Moja rijeka Andrija Vrdoljak FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] P R I T I S N I T E CTRL + L Z A F U L L S C R E E N [ 2 0 1 2 ]
MOJA RIJEKA Velika je privilegija živjeti u gradu na tri rijeke. Bistrica, Sturba i Žabljak oduvijek su mamile svojom ljepotom i kristalno čistom vodom. Posebno su mi draga ljeta na Sturbi. Svako ljeto zadnjih deset godina provodim na kampu i to su vjerovatno najbolji trenuci u životu do sada. Zaspati pod zvjezdama i probuditi se okupan ranojutarnjim sturbanjskim suncem, što se mene tiče, ne bih mjenjao ni za što na ovom svijetu. A tek ostalo! O Sturbi Sturba je najveća livanjska rijeka koja izvire u selu Sturba. Svojim tokom povezuje više sela livanjske općine koja su oduvijek ovisila o čistoj i hladnoj vodi rijeke. Sa svojih 14,5 km oduvijek je bila izvor života za stanovnike sela Sturba, Drinova Međa, Držanlije, Golubić, Zabrišće, Bila, Komorani i Guber. To je na momente plitka i brza planinska rječica, a na momente duboka i spora rijeka čije korito radi menadre na lokalitetu Crne Stine. Prema hidrološkoj mapi utvrđenih podzemnih krškihvoda u slivu Cetine(Antun Magdalenić, HIDROLOGIJA SLIVA CETINE - disertacija, Zagreb 1970. god) Rijeka Sturba dobija većinu vode sa Kupreškog polja. Prije izgradnje sustava kanala u Livanjskom polju i hidro-akumulacije Buškojezero, ona je skupa s rijekom Žabljakom i rijekom Bistricom ponirala u sustavu ponora (Veliki ponor, Bristov ponor, Opaki ponor i Kameni ponor). Danas, sustavom kanala Rijeka Sturba završava u retenciji Lipsko jezero i naposljetku u Buškom jezeru. Poljoprivreda je oduvijek bila najznačajnija ljudska aktivnost uz rijeku, posebno zemljoradnja i stočarstvo. Prostrane livade i pitomi brežuljci uz rijeku predstavljaju idealne pašnjake za stoku (goveda, koze i ovce). Mlijeko dobiveno sa ovih pašnjaka koristi se za izradu domaćeg Livanjskog sira toliko posebnog po svom okusu i mirisu. U novije vrijeme razvijaju se i druge grane poljoprivrede, najviše voćarstvo i pčelarstvo. Na nekoliko mjesta na rijeci imamo prisutnu akvakulturu gdje se uzgaja potočna i kalifornijska pastrva. FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 2 ] [ 2 0 1 2 ]
Dvije životinjske vrste koje su od izuzetnog značaja za rijeku Sturbu su su Bjelonogi rak (Austropotamobiuspallipes )i Potočna pastrva (Salmotrutta m. fario). Bjelonogi rak Austropotamobiuspallipes U Europi je rasprostranjeno pet europskih vrsta rakova (AstacusAstacus, Astacusleptodactylus, Astacuspachypus, Austropotamobiuspallipes i Austropotamobiustorrentium). Vrste A. astacus i A.pallipes su toliko prorijeđene da su proglašene rijetkim i ugroženim vrstama i uvrštene u Crvenu knjigu IUCN-a, a u novije vrijeme predloženo je da im se na listi pridruži i Rak kamenjar (A. torrentium). Sve tri vrste su uvrštene u Apendiks br. III Bernske konvencije po kojem je njihovo iskorištavanje pod strogom kontrolom I nadzorom svake države potpisnice. Uzroci ugoženosti autohtonih europskih vrsta su velike količine otpadnih tvari u vodenim ekosustavima, regulacija vodenih tokova i prekomjerni nekontrolirani izlov. Osim toga strane vrste (američke) rakova koje su unesene u Europu često sa sobom nose opasnu bolest račju kugu, na koju su same otporne, ali zato europske vrste ugibaju od nje i to u velikom broju. Isto tako su američke vrste agresivnije od autohtonih europskih vrsta pa ih u kompeticiji za prostor i hranu istiskuju iz njihovih staništa, a kako brzo rastu i razmnožavaju se, praktično ih je nemoguće kontrolirati. U rijeci Sturbi njihova prisutnost nije primijećena. Iz ovog razloga jako je bitno paziti kod introdukcije rakova iz drugih rijeka. FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 3 ] [ 2 0 1 2 ]
