MOZA ik CITY WALLS slika tjedna Vedran Topić CRTICA - POČETAK ELEKTRIČNE JAVNE RASVJETE U DUBROVNIKU U Dubrovniku je u zadnjem desetljeću 19. stoljeća

MOZA ik CITY WALLS slika tjedna Vedran Topić CRTICA - POČETAK ELEKTRIČNE JAVNE RASVJETE U DUBROVNIKU U Dubrovniku je u zadnjem desetljeću 19. stoljeća započela nastojanja uvođenja električne rasvjete. Izgradnja termoelektrane na Batali započela je u svibnju 1900. Usporedo je počela i izgradnja razvodne mreže. Napokon, na današnji dan, u nedjelju navečer, 1. lipnja 1901. godine, zasvijetlile su prvi put električne žarulje u gradu i na Pilama. Bio je to početak električne javne ras vjete u Dubrovniku. Gruž i Ploče dobivaju rasvjetu nešto kasnije iste godine. NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

READINESS - U SUBOTU U SLANOM BIT ĆE ODRŽANA VJEŽBA PRIPRAVNOST 2018. U sklopu projekta READINESS koji Dubrovačko-neretvanska županija provodi od početka godine u subotu u Slanom s početkom u 9 sati održat će se vježba pod nazivom Pripravnost 2018. koja ima za cilj provjeru spremnosti nadležnih službi u slučaju velikih nesreća čiji su uzroci potres i požar. Naime, prema predviđenim projektnim aktivnostima projekta READINESS u tijeku je izrada okvirnog plana provedbe nekoliko pilot projekata koji će se realizirati od polovice 2018. do kraja lipnja 2019. godine. Tim planom obuhvaćene su daljnje aktivnosti ispitivanja otpornosti strateških zgrada na moguće potrese, nastavak daljnih instrumentalnih mjerenja utjecaja sezimičke aktivnosti na pojedine strateški važne zgrade, organizacija vježbi pripadnika operativnih snaga civilne zaštite na području svih regija sudionica u projektu te podizanje svjesnosti u zajedničkoj obvezi uključenja u različite preventivne aktivnosti jačanja sustava civilne zaštite. U vježbi Pripravnost 2018. koristit će se oprema koja je kupljena sredstvima projekta READINESS. Oprema je specijalizirana za spašavanje iz ruševina i teško pristupačnih terena, a vrijedi 225 tisuća kuna. Prema scenariju vježbe potres jakosti 6 stupnjeva po Richteru pogodio je šire dubrovačko područje s epicentrom u Šipanskom kanalu. Centar 112 i dežurni operativac u JVP Dubrovačko primorje zaprimaju niz dojava o nastalim štetama i posljedicama, a prema informacijama s terena u naselju Karaula urušila stara zgrada. Pokreće se akcija spašavanja, a mobiliziraju se sve potrebne snage. U sklopu vježbe simulirat će se i situacija u kojoj se iz ruševina moraju spašavati ozlijeđene osobe te istodobno sigurno ukloniti minsko-eksplozivna sredstva. READINESS je nastavak uspješno realiziranog projekta HOLISTIC, koji se sufinancirao iz programa prekogranične suradnje IPA ADRI- ATIC, a čijom je realizacijom postavljen video sustav za nadzor i motrenje požara otvorenog prostora Dubrovačko-neretvanske županije, nabavljena vrijedna vatrogasna oprema te bespilotne letjelice za pretragu terena, sve skupa ukupne vrijednosti 1,175,000 kuna, a obavljena su i mjerenja utjecaja seizmičke aktivnosti na tridesetak zgrada od javnog interesa na području Dubrovačko-neretvanske županije Projekt READINESS ukupno je vrijedan oko osam milijuna i 900 tisuća kuna, a u njegovoj provedbi, osim Dubrovačko-neretvanske županije, sudjeluju Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, regije Molise, Marche, Fruili-Venezia-Giulia te talijanska konzultantska tvrtka EURelations. Projektne aktivnosti Dubovačko-neretvanske županije vrijedne su milijun i 170 tisuća kuna, a u 85 postotnom iznosu sufinanciraju se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska Italija.

Kakav turistički sadržaj Dubrovačko neretvanska županija po Vama može i treba dodatno razvijati? Razvijanje turističkih sadržaja čini pojedinu destinaciju konkurentom na tržištu. U današnje vrijeme pojam konkurentnosti postaje znatno važniji nego u prošlosti. Dostup i protok informacija je digitaliziran i brzo rastemo ili padamo. Naša županija prepoznata je po prirodnom i povijesnom bogatstvu, te bi upravo na tim postavkama trebalo graditi daljnji razvoj turintervju TJEDNA KAO DRUŠTVO MORAMO UČ TEREZINA ORLIĆ - PREDSJEDNICA ŽUPANIJSKE KOMORE DUBROVNIK Razgovarao: Mato Čupić Zahuktala se još jedna turistička sezona. Dobro je poznato kako je najznačajnija gospodarska djelatnost u našoj Županiji iznajmljivanje smještaja i ugostiteljstvo. Po Vama, koliko se pametno toliko oslanjati na turizam? Djelatnost pružanja smještaja i hrane u ukupnoj strukturi prihoda županijskog gospodarstva je 26 %, zapošljava 28 % ukupno zaposlenih. U tom udjelu hoteli i sličan smještaj čine 67 % ostvarenog ukupnog prihoda. Kad tome dodamo i prihode agencijskog poslovanja vidimo da je to blizu 40 %. Zanimljiv je podatak kako je Hrvatska, jedina država Europe čija petina gospodarstva ovisi isključivo o turizmu, pa se naša županija uklapa u ovu statistiku. Turizam kao tržište za plasman naše proizvodnje - DA. Izvrsna platforma, a u prilog nam idu i brojke broja turista i noćenja. No, ima li RH proizvodnju koja je konkurentna? Proizvodnju smo strateški zanemarili, pa i naša