj koji daje, za onu stepenicu koja dijeli prvog od svih ostalih potrebno je i malo sre}e, jer, kao {to nekad neko re~e, sre}a prati hrabre. Na tu najvi{u stepenicu je, po mi{qewu ~itavog Sovjetskog Saveza, te godine trebalo da se popne Anatolij Jevgewevi~ Karpov, nova velika nada prve zemqe {aha. U sveskama srpskih hroni~ara drevne igre je iste te godine ostalo zapisano da je na tom juniorskom svjetskom {ampionatu, igranom u Stokholmu, Jugoslaviju predstavqao jedan koji je zaboravqen, Borivoje Vuja~i}. Taj Borivoje Vuja~i} kasnije nije napravio nekakvu zavidnu {ahovsku karijeru, do{av{i tek do titule FIDA-e majstora i osredweg rejtinga, mada je na tom prvenstvu uspio da u e u finalnu "A# grupu i na kraju osvoji ~asno deveto mjesto, {to recimo te godine nije uspjelo ni velikom majstoru Eugeniju Toreu sa Filipina. Ako je Jugoslaviju u [vedskoj predstavqao neko ko je zaboravqen, Sovjetski Savez je predstavqao jedan koji se ne zaboravqa, mladi student matematike Moskovskog univerziteta (te godine }e da promijeni i fakultet i grad) Anatolij Karpov. Sam na~in takmi~ewa na tom prvenstvu je, po mi{qewu budu}eg svjetskog {ampiona, dozvoqavao mogu}nost nekog ve}eg iznena- ewa po{to su takmi~ari bili podijeqeni u ~ak {est grupa iz kojih su samo po prva dvojica ulazila u finalnu. Karpov je bio prvi u drugoj grupi, ali se lako moglo desiti da sve ne bude onako kako je bilo. Naime, u partiji sa pomenutim Toreom Toqa je uspio da spase remi tek poslije dva nastavka {to ga je uvelo u finale, a Filipinca u utje{nu NOVI brzopotezni svjetski {ahovski {ampion je Rus Aleksandar Gri{~uk koji je do titule do{ao tek poslije pobjede u dopunskoj partiji protiv zemqaka Petera Svidlera. Ovaj {ampionat odigran je od 4. do 7. septembra pod okriqem FIDA-e u izraelskom gradu Ri{on Lezionu. Pravo direktnog u~e{}a u finalu je ranije steklo deset velikih, i to: Vi{vanatan Anand (Indija, rejting 2.779), Peter Svidler (Rusija, 2.742), Boris Geqfand (Izrael, 2.729), Tejmur Ra abov (Azerbejxan, 2.728), Judit Polgar (Ma arska, 2.710), Aleksandar Gri{~uk (Rusija, 2.709), Etjen Bakro (Francuska, 2.707), Magnus Karlsen (Norve{ka, 2.675), Merab Gaguna{vili (Gruzija, 2.591) i Dmitrij Gurevi~ (SAD, 2.507). Na kvalifikacionom turniru nastupilo je ukupno 170 igra- ~a od kojih je ~ak 35 nosilo najve- }u {ahovsku titulu. Najpoznatiji me u wima je bio, svakako, ruski olimpijac Jevgenij Barejev (2.683) koji, iako je bio glavni favorit, nije uspio da se plasira u finale. Iz kvalifikacija se plasiralo ukupno {est {ahista, zanimqivo svih {est iz zemqe doma}ina, i to: ~etiri velemajstora Iqa Smirin (2.657), Mihael Roiz (2.611), Emil Sutovski (2.607), Sergej Erenburg (2.585), i dva mawe poznata majstora Dan Zoler (2.455) i Gabi Liv{ic (2.406). Od poznatijih svjetskih velemajstora, pored Barejeva, u finale se nisu plasirali i Vadim Milov ([vajcarska, 2.620), Anatolij Vajser (Francuska, 2.568), Lav Psahis (Izrael, 2.556) i Maksim Dlugi (SAD, 2.518). Poslije izuzetno zanimqivih i do kraja neizvjesnih 15 kola igranih sa tempom od ~etiri minuta po igra~u plus dvije dodatne sekunde za svaki odigran potez, prvo mjesto su podijelili Rusi SVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA SVJET[TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (57) LET NESU\ENOG PILOTA Te godine na juniorskom svjetskom {ampionatu Anatolij Karpov postao prvak i tako dosegnuo zvijezde, ali ne kao pilot o ~emu je ma{tao kao dje~ak Aleksandar Gri{~uk: Najbr`i u " Sudwem danu" Aleksandar Gri- {~uk i Peter Svidler sa po 10,5 poena. Samo pola koraka iza wih su se na{li Tejmur Ra abov i glavni favorit turnira Vi{vanatan Anand. Po{to svjetski {ampion mo- `e biti samo jedan organizatori su predvidjeli da se u slu~aju podjele prvog mjesta odigra jo{ jedna partija u kojoj }e crnom biti dovoqan i remi za je odlu~io da u toj odlu~uju}oj brzopoteznoj partiji, nazvanoj "Sudwi dan#, koja se igrala u dolara (razlika izme u prve i druge nagrade) bijele figure ima Aleksandar Gri{~uk. Vi{e sre- }e u toj izuzetno bitnoj partiji je imao bijeli koji se na taj na~in revan{irao Svidleru za poraz u grupnom takmi~ewu. U finalu je najboqe startovala jedina dama, Judit Polgar, dobiv{i prve ~etiri partije. Poslije sedam kola ju je dostigao miqenik doma}ih navija~a Boris Geqfand koji je poslije remija Polgarove u osmom kolu sam preuzeo vo stvo. U dvanaestom kolu Geqfanda je na tabeli stigao kasniji pobjednik, Aleksandar Gri{~uk, koji je ve} u trinaestom kolu sam bio lider. Dva kola prije kraja Gri{~uk je najbli`im pratiocima Svidleru, Ra- abovu i Anandu bje`ao ~itav poen. Poslije pobjede Svidlera nad Gri{~ukom u posqedwe kolo su ~ak wih ~etvorica u{la sa istim ¹ Nau~io je {ah sa pet godina. Jo{ uvek ga igra na tom nivou! Zoran T. POPOVI] ¹ ¹ ¹ ¹ Pacer se dr`i i na~ela: Boqe je biti matiran na plo~i nego slavan ispod plo~e. Savo MARTINOVI] ¹ ¹ ¹ ¹ Kraq je besmrtan. Samo na {ahovskoj VUJI] grupu. U borbu za tron je krenulo dvanaest najboqih i u tom finalu je sovjetski predstavnik pokazao sav svoj rasko{ni talenat. Nakon osam kola Toqa je ostvario rezultat koji je nazvan po wegovom budu}em nesu enom protivniku Fi{eru. Osam iz osam. Ve} tada, tri kola prije kraja, znao se novi svjetski prvak, ali se nije znalo da li }e biti dostignut rekord Amerikanca Vilijema Lombardija iz Toronta godine koji je tada uspio da pobijedi sve svoje protivnike. Svakako je zanimqivo napomenuti da je taj Lombardi, iako smatran pravim {ahovskim draguqem, ve} godine skoro potpuno napustio drevnu igru zbog obaveza koje su ga ~ekale kao sve{tenika rimokatoli~ke crkve. U devetom kolu Anatolij Karpov nije uspio da pobijedi mladu ma arsku nadolaze}u zvijezdu Andra{a Adorjana i san o 11 iz 11 se raspr{io poput balona od sapunice. Do kraja je jo{ remizirao sa braniocem titule Portorikancem (ro en u Argentini odakle mu je porodica emigrirala u Portoriko godine) Huliem Kaplanom, na taj na~in ostaviv{i najbli- `e pratioce (Adorjana i Rumuna Ursikea) za puna tri koraka. Tako je te godine ostvaren sovjetski san sawan jo{ od godine i vremena Borisa Vasiqevi~a. Novi svjetski juniorski {ampion se zvao Anatolij Jevgewevi~ Karpov i po{to je bio iz tada{weg Sovjetskog saveza biv- {i svjetski prvak Tigran Vartanovi~ Petrosjan je u to ime napisao vrlo simpati~an uvodnik u poznatom {ahovskom ~asopisu "64#. Ispod naslova "Najzad!#, izme u ostalog, pisalo je i ovo: "Ime Anatolija Jevgewevi- ~a Karpova je srazmjerno malo Anatolij Karpov: Donio Sovjetima jedinu titulu koja im je nedostajala poznato i samim {ahistima, a pogotovo obi~nim qubiteqima drevne igre. Mnogi su sumwali u wegov domet bez obzira {to su ve} prvi {ahovski koraci u rodnom Zlatoustu ukazivali na pojavu nesvakida{weg talenta. Nije jedan {ahovski vunderkind zasjao poput meteora da bi se ubrzo izgubio u prostranstvima "crno-bijelog# kosmosa izgubqen i brojem poena. Svakako je zanimqivo napomenuti da je tek uo~i posqedweg kola glavni sudija obavijestio sve igra~e da }e se u slu~aju diobe prvog mjesta igrati samo jedna jedina partija nazvana po biblijskoj tradiciji "Sudwi dan#, koja }e odlu~iti o novom svjetskom brzopoteznom prvaku. Ukupan nagradni fond finalnog turnira je bio zavidnih dolara. Svjetska {ahovska organizacija je svim finalistima nametnula svojevrsni PDV po{to im je uzela u ime organizacije okruglih odsto. Tako je prva nagrada umjesto dogovorenih iznosila dolara. Zanimqivo je napomenuti da je ceremoniji zatvarawa prisustvovao i poznati izraelski politi- ~ar [imon Peres. Na sve~anom zatvarawu su se mogla ~uti i sje}awa na sve svjetske {ampione, po- ~ev{i od [tajnica, te, {to je jo{ zanimqivije, i kompletne stranice iz