Potočna pastrva Salmotrutta m. Fario Tijelo potočne pastrve je vretenastog oblika. Savršeno je prilagođena životu u brzim tekućicama. Cijelo tijelo prekriveno je sitnim cikloidnim ljuskama. Boja tijela je visoko varijabilna, a pojavljuju se razlike čak u okviru iste populacije. Prvenstveno je prilagođena okolišu, a obojenje ovisi o dubini vode, godišnjem dobu i kondicionom stanju. Na bočnim stranama te na leđima se nalaze pjege. S gornje strane i u gornjoj polovici bočne strane crne, a ispod bočne linije su crvene sa bijelim obrubom. Mlade ribe imaju na bokovima 6 do 9 poprečnih traka. Postižu dužinu 20-40 cm i tjelesnu masu do 1 kg. Maksimalna dužina je nešto preko 50 cm i masa 5-7 kg. U našim klimatskim uvjetima mužjaci spolno sazrijevaju u drugoj ili terćoj godini života, a ženke godinu kasnije. Vrijeme mrijesta uglavnom ovisi o temperaturi vode, a počinje FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 4 ] [ 2 0 1 2 ]
u jesenskim mjesecima, od polovice listopada do polovice prosinca, kadkada se produžava i do polovice siječnja. Apsolutna plodnost je 500 do 3000 jaja žutonarandžaste boje promjera 4-5 mm. Mrijestu predhodi migracija do gornjih tokova rijeka i njihovih pritoka. Ugroženost riječnih ekosustava Nažalost kao i sve drugo i rijeke su se počele mjenjati najviše djelovanjem čovjeka. Jedan od najvećih problema je neodgovorno ponašanje stanovnika koji žive na obalama rijeke. Mijenjanje obala rijeka, sječa priobalne vegetacije, palež okolnih njiva i livada, pretjerano korištenje mineralnih gnojiva i direktni kanalizacijski ispusti u rijeke neminovno vode ka uništenju riječnih ekosustava. Prije desetak godina voda iz Sturbe se mogla piti na skoro bilo kojem dijelu vodotoka, danas više ne. To je najbolji dokaz da se promjene događaju i da je potrebno uložiti dosta napora da se ovi biseri prirode očuvaju, naravno uz sudjelovanje cjelokupne zajednice. Jedno od rješenja je svakako edukacija lokalnog stanovništva i razvoj turizma kao alternativne djelatnosti koja može osigurati korist lokalnom stanovništvu a u isto vrijeme očuvati rijeke kao važan resurs za buduće generacije. FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 5 ] [ 2 0 1 2 ]
FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 6 ] [ 2 0 1 2 ]
FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 7 ] [ 2 0 1 2 ]
FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 8 ] [ 2 0 1 2 ]
FOTOGRAFIJA.BA [ S V A P R A V A P R I D R Ž A N A ] [ 9 ] [ 2 0 1 2 ]
Impressum l Urednik Haris Čalkić (haris.calkic@fotografija.ba) l IZVRšni Urednik Dejan Đurić l Saradnici Denis Ruvić, Dado Ruvić, Mirza Rahmanović, Edin Baltić, Renato Jurišić, Davor Pavlić, Mirza Duraković, Senad Tatić, Ivan Kelava, Andrija Vrdoljak l l Marketing marketing@fotografija.ba l DTP Adis Spahić l Izdavač Fotografija.ba l MAIL info@fotografija.ba l TEL +387 61 196 557 l l Fotografija.ba je sekcija Udruženja Urban l Udruženje Urban l Koševo 9, 71000 Sarajevo l Bosna i Hercegovina l www.udruzenjeurban.ba l ID broj: 4201230280002 l SVA PRAVA PRIDRŽANA! Nijedan dio ove publikacije ne smije biti objavljen ili reprodukovan u bilo kojoj formi ili sredstvima, elektronskim ili mehaničkim uključujući fotokopiranje, snimanje, unošenje u bilo koje baze podataka ili sisteme za pretraživnje bez prethodne pismene saglasnosti izdavača. www.fotografija.ba