županija dijeli sudbinu RH. To nam dokazuje i struktura BDP-a. Dakako, ovisnost u nikakvom pogledu nije pozitivna pojava. Bilo kakav disbalans na globalnoj razini, bio on političkog ili tržišnog karaktera, mogao bi Hrvatsku tako i Dubrovačko neretvansku županiju dovesti u podređeni položaj na spram drugih turističkih destinacija što bi se itekako odrazilo na gospodarstvo županije, a i na životni standard znatnog broja građana. izma. Produljenje sezone i smanjenje gužve predstavljaju jedan od glavnih problema destinacije. Strateškim poticanjem razvoja turizma u cijeloj županiji, grad Dubrovnik bi se zasigurno znatno rasteretio gužve za vrijeme ljeta. Poduzetnici - kroz izgradnju hotelskih i ostalih smještajnih kapaciteta, te dizanjem standarda i kvalitete ugostiteljskih usluga odrađuju svoj dio posla. Uložili su znatna financijska sredstva, i u opremu i u ljudski kapital. Red je na lokalnoj samoupravi da uz pomoć Vlade i resornih ministarstava osigura infrastrukturu od prometne do sustava opskrbe struje i vode, potrebni kadar. E onda, idemo dalje razvijati selektivni turizam, kao što je enogastronomski, pustolovni, zdravstveni, športski. Eto sadržaja za cijelu godinu. Aktivni odmor tržišni je hit, a blaga klima tijekom cijele godine i reljefna raznolikost na relativno maloj zemljopisnoj površini, neke su od bitnih uvjeta za aktivnost. Neke agencije nas prodaju kao takve, a da toga nismo niti svjesni. Poticanjem tradicionalne proizvodnje (vinarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, uzgoj školjaka, ljekovito bilje) daje znatan doprinos gastro turizmu. Nismo dovoljno kompletirali kulturni turizam kao turistički proizvod, usprkos iznimnoj kulturnoj baštini, a i ostalim preduvjetima za razvoj kulturnog turizma, pa bi nam i ovaj segment trebao više sudjelovati u ponudi. Zadnjih godina primjećujemo i rast ruralnog turizma. Što kažu brojke i što je uzrok tome? Najviše registriranih turističkih seoskih obiteljskih gospodarstva, uz ona u Istarskoj županiji broji Dubrovačko-neretvanska županiji. Još uvijek ne postoji sustavno statističko praćenje niti adekvatna pravna podloga koja bi omogućila brz i konkretan rast ovog sektora. Rast smještajnih kapaciteta u privatnom/ obiteljskom smještaju je pratio i porast broja postelja u ruralnom području, (oko 3 %). Razlog tome između ostalog leži i u potrebi gosta za drugačijim vidovima odmora. Mirna sredina, tišina, očuvana priroda, komunikacija s domaćinima i upoznavanje s ruralnim načinom života, privlači današnjeg turistu. Opterećen načinom života u svakodnevnoj poslovnoj, prometnoj, i inoj gužvi, svoj godišnji odmor želi provesti daleko od svoje svakodnevnice. Naši sugrađani prepoznali su tu nišu, ulažili su u svoje objekte, ušli u inter- PRODULJENJE SEZONE I SMANJENJE GUŽVE PREDSTAVLJAJU JEDAN OD GLAVNIH PROBLEMA DESTINACIJE net te uspješno započeli poduzetnički projekt u ruralnom prostoru. Porast broja seoskih domaćinstava, te kuća za odmor treba zahvaliti i poticajnim mjerama Europske unije sukladno kojem je i RH donijela program ruralnog razvoja. Inače, sva ulaganja u ruralna područja su izuzetno bitna. Spriječava se depopulacija, uči se novim vještinama. Nitko ne bi smio više zaboraviti značaj i vrednovanje lokalne baštine, kulture i prirode ruralnog područja. Osim turizma, koji se gospodarski potencijali kriju u našoj županiji? Svakako treba izdvojiti poljoprivredu. Vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo, ribarstvo s uzgojem ribe.. uzgoj školjki sve to smo nasljedili i u mentalnom sklopu od naših predaka teče mi u krvi.. Još uvijek nismo dovoljno iskoristili ovaj potencijal. Više je razloga za to, a uzroci su u sustavu koji još uvijek nismo riješili i osigurali protočnost, ali ipak treba reći kako je učinjen veliki pomak zadnjih desetak godina. Pogledajte samo golim okom pa su razlike vidljive, naročito u vinarskom sektoru. Rad na očuvanju autohtonih sorti vinove loze i standardizaciji kvalitete, kao i plasman na inozemno tržište svakako su jedan od gospodarskih potencijala. Naravno, tu je još jedna tradicija, mala brodogradnja, ali i obnovljivi izvori energije. Energija vjetra odnedavno se počela nešto više koristiti, a kad se sagleda podatak da smo jedna od županija s najvećim brojem sunčanih dana u godini odmah uočavamo i naše dodatne prilike. Pri kraju kolone smo kad gledamo iskoristivost otpada itd. Dakle, potencijala ima dovoljno, brži procesi u društvu osigurali bi ostanak mladih, za koga ćemo sačuvati okoliš? Od prošlog tjedna uvedena je i nova Uredba o zaštiti podataka. To se itekako tiče i Dubrovnika kao turističkog grada. Što to znači za hotelijere, a što za same turiste? Uslužni sektor je jedan od najviše pogođenih ovom Uredbom. Pored samog pitanja vezanog uz privatnost kako gostiju, tako i zaposlenika, hoteli su izloženi i drugim rizicima, kao što su, npr. podaci o kreditnim i drugim karticama. Hotelijeri koriste direktni marketing za potrebe oglašavanja i nužno dijeljenje osobnih podataka s trećim stranama, kao što su turističke agencije pa je i to važan momenat u implementaciji ove Uredbe. Morat