literature Vladimira Nabokova i Arnolda Cvajga. Kona~an plasman: 1. Gri{~uk 10,5 poena (nagrada dolara), 2. Svidler 10,5 (10.800), 3. Ra abov 10 (6.750), 4. Anand 10 (6.750), 5. Polgar 9,5 (5.625), 6. Geqfand 9,5 (5.625), 7. Bakro 8 (4.950), 8. Karlsen 7,5 (4.500), 9. Erenburg 7 (3.450), 10. Sutovski 7 (3.450), 11. Gaguna{vili 7 (3.450), 12. Roiz 6,5 (2.700), 13. Smirin 6 (2.700), 14. Gurevi~ 4 (2.700), 15. Zoler 3,5 (2.700), 16. Liv- {ic 3,5 (2700). SJENE NEZABORAVA No} Bore GARSIA - B. IVKOV KAPABLANKIN MEMORIJAL HAVANA (20), d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 d5 4.e3 c5 5.dxc5 Lxc5 6.b Dc2 Sc6 8.a3 Lb6 9.Lb2 Te8 10.Sc3 d4 11.Td1 e5 12.e4 Sg4 13.Sa4 La5+ 14.b4 Sxb4 15.axb4 Lxb4+ 16.Td2 Ld7 17.Lc1 b5 18.Sb2 Tc8 19.Le2 Le bxc4 21.Sxc4 Dc7 22.Da4 Lxd2 23.Lxd2 Lxc4 24.Tc1 Dc6 25.Txc4 Dxe4 26.Txc8 Txc8 27.Dd7 Tf8 28.Lf1 Sf6 29.Dc7 Sd5 30.Dd7 Sf4 31.h3 Db1 32.Le1 e4 33.Df5 Se6 34.Ld2 g6 35.Df6 exf3 36.g4 za {ah i za sebe. Na svu sre}u, Toqa Karpov svakako nije taj. Sigurnim korakom iz dana u dan, iz godine u godinu, on se di`e sve vi{e i vi{e. Ovo nam daje nadu da smo dobili jo{ jednog velikog majstora koji obe}ava. Ako jo{ tome dodamo wegovu skromnost, zatim marqivost i nesumwivi {ahovski talenat mo`da nije daleko dan kada }e... Danas Anatolij Jevgewevi~ `ivi u Moskvi gdje studira matematiku i igra za CSKA. Kako ka`e pro{lost i istorija, a i nekakav moj predosje}aj, pogodan je za najve}e uspjehe. Na kraju `elimo ti ~isto {ahovsko nebo i dobar vjetar, Anatolij.# Tako je jo{ jedan maq- ~ik iza{ao iz lavirinta na put slave kojim idu samo oni izabrani. Po pri- ~awu wegovog trenera Toqa se tokom ~itavog turnira uop{te nije uzbu ivao, odnosno sva svoja uzbu ewa je prenio na wega, Furmana. Mo`da se Semjon Abramovi~ tih dana u Stokholmu nije ba{ bez veze uzbu ivao jer je veliko pitawe ko bi u zemqi {aha osvanuo na stubu srama u slu- ~aju Anatolijevog neuspjeha. Te- {ko da bi to bio jedan osamnaestogodi{wak. A taj mladi}, sada ve} juniorski svjetski {ampion, je nekoliko dana kasnije, kada su se sabrali utisci i kad je pro{la euforija izjavio: - Sre}an sam {to sam uspio dokazati da se najboqi mladi {ahisti jo{ uvijek ra- aju u Sovjetskom Savezu. Bez obzira na to {to je ve} dugo godina jedna takva titula stanovala negdje drugdje svi smo mi vjerovali da nije daleko dan kada }e se vratiti ku}i. Sada, poslije nekoliko prospavanih no}i i nekakve analize, mogu sa sigurno{}u da ka`em da moji drugovi sa kojima sam igrao me- ~eve za odlazak u Stokholm, Rafi Vagawan i Mi{a [tajnberg, nisu ni{ta lo{iji od onih koji su mi tamo zadavali najvi{e problema. ^ak naprotiv. Do- {ao sam u [vedsku da pobijedim i u to sam vjerovao svih onih dana kojih sam bio tamo. Ma ara Adorjana i [ve anina Andersona sam u po- ~etku smatrao svojim najte`im protivnicima, a na kraju se ispostavilo da je to ipak biv{i {ampion Kaplan. On je, vjerovatno zbog silne `eqe da me pretekne u fini{u ~ak izgubio i drugo mjesto mada je pokazao odli~nu igru i neophodno razumijevawe. Posebnu zahvalnost dugujem i svom treneru Semjonu Abramovi~u, pogotovo {to je ovo bio i na{ prvi zajedni~ki nastup. Tako su te godine sovjetski {ahisti vratili jedinu titulu koju tada nisu imali u svojim vitrinama. Bili su ve} olimpijski pobjednici (i u mu- {koj i u `enskoj konkurenciji), a Boris Vasiqevi~ je nadigrav- {i Tigrana Vartanovi~a postao [AH je avolska rabota, jednom si kraqevi}, a drugi put prosjak. Tu nit, koja je dodu{e ponekad u`e, a koja sve to dijeli, pletu nekakvi "crno-bijeli# pauci koji kao leptiri `ive samo jedan dan, jedan tren, iza kojeg ne postoji ni{ta drugo osim, osim mre`e, koju je nemogu}e pokidati jer je nema nigdje drugdje sem tamo gdje je i najopasnija u... U sje}awu. Svaki potez u {ahu je sudbonosni potez i ba{ zbog takve projekcije micawa u drevnoj igri se pada mnogo dubqe i br`e nego {to se pada u drugim igrama koje, opet, i ne moraju `ivot da zna~e. U ovoj igrici, po nekima ve}oj i od `ivota, pad je mnogo br`i od onoga koji se de{ava pod silom proste zemqine te`e, bez obzira na razdaqinu izme u trave i oblaka, {to se ko zna gdje dodiruju. Zato i kad sve pro e u igri ostaje mre`a u koju se, ko zna gdje i ko zna kad, neoprezno upada i iz koje nema drugog puta do vje~nog lutawa. Kad no} padne na Karibe onda u toj no}i ima toliko boja da... da naprosto nema tame, sem, sem za one, koji je bez obzira na sve, uspiju stvoriti. Tamo i jedan obi~an pogled, bar tako ka`u oni koji znaju re}i, u papagajsko no}no nebo, ubija svaku pomisao na mrak koji, rekoh ve}, mo`e biti jedino unutra. U takvo jedno {arenilo je te ~udne no}i gledao i veliki majstor Bora Ivkov. U wemu nije vidio ni- {ta drugo sem poru{enih figura i to sa one strane koja je pripadala wemu. Prvi juniorski svjetski prvak, maestro igre, Bora Ivkov, je vje~ito imao tu nesre}u da su neke druge vi{e voqeli u vrijeme u koje je on trebalo da se voli. U vrijeme koje je bilo za vatromet. Maestro koji je u Jugoslaviju donio 11 olimpijskih medaqa nikada nije bio miqenik vrhu{ke pa se de{avalo da su drugi i za mnogo mawe dobijali mnogo vi{e. ^ak je i ovih dana, kada je poput meteora bqesnuo iz ne- ~ega {to se usput zove i zaborav, osvojiv{i evropsko veteransko zlato, ostao na nekom periferijskom sokaku o kojem ne pi{u ni oni koji tek po~iwu da {krabaju. Kao da se Tamo ~esto sti`e do Olimpa. Naravno, ordene zasluga za ko zna {ta su dobijali drugi, a za maestra Boru je ostala samo ona mre- `a koju je sam sebi ispleo godine u Havani. Zalud sve one medaqe pa i ova posqedwa. Padala je te{ka no} nad Kubom. No} Bore Ivkova. A te te{ke no}i, dva kola prije kraja Kapinog memorijala, veliki srpski majstor je ve} slavio svoju ubjedqivu pobjedu. Naime, ~itav jedan korak iza wega je bio Vasja Smislov, a ~ak dva Jefim Geler i Bobi Fi{er, a na megdan su mu izlazili oni od kojih se ne strepi. Prvo najgori na turniru Garsia koji je bio ro en da ga dobijaju. Te papagajske no}i u Havani u 35. potezu Bora je imao kvalitet i tri pje- {aka vi{e. Samo potez kasnije nije vi{e imao ni{ta. Ustvari imao je samo onu no}, u sebi, za koju jedino {ahisti znaju koliko zuba ima. I onda jo{ jedan poraz koji se desio ~itav jedan dan ranije jer iz mre`e nema povratka. Ni tada, ni vi{e bilo kad. Zalud {to su ve} bili pali i Vasja i Bobi. Zalud sve i zalud ni{ta... Ostao je jo{ samo jedan pogled u nebo za... za koji bi genijalni Emil Sioran rekao: - Htio bih da se istopim u suzi u kojoj je sunce zaustavilo svoje zrake, i da se ispla~em na kraju svjetlosti... B. VUJA^I] - A. KARPOV SVJETSKI JUNIORSKI [AMPIONAT STOKHOLM (2), e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lb5 a6 4.La4 Sf6 5.De2 b5 6.Lb3 Lc5 7.c3 d6 8.d3 h6 9.Sbd Sf1 Sg4 11.Le3 Le3 12.fe3 Sa5 13.Sg3 Sb3 14.ab3 g6 15.b4 De h5 17.h3 Sh6 18.d4 Lb7 19.d5 c6 20.dc6 Lc6 21.Sd2 Dg5 22.Df2 Kg7 23.Tad1 Tad8 24.Se2 f5 25.Sf3 De7 26.ef5 Sf5 27.Sg3 Sh6 28.e4 h4 29.Se2 Le4 30.Dh4 Dh4 31.Sh4 Tf1+ 32.Kf1 Lb7 33.Sf3 Sf5 34.Ta1 Tf8 35.Kg1 Se3 36.Sg5 Kh6 37.h4 Sg2 38.Tf1 Tf1+ 39.Kf1 Kg7 0 1 svjetski {ampion. Te iste godine je slavna Nona Gaprinda{vili po ko zna koji put odbranila titulu svjetske {ampionke, a ruski studenti pobijedili na studentskoj olimpijadi. Maq~ik iz Zlatousta koji je Sovjetima donio to jedino zlato koje nisu imali poletio je te prohladne stokholmske no}i put zvijezda ostvariv{i, bar po pri~awu wegovih roditeqa, svoj dje~a~ki san. Dodu{e, ako im je vjerovati, ne ba{ onako kako ga je sawao. Naime, `elio je da postane pilot i da na taj na~in dosegne zvijezde. Ovako, ovako je bar {to se ti~e Toqe Karpova sve ispalo mnogo, mnogo qep{e. Ili mo- `da, avo }e ga znati, ipak nije. Pripremio Miladin BERI]

