PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANIĆ-GRADA Srpanj 2014.
NARUČITELJ: REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE NASLOV: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA IVANIĆ-GRADA VODITELJ PROJEKTA: HRVOJE MARAS, dipl. oec. IZRAĐIVAČ: BOJAN RIBIĆ, dipl. ing. Plan je izrađen u sklopu projekta: RE-SEEties: Towards resource efficient urban communities in SEE 2
Izrada plana je financirana iz programa: SADRŽAJ 1. UVOD... 4 2. POLAZNE OSNOVE... 13 2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I EU OBVEZE... 13 3.OPIS POSTOJEĆEG STANJA... 20 4. TOKOVI KOMUNALNOG OTPADA... 32 5. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM... 44 1. OPIS SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM... 47 2. AKTIVNOSTI IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJA NASTANKA OTPADA... 49 3. AKTIVNOSTI POBOLJŠANJA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA... 51 4. VREMENSKI PRIKAZ AKTIVNOSTI... 59 6. SUMARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI... 63 7. IZVORI FINANCIRANJE PROJEKATA... 71 8. ZAKLJUČAK... 72 3
1. UVOD Otpad i gospodarenje otpadom postalo je jedno od ključnih problema moderne civilizacije te neizbježna posljedica modernog načina života. Isto tako, to je jedno od prioritetnih pitanja vezano uz zaštitu okoliša na svim institucionalnim razinama. Problematika gospodarenja otpadom naročito dolazi do izražaja u drugoj polovici 20. stoljeća gdje se, uslijed rastućeg broja stanovnika u urbanim sredinama te razvoja tehnologije, ljudsko društvo susreće s mnogim izazovima vezanim uz održivo gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. Otpad se definira kao svaka tvar ili objekt koju posjednik odbaci, namjerava odbaciti ili je dužan odbaciti, a dok je gospodarenje otpadom skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, te je od izrazite važnosti korištenja postupaka i procesa koji neće štetiti okolišu. Nastanak otpada, naročito u urbanim sredinama uslijed velike koncentracije industrijske proizvodnje, dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže pa je suočavanje s ovim problemom postalo jedno od prioriteta modernog društva jer je izrazito bitno smanjenje negativnog utjecaja otpada na okoliš. Gospodarenje otpadom dodatno se komplicira zbog svoje operativne složenosti, različitih tokova otpada i uključenosti raznih dionika, te iziskuje značajne resurse vezano uz prateću infrastrukturu i investicije, a sve u cilju ispunjenja uvjeta održivosti u području zaštite okoliša. Gospodarenje otpadom u načelu uvijek treba započeti s mjerama za sprečavanje nastanka, te isto tako težiti i smanjenju nastanka otpada. Razvijene zapadne države, naročito u Europskoj Uniji, pitanje gospodarenja otpadom pokušavaju učiniti održivim primjenom tzv. reda prvenstva u gospodarenju otpadom. Zanimljivo je da je taj pojam davne 1979. prvi definirao Nizozemac Gerhardus Wilhelmus Lansik kao termin Lansikove ljestve, a u nizozemsko zakonodavstvo se uvodi tek 1993. te nakon toga postaje standard u razvijenim zemljama Europe. 4
Koncept reda prvenstva u gospodarenju otpadom je slijed osnovnih načela u gospodarenju otpadom kojima se određuju prioriteti i najbolje opcije za okoliš. Osnovni stavovi su uvijek isti: uz smanjenje količina nastalog otpada i što veću ponovnu uporabu (recikliranje) potrebno je stalno unaprjeđivati postojeće, te razvijati nove načine gospodarenja otpadom sukladno ekološkim zahtjevima i tehnološkim rješenjima. Najvažnije stavke reda prvenstva u gospodarenju otpadom su: Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada Podrazumijeva mjere koje se poduzimaju prije nego određena tvar, materijal ili proizvod postane otpad, te mjere smanjuju količinu otpada, štetan učinak stvorenog otpada na okoliš i zdravlje ljudi te sadržaj štetnih tvari u materijalima, Ponovno korištenje otpada Podrazumijeva svako djelovanje na temelju kojeg se određeni proizvodi ponovno koriste za istu namjenu za koju su i proizvedeni, Recikliranje otpada Postupak ponovnog korištenja otpadnog materijala koji se obrađuje i priprema za ponovnu proizvodnju određenog proizvoda, Oporaba otpada Proces obrade otpada kod kojeg otpad služi nekoj korisnoj svrsi, odnosno zamjenjuje druge materijale koji bi se inače koristili, Odlaganje otpada Sve ono što nije oporaba, a prilikom kojeg se otpad odlaže na odlagalištima kao konačno zbrinjavanje; 5
( Slika 1. Grafički prikaz reda prvenstva u gospodarenju otpadom Otpad se može podijeliti na temelju nekoliko kriterija. Jedan od njih je taj da se otpad promatra kao skup tvari i predmeta. Na taj način otpad se može podijeliti u nekoliko grupa s svojim osnovnim i karakterističnim obilježjima. Otpad se dijeli na: Inertni Otpad koji ne ugrožava okoliš jer ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama, Neopasni Otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava (kao npr. eksplozivnost, toksičnost, kancerogenost i sl.), Opasni Otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava; 6
Također, otpad razlikujemo i po mjestu nastanka, te tako postoje slijedeće vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume i ulja, građevni otpad, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.; U cilju ispunjenja zadanih obveza u području gospodarenja otpadom, potrebno je izraditi detaljne planove i analize postojećeg stanja te propisivati aktivnosti i mjere poboljšanja gospodarenja svakog pojedinog toka otpada. Planiranje je potrebno provoditi na svim razinama: nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj, a same aktivnosti bi trebale biti vezane uz osnovne elemente spomenutog reda prvenstva u gospodarenju otpadom (kao na primjer aktivnosti izbjegavanja i nastanka otpada te poboljšanja odvojenog sakupljanja otpada, aktivnosti poboljšanja nadzora raznih tokova otpada te njegovog kvalitetnijeg praćenja i sl.). Budući da gospodarske aktivnosti neminovno dovode i do rastuće potrošnje materijala, kao posljedica toga bilježi se stalni porast količine nastalog otpada. Kako bi se na taj trend moglo odgovarajuće utjecati, potrebno je pratiti tokove otpada (posjednik - prijevoznik - oporabitelj). U posljednjih nekoliko godina, uslijed smanjenja gospodarskih aktivnosti, svjedoci smo pada proizvodnje otpada na svim razinama, ali zasigurno može se očekivati u budućnosti ponovno povećanje proizvodnje otpada. Ključni postupci u gospodarenju otpadom su: sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, posredovanje i prijevoz otpada i sl. U cilju održivosti navedenih postupaka, sustav gospodarenja otpadom mora se temeljiti na nekoliko temeljnih načela: 7
Načelo onečišćivač plaća Posjednik otpada snosi sve troškove zbrinjavanja otpada na primjeren i ekološki prihvatljiv način, Načelo blizine Obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini, Načelo samodostatnosti Gospodarenje otpadom se obavlja na samodostatan način koji omogućava ostvarivanje propisanih ciljeva, Načelo sljedivosti Mogućnost utvrđivanja podrijetla otpada; U urbanim sredinama najveći izazov u gospodarenju otpadom je zasigurno komunalni otpad. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Po svom sastavu je sačinjen od nekoliko vrsta tvari kojima se, uslijed ljudskih aktivnosti, iskoristila prvobitna namjena te su sukladno tomu postale otpad. Količinski najzastupljeniji dio komunalnog otpada u urbanim sredinama je uglavnom miješani komunalni otpad. Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i Slika 2. Sastav miješanog komunalnog iz ustanova koji je po svojstvima i otpada sastavu sličan otpadu iz kućanstava i uglavnom se odlaže na odlagalištima. Budući da se još uvijek najveći dio ukupnog komunalnog otpada odlaže, te imajući u vidu samu štetnost takvog načina zbrinjavanja otpada, do izražaja dolazi sastav otpada koji se odlaže odnosno zastupljenost pojedinih frakcija u otpadu. 8
( Tijekom posljednjih nekoliko godina biorazgradivi otpad je postao vrsta otpada čije je održivo gospodarenje, zbog svih potencijalno štetnih učinaka koje može izazvati (kao na primjer: povećanje emisije štetnih plinova na odlagalištima), postalo jedan od prioriteta. Održivost naročito dolazi do izražaja uzimajući u obzir i potencijal proizvodnje energije iz ovog dijela komunalnog otpada. Stoga se u novoj zakonskoj regulativi pored biološki razgradivog otpada (otpad koji se može razgraditi biološki aerobnim ili anaerobnim postupkom) i biootpada (biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda) uvodi i pojam biorazgradivog komunalnog otpada. Biološki razgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Različite vrste biorazgradivog otpada prikazane su na slici 3. Na slici su prikazane najzastupljenije vrste otpada koje se nalaze u biorazgradivom otpadu, kao na primjer: biootpad (kuhinjski otpad i vrtni otpad), papir, tekstil i drvo, te je kao takav biorazgradivi otpad i n a j z a s t u p l j e n i j i u m i j e š a n o m komunalnom otpadu. Slika 3. Podjela biorazgradivog otpada Specifičnost svake pojedine navedene vrste biorazgradivog otpada uvjetuje i različit način sakupljanja i obrade otpada. Tako primjerice otpadni papir i karton, zbog svoje prilične zastupljenosti u miješanom komunalnom otpadu, svakako se preporučuje odvojeno sakupljati. 9