INITI SVE DA SE NAŠ RANG POBOLJŠA će se podignuti standard sigurnosti i zaštite podataka gostiju, kao i mjere vezane za upravljanje osobnih podataka. Najvažniji pojam koji se javlja donošenjem ove Uredbe je transparentnost. I dalje se mora pridržavati svih propisanih zakona, a samo ono što nije zakonom propisano ide u određenom smislu na koncept privole svakog pojedinačnog klijenta. Rad u turizmu je veoma ranjiv i podložan povredama jer se barata s puno osobnih podataka. Smatram da je u ovom momentu najvažnija dobra priprema zbog održavanja kvalitete usluge i pružanja usluga, kao i odnosa s gostima. S druge strane i gosti bi trebali biti osviješteni i znati koja su njihova prava prilikom posjeta našoj županiji i biti upućeni za što se njihovi osobni podaci koriste u RH. Za sve koji nisu upoznati, predstavite nam ukratko Županijsku gospodarsku komoru. Čime se bavite i koje su vaše zadaće? Županijska komora Dubrovnik je dio mreže 20 županijskih komora u sustavu Hrvatske gospodarske komore. Osim zakonom danih javnih ovlasti, nastojimo biti na usluzi našim članicama. Dajemo poslovne informacije, organiziramo sajmove i gospodarske susrete, radimo edukacije kroz radionice i seminare itd. Imamo različite baze podataka koje stoje na raspolaganju našim poduzetnicima na stranicama HGK. Kroz strukovne grupe komuniciramo probleme i zahtjeve naših članica prema lokalnoj samoupravi ili preko središnjice prema ministarstvima. Najčešće su to zahtjevi za izmjenama zakonskih odredbi, ali i prema odlukama na lokalnim razinama. U međunarodnim aktivnostima ističemo sudjelovanje u radu Jadransko jonskog foruma gospodarskih komora kroz kojega imamo mogućnost aplikacija na eu fondove. Svakako ističem podizanje svijesti svakog građanina i poduzetnika o kupnji hrvatskih proizvoda, a koji su prepoznatljivi po oznakama Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Je li izazovno biti žena na čelu gospodarstva jedne od najbogatijih županija u hrvatskoj? Biti žena na čelu bilo koje institucije, biti žena managerica ili u upravljačkim tijelima, ali također biti žena poduzetnica to je za svaku ženu izazov. Za mene osobno ovo je od početka bio veliki izazov koji traje i dan danas. Uvijek je prisutna odgovornost i priprema za radni dan koji je ispred mene. Sada je to nešto opuštenije jer odradila sam moj najvažniji životni izazov, a to su djeca i obitelj. Ne bih koristila izraz najbogatija županija jer doista smo bogati i jedinstveni u prirodnoj ljepoti, kulturnoj baštini i dobrim ljudima. U onom ekonomskom smislu mi smo pri vrhu po parametrima koji mjere bogatstvo jedne zemlje. No, nažalost Republika Hrvatska je na začelju zemalja EU i ispred nas je čitav niz postupaka koje kao društvo moramo učiniti da se naš rang poboljša. Sigurno da je posao čelnog čovjeka u komorskom sustavu naše županije, nešto drugačiji samim tim što je Grad Dubrovnika magnet za dolazak raznih poslovnih i političkih delegacija. Znači li to što smo jedna od bogatijih županija u Hrvatskoj da imamo i stabilno gospodarstvo? Naravno ne. Moramo znati da se rezultati gospodarstva u županiji s oko 60 % odnose na rezultate ostvarenja u samom Gradu. A isto tako da više od 60 % ukupnog prihoda ostvaruje niti desetak velikih trgovačkih društava. Ovi veliki se nalaze u prometu, trgovini i turizmu. Podaci mogu varirati iz godine u godinu upravo zbog uzleta ili pada samo jedne tvrtke. Uskoro očekujemo nove podatke uspješnosti za trgovačka društva s poslovanjem za 2017. i nadamo se da ćemo konačno dostići parametre iz 2008. što sve ove godine nije bio slučaj. Turizam bez obzira na njegov značaj nije uspio u kriznim godinama do sada iskompenzirati pad ostalih djelatnosti. Dakle, osim diverzifikacije gospodarstva, potrebno je podupirati malo i srednje poduzetništvo, a isto tako svim raspoloživim mjerama razvijati i dijelove županije izvan njenog središta Dubrovnika. Gdje vidite turizam u našoj županiji za 10 godina i u kojem smjeru biste Vi voljeli da se gospodarstvo u našoj županiji razvija u narednom desetljeću? Nesumnjivo je da će u sljedećem razdoblju turizam i dalje ostati jedna od vodećih grana gospodarstva naše županije i od toga ne treba bježati. To su naše prednosti i to nam je dobra platforma. Ukoliko dovoljno sredstava i poslovne mudrosti usmjerimo prema ulaganju u svekoliku infrastrukturu mogli bismo optimalno iskoristiti kulturne i prirodne resurse i ostvariti taj meni dragi pojam održivi turizam (jer turizam može biti i razarajući ako ga pustimo da raste stihijski.) Strateškim pristupom došlo bi se do prijeko potrebne diversifikacije turističke ponude. Sva proizvodnja pronalazila bi svoje distribucijske kanale kroz turizam, a višak bi lako usmjerili prema izvozu jer smo prepoznati kao destinacija izvrsnosti i vrhunske kvalitete. U ovom smislu potrebno je snažno podupirati poduzetništvo s usvojenim načelom društveno odgovornog ponašanja, preodgojiti administraciju sa ciljem da je ona u funkciji poduzetnika i građana, a ne obrnuto.