broj47.qxd

broj47.qxd Strana 8 - Broj 47 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Ponedeqak, 5. avgust 2002. ^lan 7. Komora ima okrugao pe~at pre~nika 35 mm na kome su ispisani naziv i sjedi{te Pe~at je ispisan }irilicom u slijede}em

Више

Z A K O N

Z A K O N Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA ^lan 1. U Zakonu o bankama i drugim finansijskim organizacijama - "Slu`beni list SRJ", br. 32/93, 61/95, 44/99, 36/2002

Више

Bilten pdf

Bilten pdf POREZI NA IMOVINU 1. Da li organizacije Crvenog krsta imaju pravo na poresko oslobo ewe od poreza na imovinu? (Mi{qewe Ministarstva finansija, br. 413-00-00025/2016-04 od 26.1.2016. god.) Prema odredbi

Више

A9R2806.tmp

A9R2806.tmp TRE]A ME\UNARODNA SMOTRA FOLKLORA U DOBOJU KOLO, KOLO, NAOKOLO Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com ^etvrtak, 21. septembar 2006. Broj 11.096, cijena 0,8 KM Strana 21. REZULTATI KONTROLA REPUBLI^KE

Више

ZAKON

ZAKON ZAKON O OMLADINSKOM ORGANIZOVAWU I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom se utvr uju: op{ti interes i programi u oblasti omladine, osnivawe, udru`ivawe omladinskih organizacija, djelatnost, imovina i finansirawe,

Више

Microsoft Word - van sj Zakon o privrednoj komori -B.doc

Microsoft Word - van sj  Zakon o privrednoj komori -B.doc ZAKON O PRIVREDNOJ KOMORI BR KO DISTRIKTA BiH Na osnovu lana 23 Statuta Br ko Distrikta Bosne i Hercegovine ( Slu beni glasnik Br ko Distrikta BiH broj 1/00) Skup tina Br ko Distrikta na vanrednoj sjednici