Slika 4. Prikaz reda prvenstva u gospodarenju biootpadom S obzirom da biootpad zauzima najveći udio u biorazgradivom otpadu, zahtjev za njegovo održivo gospodarenje jedan je od najvećih izazova, naročito u urbanim sredinama. Isto tako, značajno je istaknuti i njegov energetski potencijal pogotovo iz razloga što se takva energetska oporaba smatra proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Odvojenim sakupljanjem biootpada na mjestu nastanka općenito se dobiva bolja kvaliteta samog supstrata uslijed manjeg udjela nečistoća (manje količine plastike, metala, stakla i sl.) u odnosu na mehanički odvojen organski otpad iz ukupne mase miješanog komunalnog otpada. Red prvenstva u gospodarenju biootpadom prikazan je slikom 4. Mogućnosti gospodarenja organskim dijelom komunalnog otpada su sljedeći: Odlaganje na odlagalištima: ekološki najmanje prihvatljiv način koji pridonosi povećanju emisije stakleničkih plinova budući da u tijelu odlagališta vladaju anaerobni uvjeti pa dolazi do stvaranja metana (CH4) koji, ukoliko se ne prikuplja i energetski oporabljuje, odlazi u atmosferu, Termička obrada: spaljivanje u postrojenjima za termičku obradu otpada. Osim energetske oporabe nema drugih prednosti. Proizvedena otpadna toplina često se ne koristi te nema mogućnosti korištenja nutrijenata kao iz proizvedenog komposta koji su neophodni za razvoj plodnog tla. Glavni nedostatci su visoki investicijski troškovi te problem transporta uslijed uglavnom centraliziranih postrojenja, 10
Kompostiranje: razgradnja organskog materijala pomoću mikroorganizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Biootpad koji je moguće kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane), te vrtni ili zeleni otpad. Proces kompostiranja se odvija pri aerobnim uvjetima te nema energetske oporabe pa stoga ne pridonosi smanjenju emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Osnovna podjela je na kućno i industrijsko kompostiranje. Kod kućnog kompostiranja prednost je što se dobiveni kompost može odmah koristiti za vlastite potrebe u vrtovima i voćnjacima. Nedostatci su u tome što nije cjelokupni biootpad pogodan za kompostiranje pa jedan dio još uvijek ostaje, te nemogućnost kompostiranja u urbanim sredinama gdje građani ne raspolažu vlastitim vrtovima i zelenim površinama. Anaerobna razgradnja: proces energetske oporabe biološki razgradivog materijala gdje uslijed anaerobnih uvjeta (bez prisustva kisika) dolazi do stvaranja bioplina (smjesa metana i ugljikova dioksida). Po kemijskom sastavu organski materijal može biti bogat dušikom (pokošena trava, korov i ostaci biljaka, ostaci voća i povrća) te bogat ugljikom (lišće, usitnjeno granje, slama i sijeno, hoblovina). Isto tako, zatvoren je ciklus nutrijenata u slučaju kad se fermentirani ostatak (digestat) vraća na tlo te koristi kao kompost. Pored komunalnog otpada, u urbanim sredinama s razvijenim industrijskim aktivnostima naročito dolazi do izražaja i generirani proizvodni otpad. Takav otpad nastaje tijekom proizvodnih procesa u industriji, obrtu i drugim aktivnostima, a po sastavu i svojstvima razlikuje se od komunalnog otpada. Osnovna podjela je na : neopasni, opasni i inertni. Svaki od tih vrsta otpada zahtjeva poseban način sakupljanja i obrade. Sakupljanje proizvodnog otpada regulirano je zakonski i ugovorima između pravnih osoba tj. proizvođača i ovlaštenih sakupljača otpada gdje je posebno definirana vrsta otpada koja se sakuplja, način sakupljanja otpada na mjestu nastanka (vrsta i broj spremnika) te dinamika odvoza otpada sa lokacije. Bitno je napomenuti da, vezano uz vrste i tokove otpada, ovaj Plan gospodarenja otpadom Grada Ivanić-Grada obuhvaća komunalni otpad kojeg komunalna tvrtka Ivakop d.o.o (u daljnjem tekstu: Ivakop) sakuplja na području Grada, a usklađen je sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), obvezama iz Ugovora o 11
pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji, okvirnoj Direktivi EU o otpadu (2008/98/ EC) te drugim pratećim dokumentima (kao npr. dokumenti vezani uz inicijativu Resursno učinkovita Europa). Svi ulazni podaci dobiveni su od Ivakopa tijekom pripremne faze izrade Plana. U izradi Plana uzima se u obzir cjelokupni sustav gospodarenja otpadom te je kao tako i postavljeno nekoliko osnovnih prioriteta. To su: ekološki i ekonomski opravdan sustav gospodarenja otpadom, poboljšanje sustava odvojenog sakupljanja otpada, smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu; Budući da je gospodarenje otpadom usko vezano s drugim područjima u zaštiti okoliša, suradnja s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave zasigurno bi imala sinergijski učinak i doprinijela kvalitetnijem rješavanju zajedničkih pitanja u sektoru gospodarenja otpadom. Tokovi komunalnog otpada prikazani su na slici 5. te se neki od njih i detaljno opisuju u nastavku Plana. Slika 5. Mogući tokovi komunalnog otpada 12
2. POLAZNE OSNOVE Pojam zaštite okoliša podrazumijeva zaštitu voda, tla i zraka te cjelovito očuvanje kakvoće okoliša i prirodnih zajednica. Jedan od osnovnih uvjeta održivog razvoja zasigurno je racionalno korištenje prirodnih izvora i energije. Europska Unija je, nakon perioda intenzivnog napretka temeljenog na korištenju različitih resursa, suočena s izazovima daljnjeg održivog razvoja paralelno s osiguranjem socio-ekonomske budućnosti svojih građana. U tom smislu će zaštita okoliša, u sklopu kojeg je i gospodarenje otpadom te korištenje otpada kao resursa, biti jedan od prioriteta koji će se na različite načine poticati i stimulirati, a sve u cilju smanjenja, ponovnog korištenja i recikliranja otpada kroz potpunu implementaciju EU zakonodavstva. U Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) je Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) uredio osnovna načela i sastavnice u okviru koncepta održivog razvitka te definirao instrumente zaštite okoliša i odgovornosti za eventualno počinjenu štetu u okolišu. Također se navodi da cjelovito upravljanje zaštitom okoliša ima za cilj smanjenje rizika te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša. 2.1. ZAKONODAVNI OKVIR I EU OBVEZE Gospodarenje otpadom je definirano kao skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegovih štetnih utjecaja na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Okvir politike gospodarenja otpadom Europske Unije (u daljnjem tekstu: EU) sadržan je u rezoluciji Vijeća EU o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01), a koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC), te drugim propisima EU na području gospodarenja otpadom. U tom smislu, tri su ključna načela politike gospodarenja otpadom EU: onečišćivač plaća, redoslijed prvenstva u gospodarenju otpadom, poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora; 13
Zakonska regulativa EU u području gospodarenja otpadom svrstana je u nekoliko grupa: okvir za gospodarenje otpadom (okvirna direktiva o otpadu i direktiva o opasnom otpadu), posebne kategorije otpada (direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja, direktiva o otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari i sl.), transport otpada (uredba o nadzoru i kontroli transporta otpada unutar područja, na području i s područja EU), objekti i građevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja); Obvezu planiranja gospodarenja otpadom na način da se od nadležnih tijela traži izrada planova gospodarenja otpadom izravno propisuju sljedeće direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu. Isto tako i ostale direktive tj. propisi EU koji se odnose na posebne tokove otpada i na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izrade planova gospodarenja otpadom. Neki od najvažnijih direktiva EU u sektoru gospodarenja otpadom su: Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC, Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC, Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EEC, Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 86/278/EEC, Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC, Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu 94/62/EC, Direktiva o baterijama 206/66/EC, Direktiva o utjecaju na okoliš 2011/92/EU; Od aktualnijih dokumenata donesenih na nivou EU treba spomenuti i donošenje odluke 1386/13 iz 2013. godine kojom je usvojen 7. okolišni akcijski plan do 2020. godine, a 14
koji za cilj ima uvođenje resursno učinkovite i cirkularne ekonomije naspram linearnog rasta u korištenju resursa. U tom smislu se definira prevencija i održivo gospodarenje otpadom kao jedno od četiri glavna prioriteta s primarnim ciljem razdvajanja nastanka otpada od gospodarskih aktivnosti. U RH je zakonska regulativa u području gospodarenju otpadom definirana novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadu NN 79/13 (u daljnjem tekstu: Zakon), te još uvijek aktualnom Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11). Trenutačno je u izradi novi Plan gospodarenja otpadom u RH koji bi trebao biti gotov do sredine 2015. godine, a kojim će se definirati način gospodarenja otpadom u periodu do 2021. Spomenuti Zakon definira i obveze jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS), a neke od njih su: donijeti Planove gospodarenja otpadom te uskladiti poslovanje davatelja usluga sa Zakonom, uskladiti važeće Odluke o komunalnom redu sa Zakonom (sakupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom), odrediti lokacije građevina za gospodarenje otpadom (prostorni planovi), plaćanje poticajne naknade smanjenja količine miješanog komunalnog otpada po rješenju Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: FZOEU), osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i primarnu selekciju od srpnja 2014., izgradnja reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, organizirati akcije prikupljanja glomaznog otpada na zahtjev, sprečavanje odbacivanja otpada i uklanjanje odbačenog otpada kroz donošenje posebnih mjera, 15