FOTO GALERIJA Foto: Martin Šeperić

ŠETANDO STRADUNOM

UBER NAJAVIO OTVARANJE ADVANCED TECHNOLOGY CENTRA U PARIZU U ISTRAŽIVAČKI CENTAR ATCP ĆE SE U SLJEDEĆIH PET GODINA ULOŽITI 24 MILIJUNA DOLARA Uber je najavio otvaranje istraživačkog centra (Advanced Technology Center - ATCP) u Parizu gdje će se razvijati tehnologija letećih vozila. U projekt će se uložiti 24 milijuna dolara kroz sljedećih pet godina, a radi se i prvom takvom centru izvan SAD-a i Kanade. U istraživačkom centru ATCP izgradit će se sustavi za upravljanje umjetnom inteligencijom i zračnim prostorom koji će podržavati uslugu uberair, što će biti ključno za provedbu pokaznih letova u Dallasu, Los Angelesu i još jednoj svjetskoj metropoli do 2020. godine. Otvaranje ATCP-a planirano je za jesen, a zapošljavat će vrhunske talente na području strojarstva, umjetne inteligencije i računarstva. Kako bi zadovoljio buduće energetske zahtjeve, ATCP će surađivati s europskim urbanistima i regulatornim tijelima kako bi se zajednički osmislila infrastruktura za prijevoz na električni pogon. Partnerstvo s École polytechnique Osim otvaranja Advanced Technology Centra u Parizu, Uber je pokrenuo petogodišnju istraživačku suradnju s prestižnom francuskom obrazovnom ustanovom École polytechnique te će financijski podržati međunarodnu akademsku i istraživačku katedru pod nazivom Integrirana urbana mobilnost. Izgradnja budućnosti naših gradova zahtijevat će suradnju najboljih i najpametnijih umova. Zahvaljujući vrhunskim inženjerima i vodećoj ulozi u svjetskoj zrakoplovnoj industriji, Francuska je savršena za unapređenje našeg programa Uber Elevate i pokretanje novih tehnoloških inicijativa. Radujemo se suradnji s École polytechnique na budućnosti urbane mobilnosti, kako na tlu, tako i u zraku, istaknuo je Dara Khosrowshahi, CEO Ubera. Katedra Integrirana urbana mobilnost surađivat će s ATCP-om na istraživanju umjetne inteligencije, zrakoplovstva i prijevoza na električni pogon. Početni projekti će između ostalog uključivati i rješenja za zračni prijevoz u suradnji s europskim regulatornim tijelima poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), te razvoj pametnih mreža koje će podržavati budući vozni park električnih vozila i zrakoplova.

GOST UREDNIK: JELENA ĐURAŠ GLEĐ IZVRŠNA DIREKTORICA FESTIVALA SENTIMENTO, GLAZBENICA I KOMUNIKOLOGINJA - PJEVAČICA > Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski SENTIMENTO JE FESTIVAL LJUBAVI I ZAJEDNIŠTVA U GLAZBI Umjetnici su pokretači društva koji svojim talentima mogu donijeti stvarne promjene u zajednici, ukazati na probleme i zauzeti se za one najpotrebnije. Ovo je nit vodilja festivala Sentimento koji smo suprug Stijepo Gleđ Markos i ja pokrenuli sa željom da svoje talente i znanje upotrijebimo za dobro drugih. Željeli smo da Sentimento postane festival našega Grada koji će podjednako predstavljati bogatstvo njegove kulturne i povijesne ljepote kao i ljepote njegovih građana, jer istinsku ljepotu našega Grada čine njegovi građani. Dubrovnik u svojoj bogatoj ponudi prati svjetske trendove, tako je i festival Sentimento našao svoje mjesto na kulturno-umjetničkoj sceni Grada Dubrovnika i sa sobom donio jednu posebnost uključivanja najranjivijih skupina društva u svoj program. Ovakav pristup inkluzije onih najranjivijih potiče se u svim zdravim društvima kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s posebnim potrebama ali i ostatka zajednice koja se uči o različitostima drugačijih. Festival Sentimento dodaje još jednu umjetničku notu i putem glazbe stvara zajedništvo različitosti, obogaćuje naš Grad posebnom ponudom u kojoj otkrivamo ljepotu srca naših Dubrovčana. Sentimento je festival ljubavi i zajedništva u glazbi. Upravo ova posebnost spajanja renomiranih glazbenika i ranjivih skupina društva u kojoj nastaje novi glazbeni izričaj čini ovaj festival jedinstvenim u svijetu. Nakon godina iskustva i rada u inozemstvu gdje sam usavršavala svoje stručno znanje došlo je vrijeme da sve ono za što sam se pripremala kroz studije upotrijebim u svom Gradu i donesem doprinos svojoj zajednici. Imala sam veliku želju da svoje talente i znanje upotrijebim za dobro drugih, pa sam jedno vrijeme bila posebno zaokupljena stvaranjem pjesama socijalne tematike. To je bio samo uvod u moj stvarni interes i želju da glazbu, osim kroz umjetnost stvaranja, koristim i kao medij stvarnog djelovanja u društvu. Sada kao glazbenica i komunikologinja svoje stručno znanje iz područja glazbe i komunikacije kombiniram kako bi uključila osobe koje se ponekad nalaze na marginama društva. Kao glazbeni terapeut svaki dan otkrivam nove načine komunikacije sa onima koji komunikaciju najbolje ostvaruju upravo putem glazbe. Motiviraju me rezultati uspješne komunikacije kao i rezultati ovog festivala koji su postali toliko vidljivi i stvarni u našoj zajednici da sam svoje daljnje snage, osim na festival, usmjerila i na pokretanje cjelogodišnjeg projekta glazbene rehabilitacije Unison World i rad sa ranjivim skupinama društva. Tako su i svi prihodi prikupljeni na