Више

Unos PretragaStampanihMed

Unos PretragaStampanihMed Alo!, 30.10.2010 Strana: 4 Autor: NN POLICIJA SE PRIDRUŽUJE SINDIKATIMA PREDSTAVNICI sedam udruženih sindikata policije ponovili su da će 12. novembra stupiti u generalni štrajk uz minimum procesa rada,

Више

Microsoft PowerPoint - Presentation1

Microsoft PowerPoint - Presentation1 Šest godina tranzicije rezultati i izazovi Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije Beograd, 17. oktobar 26. Monetarna politika funkcioniše e i u Srbiji/na Balkanu! Kamatna stopa na dvonedeljne repo

Више

rptFinalResultsCantons

rptFinalResultsCantons САВЕЗ НЕЗАВИСНИХ СОЦИЈАЛДЕМОКРАТА - СНСД - МИЛОРАД ДОДИК 20 24239 51.72% 48 2.88% 100 24.15% Ukupno važećih glasova: 24387 49.82% HRVATSKA SELJAČKA STRANKA BIH 0 51 0.11% 7 0.42% Ukupno važećih glasova:

Више

Na osnovu člana 34., 45. i 119. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske ( Službeni glasnik Republike Srpske broj 31/11 i 34/17), Kolegijum Narod

Na osnovu člana 34., 45. i 119. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske ( Službeni glasnik Republike Srpske broj 31/11 i 34/17), Kolegijum Narod Na osnovu člana 34., 45. i 119. Poslovnika Narodne skupštine ( Službeni glasnik broj 31/11 i 34/17), Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, na sjednici održanoj 21.12.2018. godine, donio je sljedeću

Више

SL_LIST_05_2015

SL_LIST_05_2015 Republika Srbija OP[TINA MALI ZVORNIK SLU@BENI LIST BROJ 05/15 Mali Zvornik, 20.07.2015. godine Besplatan primerak Na osnovu ~lana 32. stav 1. alineja 4. Poslovnika Skup{tine op{tine Mali Zvornik ("Slu`beni

Више

naslovna.qxd

naslovna.qxd SVAKODNEVICA KOTORVARO[KIH OV^ARA Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com ^etvrtak, 23. novembar 2006. Broj 11.150, cijena 0,8 KM VODU VARI, VODU, LADI Strana 21. BAWA LUKA - Ju- ~e je u Vladi Republike

Више

naslovna.qxp

naslovna.qxp Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com Ponedjeqak, 6. novembar 2006. Broj 11.135, cijena 0,8 KM DOSIJE " GLASA SRPSKE" " GOSTOVI]KA GRUPA" (2) Strava muxahedinskog kampa Strana 2. DODATAK " GLASA SRPSKE"

Више

A9R3A2C.tmp

A9R3A2C.tmp DODATAK " GLASA SRPSKE" IZABRANA NAJURE\ENIJA DVORI[TA U BAWOJ LUCI RU@E POD KONAC, BORI]I U STROJU Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com Ponedjeqak, 2. oktobar 2006. Broj 11.105, cijena 0,8 KM UDRU@EWE

Више

132

132 132 Na osnovu člana V tačka 3. d) Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici održanoj 19. novembra 2003. godine, donijelo je ODLUKU O RATIFIKACIJI SPORAZUMA IZMEĐU

Више

Sl-29.indd

Sl-29.indd SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXIX - Broj NOVI SAD, 5. jun 00. primerak 60,00 dinara ГРАД НОВИ САД Скупштина 0 На основу члана 4. став. Закона о буџетском систему ( Службени гласник РС, број 54/0)

Више

A9R2C50.tmp

A9R2C50.tmp Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com Srijeda, 13. septembar 2006. Broj 11.089, cijena 0,8 KM TU@BA REPUBLI^KE VLADE PROTIV FEDERACIJE I DISTRIKTA BR^KO Srpska tra`i oteto PRAVOBRANILA[TVO Republike

Више

ИЗВЈЕШТАЈ О ОБИЉЕЖАВАЊУ ДАНА СЈЕЋАЊА НА ЖРТВЕ САОБРАЋАЈНИХ НЕЗГОДА НА ПУТЕВИМА Република Српска ове године придружила се другим земљама широм свијета,

ИЗВЈЕШТАЈ О ОБИЉЕЖАВАЊУ ДАНА СЈЕЋАЊА НА ЖРТВЕ САОБРАЋАЈНИХ НЕЗГОДА НА ПУТЕВИМА Република Српска ове године придружила се другим земљама широм свијета, ИЗВЈЕШТАЈ О ОБИЉЕЖАВАЊУ ДАНА СЈЕЋАЊА НА ЖРТВЕ САОБРАЋАЈНИХ НЕЗГОДА НА ПУТЕВИМА Република Српска ове године придружила се другим земљама широм свијета, које по препорукама из резолуције Уједињених нација,

Више

Zbirka medijskih objava

Zbirka medijskih objava Zbirka medijskih objava VladaBrckoDistrikta_kliping_dnevno, za razdoblje 18. 5. 2019 Broj objava: 7 Televizija: 4 Štampa: 3 praćenja: Vlada Distrikta: 0 Gradonačelnik...: 1 Skupština Distrikta: 0 : 6 Gradonačelnik

Више

Кајл Скот: Србија и Косово да се врате преговорима; Наш став остаје непромењен, циљ остаје исти - опсежни споразум о нормализацији

Кајл Скот: Србија и Косово да се врате преговорима; Наш став остаје непромењен, циљ остаје исти - опсежни споразум о нормализацији Амбасадор САД у Србији Кајл Скат каже за Н1 да је извештај Европске комисије о Србији правичан, да показује да је учињен напредак, али да у областима попут владавине права и слободе медија, мора да се

Више

Bo`idar Stojanovi}* PRIMENA ZA[TITNIH ODSTOJAWA OKO OPASNIH POSTROJEWA U URBANISTI^KIM I PROSTORNIM PLANOVIMA Urbanizam i prostorno planirawe Rezime P

Bo`idar Stojanovi}* PRIMENA ZA[TITNIH ODSTOJAWA OKO OPASNIH POSTROJEWA U URBANISTI^KIM I PROSTORNIM PLANOVIMA Urbanizam i prostorno planirawe Rezime P Bo`idar Stojanovi}* PRIMENA ZA[TITNIH ODSTOJAWA OKO OPASNIH POSTROJEWA U URBANISTI^KIM I PROSTORNIM PLANOVIMA Rezime Problem upravqawa ekolo{kim rizikom pri proizvodwi, kori{}ewu i transportu opasnih materija

Више

Sl list grada Beograda qxd

Sl list grada Beograda qxd ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 1 12. februar 2009. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 11. februara 2009. godine, na osnovu ~l. 46. i 47. Zakona

Више

Crna Gora S K U P Š T I N A Administrativni odbor Broj /18- Podgorica, 24. aprila godine SKUPŠTINI CRNE GORE P O D G O R I C A Administr

Crna Gora S K U P Š T I N A Administrativni odbor Broj /18- Podgorica, 24. aprila godine SKUPŠTINI CRNE GORE P O D G O R I C A Administr Crna Gora S K U P Š T I N A Administrativni odbor Broj 00-63-14/18- Podgorica, 24. aprila 2018. godine SKUPŠTINI CRNE GORE P O D G O R I C A Administrativni odbor Skupštine Crne Gore 26. saziva, na sjednici