stalna edukacija građana (kampanje, javne tribine, informativne publikacije, web); Nadalje, Zakon propisuje i sljedeće naknade: naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta vlasniku postojeće stambene građevine na udaljenosti do 500 metara (JLS donosi rješenje a plaća upravitelj neusklađenog odlagališta), naknada za odlaganje komunalnog otpada (ako je odložena veća količina otpada od propisane odlukom Ministarstva, FZOEU donosi rješenje, plaća upravitelj odlagališta), poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada kao mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave. namjenska naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom (JLS može donijeti odluku, a plaća korisnik usluge putem računa za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada); Pored svih obveza navedenih u novom Zakonu, RH ima značajne obveze u području gospodarenja otpadom iz članka 5. Pristupnog ugovora između RH i EU u kojem je definirano smanjenje ukupne količine otpada na odlagalištu (s konačnim ciljem prestanka odlaganja i uspostave centara za gospodarenje otpadom) te smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada na sljedeći način: 16
Hrvatska će osigurati postupno smanjivanje količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima u skladu sa sljedećim rasporedom: (i) do 31. prosinca 2013. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smanjit će se na 75% ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997.; (ii) do 31. prosinca 2016. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smanjit će se na 50% ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997.; (iii) do 31. prosinca 2020. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smanjit će se na 35% ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. Indikativno je da smo obvezu smanjenja određene količine odlaganja biorazgradivog otpada već bili dužni ispuniti do kraja 2013. godine, stoga bi u budućnosti ispunjenje te obveze zasigurno treba biti jedno od prioriteta u svim planovima gospodarenja otpadom na lokalnom ili nacionalnom nivou. Vezano uz obvezu smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada, EU direktiva o odlaganju otpada iz 1999. godine u članku 2. definira biorazgradivi otpad kao otpad pogodan za anaerobnu ili aerobnu obradu, te kao primjer navodi kuhinjski i vrtni otpad te papir i karton. Količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u RH za razdoblje od 2010. do 2012. godine su u laganom padu, a prema prijavljenim podacima za 2012. godinu, na odlagališta u RH odložilo se oko 83% proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada, odnosno 892.049 t. Podaci o biorazgradivom komunalnom otpadu izračunati su primjenom vrijednosti za maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67% (preporuka EUROSTAT-a za zemlje koje nemaju određen sastav miješanog komunalnog otpada). Tako dobivenoj količini biorazgradivog otpada iz miješanog komunalnog otpada pribrojila se količina odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada. Za neke vrste odvojeno sakupljenog biorazgradivog komunalnog otpada, poput papira, 17
( zelenog otpada iz vrtova i parkova itd., uzima se u obzir da su 100% biorazgradive te su pribrojene u cijelosti. Kod nekih drugih vrste biorazgradivog otpada, poput tekstila, drva, otpada od čišćenja ulica, koriste se udjeli biorazgradivih komponenti od 50%. Na točnost dobivenih brojki zasigurno utječe i nepostojanje preporučene jedinstvene metodologije za određivanje sastava komunalnog otpada na nivou RH, a time i neprovođenje sustavnog praćenja sastava komunalnog otpada u najvećem broju gradova i općina. Referentna godina za definiranje obveza RH je 1997. i s tim u vezi slika 6. prikazuje kronološki kretanje količina proizvedenog i odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u periodu od 1997. 2012., a dok slika 7. prikazuje ciljeve smanjenja količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada do 2020. Uzimajući u obzir količine u 2012., RH je obvezatna do 2020. smanjiti količinu odloženog biorazgradivog opada za 627.388 tona. Slika 6. Proizvedeni i odloženi biorazgradivi komunalni otpad u RH (Izvor:AZO, 2012.) 18
$ Slika 7. Količine odloženog biorazgradivog otpada u odnosu na cilj (Izvor:AZO, 2012.) Isto tako, značajne su i obveze koje RH mora ispuniti vezano uz uspostavu sustava odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava. Sukladno članku 55. Zakona koji prenosi odredbe Okvirne direktive o otpadu, RH je obvezatna do 1. siječnja 2020. putem nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir, metal, plastika i staklo iz kućanstva te po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi otpada slični otpadu iz kućanstva, a u minimalnom udjelu od 50% mase otpada. Kretanja tokova odvojeno skupljenog otpada u RH su prikazane na slici 8. 19
( Slika 8. Količine odvojeno skupljenog otpada u RH u razdoblju od 2010. do 2012. (Izvor:AZO,2012.) Trenutačno su sve obveze vezane uz gospodarenje otpadom na nivou EU u fazi revizije te je moguće očekivati i zahtjevnije ciljeve, naročito u pogledu povećanja očekivane stope odvojenog sakupljanja otpada (tzv. primarna reciklaža). 3.OPIS POSTOJEĆEG STANJA Grad Ivanić-Grad čini jednu od osam funkcionalnih cjelina Zagrebačke županije koju karakterizira povoljan prostorni položaj unutar županije s obzirom na blizinu prometnih i infrastrukturnih pravaca. Područje obuhvaća Grad Ivanić-Grad i još 21 naselje: 20
( Caginec, Deanovec, Derežani, Donji Šarampov, Graberje Ivaničko, Greda Breška, Jalševec Breški, Lepšić, Lijevi Dubrovčak, Opatinec, Posavski Bregi, Prečno, Prerovec, Prkos Ivanićki, Šemovec Breški, Šumećani, Tarno, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breška. Prema posljednjem popisu stano- vništva iz 2011. godine područje Grada Ivanić-Grada imalo je 14.544 stanovnika (4,5% ukupnog stanovništva županije), odnosno ukupno 4.983 kućanstva. Grad je površine od 173,53 km 2, a prosječna gustoća naseljenosti od 85 stanovnika/km 2 je niža od gustoće naseljenosti na području županije (101,27 st/km 2 ). Kao sastavni dio Zagrebačke županije, svi planovi vezani uz razvoj i poboljšanje uvjeta života građana u Gradu usko su vezani s planovima županije, pa tako i planovi u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. Vezano uz planske dokumente iz područja gospodarenja otpadom, Grad Ivanić-Grad je još u listopadu 2009. donio Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2009. do 2017. godine. U Planu su pored definiranja tadašnjeg postojećeg stanja navedene i ciljevi u području gospodarenja otpadom, a to su: smanjivanje količina otpada koji nastaje, smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada, Slika 9. smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu, smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvitka, energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije; Geografski položaj Grada Ivanić-Grad Plan definira aktivnosti i mjere za postizanje navedenih ciljeva, kao na primjer: 21
edukacija i promocija životnih stilova koji teže smanjenju otpada (recikliranje, kompost, odvojeno sakupljanje i sl.), organizacija optimalne mreže reciklažnih dvorišta (primarna reciklaža, prihvat opasnih tvari) i zelenih otoka (kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku), organizacija sustava za odvojeno sakupljanje organskog otpada (edukacija, kontejneri, mreža sakupljanja, promocija jednostavnih sustava za kompostiranje u domaćinstvima i sl.), edukacija vezana uz izdvajanje problematičnih tvari te uspostava sustava za izdvajanje problematičnih tvari na mjestima odlaganja i sakupljanja, mogućnosti odvajanja dijela otpada visoke energetske vrijednosti za obradu u budućem postrojenju za termičku obradu otpada na području Grada Zagreba, sanacije divljih odlagališta, razne promotivno-edukativno-informativne mjere; Tijekom 2014. godine u službenom Izvješću o provedbi spomenutog Plana zaključeno je da se Plan provodi i realizira u planiranim rokovima te se pozitivno ocjenjuje sljedeće: suradnja s FZOEU na sanaciji četiri plohe odlagališta Tarno, trend smanjenja količina komunalnog otpada koje se odlažu na odlagalište, izrada programa odvojenog sakupljanja otpada, kontinuirana sanacija divljih deponija na području Grada, edukacija građana od najmlađih generacija pa nadalje o nužnosti odvojenog odlaganja otpada na mjestu nastanka, kontinuirano provođenje nadzora nad zbrinjavanjem otpada, izrada projektne dokumentacije za izgradnju plohe na postojećem odlagalištu za odlaganje miješanog komunalnog otpad do izgradnje ŽCGO-a; Buduće planiranje u sektoru gospodarenja otpadom u Gradu Ivanić-Gradu mora biti usklađeno s Planom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Plan GO ZŽ), ali isto tako, sukladno novom Zakonu, JLS je dužna provoditi razne aktivnosti i mjere u cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na svom području. 22
Plan GO ZŽ donesen je u kolovozu 2011. godine te je u skladu s trenutačnom Strategijom gospodarenja otpadom RH i Planom gospodarenja otpadom RH. U Planu su analizirani sadašnji tokovi otpada na području Zagrebačke županije te je definiran budući način sustava gospodarenja otpadom. Projekcije kretanja količina proizvedenog komunalnog otpada navode porast od 2,5% na godišnjem nivou. Najznačajniji ciljevi Plana GO ZŽ su: uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije, stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada, fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada, sanacija postojećih službenih odlagališta otpada, sanacija nelegalnih odlagališta otpada, uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom; Mjere i rokovi za postizanje navedenih ciljeva su usklađeni s spomenutom Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH. U Planu GO ZŽ definiran je temelj uspostave sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije kojeg čini Županijski centar za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: ŽCGO), a koji bi trebao biti smješten na lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu. Koncept organizacije gospodarenja otpadom, sukladno Planu, u Zagrebačkoj županiji je prikazan na slici 10. 23