festivalu Sentimento namijenjeni upravo za glazbenu rehabilitaciju najranjivijih skupina društva s područja naše županije. Kroz projekt Unison World donosimo glazbu u domove za starije i nemoćne, djeci bez roditeljske skrbi, osobama s tjelesnim i intelektualnim poteškoćama. Štićenike tijekom godine uključujemo i u tradicionalna događanja u Gradu pa smo tako ove godine po prvi put sudjelovali u dubrovačkoj kolendi koja će se vjerujem nastaviti i u narednim godinama. Novost koju smo donijeli u svaki pojedini dom je i pokretanje zborova sa štićenicima, što se pokazalo posebno motivirajuće za sve članove zbora. Na Festivalu Sentimento svake godine uključujemo štićenike koji tada imaju priliku predstaviti svoje talente i aktivno sudjelovati u kulturno-umjetničkom programu festivala. Ove godine će se 02. lipnja prvi put u Gradu održati pjevački susret štićenika domova za starije i nemoćne osobe, osoba s intelektualnim poteškoćama i djece bez roditeljske skrbi. Posebni gosti ovog susreta u dubrovačkoj katedrali su naši mali prijatelji Stadlerovog dječjeg doma Egipat iz Sarajeva u pratnji Sestara Služavki Maloga Isusa. Kao kruna prvih pet godina festivala Sentimento predstaviti će se i novoformirani zbor Unison koji premošćuje različitosti i spaja talentirane korisnike domova i ostale pjevački nadarene sugrađane. Stijepo i ja smo pokrenuli ovaj poseban zbor kao još jedan iskorak u kojem smo željeli učiniti više od samog socijalnog osvještavanja zajednice, na način da aktivno uključimo društvenu zajednicu kako bi jednakost putem glazbe istinski zaživjela. Stoga smo kao jedini uvjet za sudjelovanje u zboru odredili postojanje pjevačkog ili sviračkog talenta koji će se razvijati u zajedničkim vježbama. Trenutno se članovi zbora Unison kreću od 11 do 70 godina i uključuju baš sve zainteresirane sugrađane, bez obzira na godine, tjelesna ili mentalna ograničenja. U ovih pet godina festival je počeo disati zajedno sa građanima na jedan poseban način. Susrećemo ljude po Gradu koji nas zaustavljaju i sami se nude u želji da daju svoj doprinos, ne zbog reklame već jednostavno iz srca oni žele biti dio Sentimenta. Svi sudionici festivala su plemeniti ljudi, otvorenog srca i razumijevanja za potrebe drugih. Tijekom godina na festivalu su nastupali renomirani glazbenici iz Hrvatske, Velike Britanije, Sjedinjenih američkih država i Francuske. Glazbena diva ovogodišnjeg festivala je Radojka Šverko koja će održati koncert u Kneževom dvoru 20. lipnja. Radojku smo, kao i ostale glazbenike koji su sudjelovali na festivalu, odabrali ne samo zbog glazbenog renomea već zbog toga što kao umjetnica prepoznaje važnost uključivanja najranjivijih skupina i korištenja glazbe za rehabilitacijske svrhe. Festival Sentimento je uspio pobuditi osjećaj za drugačije i to je zapravo i bio jedan od naših primarnih ciljeva. Uključuje ljude velikog srca i to je ono što ga čini istinski velikim. Zahvalni smo što su predstavnici gradske i crkvene vlasti našega Grada prepoznali kulturnu i društvenu vrijednost festivala Sentimento i programa glazbene rehabilitacije Unison World, te nam svojom podrškom omogućili održavanje tijekom ovih pet godina.

KUNDURARIJE VRATILA SE POSTIRA Od ovog tjedna prvi putnici ponovno se ukrcavaju i iskrcavaju u luci Gruž. Postira, brod koji povezuje Grad i Elafite je za mnoge više od prijevoznog sredstva, a i ovo ljeto ponovno će biti neizostavan dio svakodnevnog života. Gužve su rijetko kada problem, no već sada izgleda da je na brodu više turista nego domaćih putnika. Govori se i o izgradnji novog broda koji bi uskoro mogao zamijeniti ovaj, no ovo ljeto baš kao mnoga ljeta prije sigurno pripada Postiri. UZBUDLJIV LIPANJ U KONAVLIMA Manifestacija MOBA i ove godine dovest će ljude u Konavle. Radi se o višednevnom glazbeno-kulturnom događaju koji će ovaj put otvoriti grupa KRIES, a nakon toga posjetitelje očekuje radionica suhozidne gradnje. Festival će zatvoriti grupe Nipplepeople i Abop. Lipanj će i ove godine u KOnavlima biti uzbudljiv. 2CELLOS NA OTVARANJU LIGE PRVAKA Popularni duo 2Cellos održali su vrlo poseban nastup. Zasvirali su na otvaranju ovogodišnjeg finala Lige prvaka u Kijevu. Luka Šulić i Stjepan Hauser tako su otvorili finale ovog elitnog nogometnog klupskog natjecanja. Iako su kroz svoju karijeru nastupali u društvu mnogih svjetski poznatih glazbenika naglasili su kako je ovo trenutak kojeg će pamtiti do kraja života. TRNOVICA PONOVNO POD OPSADOM SLIKARA Posljednja subota u svibnju mnogima znači samo jednu stvar. Likovna kolonija u Trnovici i ove godine okupila je veliki broj slikara koji se već godinama okupljaju na istom mjestu kako bi se družili i uživali u prirodi. Ova kolonija između ostalog organizirana je i iz humanitarnih razloga te se njenim djelovanjem obnavljaju dijelovi Trnovice, a sudjeluju i korisnici doma Josipovac. I ove godine uz slikanje bilo je tu mnogo glazbe i smijeha. Iako nitko ne zna do kada će se još kolonija održavati zadnjih devetnaest godina je svakako urodilo plodom i pokazalo da umjetnost stvarno može promijeniti svijet.