Више

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk

Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudsk Z A K O N O SUDSKIM VEŠTACIMA I. UVODNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ure uju se uslovi za obavljanje vešta enja, postupak imenovanja i razrešenja sudskih veštaka (u daljem tekstu: veštak), postupak upisa

Више

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА

Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДА Образац - 1 УНИВЕРЗИТЕТ У БАЊОЈ ЛУЦИ ФАКУЛТЕТ: Филозофски ИЗВЈЕШТАЈ КОМИСИЈЕ о пријављеним кандидатима за избор наставника и сарадника у звање I. ПОДАЦИ О КОНКУРСУ Одлука о расписивању конкурса, орган

Више

Microsoft Word - sadrzaj-lat-08

Microsoft Word - sadrzaj-lat-08 Republika Srpska Vlada K O N S O L I D O V A N I IZVJEŠTAJ O INVESTIRANjU JAVNIH SREDSTAVA Banja Luka, maj 2009. godine S A D R Ž A J UVOD 1 Zakonodavno pravni okvir 1 1. INVESTIRANA I PLASIRANA JAVNA

Више

23

23 ПРЕС КЛИПИНГ 15. јул 2016. Погодност или дискриминација за раднике на одређено (стр. 2) Комуналци у страху од отказа (стр. 3) Социјална бомба за Шумадију (стр. 4) 1 2 Комуналци у страху од отказа Аутор:

Више

Naslovna _0.qxd

Naslovna _0.qxd NARODNA BANKA SRBIJE Statisti~ki bilten Oktobar 2005 NARODNA BANKA SRBIJE Statisti~ki bilten Oktobar 2005 UREDNI[TVO BRANKO HINI], glavni urednik ^lanovi GORAN KVRGI] MARINA MLADENOVI]-KOMATINA JOVAN

Више

На основу члана 35

На основу члана 35 РЕПУБЛИКА СРПСКА МИНИСТАРСТВО ПРОСВЈЕТЕ И КУЛТУРЕ УПУТСТВО О НАЧИНУ ОРГАНИЗОВАЊА И РАДА АКТИВА ДИРЕКТОРА СРЕДЊИХ ШКОЛА Бања Лука, март 2019. године На основу члана 142. став 9. Закона о средњем образовању

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation VIJEĆE MINISTARA BIH TRI GODINE KASNIJE Sarajevo, 16.4.2018. godine www.vm.gov.ba 1 VIJEĆE MINISTARA BIH JE IMENOVANO 1. APRILA 2015. - KLJUČNI PRIORITETI Dinamiziranje procesa evropskih integracija Ekonomski

Више

KonacnaCir.qxd

KonacnaCir.qxd IMPLEMENTACIJA ZAKONA O GRA\EVINSKOM ZEMQI[TU ZAKON I PRAKSA 2 Implementacija Zakona o gra evinskom zemqi{tu - Zakon i praksa SADR@AJ Uvodna napomena 4 PRVI DIO Izlagawa: Zakon o gra evinskom zemqi{tu

Више

Demokratski narodni savez

Demokratski narodni savez СЛУЖБА ЗА РЕВИЗИЈУ ФИНАНСИЈСКОГ ПОСЛОВАЊА На основу члана 14. став 1. Закона о финансирању политичких странака («Службени гласник БиХ» број 22/00) и члана 24. Правилника о годишњим финансијским извјештајима

Више

Број: 01/ /18 Сарајево, ИЗВЈЕШТАЈ О РАДУ КОМИСИЈЕ ЗА СПОЉНУ ТРГОВИНУ И ЦАРИНЕ У ПЕРИОДУ ЈАНУАР ДЕЦЕМБАР ГОДИНЕ Сарајево,

Број: 01/ /18 Сарајево, ИЗВЈЕШТАЈ О РАДУ КОМИСИЈЕ ЗА СПОЉНУ ТРГОВИНУ И ЦАРИНЕ У ПЕРИОДУ ЈАНУАР ДЕЦЕМБАР ГОДИНЕ Сарајево, Број: 01/3-50-3-3-23/18 Сарајево, 07. 03. 2018. ИЗВЈЕШТАЈ О РАДУ КОМИСИЈЕ ЗА СПОЉНУ ТРГОВИНУ И ЦАРИНЕ У ПЕРИОДУ ЈАНУАР ДЕЦЕМБАР 2017. ГОДИНЕ Сарајево, јануар 2018. године Трг БиХ 1, 71000 Сарајево/ Trg

Више

35-05

35-05 ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom se ure uje organizacija i na~in funkcioniranja organa dr`avne uprave u Federaciji Bosne i

Више

Microsoft Word - Zapisnik.doc

Microsoft Word - Zapisnik.doc S A R A J E V O G A S a.d. T R A S P O R T I D I S T R I B U C I J A P R I R O D O G G A S A Nikole Tesle 55, 71126 Lukavica, I. Sarajevo, Republika Srpska, BiH Tel: 057 / 340 876, Tel/fax: 057 / 340 113,

Више

P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE RUMUNIJE O SARADNJI U OBLASTI ODBRANE Član 1. Potvrđuje se Spor

P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE RUMUNIJE O SARADNJI U OBLASTI ODBRANE Član 1. Potvrđuje se Spor P R E D L O G Z A K O N O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE RUMUNIJE O SARADNJI U OBLASTI ODBRANE Član 1. Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije

Више

U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu,

U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, U Varaždinu konferencija Fight & Win Kako se oduprijeti raku? 16.11.2018. Dubravka Šuica, voditeljice hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu, u Varaždinu je u petak, 16. studenog, organizirala

Више

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON KANTON SREDIŠNJA BOSNA OPĆINA DONJI VAKUF OPĆINSKO VIJEĆE BOSNA I HERCEGOVIN

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON KANTON SREDIŠNJA BOSNA OPĆINA DONJI VAKUF OPĆINSKO VIJEĆE BOSNA I HERCEGOVIN BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON KANTON SREDIŠNJA BOSNA OPĆINA DONJI VAKUF OPĆINSKO VIJEĆE BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDWOBOSANSKI KANTON

Више

Microsoft Word - ODLUKA - Normativni deo KOJI SE MENJA ??? doc

Microsoft Word - ODLUKA - Normativni deo KOJI SE MENJA ??? doc ОДРЕДБЕ ОДЛУКЕ О БУЏЕТУ ГРАДА НОВОГ САДА ЗА 0. ГОДИНУ КОЈЕ СЕ МЕЊАЈУ Члан. Буџет се утврђује у износу од.4..45,0 динара, који потиче из следећих извора финансирања: - прихода из буџета у износу од.5.5.,00

Више

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH

Službeni Akt Sekretrijata IK BiH Служба за ревизију финансијског пословања На основу члана 14. став 1. Закона о финансирању политичких странака («Службени гласник БиХ» број 22/00) и члана 24. Правилника о годишњим финансијским извјештајима

Више

GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko

GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko GCB 2016 Bosna i Hercegovina 27% korisnika usluga je platilo mito najmanje jednom od osam službenika u prethodnih 12 mjeseci Q1 (Tabela 1): Za koliko od dole pomenutih ljudi mislite da su uključeni u korupciju,

Више

"Službeni glasnik RS", br. 62/2006, 63/2006 Ustava Republike Srbije, donosim U K A Z o proglašenju Zakona o platama državnih službenika i nameštenika

Službeni glasnik RS, br. 62/2006, 63/2006 Ustava Republike Srbije, donosim U K A Z o proglašenju Zakona o platama državnih službenika i nameštenika "Službeni glasnik RS", br. 62/2006, 63/2006 Ustava Republike Srbije, donosim U K A Z o proglašenju Zakona o platama državnih službenika i nameštenika Proglašava se Zakon o platama državnih službenika i

Више

INFORMACIJE SA TRZISTA

INFORMACIJE SA TRZISTA INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA I KAPITALA 12.09.2013. INFORMACIJE SA TRŽIŠTA NOVCA Izvor: Forex Trenutni kurs američkog dolara Tabela u nastavku pokazuje da je došlo do rasta kursa američkog dolara u odnosu

Више

broj96.qxd

broj96.qxd Ponedjeqak, 24. novembar 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 96 - Strana 9 983 Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav Republike Srpske (Slu`beni glasnik Republike Srpske, broj 28/94), d o n

Више

Број: 05/ /14 Сарајево, године И З В Ј Е Ш Т А Ј о раду Независног одбора Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине као

Број: 05/ /14 Сарајево, године И З В Ј Е Ш Т А Ј о раду Независног одбора Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине као Број: 05/1-50-13-312-3-4/14 Сарајево, 23. 04. 2014. године И З В Ј Е Ш Т А Ј о раду Независног одбора Парламентарне скупштине Босне и Херцеговине као независног тијела полицијске структуре Босне и Херцеговине

Више

Unos PretragaStampanihMed

Unos PretragaStampanihMed Pravda, 15.12.2010 Strana: 6 Autor: PRENETO KORUPCIJA NAJVEĆA KOD JAVNIH NABAVKI VENSAN DEŽER, ŠEF DELEGACIJE EVROPSKE UNIJE U SRBIJI BEOGRAD Godišnja vrednost javnih nabavki u Srbiji je oko četiri milijarde

Више

OVAKO SREDWI VEK Marko Popovi} VLADARSKI I VLASTEOSKI DVOR U SREDWEM VEKU

OVAKO SREDWI VEK Marko Popovi} VLADARSKI I VLASTEOSKI DVOR U SREDWEM VEKU OVAKO SE @IVELO SREDWI VEK Marko Popovi} VLADARSKI I VLASTEOSKI DVOR U SREDWEM VEKU Dvor dom vladara Sredwovekovni dvor kao pozornica razli~itih doga aja i mesto s kojeg se vladalo oduvek je plenio ma{tu

Више

Sl-30.indd

Sl-30.indd СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА НОВОГ САДА Година XXXVIII - Број 0 НОВИ САД,. јун 0. примерак 700,00 динара ГРАД НОВИ САД Скупштина 0 На основу члана 4. став. Закона о буџетском систему ("Службени гласник РС", бр.

Више

Advokatska kancelarija Blagojević, Banja Luka

Advokatska kancelarija Blagojević, Banja Luka ZAKON O PRAVOSUDNOM ISPITU U REPUBLICI SRPSKOJ ("Sl. glasnik RS", br. 58/2016) Član 1 Ovim zakonom uređuju se uslovi i način polaganja pravosudnog ispita u Republici Srpskoj. Član 2 Na pravosudnom ispitu

Више

Cekos In Ekspert Na osnovu člana 25. stav 1. Uredbe o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organi

Cekos In Ekspert Na osnovu člana 25. stav 1. Uredbe o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organi Cekos In Ekspert Na osnovu člana 25. stav 1. Uredbe o načelima za unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima, posebnim organizacijama i službama Vlade ("Službeni glasnik RS", br.

Више

PowerPoint Presentation

PowerPoint Presentation USAID Investiranje u sektor energije - EIA Status projekata diversifikacije snabdijevanja prirodnim gasom u BiH Konferencija - Opcije razvoja sektora prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini Fahrudin Kulić

Више

ИЗВЈЕШТАЈ О ПРОВЕДЕНИМ РАДИОНИЦАМА ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ Министарство управе и локалне самоуправе Републике Српске и Агенција за безбједност

ИЗВЈЕШТАЈ О ПРОВЕДЕНИМ РАДИОНИЦАМА ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ Министарство управе и локалне самоуправе Републике Српске и Агенција за безбједност ИЗВЈЕШТАЈ О ПРОВЕДЕНИМ РАДИОНИЦАМА ЗА ЈЕДИНИЦЕ ЛОКАЛНЕ САМОУПРАВЕ Министарство управе и локалне самоуправе Републике Српске и Агенција за безбједност саобраћаја Републике Српске уз подршку UNDP-a, а на

Више

Sl-list-BGD.qxd

Sl-list-BGD.qxd ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LII Broj 38 7. oktobar 2008. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 7. oktobra 2008. godine, na osnovu ~l. 46. i 47. Zakona

Више

Microsoft Word - Pravilnik o sukobu interesa

Microsoft Word - Pravilnik o sukobu interesa Na osnovu člana 62. Zakona o preduzećima (Službeni glasnik Republike Srpske, broj: 24/98,62/02,66/02,38/03,97/04 i 34/06) i člana 18. Statuta Društva za upravljanje investicionim fondovima "Polara Invest"

Више

Студија квантитативног утицаја

Студија квантитативног утицаја РЕЗУЛТАТИ СТУДИЈЕ КВАНТИТАТИВНОГ УТИЦАЈА који се односи на велике изложености Бања Лука, јуни 2017. године С А Д Р Ж А Ј УВОД... 1 АНАЛИЗА ВЕЛИКИХ ИЗЛОЖЕНОСТИ... 3 ЗАКЉУЧАК... 5 Бања Лука, јуни 2017. године

Више

CoalitionCode CoalitionName PartyCode FullName LevelCode Name PDP-MLADEN IVANIĆ PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA - PDP 500 ZASTUPNIČKI/PREDST

CoalitionCode CoalitionName PartyCode FullName LevelCode Name PDP-MLADEN IVANIĆ PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA - PDP 500 ZASTUPNIČKI/PREDST CoalitionCode CoalitionName PartyCode FullName LevelCode Name 02367 PDP-MLADEN IVANIĆ 00440 PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA - PDP 02329 SAVEZ OSTANAK 02368 SRPSKA LISTA 00074 SOCIJALISTIČKA PARTIJA 201 KANTON

Више

broj096.pdf

broj096.pdf Ponedjeqak, 24. novembar 2003. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 96 - Strana 9 ^lan 73. Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon o buxetskom sistemu Republike Srpske (Slu`beni glasnik

Више

OPSTINA-BIJELJINA-SL.GLASNIK-2011-br6.qxd

OPSTINA-BIJELJINA-SL.GLASNIK-2011-br6.qxd Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina GODINA XLVII 31. mart 2011. godine BROJ 6 / 2011 Na osnovu ~lana 38. Zakona o ure ewu prostora i gra ewu (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske,,, broj: 55/10), ~lana 35.

Више

IErica_ActsUp_paged.qxd

IErica_ActsUp_paged.qxd Dnevnik šonjavka D`ef Kini Za D`u li, Vi la i Gran ta SEP TEM BAR P o n e d e l j a k Pret po sta vljam da je ma ma bi la a vol ski po no - sna na sa mu se be {to me je na te ra la da pro - {le go di ne

Више

broj 118.qxd

broj 118.qxd SLU@BENI GLASNIK Jezik srpskog naroda JU Slu`beni glasnik Republike Srpske,, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 Internet: http://www.slglasnik.org E-mail: slglasnikrs@blic.net slgl.finanse@blic.net

Више

ВЛАДА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

ВЛАДА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ВЛАДА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ ОДБОР ЗА ЊЕГОВАЊЕ ТРАДИЦИЈЕ ОСЛОБОДИЛАЧКИХ РАТОВА Број: 16-03/6.1-56-2/19 Датум: 18.03.2019. године ПРОГРАМ ОБИЉЕЖАВАЊА ИСТОРИЈСКИХ ДОГАЂАЈА ОД РЕПУБЛИЧКОГ ЗНАЧАЈА У 2019. ГОДИНИ

Више

СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ - Број На основу члана 70. став 1. тачка 3. Устава Републике Српске, члана 182. и члана 186.

СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ - Број На основу члана 70. став 1. тачка 3. Устава Републике Српске, члана 182. и члана 186. 31.12.2016. СЛУЖБЕНИ ГЛАСНИК РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ - Број 116 53 1983 На основу члана 70. став 1. тачка 3. Устава Републике Српске, члана 182. и члана 186. ст. 1. и 2. Пословника Народне скупштине Републике

Више

Microsoft Word - ADMINISTRATIVNI DOGOVOR o sprovodjenju sporazuma o socijalnom osiguranju BiH i R Slovenije.doc

Microsoft Word - ADMINISTRATIVNI DOGOVOR  o sprovodjenju sporazuma o socijalnom osiguranju  BiH i R  Slovenije.doc MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA BOSNE I HERCEGOVINE 31 ADMINISTRATIVNI DOGOVOR O PROVOĐENJU SPORAZUMA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE SLOVENIJE Na osnovu člana 26. stav 1.

Више

P R E D L O G Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU Član 1. U Zakonu o javnom okupljanju ( Sl. Glasnik RS broj 6/16), u članu 3.

P R E D L O G Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU Član 1. U Zakonu o javnom okupljanju ( Sl. Glasnik RS broj 6/16), u članu 3. P R E D L O G Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU Član 1. U Zakonu o javnom okupljanju ( Sl. Glasnik RS broj 6/16), u članu 3. u stavu 1. reči: socijalnih i brišu se. U stavu 2.

Више

PRIJEDLOG PROGRAM RADA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE ZA GODINU Banja Luka, februar godine

PRIJEDLOG PROGRAM RADA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE ZA GODINU Banja Luka, februar godine PRIJEDLOG PROGRAM RADA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE ZA 2019. GODINU Banja Luka, februar 2019. godine I KVARTAL ZAKONODAVNI DIO 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registru zaposlenih kod korisnika

Више

PRIKAZ ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI ŠESTOG SAZIVA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE ПРИКАЗ ЗАКОНОДАВНЕ АКТИВНОСТИ ШЕСТОГ САЗИВА ПАРЛАМЕНТАРНЕ СКУП

PRIKAZ ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI ŠESTOG SAZIVA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE ПРИКАЗ ЗАКОНОДАВНЕ АКТИВНОСТИ ШЕСТОГ САЗИВА ПАРЛАМЕНТАРНЕ СКУП PRIKAZ ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI ŠESTOG SAZIVA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE ПРИКАЗ ЗАКОНОДАВНЕ АКТИВНОСТИ ШЕСТОГ САЗИВА ПАРЛАМЕНТАРНЕ СКУПШТИНЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ PRIKAZ ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI

Више

ŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima

ŽENA U IZBORNOJ GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji ima ŽENA U IZBORNOJ 2010. GODINI MONITORING ŠTAMPANIH MEDIJA U BOSNI I HERCEGOVINI I REZULTATI IZBORA 1 Polazište našeg istraživanja je bilo da mediji imaju najmanje dvostruku ulogu u vezi sa učešćem žena

Више

Microsoft Word Lat.DOC

Microsoft Word Lat.DOC Z A K O N O VLADI I. UVODNE ODREDBE Položaj Vlade lan 1. Izvršna vlast u Republici Srbiji pripada Vladi. Voenje politike i izvršavanje zakona lan 2. skupštine. Vlada vodi politiku Republike Srbije u okviru

Више

qxd

qxd ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 2 27. februar 2006. godine Cena 180 dinara Gradona~elnik grada Beograda, 14. februara 2006. godine, na osnovu ~lana 8. stav 2. Odluke o pijacama

Више

Ponedjeqak, 18. juni god. NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana Na osnovu ~lanova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kanton

Ponedjeqak, 18. juni god. NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana Na osnovu ~lanova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kanton Ponedjeqak, 18. juni 2012. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 6 - Strana 621 358 Na osnovu ~lanova 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", br. 17/00,

Више

________________________________________________________________

________________________________________________________________ УНИВЕРЗИТЕТ ЗА ПОСЛОВНИ ИНЖЕЊЕРИНГ И МЕНАЏМЕНТ БАЊА ЛУКА ПРАВНИ ФАКУЛТЕТ Syllabus - Наставни програм ПРЕДМЕТ: Уставно право СЕМЕСТАР: Први семестар школске 2016/2017. године ФОНД ЧАСОВА: 3 НАСТАВНИК: Проф.

Више

Unos PretragaStampanihMed

Unos PretragaStampanihMed Danas, 23.11.2010 Strana: 5 Autor: M. D. M. NEPRIHVATLJIVO JE STVARATI KLIMU NEKAŽNJAVANJA Predstavljen dokument o stanju ljudskih prava u Srbiji Beograd - Stanje ljudskih i manjinskih prava nije nešto

Више

Print AVCommand.PDF

Print AVCommand.PDF ISSN 0353-8389 COBISS.SR-ID 17264898 Beograd, 21. novembra 2005. Godina LXI broj 101 Cena ovog broja je 150 dinara. Godi{wa pretplata je 15.012 dinara S A D R @ A J Zakoni Zakon o spre~avawu dopinga u

Више

HORIZONTAL FACILITY ZA ZAPADNI BALKAN I TURSKU Suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala Sprovođenje pravde Sprječavanje diskriminaci

HORIZONTAL FACILITY ZA ZAPADNI BALKAN I TURSKU Suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala Sprovođenje pravde Sprječavanje diskriminaci HORIZONTAL FACILITY ZA ZAPADNI BALKAN I TURSKU Suzbijanje korupcije, privrednog i organizovanog kriminala Sprovođenje pravde Sprječavanje diskriminacije i zaštita prava osjetljivih grupa Mehanizam za koordinaciju

Више

Izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Dana 28. avgusta 2017. godine na vanrednoj sednici Skupštine Republike Srbije usvojene su izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje su usmerene ka sprečavanju

Више

/ Агенција за борбу против корупције, поступајући у поступку који се води по службеној дужности против Милана Вишњића, декана Медиц

/ Агенција за борбу против корупције, поступајући у поступку који се води по службеној дужности против Милана Вишњића, декана Медиц 020-00-00058/2011-11 Агенција за борбу против корупције, поступајући у поступку који се води по службеној дужности против Милана Вишњића, декана Медицинског факултета у Нишу, ради одлучивања о повреди

Више

Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed Arhimed -

Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed   Arhimed - Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 28. maj 2011 Štampani mediji Arhimed http://www.arhiva-medija.com Kliping medija Nacionalni sistem za registraciju oružja 27. maj 2011. Elektronski

Више

BOSNA I HERCEGOVINA

BOSNA I HERCEGOVINA BOSNA I HERCEGOVINA БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА PARLAMENTARNA SKUPŠTINA ПАРЛАМЕНТАРНА СКУПШТИНА BOSNE I HERCEGOVINE БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Zajednička komisija za Заједничка комисија за evropske integracije европске

Више

Microsoft Word Sajt cir.doc

Microsoft Word Sajt cir.doc Табела 1 25.12.2008. САВЕТНИК КОЕФИЦИЈЕНТИ ЗА РЕВАЛОРИЗАЦИЈУ Објављено у У месецу према претходном месецу Од почетка до краја периода Од почетка сваког месеца до краја периода 1 2 3 4 5 6 1. 01.2008. С.Г.