( Slika 10. Koncept organizacije gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji Prikazani koncept zahtjeva operativno provođenje zajedničke politike gospodarenja otpadom u županiji, koordinaciju aktivnosti te samo upravljanje uspostavljenim sustavom. Iz tog razloga je Zagrebačka županija i osnovala 2010. godine tvrtku Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. koja je u 100% vlasništvu županije. Okosnica ŽCGO je postrojenje s mehaničko-biološkom obradom otpada (MBO). MBO postrojenja imaju nekoliko tehničkih izvedbi obrade otpada te se u Elaboratu o odabiru optimalnog MBO koncepta za Zagrebačku županiju iz 2012. navode tri glavna tehnološka rješenja: a) MBO otpada s ciljem proizvodnje biostabiliziranog materijala pogodnog za konačno odlaganje, b) MBO otpada s ciljem proizvodnje krutog goriva iz otpada, c) MBO otpada s ciljem proizvodnje bioplina; 24
Konačan izbor tehnološkog rješenja trebao bi biti donesen tek kad se definitivno odredi lokacija i plan izgradnje budućeg ŽCGO te se eventualno razmotri mogućnost zajedničkog rješavanja pitanja dugoročnog gospodarenja otpadom s Gradom Zagrebom. Unatoč tome što još uvijek nije u potpunosti definiran način gospodarenja otpadom na prostoru Zagrebačke županije (konačna lokacija ŽCGO, kapacitet i tehnologija MBO postrojenja), Grad Ivanić-Grad zajedno s komunalnom tvrtkom treba nastaviti s aktivnostima koje vode u smjeru poboljšanja održivog i cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s nekoliko osnovnih ciljeva: prevencija i smanjenje nastanka otpada, povećanje stope reciklaže s poboljšanjem sustava odvojenog skupljanja otpada, smanjenje biorazgradivog dijela komunalnog otpada koji se odlaže, poboljšanje sustava nazora i praćenja svih tokova otpada; Detaljniji opis gospodarenja otpadom na području Grada Ivanić-Grada naveden je u poglavljima koje slijede. 25
3.1. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM Djelatnost gospodarenja komunalnim otpadom zajednički organiziraju i razvijaju Grad Ivanić-Grad, Općina Križ i Općina Kloštar Ivanić kao JLS u čijem je vlasništvu Ivakop. Ivakop operativno provodi odluke zajedničke politike gospodarenja komunalnim otpadom, obavlja poslove sakupljanja i prijevoza otpada te upravlja odlagalištem komunalnog otpada Tarno na kojem se odlaže komunalni otpad sakupljen na prostoru sve tri JLS. Vozni park Ivakopa čine: 4 posebna vozila za pražnjenje posuda i spremnika (tzv. smečari), 2 podizača, te 2 radna stroja na odlagalištu Tarno. Komunalni otpad odvozi se iz svih naselja na području Grada Ivanić-Grada, a svi stanovnici su obvezatni davati Ivakopu na odvoz komunalni otpad. Isto je propisano Općim uvjetima usluge sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada donesenim od strane skupštine Ivakopa kao i Odlukom o komunalnom redu Grada Ivanić-Grada. Miješani komunalni otpad odvozi se 1x tjedno, a dok je odvoz odvojeno sakupljenog otpada 2x mjesečno. Ivakop ima ukupno oko 8.000 različitih spremnika postavljenih na području Grada za odlaganje raznih vrsta otpada. Tablica 1. prikazuje broj korisnika i volumen spremnika za odlaganje miješanog komunalnog otpada na području Grada Ivanić-Grada. Tablica 1. Broj korisnika i volumen spremnika za odlaganje komunalnog otpada 80lit 120lit 240lit 660lit 1100lit Kuće 2.004 5.544 119 0 0 Obrti/Industrija 0 99 110 8 32 UKUPNO 2.004 5.643 229 8 32 26
Odlagalište Tarno Komunalni otpad se, kao i ostali sakupljeni neopasni otpad, odvozi se na odlagalište Tarno na kojem se uz prethodnu kontrolu i zbrinjava, odnosno konačno odlaže. Odlagalište komunalnog otpada Tarno nalazi se oko 4,5 km sjeverozapadno od centra Ivanić-Grada i nešto više od 500 m od najbliže naseljenih kuća u naselju Tarno. Odlagalište je ukupne površine od 48.255 m 2, a za odlaganje komunalnog otpada s prostora ove tri JLS koristi se od 1990. godine kada započinje fazna izgradnja na današnjoj lokaciji. Odlagalište Tarno je odlagalište uređeno sukladno zakonskoj regulativi RH te se svakodnevno prati vrsta i količina odloženog otpada. Tablica 2. prikazuje osnovne značajke odlagališta Tarno. Tablica 2. Osnovne značajke odlagališta Tarno Naziv Veličina (ha) Maksimalni kapacitet odlaganja (t/g) Vrste otpada (ključni brojevi) Godišnje odlaganje (t/g) Rok zatvaranja (g) Odlagalište neopasnog otpada Tarno 4,8 9.000 20 03 01, 20 03 07, 17 09 04, 15 01 03, 15 01 04, 10 01 01, 19 08 05; 5.500 2018. Komunalni otpad na području Grada se od početka 2008. godine sakuplja putem tipiziranih posuda za otpad zapremine 80, 120 i 240 litara koje su građanima besplatno dodijeljene, te kontejnera zapremine 660 i 1.100 litara koje koriste pravne osobe i višestambene zgrade. Pored navedenoga, za odlaganje otpada korisnicima su na raspolaganju i doplatne vrećice zapremine 80 i 120 litara. Dodatno su pravnim osobama na raspolaganju i kontejneri zapremine 7m 3 čiji se odvoz naplaćuje prema udaljenosti od odlagališta i broju odvoza, a povremeni najam kontejnera na zahtjev je dostupan i fizičkim osobama. Tablice 3. i 4. prikazuju količine sakupljenog miješanog komunalnog otpada u periodu od 2011. do 2013. godine. 27
Tablica 3. Količine miješanog komunalnog otpada u periodu od 2011. do 2013. MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 2011. 2012. 2013. Količine (t/god) 3.772,53 3.122,35 3.293,26 Tablica 4. Mjesečne količine miješanog komunalnog otpad (2011.- 2013.) MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 2011. 2012. 2013. Siječanj 266,31 187,48 220,97 Veljača 265,92 223,46 230,5 Ožujak 277,47 229,36 304,5 Travanj 379,46 255,18 345,71 Svibanj 459,75 344,67 280,89 Lipanj 464,61 277,56 222,24 Srpanj 301,30 279,11 288,4 Kolovoz 241,70 238,69 252,31 Rujan 293,24 311,74 261,83 Listopad 293,18 324,60 342,89 Studeni 269,76 237,34 310,92 Prosinac 259,83 213,16 232,1 UKUPNO 3.772,53 3.122,35 3.293,26 Odvojeno sakupljeni korisni otpad Grad Ivanić-Grad i Ivakop već nekoliko godina imaju uveden sustav odvojenog sakupljanja korisnog otpada na zelenim otocima te konstantno usmjeravaju svoje 28
aktivnosti k njegovom poboljšanju, a sve u cilju povećanja količina otpada i smanjenja odlaganja na odlagalištu. Na području Grada se putem 17 zelenih otoka može odlagati korisni otpad: otpadni papir/karton, plastika, staklo, Al/Fe otpad te stare baterije. Otpad se odlaže u posebne spremnike za svaku pojedinu vrstu koje održava i prazni Ivakop, a tako odvojeni otpad predaje se ovlaštenim oporabiteljima. Tablica 5. prikazuje količine odvojeno sakupljenog otpada na zelenim otocima u periodu od 2011. do 2013. godine. Ivakop je od 1. veljače 2014. na području Grada započeo s odvojenim sakupljanjem otpadnog papira te plastične i metalne ambalaže. Građanima je pružena mogućnost odvajanja tih vrste otpada u posebnim vrećicama, a odvoz je 2x mjesečno sustavom od vrata do vrata. Stambene zgrade kolektivnog stanovanja biti će opskrbljene posebnim kontejnerima za odvajanje otpadnog papira, te plastične i metalne ambalaže koji će se prazniti 2x mjesečno. Tablica 5. Količine odvojeno sakupljenog otpada na zelenim otocima od 2011.- 2013. Vrsta otpada Količine (t) 2011. 2012. 2013. Papir 13,5 14,4 15,2 Plastika 2,4 2,6 3,1 Staklo 33,4 36,7 40,0 Al/Fe 1,8 1,5 2,2 Baterije 0,3 0,4 0,5 UKUPNO 51,4 55,6 61,0 Posebne kategorije otpada Ivakop na području Grada Ivanić-Grada sakuplja i metalni otpad, istrošene gume te odbačenu EE opremu koju dovozi na odlagalište Tarno. Na platou odlagališta odvaja se električni i elektronički otpad, metalni otpad i gume, te se predaje ovlaštenim sakupljačima na obradu. Količina odvojeno sakupljenog otpada je prikazana u tablici 6. 29
Tablica 6. Količine odvojeno skupljenih posebnih kategorija otpada Vrsta otpada Količine (t) 2011. 2012. 2013. Metali 11,44 0 0 EE otpad 2,29 1,13 1,09 Otpadne gume 13,19 1,51 0 UKUPNO 26,92 2,64 1,09 Glomazni otpad Ivakop sakuplja i odvozi glomazni otpad iz kućanstava na području Grada Ivanić-Grada, a učestalost odvoza je 1x godišnje. Putem organiziranih akcija odvoza glomaznog otpada obavještavaju se korisnici o vremenu i lokacijama odvoza. Prilikom sakupljanja glomaznog otpada na lokaciji se izdvaja metalni otpad, otpadna električna i elektronička oprema (hladnjaci, štednjaci, peći, TV i Hi Fi oprema i dr.) i otpadne auto-gume. Iskoristivi otpad predaje se na daljnje zbrinjavanje ovlaštenim tvrtkama, a preostali sakupljeni glomazni otpad odvozi se na odlagalište otpada Tarno. Tablica 7. prikazuje količine sakupljenog glomaznog otpada u periodu od 2011. do 2013. godine. Glomazni otpad nije se uzimao u obzir kod izračuna u tablici 13. i 14. uslijed nedostatka morfološke analize, a trendovi pokazuju blagu tendenciju pada količina otpada. Glavni razlog tomu je zasigurno smanjenje kupovne moći građana, a iskustva pokazuju i dodatna godišnja smanjenja količina nakon uvođenja usluge odvoza na zahtjev korisnika i boljeg nadzora odlaganja otpada. Tablica 7. Količine odvojeno skupljenog glomaznog otpada GLOMAZNI OTPAD 2011. 2012. 2013. Količine (t/god) 55,25 68,96 67,99 30