Mato Čupić - voditelj ŽIVOTOPISA libertas televizija Robert Žarak - voditelj GALERIJE

MODERNO ROPSTVO / 9. NEDJELJA KROZ GODINU (B) NEDJELJNI POČINAK JE POTREBAN ZA DOBRO ČOVJEKA > PIŠE: BISKUP MSGR. MATE UZINIĆ Bog je, biblijski, stvarao svijet radeći šest dana, a zatim se, sedmoga dana, odmarao. Njegovo djelo je od tada povjereno čovjeku, koji ima zadaću svojim radom se brinuti za održavanje i unaprjeđivanje Stvoriteljevog djela. Zato je starozavjetni čovjek cijenio ljudski rad i u njemu vidio Božji blagoslov. No istovremeno s pozitivnim pogledom na ljudski rad, starozavjetni čovjek je, zbog svog iskustva ropstva, imao potrebu naglasiti i važnost odmora. Kao što je Bog sedmoga dana počinuo, tako i čovjek, ali i sve stvorenje treba sedmoga dana počinuti. Iako se može učiniti da je, zbog povezivanja subotnjeg počinka s Božjim počinkom, ustanova subotnjeg počinka prvotno religioznog porijekla, to nije tako. Njezin početak nije religiozni, nego socijalni, odnosno humanitarni. Bog nije prvotno zapovjedio počinak sedmoga dana da bi ga ljudi častili, nego da bi svim ljudima, a osobito siromasima, najamnicima, strancima, robovima, pa čak i životinjama, pomogao da se mogu odmaknuti od svakodnevnog rada, odmoriti, ali i pobrinuti za svoje društvene i vjerničke potrebe. Ustanova subotnjeg počinka je i pouka protiv ropstva koja, nažalost, nije shvaćena niti tisućljećima kasnije. Ona je početak jednog boljeg, slobodnijeg i pravednijeg društva. Subota je Božji dar čovjeku, osobito onim najslabijima u ljudskom društvu. Kao Božji dar čovjeku, ona je postala i čovjekovo uzdarje Bogu u slavlju i molitvi, ali i bližnjima u zajedništvu i druženju. S vremenom se, međutim, ovo sredstvo ljudskog oslobođenja pretvorilo u svoju suprotnost i postalo razlogom ljudskog porobljavanja. Umjesto da subota bude ono što je bila, da služi čovjeku, bezbrojnim propisima koji su se s njom povezali, dogodilo se obrnuto od toga. Čovjek je počeo služiti suboti. Subota je trebala biti dan radosti i zadovoljstva, prilika za zajedništvo s Bogom i bližnjima, a postala je sredstvom otuđenja od sebe, bližnjih, a i samoga Boga. Upravo je to ono na što nas upozorava današnji evanđeoski ulomak kroz dva događaja iz Isusovog javnog života koji pokazuju kako je u njegovo vrijeme ta ustanova subote i subotnjeg počinka prestala biti sredstvo za oslobođenje čovjeka i postala sredstvo njegovog ponovnog porobljavanja. Prvi događaj je događaj s trganjem klasja. Odgovarajući na farizejske prigovore što njegovi učenici subotom trgaju klasje i jedu, Isus im je, pozivajući se na jedan starozavjetni primjer, objasnio pravo značenje subote, odnosno Božju nakanu sa subotom. Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote, kaže Isus, dodajući da je Sin Čovječji gospodar subote. Polazište je čovjek i njegovo dobro, a ne subota, pa bila ona i dan kad se slavi Boga. Boga se ne proslavlja i ne može proslavljati onim što čovjeku šteti, nego onim što mu koristi. Tako je i sa svim drugim zakonima koje treba poštivati ne zato što su zakoni, doneseni od ove ili one vlasti, nego zato što su, ako su, u službi čovjeka. U protivnom ne obvezuju. Bogu je važan čovjek. Nije mu važno vršenje zakona. Pa bio to i zakon subote. Drugi je događaj povezan s čovjekom usahle desnice kojega je Isus ozdravio u subotu. Ozdraviti ga značilo je vratiti mu mogućnost da ponovo radi i svojim radom nastavi Božje stvarateljsko djelo. Ozdravljenje je značilo ponovo imati ljudsko dostojanstvo, biti čovjek. Ali farizeji u svom sljepilu to ne misle tako. Šute i vrebaju. Zato ih Isus, kaže evanđelist, ražalošćen okorjelošću srca njihova, srdito ošinu pogledom. Evanđelist upotrebljava neobično teške izraze kako bi naglasio kako je Isusa silno pogodilo to da farizeji nisu spremni potvrditi očito, a očito je da se subota najbolje živi i Boga najbolje proslavlja kad se čini dobro, a ne zlo, kad se čovjek spašava, a ne pogubljuje. I zato je, iako izravno nije prekršio subotu, Isus učinio dobro i ozdravio čovjeka usahle ruke samo riječima, jasno poručujući onima koji su ga vrebali da on nije i ne može biti na strani onih koji se opiru čovjekovom dobru. Čovjekovo dobro je na prvom mjestu. Sve drugo, pa bili to i najvažniji zakoni, su samo u službi tog dobra. Za Isusa je, ovo je bio njegov zločin zbog kojega će na kraju biti i osuđen, ljubav prema čovjeku vrhovni zakon. Robovi Zakona nisu mogli prihvatiti da ih Isus, u ime ljubavi, želi osloboditi od stege Zakona. I ostali su pod stegom Zakona. Pa unatoč tome, nakon toga ga i sami licemjerno krše. Umjesto da su s Isusom prihvatili logiku slobode da bi se činilo dobro i život spasio, oni su se, kršeći subotu, dogovarali kako bi se činilo zlo i život pogubio. Kakva je danas situacija s počinkom sedmoga dana, nekad subotnjim počinkom, a za nas kršćane nedjeljnim počinkom, zbog proslave osmog dana, dana Isusovog uskrsnuća? Rekao bih, kao odgovor na ovo pitanje, da je barem za nas kršćane i katolike u Hrvatskoj situacija po ovom pitanju sasvim drukčija nego li u Isusovom vremenu pa se, zasigurno, ne možemo, barem kad je ovo u pitanju, prepoznati u farizejima. Bilo bi, međutim, i na crkvenoj i na društvenoj razini i drugih zakona i propisa koje bismo mogli koristiti kao usporedbu, a koji su nerijetko i u našem slučaju postali cilj, a prestali biti sredstvo u službi čovjeka i njegovog dobra. To ipak ostavljam za osobno razmišljanje, kako bih mogao ostati na subotnjem, odnosno, nedjeljnom počinku i upozoriti na