Више

kk.qxd

kk.qxd ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 62 30. decembar 2009. godine Cena 200 dinara ZVEZDARA AKTI GRADSKIH OP[TINA Skup{tina gradske op{tine Zvezdara na sednici odr`anoj 30. decembra

Више

KORICE 09 Dalibor.qxd

KORICE 09 Dalibor.qxd MERE U OBRAZOVAWU USMERENE KA UGRO@ENOM STANOVNI[TVU Isidora Jari} Martina Vukasovi} Beograd 2009 MERE U OBRAZOVAWU USMERENE KA UGRO@ENOM STANOVNI[TVU Analiza uticaja politika skra}ena verzija Isidora

Више

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi

Ekonomija Regiona - Ispitna Pitanja - Seminarski Maturski Diplomski Radovi Ispitna pitanja EKONOMIJA REGIONA SVETA 1. Transnacionalni ekonomski poredak 1.2.1 i 1.2.2 2. Institucije transnacionalnog ekonomskog poretka 1.2.3 3. Mehanizmi transnacionalnog poretka i globalizacija

Више

broj 037.qxd

broj 037.qxd Strana 28 - Broj 37 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 8. maj 2009. turalnog i dora enog sjemena i obrazac i sadr`aj prijave obranog odnosno po`wevenog sjemena (~lan 16. i ~lan 26. stav 4.), v) pravilnik

Више

ZAKON

ZAKON Z A K O N O JAVNIM NABAVKAMA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Predmet Zakona Predmet ure ivawa ^lan 1. Ovim zakonom se: ure uju uslovi, na~in i postupak nabavke dobara i usluga i ustupawa izvo ewa radova u slu~ajevima

Више

SL_LIST_17_2018

SL_LIST_17_2018 Republika Srbija OP[TINA MALI ZVORNIK SLU@BENI LIST BROJ 17/18 Mali Zvornik, 28.11.2018. godine Besplatan primerak Na osnovu ~lana 46. ta~ke 2. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik RS" broj

Више

Broj21.vp

Broj21.vp Broj 21 Strana 20 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 23. maja 2019. 23 05 5 Kantonalna javna ustanova - Dom za djecu bez roditeljskog staranja 23 06 6 Kantonalna javna ustanova - Odgojni centar Kantona 23 07 7

Више

Oglasi031.vp

Oglasi031.vp Godina XXIV - Broj 31 Srijeda, 26. 4. 2017. godine SARAJEVO ISSN 1512-7079 SLU@BENE OBJAVE NATJE^AJI OGLASI KONKURSI AGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju ~lanka 24. Zakona

Више

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019

Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Pavle Nedić Beograd, 2019 Negativni naslovi, pozitivan ton kako mediji u Srbiji vide vojne vežbe, mirovne misije i IPAP Beograd, 2019 U srpskim medijima mirovne misije i vojne vežbe se uglavnom spominju u kontekstu Kosova. Multinacionalne

Више

Обраћање гувернера на Министарском дијалогу Брисел, 17. мај године Уважене колеге, драги домаћини, Дозволите ми да се и ја, у име делегације Реп

Обраћање гувернера на Министарском дијалогу Брисел, 17. мај године Уважене колеге, драги домаћини, Дозволите ми да се и ја, у име делегације Реп Обраћање гувернера на Министарском дијалогу Брисел, 17. мај 219. године Уважене колеге, драги домаћини, Дозволите ми да се и ја, у име делегације Републике Србије, захвалим на оценама и препорукама које

Више

REPUBLIKA SRPSKA

REPUBLIKA SRPSKA ВЛАДА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ П Р И Ј Е Д Л О Г Б У Џ Е Т Р Е П У Б Л И К Е С Р П С К Е за:2016. Бања Лука, децембар:2015. године С А Д Р Ж А Ј I Општи дио 4 II Буџетски приходи и примици за нефинансијску имовину

Више

Nacrt zakona o dopuni Zakona o pravosudnom ispitu u Republici Srpskoj

Nacrt zakona o dopuni Zakona o  pravosudnom ispitu u Republici Srpskoj REPUBLIKA SRPSKA VLADA NACRT ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU U REPUBLICI SRPSKOJ Banja Luka, maj 2019. godine Nacrt ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU U REPUBLICI SRPSKOJ Član 1. U Zakonu

Више

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista doc

Microsoft Word - Izvjestaj sa medjunarodnog finansijskog trzista doc Sektor za finansijske i bankarske operacije -Odjeljenje za upravljanje deviznim rezervama- Nedjeljni izvještaj sa međunarodnog finansijskog tržišta (04. avgust 2008-08. avgust 2008.) Podgorica, 13. avgust

Више

061102ED_BCS

061102ED_BCS Svjedok: Svjedok MM-0 (nastavak) (otvorena sjednica) Strana 0 Unakrsno ispituje g. Whiting (nastavak) 0 0 četvrtak, 0..00. [Otvorena sjednica] [Optuženik je ušao u sudnicu] [Svjedok je ušao u sudnicu]...

Више

Microsoft Word - ZAKON o akcijskom fondu.doc

Microsoft Word - ZAKON o akcijskom fondu.doc ZAKON O AKCIJSKOM FONDU ("Sl. glasnik RS", br. 38/2001 i 45/2005) Osnivanje Član 1 Osniva se Akcijski fond Republike Srbije (u daljem tekstu: Akcijski fond). Druga pravna lica ne mogu koristiti naziv akcijski

Више

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc

Microsoft Word - New Microsoft Word Document.doc ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITI ZRAKA ^lan 1. U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03) u ~lanu 1. stav 2. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivih tehnologija"

Више

Oglasi043.vp

Oglasi043.vp Godina XXVI - Broj 43 Petak, 21. 6. 2019. godine SARAJEVO ISSN 1512-7079 SLU@BENE OBJAVE NATJE^AJI OGLASI KONKURSI AGENCIJA ZA DR@AVNU SLU@BU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na osnovu ~lana 24. stav 3.

Више

Sluzbeni List Broj OK10.qxd

Sluzbeni List Broj OK10.qxd SLU@BENI LIST GRADA KRAQEVA GODINA XLI - BROJ 11 - KRAQEVO - 28. NOVEMBAR 2008. GODINE AKTI SKUP[TINE GRADA KRAQEVA 114. Skup{tina grada Kraqeva, na sednici odr`anoj dana 27. novembra 2008. godine, donela

Више

Microsoft Word - Odluka o odrzavanju izbora u SSS Srbije 2

Microsoft Word - Odluka o odrzavanju izbora u SSS Srbije 2 ВЕЋЕ САВЕЗА САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ Број: 01-362/1 Београд,29.јун 2009. године На основу члана 49. Статута Савеза самосталних синдиката Србије, Веће Савеза самосталних синдиката Србије, на седници

Више

Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni

Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvoreni Stričak u vojarni Puma na obilježavanju Dana Oružanih snaga RH 24.5.2019. I u varaždinskoj vojarni 7. gardijska brigada Puma u petak je Danom otvorenih vrata obilježen Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske

Више