Proizvodni otpad Proizvodni otpad s područja Grada odlaže se na odlagalištu, a sam proces je strogo definiran i kontroliran. Uz prateći list za neopasni/inertni otpad mora se i dostaviti osnovna karakterizacija te fizikalno kemijska analiza otpada koji se namjerava odložiti. Ivakop kao ovlašteni skupljač zbrinjava na odlagalištu dvije vrste neopasnog proizvodnog otpada: otpad od pročišćavanja plina, ambalaža od drva; Količine zbrinutog neopasnog otpada na odlagalištu Tarno su prikazane u tablici 8. Tablica 8. Količine neopasnog proizvodnog otpada u period od 2011. do 2013. Vrsta otpada 2011. 2012. 2013. Otpad od pročišćavanja plina 4,14 6,36 0 Ambalaža od drva 0 6,49 8,39 UKUPNO 4,14 12,85 8,39 Građevni otpad Građevni otpad je prema Zakonu otpad koji je nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala i ne može se bez prethodne oporabe koristiti za građenje, a spada u posebne kategorije otpada. RH dužna je osigurati minimalno 70% recikliranja građevnog otpada do 1. siječnja 2020 godine. Gospodarenje ovom vrstom otpada definirano je Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08). Županijskim Planom gospodarenja otpadom potrebno je definirati lokaciju za odvajanje građevinskog otpada. Grad Ivanić-Grad dužan je putem reciklažnog dvorišta osigurati preuzimanje građevinskog otpada sa svojeg područja. Grad također treba donijeti odluku o davanju koncesije komunalnoj tvrtci za reciklažu ili obradu građevinskog otpada, odnosno o mogućnosti davanja koncesije privatnoj tvrtci putem natječaja koja je 31
ovlaštena, sukladno zakonskim propisima za gospodarenje građevinskim otpadom, za zbrinjavanje i obradu ove vrste otpada. Otpad s divljih odlagališta Divlja odlagališta su odlagališta na koje netko odlaže otpad na nekontroliran način te je kao takvo društveno neprihvatljivo. Na području Grada Ivanić-Grada postoji nekoliko divljih odlagališta na kojima se bez nadzora odlaže otpad. Takav način odlaganja otpada strogo je zabranjen jer dovodi do onečišćenja tla i voda, a ponekad se javljaju i požari. Sanacija svih divljih odlagališta na području Grada Ivanić-Grada se uredno obavlja, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada i FZOEU-a. 4. TOKOVI KOMUNALNOG OTPADA 4.1 SASTAV I STOPA RECIKLAŽE KOMUNALNOG OTPADA Sastav komunalnog otpada jedan je od parametara koji utječe na definiranje planova u sustavu gospodarenja otpadom budući da o njemu ovisi način sakupljanja i obrade otpada. Direktno je zavisan o ekonomskom standardu građana, tipu naselja, načinu dosadašnjeg sakupljanja otpada, ekološkoj osviještenosti stanovništva i sl. U RH nije se do sad sustavno provodila analiza sastava komunalnog otpada iako postoji nekoliko različitih metoda. Norma HRN EN 14899:2007 definira način utvrđivanja karakterizacije otpada, a dok ASTM norma D 5231 definira metodu za utvrđivanje sastava nerazvrstanog komunalnog otpada. U prikazan je prosječan sastav komunalnog otpada na odlagalištu otpada Tarno te naveden udio sitnog otpada od skoro 30%. Zbog što preciznijih izračuna i procjena koristiti će se pretpostavljeni sastav komunalnog otpada iz Plana GO ZŽ (tablica 9.) u kojem nije toliko udio nedefiniranog sitnog otada. Tablica 9. Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada Zagrebačke županije Vrsta otpada Maseni udio (%) 32
Kuhinjski i sličan biootpad 43,1 Papir i karton 19,6 Plastika 11,6 Tekstil 7,8 Staklo 6,6 Metali 4,1 Koža i kosti 3,0 Inertni otad 1,5 Drvo 1,3 Guma 0,9 Ostalo 0,5 UKUPNO 100 U svrhu što preciznijeg izračuna količina različitih tokova komunalnog otpada nadležna tijela EU su izradila i usvojila pravila i računske metode za verifikaciju ispunjenja postavljenih ciljeva sukladno članku 11. Okvirne direktive o otpadu pod nazivom Odluka 2011/753/EU o uspostavi pravila i metoda izračuna za provjeru poštivanja ciljeva iz članka 11(2) Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 310, 25.11.2011.). Sukladno propisanoj metodi izračunata je stopa reciklaže na temelju količina miješanog komunalnog i odvojeno sakupljenog otpada kojeg je Ivakop sakupio na području Grada Ivanić-Grada. Količine pojedinih vrsta otpada te stopa reciklaže prikazani su tablicama 10. i 11. Tablica 10. Količine pojedinih vrsta komunalnog otpada skupljenih u 2013. godini. Vrsta otpada Maseni udio (%) Miješani komunalni otpad, t Odvojeno skupljeni otpad, t Kuhinjski i sličan biootpad 43,1 1.419,4 0 33
Papir i karton 19,6 645,5 15,2 Plastika 11,6 382,0 3,1 Tekstil 7,8 256,9 0 Staklo 6,6 217,4 40,0 Metali 4,1 135,0 2,2 Koža i kosti 3,0 98,8 0 Inertni otad 1,5 49,4 0 Drvo 1,3 42,8 8,39 Guma 0,9 29,6 0 Ostalo 0,5 16,5 0 UKUPNO 100 3.293,3 68,89 34
Tablica 11. Izračun stope reciklaže otpada Ukupno generirani otpad P, Pl, Met, St Ukupno reciklirani otpad P, Pl, Met, St Ukupno generirani i reciklirani otpad P,Pl,Met,St, (tone) Računska metoda 1: Stopa reciklaže (Reciklirana količina P, Pl, Met, St iz otpada iz domaćinstava/ Ukupno proizvedena masa otpada P, Pl, Met, St), % Ukupno generirani/ izdvojeni P,Pl, Met,St i sličan otpad (drvo), (tone) Računska metoda 2: Stopa reciklaže (reciklirana P, Pl, Met, St i slični otpada iz domaćinstava/ Ukupno proizvedena P, Pl, Met, St i sličnih vrsta otpada), % Računska metoda 3: Stopa reciklaže (ukupno reciklirani otpad iz kućan./ukupni otpad proizveden u kućanstvima), % Računska metoda 4: Stopa reciklaže (ukupno reciklirani kom. otpad /Ukupni proizveden u kućanstvima), % 1.440,4 60,5 4,2 1.483,2 68,89 4,6 1,8 2,0 U svrhu potvrde trenutačnog stanja te planiranje budućih aktivnosti u području gospodarenja otpadom obvezatno je primijeniti jednu od 4 predložene metode. Korištenje metode 1 kao kriterija za ocjenu trenutačnog stanja gospodarenja otpadom može se smatrati najlogičnije budući da su u tom slučaju izračunati tokovi otpada najpreciznije definirani. Stoga, stopa reciklaže od 4,2% predstavlja mjerilo učinkovitosti sadašnjeg sustava gospodarenjem otpadom na području Grada, a uočava se i različita stopa reciklaže pojedinih vrsta otpada. Tablica 12. prikazuje stopu reciklaže u 2013. godini za papir, plastiku, staklo i metal. 35
Tablica 12. Stopa reciklaže za pojedine vrste otpada u 2013. godini Vrsta otpada Ukupno proizvedeno (MKO i odvojeno sakupljeni), t Odvojeno skupljeno, t Stopa reciklaže, % Papir i karton 660,7 15,2 2,3 Plastika 385,1 3,1 0,8 Staklo 257,4 40,0 15,5 Metali 137,2 2,2 1,6 4.2 PROCJENA KRETANJA KOLIČINA OTPADA Održivo gospodarenje otpadom podrazumijeva, pored aktivnosti na smanjenu nastanka otpada, i tendenciju za povećanjem stope odvojenog sakupljanja korisnog otpada. Povećanje količina korisnog otpada direktno utječe na smanjenje ukupnog otpada koji se odlaže na odlagalištima. Detaljnije i preciznije planiranje buduće infrastrukture i objekata vezanih uz gospodarenje otpadom zasigurno teži ispunjenju tog cilja, a usko je vezano za količine otpada koji se generira na nekom području. Praćenje generiranja komunalnog otpada, prevencija nastanka otpada te usporedbe različitih ekonomskih i ekoloških utjecaja neki su od osnovnih parametara za uspostavu ovakvog sustava. Zahtjevnost točnosti procjena kretanja količina komunalnog otpada proizlazi iz razloga što parametri koji uvjetuju generiranje komunalnog otpada nisu vezani samo uz aktivnosti u gospodarenju otpadom (vrste i količine otpada, tokovi nastanka, način i učestalost sakupljanja, broj proizvođača otpada, vrsta obrade otpada i sl.) već ovise i o demografsko-ekonomskim kretanjima te socio-kulturološkom utjecaju. Obzirom da je glavnina trenutačnih ciljeva u području gospodarenja otpadom vezana do 2020. godine, iz tog razloga je procjena kretanja pojedinih vrsta otpada koji će se proizvoditi na području Grada Ivanić-Grada do te godine. Također, predviđanja su da će doći do postupnog porasta proizvedenog otpada te su u tablicama 13. i 14. prikazane dvije mogućnosti : porast od 1,5% i 3% na godišnjem nivou. 36
37
Tablica 13. Kretanja količina pojedinih vrsta otpada u MKO do 2020. uz godišnji porast od 1,5%, u tonama Vrsta otpada 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Kuhinjski i sličan biootpad 1.419, 4 1.440, 7 1.462, 3 1.484,2 1.506,5 1.529,1 1.552,0 1.575, 3 Papir i karton 645,5 655,2 665,0 675,0 685,1 695,4 705,8 716,4 Plastika 382,0 387,7 393,6 399,5 405,5 411,5 417,7 424,0 Tekstil 256,9 260,7 264,6 268,6 272,6 276,7 280,9 285,1 Staklo 217,4 220,6 223,9 227,3 230,7 234,2 237,7 241,2 Metali 135,0 137,0 139,1 141,2 143,3 145,5 147,6 149,9 Koža i kosti 98,8 100,3 101,8 103,3 104,9 106,4 108,0 109,7 Inertni otad 49,4 50,1 50,9 51,7 52,4 53,2 54,0 54,8 Drvo 42,8 43,5 44,1 44,8 45,4 46,1 46,8 47,5 Guma 29,6 30,1 30,5 31,0 31,5 31,9 32,4 32,9 Ostalo 16,5 16,7 17,0 17,2 17,5 17,7 18,0 18,3 UKUPNO 3.293, 3 3.342, 7 3.392, 8 3.443,7 3.495,3 3.547,8 3.601,0 3.655, 0 Tablica 14. Kretanja količina pojedinih vrsta otpada u MKO do 2020. uz godišnji porast od 3%, u tonama Vrsta otpada 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Kuhinjski i sličan biootpad 1.419, 4 1.462,0 1.505,8 1.551,0 1.597,5 1.645,5 1.694,8 1.745, 7 Papir i karton 645,5 664,8 684,8 705,3 726,5 748,3 770,7 793,9
Plastika 382,0 393,5 405,3 417,4 430,0 442,9 456,1 469,8 Tekstil 256,9 264,6 272,5 280,7 289,1 297,8 306,7 315,9 Staklo 217,4 223,9 230,6 237,5 244,6 252,0 259,5 267,3 Metali 135,0 139,1 143,2 147,5 152,0 156,5 161,2 166,1 Koža i kosti 98,8 101,8 104,8 108,0 111,2 114,5 118,0 121,5 Inertni otad 49,4 50,9 52,4 54,0 55,6 57,3 59,0 60,8 Drvo 42,8 44,1 45,4 46,8 48,2 49,6 51,1 52,7 Guma 29,6 30,5 31,4 32,4 33,4 34,4 35,4 36,5 Ostalo 16,5 17,0 17,5 18,0 18,5 19,1 19,7 20,3 UKUPNO 3.293, 3 3.392,1 3.493,8 3.598,6 3.706,6 3.817,8 3.932,3 4.050, 3 39
