KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Vidovdanski ustav studeni 1920. izbori za Ustavotvornu skupštinu
rezultati izbora za Ustavotvornu skupštinu 1920.
dio zastupnika nezadovoljan radom Skupštine, istupaju iz nje srpski režim to koristi za donošenje Ustava prema prijedlogu Radikalne stranke Nikole Pašića
28. lipnja 1921. Vidovdanski ustav izglasan jedva većinom glasova Primjerak Vidovdanskog ustava u kasnijem izdanju
Naslovnica novina koje donose vijest o izglasavanju Ustava
Vidovdanski ustav Kraljevstvo SHS Kraljevina SHS - parlamentarna monarhija - vrhovni organi vlasti kralj i Narodna skupština - ozakonjen centralizam i unitarizam - kralj - politički nikom nije bio odgovoran - država podijeljena na 33 oblasti
AUSTRIJA BUGARSKA MAĐARSKA RUMUNJSKA ALBANIJA GRČKA
zadržan dotadašnji grb jezik nazvan srpsko-hrvatsko-slovenski
Potpis osoba koje su prihvatile Ustav
DJELOVANJE STJEPANA RADIĆA Stjepan Radić, rad N. Haritonova, 1926. Zagreb, Hrvatski povijesni muzej
Hoćemo da budemo sa Srbijom, ali ne pod Srbijom, hoćemo Srbina za brata, a ne za gospodara (Zagreb, 1919.) Odnošaj Hrvata prema Srbima je jasan. Može se sa bratom biti najbolji brat, ali ja radim na svojem a ti na svojem. Mi možemo zajedno gospodariti, ali ti nećeš mojoj djeci rezati kruha, jer bi pretanko odrezao. Srpska gospoda toga neće da vide, ali narod to shvaća. Mi nećemo beogradskog centralizma, jer toga neće ni Vojvodina, ni Bosna, ni Slovenija, a kamo li Hrvatska koja treba da bude potpuno ravna Srbiji ili dvije sestre, ali svaka k sebi... (Vrpolje, 1924.)
Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) prerasla u masovni narodni pokret isticala potrebu rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja
izbori za Ustavotvornu skupštinu 1920. HPSS - četvrta stranka po broju zastupnika u Skupštini, treća po broju glasova - 50 zastupnika
Stjepan Radić i vodstvo HPSS-a - zalaganje za republikansko uređenje i federaciju 1920. promjena imena stranke u HRSS - Hrvatska republikanska seljačka stranka - apstiniraju od rada u Skupštini - proganjani i uhićivani
Zastava Hrvatske seljačke stranke
Radićev politički zaokret 1925. Stjepan Radić promijenio način političke borbe odrekao se zalaganja za republiku, priznao monarhiju i Vidovdanski ustav HRSS HSS - Hrvatska seljačka stranka HSS - kratko u vladi, Stjepan Radić - ministar prosvjete
suradnja s vladom kratkotrajna ne poštuje obećano dolazi do suradnje Stjepana Radića i Svetozara Pribičevića - udaljio se od režima Svetozar Pribičević
1927. stvaranje Seljačko - demokratske koalicije HSS + SDS (Samostalna demokratska stranka)
ciljevi koalicije ravnopravnost svih krajeva i naroda unutar Kraljevine SHS jačanje demokratskih načela u političkom životu zemlje
Stjepan Radić na mitingu u Splitu 9. 4. 1928.
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec, a lijevo Svetozar Pribićević)
Atentat na hrvatske zastupnike SDK - prijetnja režimu zbog otvorenih kritika režimskog nasilja, korupcije vladajućih radikala te državnog centralizma Stjepan Radić i Svetozar Pribičević 1928.
20. lipnja 1928. atentat u skupštini u Beogradu - zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić pucao na zastupnike HSS - a
ol
u atentatu: ubijeni Pavle Radić (Stjepanov nećak) i Đuro Basariček ranjeni Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa Ivan Pernar Ivan Granđa
Đuro Basariček pravnik, nastojao prilike na selu poboljšati kroz predavanja i poučavanja 1916. - 1918. godine - vodio akciju spašavanja i privremenog preseljenja gladne djece (bez obzira na vjeru) iz Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovine, u bogatije dijelove Hrvatske gdje je bilo dovoljno hrane jedan od prvih hrvatskih istaknutih socijalnih radnika
atentat u Skupštini planirani obračun sa političkim protivnicima režima do tada nezapamćen događaj u svijetu atentator Puniša Račić osuđen na 20 godina zatvora kaznu služio u vili upravitelja zatvora
Kada je 20. lipnja 1928. Puniša Račić izvršio pokolj narodnih zastupnika HSS u Narodnoj skupštini, Pavle je, predosjećajući da prijeti životna opasnost Stjepanu Radiću, poletio prema svom stricu i vođi stranke da ga zaštiti, ali ga je Račić, uzviknuvši Ha, tebe baš tražim! jednim dobro odmjerenim metkom pogodio u donji dio srca, od čega je Pavle Radić pao na pod. Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 371.
Pogreb Pavla Radića i Đure Basaričeka
Pavle i Stjepan Radić
Pavle Radić s obitelji
Stjepan Radić sa suprugom Marijom pozdravlja Zagrepčane po povratku iz Beograda nakon atentata
Stanje nakon atentata Hrvatska - masovni proturežimski prosvjedi svjetska javnost zgranuta atentatom
zastupnici SDK tražili raspuštanje Skupštine - nisu željeli sudjelovati u njezinu radu Skupštini odriču pravo donošenje odluka koje bi vrijedile za cijelu državu tražili promjenu unutarnjeg uređenja države ravnopravnost svih naroda
8. kolovoza 1928. umro Stjepan Radić
Pogreb Stjepana Radića više od pola milijuna ljudi
Pogreb Stjepana Radića
Jedna od posljednjih portretnih fotografija Stjepana Radića, snimljena prije atentata u Narodnoj skupštini, objavljena 18. kolovoza 1928, u berlinskim novinama Deutsche Tageszeitung.
vodstvo stranke preuzima Vladko Maček nastavlja suradnju sa Svetozarem Pribičevićem u borbi za promjenu unutarnjeg ustrojstva države Stjepan Radić i Vladko Maček
Vladko Maček naslijedio Stjepana Radića i uspješno vodi stranku do izbijanja Drugog svjetskog rata
KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Vidovdanski ustav 28. lipnja 1921. (na Vidovdan) ozakonio centralizam i monarhiju - država podijeljena na 33 oblasti 1904. Hrvatska pučka seljačka stranka HPSS - četvrta stranka po broju zastupnika u Skupštini ZAPIŠIMO 1920. Hrvatska republikanska seljačka stranka
1925. stranka mijenja naziv u Hrvatska seljačka stranka (suradnja s radikalima) 1927. Seljačko- demokratska koalicija (suradnja Radića i Pribičevića) Hrvatska seljačka stranka (Radićeva) + Samostalna demokratska stranka (Pribičevićeva)
ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE 20. 6. 1928. atentat na hrvatske zastupnike u Beogradu u Narodnoj skupštini atentator - Puniša Račić ubijeni: Pavle Radić, Đuro Basariček ranjeni: Stjepan Radić, Ivan Granđa i Ivan Pernar ZAPIŠIMO
posljedice: - prekid suradnje s Beogradom - novi zahtjevi zastupnika - prosvjedi i demonstracije u Hrvatskoj - smrt Stjepana Radića, 8. kolovoza 1928. vodstvo stranke preuzeo je Vladko Maček