MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE I RADIONICA IZAZOVI STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA 29. 9. 2005. Izborom tehnologije zbrinjavanja otpada do zaštite okoliša i novih vrijednosti Dr. sc. Slaven Dobrović Fakultet strojarstva i brodogradnje
Komunalni otpad (KO) u Republici Hrvatskoj : 1,2 milijuna tona godišnje, 270 kg/(čovjek godina) odlaganje gotovo jedina tehnologija zbrinjavanja KO 98% odloženog KO zavšava na 252 aktivna odlagališta svega 3,5% KO se reciklira 2
Komunalni otpad u EU i SAD EU SAD 170 milijuna tona godišnje 540 kg/(čovjek godina) 230 milijuna tona godišnje 740 kg/(čovjek godina) Management of MSW in the EU - 1999/2000 Izgaranje 23,0% Ostalo 6,0% Odlaganje 45,0% Management of MSW in the U.S. - 2001 Izgaranje 14,7% Recikliranje 26,0% Recikliranje 29,7% Odlaganje 55,6% 3
Tehnologije zbrinjavanja KO u zemljama EU EU-15, 1999-2000 god. Zbrinjavanje komunalnog otpada u EU 0 90 80 70 0 0 9 12 postotne vrijednosti 7 7 11 17 19 6 13 11 29 odlaganje recikliranje spaljivanje ostalo 32 22 55 38 38 58 60 50 40 30 20 91 88 81 76 69 64 60 25 43 18 50 64 42 39 48 34 0 27 26 25 25 22 13 8 Grčka Irska Velika Britanija Italija Portugal Španjolska Finska Francuska Luksemburg Belgija Austrija Njemačka Švedska Nizozemnska Danska 4
HIJERARHIJSKI RED U GOSPODARENJU OTPADOM Europsko zakonodavstvo (isto tako i hrvatsko) postavlja strogi hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada: 1. SPRJEČAVANJE NASTAJANJA OTPADA Proces, mjesto nastanka Ostaci tvari 2. PONOVNA UPORABA / RECIKLIRANJE PRIMARNO ODVAJANJE - BITNO Ostaci tvari Mješani ostaci tvari, SMEĆ E 3. SPALJIVANJE uz iskorištenje energije, MEHANIČ KO BIOLOŠKA obrada, deponiranje 5
Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj KOMUNALNI OTPAD (KO) U NASTAJANJU 1.200.000 t/godišnje pretpostavljeni prosječni sastav KO, količine ostataka tvari Biootpad 35% Opasni kom otpad 1% Papir i karton 28% Papir i karton Staklo Metali 336.000 84.000 72.000 Plastika 132.000 Staklo 7% Tekstil i ostalo Biootpad 144.000 420.000 Tekstil i ostalo 12% Maseni udjeli Plastika 11% Metali 6% Opasni kom. otpad 12.000 6
Sadašnje stanje utjecaj na okoliš Preko 90% OSTATAKA TVARI završava na odlagalištima, praktički bez sustava otplinjavanja. Kuhinjski, vrtni otpad, te papir/karton i tekstil sadrže razgradivi ugljik, materijal za generiranje metana u anaerobnim uvjetima. Ukupni potencijal za stvaranje metana u tijelu odlagališta: t/ godišnje kg CH 4 /t kg CO 2 ekv./t kt CO 2 ekv./god Biootpad 400.000 80 1680 672 Papir 300.000 77 1617 485 Tekstil 50.000 39 819 41 UKUPNO 1.198 Dakle, sadašnja praksa gospodarenja otpadom stvara uvjete za generiranje i emisiju 1.198.000 t ekv.co 2, samo uslijed izravne emisije iz tijela odlagališta. Izvor: Waste management options and climate change Fina Report, European Commision, 2001. 7
Primjena kompostiranja Kompostiranje je prirodni proces recikliranja organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikavanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus. dodatna voda CO 2 toplina vodena para Biorazgradivi komunalni otpad O 2 Kompostna hrpa O 2 kisik Kompost Organske tvari Minerali Voda O 2 Mikroorganizmi O 2 Humus, Stabilizirana organska tvar Minerali Voda Izbjegava se emisija metana: 762 kt CO 2 godišnje Gotovi proizvod: 168.000 t komposta godišnje Primjenom komposta u poljoprivredi postižu se sljedeći efekti: - zamjena ili bitno smanjenje primjene mineralnih gnojiva, - manja potreba za sredstvima za zaštitu bilja, - porast plodnosti tla, - smanjenje potrebe za navodnjavanjem, - smanjenje erozije tla - neizravno smanjenje emisije N 2 O iz tla; Zapošljava više ljudi, uključivo i VSS za upravljanje procesom kod većih sustava 8
Primjena recikliranja Štedi energiju općenito vrijedi da je potrebno bitno manje energije za proizvodnju iz recikliranih materijala, nego iz baznih sirovina. Ovo smanjenje se može izraziti kroz sniženje emisije plinova ( bonus ) koji se priprisuju određenom prizvodu. Smanjuje intenzitet iscrpljivanja neobnovljivih resursa - npr. rudače, minerali i sl. Smanjuje intenzitet iscrpljivanja obnovljivih resursa šume, vode i sl.; Zapošljava dosta ljudi, Raspoložive godišnje količine materijala za recikliranje u RH Papir i karton HDPE PET Staklo Metali (željezni) Aluminij Tekstil 336.000 t 52.800 t 79.200 t 84.000 t 57.600 t 3.600 t 144.000 t 9
U procesu recikliranja treba uložiti određenu količinu energije kod pripreme sekundarne sirovine te transportirati materijal do prizvodnog pogona. Procjena količina emitiranog CO 2 ekv. po t procesiranog materijala, vezanih uz proces recikliranja dana je sljedećom tablicom: kg CO 2 /t proc. materijala Upotreba energije Smanjenje utroška energije i sirovina Transport Ukupno Papir - 634-600 HDPE - 530 15-491 PET - 1800 15-1761 Staklo - 287-253 Metali (željezni) - 1521-1487 Aluminij - 98-9074 Tekstil - 3203-3169 Izvor: Waste management options and climate change Fina Report, European Commision, 2001.
SUMARNI potencijalni dobici procesima recikliranja kg CO 2 /t materijala kt CO 2 /god. Papir i karton 336.000-600 -201,6 HDPE 52.800-491 -25,9 PET 79.200-1761 -139,5 Staklo 84.000-253 -21,3 Metali (željezni) 57.600-1487 -85,7 Aluminij 3.600-9074 -32,7 Tekstil 50.000-3169 -158,5 UKUPNO -665,0 11
ZAKLJUČAK INZISTIRANJEM na provedbi deklarirane politike GOSPODARENJA OTPADOM kroz mjere smanjenja nastajanja i ponovne upotrebe te recikliranja otpadnih tvari ostvaruju se ogromni dobici: Kompost s izvrsnim svojstvima u poljoprivrednoj primjeni; Kvalitetna sirovina za štedljiviju proizvodnju papira, stakla, polimernih proizvoda, metala i tekstila; Značajna smanjenja emisije stakleničkih plinova; Očuvanje prirode; Čuvanje skupog uređenog odlagališnog prostora; Poticanje obrtništva, zapošljavanje ljudi u proizvodnim procesima s recikliranim materijalima,... 12