Ciljevi koje su zadale EU direktive vezano uz smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada na odlagalištima te odvojenog sakupljanja pojedinih vrsta komunalnog otpada, a dio su nacionalnog zakonskog okvira te Pristupnog ugovora RH i EU, sumarno su izraženi u tablicama 15. i 16. Budući da su ciljevi na nacionalnom nivou, u navedenim tablicama izračunati su na temelju udjelu količina proizvedenog otpada Grada Ivanić- Grada u ukupnom generiranom komunalnom otpadu RH. Prema Izvještaju o komunalnom otpadu AZO-a za 2012. godinu te podataka Ivakopa, udio proizvedenog miješanog komunalnog otpada Grada Ivanić-Grada u ukupnoj količini proizvedenog miješanog komunalnog otpada RH iznosi 0,24%. Tablica 15. Primjer izračuna količine smanjenja biorazgradivog otpada za Grad Ivanić- Grad Masa, (t) Količina komunalnog otpada 1997. (Plan GO u RH) 1.015.000 Udio biorazgradivog (74,5%) 756.175 Cilj smanjiti do 2020. 264.661 Količina odloženog biorazgradivog otpada 2012. (AZO) Količina biorazgradivog otpada koja se mora smanjiti 2012. 892.049 627.387 Udio ZG županije u ukupnoj količini komunalnog otpada u 2012. Količina biorazgradivog koju mora smanjiti Zagrebačka županija do 2020. Udio Ivanić grada u proizvodnji komunalnog otpadu u županiji (AZO i Ivakop) Količina biorazgradivog otpada koju Ivanić-Grad mora smanjiti do 2020. Procjena količina biorazgradivog otpada proizvedenog u Ivanić-Gradu u 2020. god. (faktor 1,5%) 5,1 % 31.997 4,70% 1.503,8 2.499,1
Količina biorazgradivog otpada koju je potrebno smanjiti do 2020. 995,3 Tablica 16. Sumarni prikaz obveza smanjenja odlaganja biorazgradivog i odvojeno sakupljenog otpada za Grad Ivanić-Grad Obveza/ cilj Masa, t 2013. 2020. Ukupna količina otpada (MKO i odvojeno sakupljeni) 3.353,8 Procjena ukupnih količina (faktor 1,5%), Procjena količina biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu 3.722,2 2.251,8 2.499,1 Direktiva o odlaganju, Pristupni Ugovor Dopuštene količine biorazgradivog otpada za odlaganje 1.503,8 Količina biorazgradivog otpada koju je potrebno smanjiti do 2020. 995,3 Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Okvirna direktiva o otpadu (50% odvojenog sakupljanja) Procjena količine P+St+Pl+Met u MKO, (faktor 1,5%) Procjena količine P+St+Pl+Met koju treba odvojeno skupiti/ izdvojiti iz MKO 1.379,9 1.531,4 765,7 U svrhu projekcija budućih kretanja količina otpada na području Grada Ivanić-Grada u tablicama 13. i 14. koristila se količina komunalnog otpada u 2013. bez odvojeno sakupljenog otpada. Točnija projekcija kretanja do 2020. godine, s uračunatim količinama odvojeno sakupljenog otpada u 2013., prikazana je u tablici 17. 41
Tablica 17. Vrsta otpada Projekcije kretanja količina pojedinih vrsta otpada u miješanom komunalnom otpadu do 2020. s uključenim odvojeno sakupljenim količinama u 2013. uz rast od 1,5%, u tonama 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Kuhinjski i sličan biootpad 1.419, 4 1.440, 7 1.462, 3 1.484,2 1.506,5 1.529,1 1.552,0 1.575, 3 Papir i karton 660,7 670,6 680,6 690,9 701,2 711,7 722,4 733,3 Plastika 385,1 390,9 396,8 402,7 408,8 414,9 421,1 427,4 Tekstil 256,9 260,7 264,6 268,6 272,6 276,7 280,9 285,1 Staklo 257,4 261,2 265,1 269,1 273,1 277,2 281,4 285,6 Metali 137,2 139,3 141,4 143,5 145,6 147,8 150,0 152,3 Koža i kosti 98,8 100,3 101,8 103,3 104,9 106,4 108,0 109,7 Inertni otad 49,4 50,1 50,9 51,7 52,4 53,2 54,0 54,8 Drvo 42,8 43,5 44,1 44,8 45,4 46,1 46,8 47,5 Guma 29,6 30,1 30,5 31,0 31,5 31,9 32,4 32,9 Ostalo 16,5 16,7 17,0 17,2 17,5 17,7 18,0 18,3 UKUPNO 3.353, 8 3.404, 1 3.455, 1 3.507,0 3.559,6 3.613,0 3.667,1 3.722, 2
43
5. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva pored sprječavanja i smanjivanja nastanka otpada i pravilno te ekološki prihvatljivo zbrinjavanje proizvedenog otpada. Na području Grada Ivanić-Grada takav je sustav uspostavljen, ali je potrebno zasigurno poboljšati neke njegove određene sastavnice. Provođenje Strategije i Plana gospodarenja otpadom u RH kao krovnih dokumenata na području gospodarenja otpadom od izrazite je važnosti, a izgradnja ŽCGO predstavlja najvažniji i najzahtjevniji infrastrukturni objekt u okviru uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji, time i na području Grada Ivanić-Grada. Bitan dio cijelog sustava je i sanacija te zatvaranje postojećih odlagališta otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: CSGO) sastoji se, zavisno o vrsti i svojstvima otpada, od nekoliko ključnih čimbenika. To su: prevencija i smanjivanje nastanka otpada, sakupljanje i prijevoz otpada, obrada otpada: o o o o sortiranje odvojeno sakupljenog otpada te reciklaža, mehanička obrada, termička obrada, biološka obrada - anaerobna, aerobna i mehaničko-biološka; Planiranje građevina i objekata za gospodarenje otpadom na području Grada Ivanić- Grada djelomice je ograničeno uslijed izgradnje ŽCGO, ali zasigurno Grad i Ivakop trebaju sukladno svojim mogućnostima aktivnosti u području gospodarenja otpadom usmjeriti na prevenciju nastanka otpada i poboljšanja sustava odvojenog sakupljanja korisnog otpada u cilju ispunjavanja zakonskih obveza. Sami tokovi i obrada proizvedenog komunalnog otpada tu podijeljeni u dvije grupe: odvojeno sakupljeni otpad, miješani komunalni otpad;
Prioritet u aktivnostima je svakako na korisnom otpadu te uvođenju ekološki i ekonomski opravdanog sustava odvojenog sakupljanja otpada. Odvojeno sakupljeni komunalni otpad (kao npr. papir, plastika, staklo i sl.) uglavnom se u posebnim objektima za obradu otpada (sortirnicama) priprema za reciklažu, odnosno nakon obrade se predaje ovlaštenim tvrtkama koje će te vrste otpada ponovno vratiti u upotrebu ili koristiti u izradi novih proizvoda. Odvojeno sakupljeni biootpad se nakon procesa uklanjanja nečistoća pri aerobnim uvjetima u postrojenjima za obradu pretvara u kompost, ili se u pri anaerobnim uvjetima u bioplinskim postrojenjima proizvodi obnovljiva energija (bioplin). Tokovi i mogućnosti obrade odvojeno sakupljenog i miješanog komunalnog otpada prikazani su na slici 11. Slika 11. Tokovi i mogućnosti obrada komunalnog otpada Uzimajući u obzir europsku odlučnost na uspostavi cirkularne ekonomije, na otpad treba gledati s stajališta potencijalne sirovine, te ga kao takvog i ponovno koristiti za istu namjenu ili kao zamjenska sirovina u raznim proizvodnim procesima. U tom smislu je izrazito bitno odrediti održiv način gospodarenja svakom pojedinom vrstom otpada, a koje prvenstveno ovisi o mogućnostima njegovog ponovnog korištenja odnosno stavljanja na tržište kao sekundarne sirovine. Načini transformacije otpada iz nečega što se odlaže u nešto što ima tržišnu vrijednost predstavljaju za JLS i njihove komunalne tvrtke veliki izazov s obzirom da je to jedan od čimbenika koji definira budući sustav gospodarenja otpadom kao sastavni dio CSGO. 45
Potencijal pojedinih vrsta otpada i njihovih mogućnosti postanka tržišne robe prikazana je na slici 12. Slika 12. Mogućnosti komunalnog otpada kao tržišne robe 46
( 1. OPIS SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Sustav gospodarenja komunalnim otpadom mora nastaviti slijediti red prvenstva u gospodarenja otpadom na području Grada, a također i zadovoljiti zakonske obveze te zahtjeve građana za odvojeno odlaganje korisnog otpada koji nastaje u kućanstvima. Isto tako, mora biti održiv na način da je usklađen s realnim mogućnostima JLS i komunalne tvrtke koja takav sustav implementira. Detaljnijom analizom trenutačne situaciju u Gradu Ivanić-Gradu uočava se da je postojeći sustav gospodarenja otpadom s niskom stopom reciklaže te da je potrebno znatno poboljšati sustav odvajanja otpada u cilju povećanja količina korisnog otpada. Sve aktivnosti u tom smjeru neminovno će dovesti i do smanjenja količina otpada koji se odlaže, a to bi trebao biti i jedan od glavnih ciljeva novog sustava. Slika 13. prikazuje ulogu svakog pojedinog dionika u sustavu gospodarenja otpadom. Proizvođač otpada Odvoz otpada Zbrinjavanje Građani Grada Ivanić-Grada otpada izbjegavanje nastanka otpada odvojeno odlaganje otpada Slika 13. Prikaz uloge pojedinog dionika u sustavu gospodarenja otpadom Grad Ivanić-Grad i IVAKOP redoviti odvoz svih vrsta otpada Uzimajući u obzir navedene ciljeve te pretpostavljajući poboljšanje da se operativno sustava odvojenog funkcioniranje sakupljanja otpada ŽCGO zasigurno neće ostvariti u periodu od sljedećih nekoliko godina, kao jedino održavanje i izgradnja komunalne rješenje Gradu Ivanić-Gradu u ovom trenutku nameće infrastrukture se i poboljšanje nadzora sustava odvojenog sakupljanja od vrata do vrata određenih vrsta otpada u kućanstvima Grad Ivanić-Grad i IVAKOP Nekoliko je razloga prednosti uvođenja ovakvog sustava: resursno gospodarenje korisnim mogućnost uvođenja na području cijelog Grada, otpadom smanjenje količina otpada koji se opća prihvaćenost od strane korisnika, odlaže manja početna ulaganja, rezultati vidljivi u kratkom periodu, ciljana edukacija na svakog korisnika; 47
Poboljšanje sustava gospodarenja otpadom zahtijevati će dodatne resurse od strane Grada Ivanić-Grada i Ivakopa u smislu nabave i podjele dodatnih posuda i spremnika, određivanja učestalosti odvoza svake pojedine vrste otpada, nadzora i praćenja kvalitete odvojenog korisnog otpada, optimizacije sustave te konstantne edukacije i informiranja korisnika. Predloženi sustav temelji se na tri glavne sastavnice: kućanstva, zeleni otoci te reciklažno dvorište, a vrste otpada koje se mogu odlagati su: kućanstva: sustav s 2 posude biootpad i miješani komunalni otpad, papir te plastika/metali (ambalaža) u posebnim vrećicama, zeleni otoci: papir, plastika/metali, staklo i tekstil, reciklažno dvorište: sve vrste korisnog otpada, opasni otpad, glomazni otpad i ostale vrste otpada; Uvođenje predloženog sustava najzahtjevnije će biti u kućanstvima (financijski i operativno), a budući da se od njih očekuju najveće količine korisnog otpada oni su i najveći prioritet. Slika 14. prikazuje shematski predloženi sustava sakupljanja otpada na području Grada Ivanić-Grada koji bi implementirao i provodio Ivakop. 48