dva problema koja su. Čini mi se, povezana uz tu važnu ustanovu. Prvi problem je da mnogi među nama, a osobito oni najslabiji u društvu, zbog loših i nikakvih zakonskih rješenja, zbog stavljanja zarade ispred čovjeka, ali i naših loših navika, nemaju nedjeljnog počinka, nego su, slično kao i robovi u starom svijetu, prisiljeni svaki dan činiti isto, bez mogućnosti odmora i prilike za zadovoljenje svojih obiteljskih, prijateljskih, društvenih, kulturnih i vjerničkih potreba. Polazeći od ove konstatacije pozdravio bih pojedinačne primjere dobre prakse, nažalost još su uvijek dosta rijetki, ali i neka nastojanja, poput nastojanja Hrvatskog saveza za nedjelju i svih onih od sindikalnih udruženja preko građanskih udruga do akademskih ustanova i vjerskih zajednica koji su se uključili u taj savez, svjesni važnosti slobodne nedjelje za osobni i obiteljski, ali i društveni, kulturni, športski i vjernički život. Postoji, međutim, i drugi problem, a on je da je mnogima koji nisu među onim radnicima koji i nedjeljom rade i nemaju pravo na počinak, a nažalost su to najčešće žene, nedjelja postala samo odmor od rada, a nije postala i čovjekovo uzdarje Bogu u slavlju i molitvi, ali i bližnjima u zajedništvu i druženju. Da bi nedjeljni počinak bio doista humanizirajući i u službi čovjeku, a to je cilj i nedjeljnog počinka, on u sebi osim odmora treba uključivati i vrijeme koje ćemo posvetiti Gospodinu u molitvu i misnom slavlju i vrijeme koje ćemo podijeliti sa svojim bližnjima. Ovo ne isključuje i druge aktivnosti, poput kulturnih i športskih, ali one ne bi trebale biti na štetu, a danas često to jesu, onog biti s Gospodinom i s bližnjima, osobito biti u zajedništvu s članovima vlastite obitelji. Nadam se da ćemo se, počinjući od sebe, pobrinuti da se popravi situacija odnosa našeg društva i nas kao njegovih članova prema ovoj važnoj ustanovi kako bi i u našem vremenu subota bila radi čovjeka, a ne čovjek radi subote i kako bismo i mi s Isusom subotom mogli činiti dobro, a ne zlo, život spašavati, a ne ga pogubljivati.

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE PETAK / 31.05.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 DOBRO JUTRO GRADE program UŽIVO (RADIO LTV) 14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 14:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 15:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 16:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 17:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:30 VIJESTI informativna emisija 17:50 GLAZBENE MINUTE 18:00 SHOW PROGRAM lifestyle emisija Tarik Filipović - gost Show programa 18:30 GALERIJA emisija o kulturi 19: 00 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA 20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 21:30 VIJESTI informativna emisija (R) 21:50 GLAZBENE MINUTE 22:00 SHOW PROGRAM lifestyle emisija (R) 22:30 LIBERTAS INFO STRADUN SUBOTA / 01.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 LIBERTAS INFO STRADUN 17:30 SUBOTOM POPODNE 17:50 GLAZBENI BLOK 18:00 INBOX pregled društvenih mreža (R) 18:15 Glazbene minute 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 18:45 LIBERTAS INFO STRADUN 20:00 UNIDU - studentska emisija 20:20 SUBOTOM POPODNE (R) 20:50 ICT Business TV 21:30 SHOW PROGRAM lifestyle emisija (R) 22:00 LIBERTAS INFO - STRADUN NEDJELJA / 02.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 LIBERTAS INFO STRADUN 10: 00 Libertasići - dječja emisija 10:15 LIBERTAS INFO STRADUN 10:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna) 13:00 LIBERTAS INFO - STRADUN 17:30 PREGLED TJEDNA informativna emisija 17:50 GLAZBENI BLOK 18:00 AUTO SERVIS 18:30 GALERIJA emisija o kulturi (R) 19:00 ŽIVOTOPIS (R) 20:00 Priče iz salačkih komina - U jabuke Priče iz salačkih komina - U jabuke 21:07 Glazbene minute 21:30 PREGLED TJEDNA informativna emisija (R) 22:00 INBOX pregled društvenih mreža (R) 22:15 LIBERTAS INFO - STRADUN PONEDJELJAK / 03.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 DOBRO JUTRO GRADE program UŽIVO (RADIO LTV) 14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 14:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 15:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 16:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 17:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:30 VIJESTI informativna emisija 17:45 Glazbene minute 18:00 ŽIVOTOPIS - Dokumentarna emisija Maroje Capurso i Vlaho Radonić - gosti Životopisa 18:30 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA 20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 21:30 VIJESTI informativna emisija (R) 21:50 Glazbene minute 22:00 AUTO SERVIS (R) 22: 30 ŽIVOTOPIS (R) UTORAK / 04.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 DOBRO JUTRO GRADRadoniE program UŽIVO (RADIO LTV) 14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 14:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 15:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 16:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 17:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:30 VIJESTI informativna emisija 17:50 GLAZBENI BLOK 18:00 AUTO MOTO NAUTICA magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija R 18:45 LIBERTAS INFO STRADUN 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA 20:00 BROJ JEDAN sportska emisija 21:00 Glazbene minute 21:30 VIJESTI informativna emisija (R) 21:50 Glazbene minute 22:00 SHOW PROGRAM lifestyle emisija (R) 22: 30 LIBERTAS INFO STRADUN SRIJEDA / 05.