Slika 14. Shematski prikaz predloženog sustava sakupljanja otpada Detaljni opis aktivnosti i mjera za uvođenje predloženog sustava sakupljanja otpada je opisan u sljedećim poglavljima. 2. AKTIVNOSTI IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJA NASTANKA OTPADA 49
Prevencija i smanjivanje nastanka otpada prva je i najvažnija aktivnost u sklopu uspostave održivog i cjelovitog sustava, kako je i definirano redom prvenstva u gospodarenju otpadom. Samo provođenje različitih aktivnosti izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada izravno je vezano i ovisi uz konstantnu i sustavnu edukaciju korisnika te strateški razrađenu komunikaciju s javnošću. Iako se takve aktivnosti u praksi teže provode i kvantificiraju, zasigurno treba ustrajati na primjeni mjera koje za cilj imaju smanjenje nastanka otpada. Procesi prevencije nastanka i smanjivanja proizvodnje otpada odnose se na aktivnosti u svim područjima djelovanja i podrazumijevaju odgovarajuće postupke, odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjenja otpada po količini, obujmu i štetnim sastojcima. Smanjenje količina otpada i opasnih svojstava otpada može se postići na više načina, a najvažniji su: sprječavanje nastanka pojedinih vrsta i količina otpada, sprječavanje da se u proizvodima za tržište koriste štetne tvari, sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih proizvoda ako se na taj način onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu; Iz navedenoga proizlazi da prioritet treba biti izbjegavanje štetnog utjecaja otpada na okoliš te na minimaliziranje korištenja resursa u svrhu obrade ili zbrinjavanja otpada. Neki od načina postizanja tih ciljeva zasigurno su korištenje pogodnijih načina proizvodnje i obrade uvođenjem na tržište "prihvatljivijih" vrsta proizvoda, te naravno podizanje ekološke osviještenosti krajnjih potrošača o štetnosti nekih vrsta otpada. U cilju ostvarivanja mjera izbjegavanja nastanka otpada potrebno je izraditi detaljan programa s definiranim ključnim dionicima procesa te način samog operativnog provođenja. Ciljane grupe se mogu podijeliti u tri osnovne (krajnji potrošači, proizvodni procesi te JLS i komunalne tvrtke), a neke od mjera su : krajnji potrošači: o o kupovanje proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavanje korištenja jednokratne ambalaže, 50
o smanjenje korištenja plastičnih vrećica i slične ambalaže; proizvodni procesi: o o o o o o korištenje naprednih tehnologija proizvodnje koja ne stvara otpad ili minimalizira njegov nastanak, proizvodni otpad se ponovno koristiti u proizvodnji, proizvodni otpad se reciklira te koristiti u drugim proizvodnim procesima, proizvode je nakon upotrebe lakše obraditi, izbjegavanje proizvoda s štetnim tvarima, plasiranje proizvoda u minimalnoj ambalaži; JLS i komunalne tvrtke: o uspostava i provođenje naplate usluge sakupljanja i odvoza otpada po količini i svojstvima te stimulacija kućanstava/građana za odvojeno sakupljanje korisnog otpada, o utjecanje na pravne osobe na području JLS za primjenu mjera izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada u sklopu svojih djelatnosti; Jedan od primjera prevencije nastanka otpada je prevencija proizvodnje biootpada. Budući da je biootpad najzastupljenija vrsta otpada u komunalnom otpadu, podjela kompostera za njegovo odlaganje zainteresiranim kućanstvima bi zasigurno dovela do smanjenja količina biootpada koji se odlaže. Proizvedeni kompost bi mogli koristiti sami građani, a u slučaju većih količina postoji i mogućnost korištenja tog komposta za javne zelene površine. Sve navedene aktivnosti težište uglavnom stavljaju na edukaciju svih ciljanih grupa te je stoga od ključne važnosti pravilno i planirano informiranje svih dionika procesa u cilju dobivanja konkretnih rezultata vezanih uz prevenciju i smanjenje nastanka otpada. 3. AKTIVNOSTI POBOLJŠANJA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA Grad Ivanić-Grad i Ivakop će kroz predloženi poboljšani sustav imati za glavni cilj povećanje količina odvojeno sakupljenog otpada te smanjenje ukupne količine otpada 51
koji se odlaže. Zadani cilj postići će se nizom predloženih aktivnosti i mjera kojima je nositelj Grad Ivanić-Grad i Ivakop. Aktivnosti i mjere definirane su na način da ne budu održive samo s ekološkog već i s ekonomskog aspekta, tj. da ne narušavaju financijsko poslovanje Grada i Ivakopa. Izrazito je bitno i da kod poboljšanja sustava u kojem se otpad odvojeno sakuplja veliku važnost ima očuvanje njegovih vrijednih svojstava u cilju lakše obrade i što kvalitetnijeg plasiranja na tržište. Isto tako, kod izrade predloženih aktivnosti i mjera uzimale su se, osim zakonskih obveza, i realne mogućnosti i ograničenja za njihovo provođenje. Sukladno opisanim ciljevima i predloženom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom, aktivnosti i mjere koje Grad Ivanić-Grad i Ivakop trebaju započeti navedene su u sljedećim točkama: A1. ODVOJENO SAKUPLJANJE PAPIRA U KUĆANSTVIMA Grad Ivanić-Grad dužan je, sukladno Zakonu, uvesti i uslugu sakupljanja biorazgradivog otpada. Jedan od najznačajnijih dijelova takvog otpada je otpadni papir/karton. Prednost odvojenog sakupljanja otpadnog papira/kartona je manja manipulativna zahtjevnost te mogućnost korištenja postojećih komunalnih vozila u svrhu sakupljanja. Budući da je otpadni papir/karton osjetljiv na moguća onečišćenja (kao npr. tekućina iz plastične i metalne ambalaže), posebno odvajanje pridonosi njegovoj višoj kvaliteti te bojem plasmanu na tržište sekundarnih sirovina. U otpadni papir/karton spadaju: novine i časopisi, te razni prospekti i katalozi, papirnate vrećice, kartonske fascikle, kutije i bilježnice, valovita kartonska ambalaža, ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala; Aktivnost A1 predviđa uvođenje odvojenog sakupljanja papira i kartona na mjestu nastanka pomoću posebno označenih vrećica za svako kućanstvo. Nekoliko je razloga za provođenje ove aktivnosti: prilično velike količine do 2020. godine (733,3 tone), ispunjenje zakonske obveze, 52
operativno manje zahtjevna manipulacija te mogućnost nadzora i praćenja kvalitete, osiguran plasman kao tržišne robe; Proces sakupljanja otpadnog papira i kartona na kućnom pragu (tzv. sustav od vrata do vrata ) je sljedeći: odvajanje otpada sakupljanje i prijevoz obrada plasiranje na tržište sekundarnih sirovina. Navedena aktivnost već je započeta od 01. veljače 2014., te Ivakop odvozi otpadni papir i karton 2x mjesečno. U cilju što boljeg provođenja navedene aktivnosti potrebno je pratiti količine i kvalitetu sakupljenog otpada te u skladu s tim i eventualno implementirati dodatna poboljšanja (volumen vrećica, učestalost odvoza i sl.). A2. ODVOJENO SAKUPLJANJE AMBALAŽNOG OTPADA IZ KUĆANSTAVA Ivakop je od početka 2014. godine započeo s sakupljanjem plastičnog i metalnog ambalažnog otpada u posebnim vrećicama. To je u skladu s Zakonom koji obvezuje sve JLS na uspostavu takvog sustava. Aktivnost A2 predviđa nastavak sakupljanje polimernog i metalnog otpada iz kućanstava pomoću posebnih vrećica. U ambalažni otpad koji je pogodan za sakupljanje spada sva plastična ambalaža: boce od pića i napitaka, ambalažna pakiranja mlijeka i mliječnih proizvoda (tetrapak), pakiranja deterdženata i šampona, vrećice i slično; Metalni otpad koji bi se odlagao uglavnom su razne limenke i boce te ostali otpad. Ambalažni otpad koji nije pogodan za odlaganje u posebnim vrećicama su uglavnom razna pakiranja u kojima se nalazio opasni otpad, kao na primjer: opasne kemikalije boje i lakovi, razna pakiranja pesticida i herbicida i slično. 53
Staklena ambalaža zbog svoje manipulativne zahtjevnosti i malog udjela u komunalnom otpadu nije predviđena za odlaganje u posebnim vrećicama, a za tu vrstu otpada su predviđeni spremnici na zelenim otocima i reciklažnom dvorištu. Nekoliko je razloga ovakvog načina sakupljanja ambalažnog otpada: bolja kvaliteta odloženog otpada, bolje manipuliranje te lakše sortiranje uglavnom polimernog materijala koji će biti najzastupljeniji. Navedena aktivnost započela se provoditi od 01. veljače 2014. godine. A3. ODVOJENO SAKUPLJANJE BIOOTPADA Smanjenja biorazgradivog dijela komunalnog otpada koji se trenutačno odlaže zasigurno je jedan od prioriteta. Tablica 9. navodi da je kuhinjski i sličan biootpad najzastupljenija vrsta biorazgradivog dijela komunalnog otpada. Obrade biootpada je postupkom biološke razgradnje (kompostiranje) u kojem se iz odvojeno sakupljenog biootpada proizvodi kompost. U biootpad koji se proizvodi u kućanstvima, a pogodan je za kompostiranje spada : kuhinjski otpad (voće i povrće, kruh, ljuske od jaja, talog kave i čaja, i slično). vrtni i zeleni otpad (lišće i granje, trava i korov, slama i slično); U kuhinjski i vrtni otpad koji nije pogodan za kompostiranje spada: meso, kosti, kuhani tekući ostaci hrane, velike količine novinskog papira, časopisi u boji i drugo. Aktivnost A3 predviđa odvojeno sakupljanje biootpada putem posebnih spremnika (smeđi) od 80 ili 120l za svakog korisnika. Aktivnost je usmjerena na kućanstva i pravne osobe koje se nalaze na području Grada, kao što je prikazano tablicom 18. Detaljna razrada aktivnosti definirati će točne infrastrukturne i operativne potrebe za provođenje usluge odvojenog sakupljanja biootpada. U cilju što bolje implementacije navedene aktivnosti provesti će se pilot projekt odvojenog sakupljanja biootpada u suradnji s FZOEU-a. Tablica 18. Prikaz proizvođača biootpada na području Grada Ivanić-Grada 54
KUĆANSTVA PRAVNE OSOBE privatne kuće mali proizvođači (vrtići, škole, institucije, tvrtke,hoteli, restorani) Kućanstva U privatnim kućama uglavnom se proizvodi kuhinjski i vrtni otpad (ostatci voća i povrća, trava te granje i lišće). Odlaganje biootpada je u posudama od 80 ili 120l, a koje bi dobilo svako kućanstvo. Učestalost odvoza minimalno je 1x tjedno ili po potrebi češće. Pravne osobe U grupu malih proizvođača spadaju škole, vrtići, institucije, manje tvrtke, hoteli i objekti uslužne djelatnosti (restorani, zalogajnice i sl.). Proizvedeni biootpad bi se odlagao u posebnim posudama od 120 ili 240lit, a sakupljanje bi bilo min.1x tjedno ili po potrebi i češće. U grupu velikih proizvođača svrstani su trgovački centri, prehrambena industrija, velike tvrtke i sl. Proizvedeni biootpad odlaže se u posebne spremnike od 240 ili 1.100 lit. Sakupljanje je min. 1x tjedno ili po pozivu. Kvalitetu sakupljenog biootpada potrebno je kontinuirano pratiti i nadzirati jer o njoj ovisi način obrade, osobito paziti na udio nečistoća koji se nalazi u spremnicima za ovakvu vrstu otpada. Implementaciju odvojenog sakupljanja biootpada potrebno je započeti postupno u periodu s ciljem potpune uspostave do kraja 2016. godine. veliki proizvođači (trgovački centri, prehrambena industrija, velike tvrtke i sl.) A4. ZELENI OTOCI Na području Grada Ivanić-Grada postoji 17 zelenih otoka na kojima je građanima pružena mogućnost odlaganja raznih vrsta korisnog otpada. Odlaganje otpada je u 55
posebnim spremnicima na javnim površinama Grada, a obvezu pražnjenja i održavanja treba od početka 2015. godine preuzeti Ivakop. Lokacije zelenih otoka uglavnom se određuju na način da maksimalna udaljenost od korisnika ne bude veća od 300m. Također, kod određivanja lokacija treba uzeti u obzir i gustoću stanovništva, dostupnost slobodnih površina i sl. Aktivnost A4 predviđa povećanje broja zelenih otoka na ukupno 30, odnosno jedan zeleni otok na svakih cca. 500 stanovnika. Povećanje broja zelenih otoka za cilj ima rast ukupnih količina odvojeno sakupljenog otpada ovakvim načinom odlaganja. Pored plavog spremnika za papir, žutog za plastiku i metal, zelenog za staklo, na postojećim zelenim otocima postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje tekstila, obzirom da je to zakonska obveza. Aktivnost je potrebno provoditi sustavno, sukladno trenutačnoj situaciji na terenu, a konačan broj od 30 zelenih otoka trebao bi biti postavljen do početka 2017. godine. A5. RECIKLAŽNO DVORIŠTE Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju određenih vrsta otpada te služi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih sakupljača i ovlaštenih obrađivača. Također, njihova izgradnja i funkcioniranje je i zakonska obveza JLS jer su temeljem zakona svi gradovi koji imaju više od 1.500 stanovnika dužni su osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta, odnosno još po jedno na svakih 25.000 stanovnika na svom području. Aktivnost A5 predviđa izgradnju reciklažnog dvorišta na lokaciji utvrđenoj Prostornim planom uređenja Grada Ivanić-Grada i nalazi se u okviru postojećeg odlagališta komunalnog otpada Tarno. Utvrđena lokacija zadovoljava osnovne tehničko-tehnološke uvjete sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom. Objekti koji čine reciklažno dvorište su: betonska vodonepropusna prometno manipulativna površina, vodonepropusna kanalizacija, separator taložnik, montažni objekt za zaposlene, vaga (0 2000 kg) te ograda s kolnim i pješačkim ulazom. 56
( Na reciklažnom dvorištu moraju se osigurati spremnici za odlaganje nekoliko vrsta otpada, kao što su: papir i karton, plastična ambalaža, metali, staklo, zeleni otpad, glomazni, opasni otpad i sl. te je prosječno moguće odložiti oko 20 različitih vrsta otpada. Tlocrt tipičnog reciklažnog dvorišta s osnovnim elementima prikazan je na slici 15. Prednosti odvojenog skupljanja otpada u reciklažnim dvorištima su: mogućnost odlaganja tijekom cijele godine, smanjenje broja divljih odlagališta, kvalitetnije prikupljanje otpada te učinkovitije sortiranje i pripremu za daljnju obradu (gume, metali, EE otpad i drugo); Trenutačno je u pripremi izrada projektne dokumentacije za izmjenu i dopunu građevinske dozvole odlagališta kojom će biti obuhvaćena i izgradnja reciklažnog dvorišta. Aktivnost je potrebno provesti do kraja 2015. godine. Također, prostornim planom omogućena je i izgradnja reciklažnog dvorišta na još dvije lokacije u Gradu Ivanić-Gradu u vlasništvu privatnih tvrtki. Slika 15. Tlocrt tipičnog reciklažnog dvorišta A6. ODVOZ GLOMAZNOG OTPADA 57
Zakonska obveza svih JLS na području RH je i provođenje usluge odvojenog prijevoza krupnog (glomaznog) otpada. Zakon također zabranjuje sakupljanje glomaznog otpada na javno prometnim površinama, osim putem spremnika, iz nekoliko razloga: nekontrolirani uvjeti privremenog odlaganja, mogućnost odlaganja opasnog otpada te vizualne i sanitarne neprihvatljivosti. Model sakupljanja i odvoza glomaznog otpada trebao bi biti razrađen na način da je: usklađen sa Zakonom, usklađen s odlukom o komunalnom redu Grada Ivanić-Grada, provediv od strane Ivakopa, općeprihvaćen od korisnika usluga (građanstvo); Usluga odvoza glomaznog otpada na zahtjev korisnika bila bi implementirana pomoću tzv. kupona. Korisnici usluge bi od strane Ivakopa dobili zahtjev za odvoz glomaznog otpada (kupon) pomoću kojeg se definira vrsta i količina glomaznog otpada kojeg treba odvesti te propisno zbrinuti. Angažirana vozila za prijevoz glomaznog otpada su uglavnom kiperi s utovarnom rukom tzv. grajferi te autopodizači i rol kiperi. Cilj uvođenja ovakvog načina odvoza glomaznog otpada trebao bi biti poboljšanje sakupljanja i nadziranja otpada na mjestu nastanka, smanjenje troškova prijevoza te veće zadovoljstvo korisnika pruženom uslugom. Implementacija aktivnosti A6 za uslugu odvoza na zahtjev korisnika je predviđena od početka 2015. godine. A7. IZGRADNJA SORTIRNICE ODVOJENO SAKUPLJENOG OTPADA Sortirnica otpada je mjesto na kojem se prihvaća, razvrstava te priprema za odvoz sav odvojeno sakupljeni otpad na području Grada Ivanić-Grada, prvenstveno otpadni papir i karton te plastična i metalna ambalaža. Sortiranje po vrstama materijala te uklanjanje nečistoća i baliranje korisnog otpada ima za cilj uspostavljanja održivog gospodarenja otpadom kao resursom. Sortirnica je zatvoreni objekt koji je ovisno o kapacitetu veličine od 300 500 m 2, a u kojem se obavljaju sljedeće aktivnosti: 58
( dovoz i prihvat odvojeno sakupljenog otpada, odvajanje nečistoća iz te sortiranje po vrstama otpada, prešanje i baliranje pojedine vrste otpada, privremeno skladištenje; Predloženi sustav gospodarenja otpadom predviđa odvojeno sakupljanje papira/kartona te plastične i metalne ambalaže iz kućanstava, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Tokovi odvojeno sakupljenog korisnog otpada prikazani su slikom 16. SORTIRNICA Kućanstva Zeleni otoci Reciklažno dvorište KORISNI OTPAD TRŽIŠTE Slika 16. Tokovi odvojeno sakupljenog korisnog otpada Aktivnost A7 treba započeti od 2015. i to izradom projektne dokumentacije te određivanjem lokacije sortirnice korisnog otpada. Nakon toga slijedi izgradnja i operativno funkcioniranje objekta do 2017. godine. 4. VREMENSKI PRIKAZ AKTIVNOSTI Projekcije količine proizvedenog komunalnog otpada, zajedno s projiciranim kvantitativnim ciljevima količine korisnog otpada koji će se ostvariti provođenjem predloženih aktivnost,i prikazane su tablicom 19. Odvojene količine korisnog otpada povećati će stope reciklaže, što je grafički prikazano slikama 16. i 17. 59
Tablica 19. Prikaz kretanja svih vrsta otpada na području Grada Ivanić-Grada Miješani komunalni otpad, (t) Biorazgradiv i dio komunalnog otpada, (t) Pa/Pl/Met/St, (t) GRAD IVANIĆ-GRAD 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. PROIZVEDENI OTPAD, (T) 3353,8 3404,1 3455,1 3507,0 3559,6 3613,0 3667,1 3722,2 2251,8 2285,6 2319,9 2354,7 2390,0 2425,8 2462,2 2499,1 1440,4 1462,0 1483,9 1506,2 1528,8 1551,7 1575,0 1598,6 ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD, (t) Papir 15,2 41,8 166,8 235,9 267,9 288,2 325,2 373,5 Plastika 3,1 11,2 67,2 115,6 153,8 169,1 187,9 198,3 Staklo 40,0 48,3 68,3 85,4 92,3 103,3 129,4 152,3 Metal 2,2 4,1 9,7 18,7 27,6 31,9 35,5 41,6 Ukupno 60,5 105,4 312,0 455,6 541,6 592,5 678,0 765,7 ODVOJENO SAKUPLJENI BIORAZGRADIVI OTPAD, (t) Papir 15,2 41,8 166,8 235,9 267,9 288,2 325,2 373,5 Biootpad 0 5,3 120,3 190,4 265,4 365,4 430,3 493,1 Drvo 0 0 2,4 4,1 7,9 14,2 18,7 23,4 Tekstil 0 2,2 29,6 39,9 62,1 74,3 90 105,3 Ukupno 15,2 49,3 319,1 470,3 603,3 742,1 864,2 995,3 UKUPNO ODVOJENI OTPAD, (t) UKUPNO 60,5 112,9 464,3 690,0 877,0 1046,4 1217,0 1387,5 60
Papir Plastika Staklo Metal 60% 45% 30% 15% 0% 113 214 315 416 517 618 719 820 Godina Slika 17. Pretpostavljena stopa reciklaže Pa/Pl/St/Met do 2020. 60% Papir Biootpad Drvo Tekstil 45% 30% 15% 0% Slika 18. 1 13 14 2 15 3 16 4 17 5 18 6 19 7 20 8 Godina Pretpostavljena stopa reciklaže biorazgradivog otpada do 2020. godine 61
Sukladno opisanim aktivnostima, vremenski tijek provedbe aktivnosti je prikazan na slici 19. ( Slika 19. Vremenski tijek aktivnosti