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 DOBRO JUTRO GRADE program UŽIVO (RADIO LTV) 14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 14:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 15:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 16:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 17:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:30 VIJESTI informativna emisija 17:50 GLAZBENE MINUTE 18:00 BROJ JEDAN sportska emisija (R) 19: 00 UNIDU - studentska emisija (R) 19:20 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA 20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 20:30 PULS TALK SHOW 21:30 VIJESTI informativna emisija (R) 21:50 GLAZBENE MINUTE 22:00 AUTO MOTO NAUTICA magazin (R) 22: 30 Libertas info Stradun ČETVRTAK / 06.06.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan 08:00 DOBRO JUTRO GRADE UŽIVO (RADIO LTV) 14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 14:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 15:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV info blok 16:05 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 17:30 VIJESTI informativna emisija 17:50 GLAZBENE MINUTE 18:00 INBOX pregled društvenih mreža 18:15 LIBERTAS INFO Dubrovnik panorama 18:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji 19:00 GLAZBENE MINUTE 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA 20:00 LIBERTAS INFO STRADUN 20:30 PULS (R) - TALK SHOW 21:30 VIJESTI informativna emisija (R) 21:50 GLAZBENA URA 22:00 INBOX pregled društvenih mreža (R) 22: 15 Glazbene minute 22:30 ICT Business TV - emisija o tehnologiji (R) 23: 00 Libertas info Stradun

SLOBODNA RADNA MJESTA ČISTAČ / ICA Traženo radnika: 10 Poslodavac: DUBROVAČKE USLUŽNE DJELATNOSTI d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge Rok za prijavu: 31.5.2018. SOBAR / ICA Traženo radnika: 3 Poslodavac: JADRANSKI LUKSU- ZNI HOTELI dioničko društvo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencija Rok za prijavu: 14.6.2018. GLAVNI KUHAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: Konoba Veranda Rok za prijavu: 31.5.2018. SPASILAC (M / Ž) Traženo radnika: 5 Poslodavac: JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI dioničko društvo za ugostiteljstvo, turizam i putnička agencija Rok za prijavu: 14.6.2018. ŠALTERSKI DJELATNIK / ŠALTERSKA DJELATNICA II Traženo radnika: 1 Poslodavac: JADROLINIJA, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta Rok za prijavu: 28.5.2018. PODAVAČ / ICA Traženo radnika: 3 Poslodavac: TOMMY društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo Rok za prijavu: 1.6.2018. MASER / KA Traženo radnika: 2 Poslodavac: "BEAUTY LINE" Rok za prijavu: 18.6.2018. SERVISER / KA DIZALA, POKRETNIH STEPENICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: KONE d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 3.6.2018. VOZAČ / ICA MINI BUSA Traženo radnika: 1 Poslodavac: SWEET TRAVEL d.o.o. putnička agencija Rok za prijavu: 18.6.2018. DOMAĆIN / ICA Traženo radnika: 8 Poslodavac: DOMINIUM & ADATTO d.o.o. za turizam i usluge Rok za prijavu: 18.6.2018. TURISTIČKI PRATITELJ / ICA Traženo radnika: 5 Poslodavac: SUPER TOURS društvo s ograničenom odgovornošću turistička agencija Rok za prijavu: 17.6.2018. PROGNOZA DUBROVNIK PETAK, 1.6. 19 C / 25 C SUBOTA, 2.6. 19 C / 25 C NEDJELJA, 3.6. 18 C / 25 C RECEPT TJEDNA LITVANSKA HLADNA JUHA OD CIKLE I JOGURTA Potrebni sastojci: 450 g mlade cikle, 4 jaja, 1 svježi krastavac, 1 l jogurta, 2 3 mlada luka, sol Upute: 1. Ciklu stavimo u lonac s vodom, poklopimo i kad zavri kuhamo 90 minuta. 2. Kuhanu ciklu ocijedimo, ohladimo, ogulimo i narežemo na kockice, zeleni dio mladog luka narežemo na kolutiće, krastavac ogulimo, izvadimo mu mekanu sredinu i narežemo ga na kockice, a jaja skuhamo na tvrdo, ogulimo ih i također narežemo na kockice. 3. Narezanu ciklu premjestimo u prikladnu zdjelu, posolimo je, ulijemo jogurt i štapnim mikserom izradimo sastojke dok ne dobijemo jednoličnu boju. 4. Zatim zdjelu poklopimo i stavimo u hladnjak da se malo ohladi. 5. Rashlađenu juhu rasporedimo u tanjure, posipamo kockicama jaja i krastavca te kolutićima mladog luka i poslužimo. DOGAĐANJA 1.6.2018. Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Koncert - DJ Croatia Squad 23.00 h, Culture Club Revelin Radionica glume i govorništva (4. radionica Motion) 1.- 6.6.2018 17.00-20.00 h, Kampus Sveučilišta u Dubrovniku Premijera hrvatskog igranog filma "Trampolin" 17.00 h, Kino Sloboda Shunyanye 1 3. Lipnja, Plaža Šunj-Lopud Salsa party 21.00 h, Caffe bar Promenada 2.6.2018. Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino Lapadska regata 2 3.6.2018 Koločepski kanal Summer Season Opening w/ Goran Emkić 22.00 h, Lazareti 3.6.2018. Predstava - Švedska šibica 20.00 h, Kazalište Marina Držića Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario 4.6.2018. Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Ciklus barokne glazbe "Orlando Furioso" 5. - 12.6.2018., Knežev dvor 5.6.2018. Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti 6.6.2018. Koncert - Dubrovački gudački kvartet 6.6.2018 21.00 h, Crkva sv. Spasa 7.6.2018. Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa DEŽURNA LJEKARNA: LJEKARNA GRUŽ od 1. 3.6.2018.g. LJEKARNA KOD ZVONIKA od 4 10.6.2018.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati. Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana