_milanovic kompostiranje_2.pdf

Транскрипт

1 Kompostiranje (1. dio) KOMPOSTIRANJE SUŠENJE - STABILIZACIJA - prioriteti gospodarenja komunalnim otpadom u Hrvatskoj [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović Aerobna biološka obrada je važan čimbenik održivog gospodarenja otpadom i biološke (organske, ekološke) poljoprivrede i kružnog toka ugljika u prirodi. Kruženje ugljika u biosferi se temelji na 250 x 10 9 tona suhe materije godišnje (od čega je 100 x 10 9 tona ugljik), fotosintezi uz pomoć energije Sunca (oko 2 x J, odnosno 7 x W) (8) uz stvaranje i razgradnju biomase. Aerobna biološka obrada može biti kompostiranje, bio sušenje i bio stabilizacija. Aerobna biološka obrada kao kompostiranje je jedinstveni proces internog recikliranja biomase sadržane u otpadu. Upotreba komposta smanjuje i antropogene emisije CO 2. Proizvedeni kompost najčešće je moguće iskoristiti u vlastitom vrtu ili na razini jedinice lokalne samouprave te se smanjuje prijevoz i dodatne emisije CO 2. Kompostana uz odlagalište komunalnog otpada Treskavac (Ponikve Krk) Iskustva iz grada Beča (MA 48) pokazuju da se kod gnojenja kompostom, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, jamči smanjenje godišnje emisije do 3,4 tone CO 2 ekvivalenta po hektaru. Kućno/vrtno kompostiranje je mjera izbjegavanja, jer smanjuje potrebu postavljanja i pražnjenja posude za odvojeno prikupljanje biootpada. Kompostiranje otpada smanjuje i odlaganje posebice odlaganje lagano birorazgradljivih frakcija komunalnog otpada, a na taj se način također smanjuje emisija stakleničkih plinova (CO 2 i CH 4 ). Oprema potrebna za kompostiranje se proizvodi u RH, pa kompostiranje nudi mogućnost razvoja hrvatskoga gospodarstva i lokalno zapošljavanje. Zašto onda u RH radi samo desetak kompostana? Mnogi projekti kompostana, odnosno kompostišta nisu uspjeli! Zašto javnost u RH samo načelno prihvaća kompostiranje, a vrlo često se protivi gradnji kompostana u vlastitom dvorištu? Da li u RH nedostaje znanja i/ ili motivacije za projekt kompostiranja otpada? VELJAČA/FEBRUAR

2 Komp mpos osti tira ranj nje 1. Uvod Kompostiranje je naročito pogodna tehnologija za interno recikliranje komunalnog otpada. Časopis TEHNOEKO redovito stručno prati problematiku aerobne i anaerobne biološke obrade lagano, tj. brzo biorazgradljivog otpada (npr. Milanović Z., "Kompostirati ili stabilizirati", Tehnoeko - listopad i prosinac 2016; Sinčić D., "Toksične tvari u kompostu, digestatu i kompostu sličnom materijalu", Tehnoeko - ožujak 2017.; Milanović Z., "Mehanička obrada i kompostiranje otpada", Tehnoeko prosinac 2018.). Komunalne tvrtke koje u RH prednjače u recikliranju su izgradile i uspješno vode kompostane odvojeno prikupljenog komunalnog biootpada (Ponikve Krk, Prekom Prelog, Čakom Čakovec i druge). Hrvatska i EU legislativa izričito propisuju, ne samo odvojeno prikupljanje, već i recikliranje biorazgradivog komunalnog otpada. S druge strane Pravilnik RH (3) koji u Dodatku V. određuje način ukidanja statusa otpada propisuje: "1. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada za kompost A. Kriteriji za otpad koji ulazi u postupak oporabe (1) Osoba koja obavlja oporabu otpada je dužna osigurati da: je otpad koji ulazi u postupak uporabe odvojeno sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada,. Proizlazi da se ne može ukinuti status biotpada i proizvesti kompost iz frakcija MKO (miješanog komunalnog otpada). Međutim, ako započne odvojeno sakupljanje komunalnog biootpada, a nema kompostane, komunalna tvrtka će biti prisiljena odvojeno prikupljeni otpad odlagati. Kada stanovništvo to sazna, a sasvim je sigurno da će saznati, građani će biti kroz dulje vrijeme demotivirani za odvojeno prikupljanje. S druge strane, ako se izgradi kompostana, a nema odvojeno prikupljenog biootpada opet će biti postavljeno pitanje utrošenih sredstva za gradnju i održavanje građevine koja nema sirovine. Taj je problem moguće riješiti, a stručnjaci znaju kako. U razvijenim europskim zemljama osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađene su stotine kompostana za biorazgradive frakcije koja je mehaničkom obradom izdvojena iz MKO-a. Ubrzo se pokazalo da to nisu kompostane, jer je u njima proizveden "kompost" sadržavao nedopustivo velike koncentracije štetnih anorganskih i organskih toksičnih tvari. Nakon gnojenja alpskih pašnjaka "kompostom iz MKO" u mlijeku (pa čak i u mlijeku za dojenčad) utvrđeni su nedopustivo visoki sadržaji toksina. Nastavno, veliki broj kompostana je zatvoren i/ili rekonstruiran na prijam samo odvojeno prikupljenog biootpada. EU je zatim donijela propise koji kompostiranje temelje isključivo na odvojeno prikupljenom komunalnom biootpadu. RH je ulaskom u EU preuzela EU legislativu (npr. Pravilnik (3) ). Ljudi od pamtivijeka kompostiraju otpad. Polovicom dvadesetog stoljeća civilizirani ljudi se udaljuju od prirode i jednostavno zaboravljaju kompostirati. Istovremeno, urbanizirani ljudi proizvode sve veće količine otpada, koji je najlakše i najjeftinije bilo odvesti na odlagalište. Ubrzo se pokazalo da sve veća odlagališta otpada priječe širenje naselja, ali također opasno i dugotrajno ugrožavaju okoliš te naročito zdravlje ljudi. Najveće i dugotrajne ugroze okoliša na odlagalištima uzrokuje odlaganje biološki lagano razgradivih frakcija komunalnog otpada. Odlaganjem biootpada bespovratno se gubi i vrlo vrijedna biomasa sadržana u otpadu. Odmah nakon odlaganja miješanog komunalnog otpada, započinju biološko-kemijske aktivnosti uz opasne emisije procjedne vode i odlagališnog plina. Za ljude koji borave u blizini odlagališta komunalnog otpada, upravo odlaganje biootpada uzrokuje vrlo neugode mirise i rizike onečišćenja podzemnih voda i tla. Velika je i opasnost od požara i eksplozija na odlagalištima. Tehničkim mjerama (izgradnjom uređenog odlagališta) štetne emisije se mogu smanjiti, ali ne i potpuno spriječiti. Kod odlaganja neobrađenog MKO redovite su emisije neugodnih mirisa uzrokovane naročito biorazgradivim tvari. Temeljem tih spoznaja, u novom mileniju, najprije su razvijene europske zemlje (prvo Švicarska 2002., a zatim i EU zemlje) usvojile praksu i do godine prestale odlagati neobrađeni komunalni otpad. Nastavno, i RH je usvojila propise sukladno legislativi EU, ali Hrvatska već godinama ne provodi vlastite propise. Drastično se kasni u zabrani odlaganja biorazgradivih frakcija komunalnog otpada. Nije najvažnije što Hrvatskoj zbog toga prijeti plaćanje penala, već je zbog odlaganja neobrađenog otpada ugroženo zdravlje ljudi. Obradom i naročito oporabom komunalnog otpada prije odlaganja otklanjaju se izravni rizici za okoliš. Komunalni otpad najvećim se dijelom sastoji iz biorazgradivih frakcija, koje je moguće kompostiratii umjesto odložiti. Prema propisima gospodarenja otpadom u RH (1,2,6) kompostiranje je jedinstveni proces koji omogućava u kratkom vremenu recikliranje biootpada i to čim bliže mjestu nastanka. 2. Osnovni pojmovi U propisima RH pojmovi vezani uz biorazgradivi otpad, biološku obradu i biološku oporabu su određeni u nekoliko propisa. Za komunalno gospodarstvo, poglavito za kompostiranje je naročito važno gospodarenje lagano, odnosno brzo biološki razgradivim frakcijama. Upravo te frakcije, već nakon nekoliko tjedana uzrokuju neugodne mirise i druge ugroze okoliša. Prosijavanje komposta na mobilnom bubanj situ - kraj aerobne biološke obrade odvojeno prikupljenog biorazgradivog komunalnog otpada 22 VELJAČA/FEBRUARY 2019.

3 Prema Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (2008. godina), kada se mulj koristi u poljoprivredi (4) određena je i biološka obrada otpadnog mulja: "Obrađeni mulj" znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj i toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja. Tehnologije aerobne i anaerobne biološke obrade se već dulje vrijeme koriste za obradu i oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Aerobna obrada se koristi za sušenje (odnosno prosušivanje) kao i za kompostiranje otpadnog mulja, a anaerobna obrada (digestija, fermentacija) za proizvodnju bioplina iz otpadnog mulja. Zanimljivo je da suvremena legislativa u Njemačkoj (2018.) otvara mogućnost da se otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda iz naselja do stanovnika aerobno biološki obrađuje i kada zadovoljava kriterije koristi kao kompost. Prema ZOGO (2) iz godine određena su tri pojma za biorazgradive frakcije otpada: "Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom. "Biootpad" je biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. "Biorazgradivi komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (3) iz godine određuje tri osnovna biološka pojma: "Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplinskom reaktoru, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz stvaranje plina. "Čvrsto biogorivo" je biogorivo od celuloznih materijala i biomase proizvedeno od otpada (iz Dodatka V, koji uključuje između ostalog i ambalažu od drva te biorazgradivi otpad ). "Kompostiranje" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se, pomoću mikroorganizama, u aerobnim uvjetima, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz razvoj topline. Biološka razgradnja otpada kojom se ne upravlja (npr. truljenje biološki razgradivog otpada) ne smatra se kompostiranjem. 3. Biološka obrada otpada Prema Priručniku za tehnike kompostiranja (6) određena su tri osnovna postupka biološke obrade/oporabe otpada: 1. Biološka obrada aerobnim mikroorganizmima (kompostiranje, aerobna stabilizacija, aerobno biološko sušenje), 2. Biološka obrada anaerobnim mikroorganizmima (fermentacija/digestija uz proizvodnju bioplina, anaerobna stabilizacija), 3. Biološka obrada gujavicama. KOMPOST I HUMUS NISU ISTO HUMUS Humus (lat. zemlja) je ukupnost mrtvih organskih supstanci, Humus je sastavni dio tla, Humus nije kemijski spoj nego smjesa mrtvih organskih tvari, Humus nastao kompostiranjem može sadržavati i do 25% uginulih i živih mikroorganizama, Humus je vrlo plodan i netopiv u vodi (može koloidno dispergirati), Humus je crne boje i sadrži 50-60% C te 3-6% N. KOMPOST Kompost nastaje biološkim procesima razgradnje lagano razgradive biomase mikroorganizmima, Kompost je prirodni gnoj i zaštita biljaka, Kompostiranjem nastaje CO 2 i u vodi topive mineralne tvari, kao npr. nitrati, amonijeve soli, fosfati, kalijeve i magnezijeve soli - djeluju kao gnojivo, Kompost omogućava akumulaciju vode, Može sadržavati humus. Obrada gujavicama vrlo učinkoviti postupak materijalnog iskorištavanja odvojeno prikupljenog biootpada. U toj biološkoj obradi najčešće se koristi posebno razvijena kišna kalifornijska gujavica ("najproduktivnije živo biće"), a konačni proizvod - gnoj je vrlo bogat humusom. Za sada se vrlo rijetko koristi za materijalnu oporabu velikih količina komunalnog biootpada. Najčešće se primjenjuje u vrtlarstvu. Smeđa posuda 120 l za odvojeno prikupljeni biotpad iz kućanstva u Münchenu (AWM) "Glisten" je jedan od komercijalnih naziva za prirodno organsko gnojivo VELJAČA/FEBRUARY

4 Komp mpos osti tira ranj nje Zatvoreni sustav kompostiranja s pročišćavanjem otpadnog zraka 10 biokontejnera tvrtke ML-Entsorgungs-Energieanlagen U malim bioplinskim postrojenjima na otpad iz staja i poljoprivrednu biomasu moguće je anaerobno obraditi kuhinjski otpad (ostatke kuhane hrane) Anaerobna obrada - Bioplinska postrojenja se tradicionalno rabe za energijsku oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. U svijetu uspješno radi i veliki broj malih bioplinskih postrojenja na otpad iz staja i na biomasu. U novom mileniju bioplinska postrojenja se često koriste za energijsku, odnosno kombiniranu energijsko - materijalnu oporabu: Miješanog komunalnog otpada - npr., u RCERO Ljubljana postrojenju (2018.) anerobno se obrađuje MKO uz proizvodnju bioplina. Digestat (ostatak anaerobne biološke obrade) je moguće aerobno osušiti i zatim termički oporabiti. Također je moguće, ali manje učinkovito, ostatak anaerobne obrade miješanog komunalnog otpada aerobno biološki stabilizirati i zatim takozvani stabilat odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Inače u RCERO Ljubljana uspješno radi i kompostana odvojeno prikupljenog biootpada. Postoji mogućnost, koja je manje učinkovita, da se MKO usitni i zatim aerobno osuši. Potom se tako prosušeni MKO, kroz projektom određeno vrijeme (npr. 5 godina), odlaže, odnosno uskladišti u takozvano bioreaktorsko odlagalište. Kroz to vrijeme treba apsolutno spriječiti dotok vode do osušenog MKO. Nakon toga u bioreaktorsko odlagalište se uvodi voda i započinje anerobna biološka razgradnja uz proizvodnju bioplina. Odvojeno sakupljeni kuhinjski otpad (npr. ostaci kuhane hrane) se anaerobno obrađuje uz proizvodnju bioplina (npr. Biogasanlage Pfaffenau Beč). Ostatak fermentacije - digestat može se kompostirati i materijalno iskoristiti (reciklirati). Aerobna obrada U praksi se najčešće koriste upravo aerobni postupci. Velika je brzina i stabilnost aerobne biološke razgradnje. U aerobnoj razgradnji biomasa se prosušuje, zagrijava (do približno 70 o C) čime dolazi do higijenizacije (pasterizacije). Nakon toga toplina najčešće nepovratno nestaje u okolišu. Na taj način nepovratno se gubi dio biomase i aerobna obrada je teoretski manje učinkovita od anaerobne. Ali, aerobna obrada je manje osjetljiva od anaerobne obrade. Temperatura biomase je viša nego kod anaerobnih postupaka te se aerobna biološka razgradnja naziva i toplom biološkom obradom, dok se anaerobna naziva hladnom biološkom obradom. Zato su bioplinska postrojenja toplinski izolirana. Kompostiranje je za odvojeno sakupljeni zeleni otpad u praksi dokazano najbolja tehnologija. Nemoguće je u jednom članku opisati brojne izvedbe otvorenih i zatvorenih, te statičkih i dinamičkih postrojenja aerobne biološke obrade otpada. U komunalnom gospodarstvu se najčešće rabi aerobna obrada u hrpama trokutastog ili trapeznog oblika. Takve kompostne hrpe mogu biti otvorene (npr. Zagreb, Beč, Krk) ili natkrivene (npr. Ljubljana, Prelog). U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama ili kontejnerima (npr. Zagreb) čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa. Aerobna biološka obrada otpada prakticira se na tri načina: sušenje otpada (kao i sušenje otpadnog mulja), stabilizacija otpada (smanjenje biorazgradivosti prije odlaganja), kompostiranje, odnosno materijalna oporaba. Postupak aerobne biološke obrade za tri navedena načina (sušenje, stabilizaciju, kompostiranje) je gotovo isti. Razlika je u čistoći otpada na ulazu i izlazu iz procesa aerobne biološke obrade. Praktična iskustva pokazuju da je u svim urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Isto uvijek uključuje lokalno - vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet. Optimalno je u općinama i gradovima početi s kompostiranjem odvojeno prikupljenog zelenog otpada. Nastavno se u takvu kompostanu može postupno dodavati odvojeno sakupljeni biootpad iz kućanstava. Natkrivena površina kompostane odvojeno prikupljenog biootpada - idealno rješenje za sredine do stanovnika (oko tona godišnje) U naseljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama, čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa 24 VELJAČA/FEBRUARY 2019.

5 4. K0MPOSTIRANJE OTPADA 4.1. Cilj kompostiranja Priručnik za kompostiranje (6) određuje cilj kompostiranja: "Proizvesti materijal, koji je pogodan za različita područja uporabe, a prema sadržaju humusa, kakvoćom odgovara kompostu." Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, poglavito u domeni kružnog gospodarstva, ciljeve kompostiranja poima u dvojakoj funkciji: smanjiti količinu biorazgradih tvari u otpadu (vrtno/kućno kompostiranje), iskoristiti biorazgradive frakcije otpada uz proizvodnju kvalitetnog komposta (tzv. interno recikliranje). U praksi se vrlo često gospodarenje lagano biorazgradivih frakcija komunalnog otpada promatra kao mjeru zbrinjavanja otpada. U RH je tek godine donesen Pravilnik (3) koji određuje uvjete potrebne da se komunalnom biootpadu ukine status otpada. Kompostiranje je osobito važno za poimanje lagano biorazgradivih dijelova otpada kao osobito vrijednog prirodnog resursa. Projekt kompostiranja komunalnog otpada, kada se stručno vodi, motivira i objedinjava sve društvene razine. U tom smislu kompostiranje je i mjera edukacije i mjera prevencije i mjera recikliranja i mjera smanjenja odlaganja i mjera zbrinjavanja otpada. U urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada treba biti obvezni sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To redovito uključuje i lokalno vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet Suvremena hrvatska legislativa za odlaganje otpada određuje granične vrijednosti sadržaja biorazgradljivih tvari u eluatu (9). Obradom otpada prije odlaganja smanjuje se i sadržaj količine biorazgradivih tvari, odnosno aerobna aktivnost u eluatu. Važno je znati da hrvatska legislativa (od godine) slijedi EU propise. Komunalni otpad najvećim dijelom sadrži biorazgradive frakcije, a naročito je veliki udio lagano/brzo biološki razgradivih frakcija. Iz tog razloga komunalna odlagališta su naročito rizična. Termička obrada s energijskom oporabom otklanja rizike odlaganja komunalnog otpada, ali u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je prioritetna jedino u odnosu na odlaganje. Tehnologija MBO je prijelazno rješenje, a odvojeno sakupljanje biootpada i kompostiranje uz anaerobnu obradu MBO su prioriteti kružnog gospodarstva. ŠTO JE KOMPOST, ŠTO JE OTPAD SLIČAN KOMPOSTU, ŠTO JE STABILAT? KOMPOST je ostatak aerobne biološke obrade određen kao organsko gnojivo i poboljšivač tla koji udovoljava propisanim graničnim vrijednostima za teške metale i određene toksične organske tvari određene Dodatkom V. Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada. (3) OTPAD SLIČAN KOMPOSTU je ostatak aerobne biološke obrade, za koji još nije provedena analiza ili je analiza provedena, a utvrđene vrijednosti su veće od dopuštenih za kompost klase III Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (3). Stručnjaci u RH su pojam "kompostu sličan materijal" počeli razmatrati kod analize gradnje Centara za gospodarenje otpadom i tehnologije MBO Mehaničko biološke obrade: "Radi ispunjenja ciljeva propisanih člankom 24. Ograničenja u vezi odlaganja biorazgradljivog komunalnog otpada, Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) daje se prijedlog određivanja kriterija za stabilizirani otpad, a za koji se faktor biološke razgradnje smatra jednakim nuli." Prijedlog ove Upute temelji se na dokumentu: EPA (2011.) Protocol For The Evulation of Biodegradable Municipale Waste Sent To Landfill (ISBN ). Prilikom odabira tehničko tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada i neopasanog otpada (ulazni materijal u mehaničko-biološku obradu) u čijem se procesu dobiva otpad sličan kompostu potrebno je uzeti u obzir sljedeće: 1. Otpad sličan kompostu nastaje: a) izdvajanjem frakcije iz miješanog komunalnog otpada i neopasnog otpada te njegovom biološkom obradom, b) u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu i ispunjava kriterije navedene pod točkama 2. i 3. u nastavku, 2. Kriteriji za postupak obrade: a) biološka obrada se u postrojenju za mehaničku-biološku obradu obavlja minimalno 4 tjedna u zatvorenom prostoru u kontroliranim uvjetima, b) nakon biološke obrade u zatvorenom prostoru sukladno prethodnoj točci 2. a) odnosno prije biološke obrade na otvorenom prostoru, koeficijent respiracije zadovoljava koeficijent AT 4 manji ili jednak 20 mg O 2 / g suhe tvari., 3. Kriterij za otpad sličan kompostu koji se zbrinjava postupkom D1 (odlaganjem otpada na ili u tlu): * do 31. prosinca Koeficijent respiracije AT 4 manji ili jednak 10 mg O 2 / g ST * od 1. siječnja Koeficijent respiracije AT 4 manji ili jednak 7 mg O 2 /g ST. STABILAT je ostatak nakon MBO i određen je pravilnicima o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada odlagališta (9,10). Pravilnik (9) iz po prvi put u RH uvodi tri potkategorije odlagališta neopasnog otpada. Razlika među potkategorijama je vezana i uz biorazgradivost u eluatu (9) i to prema "aerobnoj aktivnosti bakterija određenoj stvarnim dinamičkim indeksom disanja (RDRI)" i "otopljeni organski ugljik (DOC)": - potkategorija odlagališta 1 bioreaktorsko odlagalište: RDRI < mg O 2 /kg ST po satu - potkategorija odlagališta 2 odlagalište stabiliziranog otpada: RDRI < mg O 2 /kg ST po satu DOC do mg C/kg ST sadržaj toksičnih tvari u eluatu - potkategorija odlagališta anorganskog otpada s niskim sadržajem biorazgradive tvari: DOC < 500 mg C/kg ST sadržaj drugih toksičnih tvari u eluatu. VELJAČA/FEBRUARY

6 Komp mpos osti tira ranj nje 4.2. Prednosti i nedostaci kompostiranja otpada Prednosti kompostiranja Kompostiranje komunalnog otpada ima brojne prednosti: Kompostiranje je prirodni proces Kompostiranje je prirodni proces kruženja tvari kakav se stalno odvija, primjerice u šumi. Veliki broj velikih i najsitnijih živih bića (mikroorganizama, gljiva i praživotinja) stalno usitnjava, proždire i probavlja biorazgradivu organsku masu. Na taj se način organske tvari pretvaraju biokemijskim procesima sinteze i razgradnje u idealnu podlogu za razvoj mladih biljaka (11). Bijeg suvremenog čovjeka od kompostiranja je zapravo bijeg od prirode. Organiziranjem kompostiranja u urbanim sredinama se stvaraju uvjeti ekološke ravnoteže. Primjerice, kompost proizveden iz urbanog zelenog otpada omogućava održavanje javnih zelenih površina. U modernim gradovima je sve više zelenih fasada i osobito zelenih krovova. Kompostiranje je jedinstvena tehnika gospodarenja otpadom Kompostiranje odnosno aerobna biološka razgradnja je jedinstveni postupak gospodarenja biorazgardljivim otpadom. Ovisno od znanja i motivacije ljudi, aerobna biološka razgradnja biootpada može biti: - MJERA IZBJEGAVANJA OTPADA (kućno-vrtno-lokalno kompostiranje: proizvođač, odnosno vlasnik zelenog otpada sam provodi kompostiranje, kompost lokalno koristi, a posuda za biootpad ostaje prazna). - MJERA SMANJIVANJA OTPADA - edukacija javnosti o potrebi i načinima kompostiranja potiče razmišljanje ljudi o potrebi odgovornog gospoda- Tvrtka ZGO Zagreb je početkom devedestih godina prošlog stoljeća potaknula proizvodnju i građanima podijelila brze vrtne kompostere, koje i godine neki građani još uvijek uspješno koriste (hrvatski proizvođač tih kompostera je preuzeo obvezu recikliranja ako dođe do oštećenja kompostera) LOKALNO KUĆNO -VRTNO KOMPOSTIRANJE Posljednjih godina u RH ponovo su aktualizirane inicijative za kompostiranje u vlastitom vrtu. Brojne nevladine udruge kao i komunalne tvrtke izdale su brošure kojima se motivira i educira građane za vrtno/kućno kompostiranje. Planom gospodarenja otpadom RH također se potiče taj najučinkovitiji način kompostiranja. Neki gradovi besplatno su građanima podijelili vrtne kompostere i takozvane "domaće kuhinjske kompostere" (npr. Boka shi Organko). Građani koji praktično provode vrtno kompostiranje uspjeli su, najčešće bez ikakvih dodataka, iz vlastitog biootpada proizvesti izvrstan kompost. Važno je znati da je vrijedno razmjenjivati iskustva u lokalnom kompostiranju. U vrtlarstvu se kompostiranje gotovo redovito provodi. Za sada nema točne procjene koja je količina biorazgradivog komunalnog otpada smanjena vrtnim/kućnim kompostiranjem. Postoje procjene da je načelno moguće smanjenje količine komunalnog biootpada i do 10%. Procjenjuje se da je u RH učinak lokalnog kompostiranja nekoliko puta manji. Vrtno kompostiranje najčešće se provodi na dijelu vrta koji je u sjeni. Površina za kompostiranje jednostavno je ograđena i prilagođena lokalnim uvjetima. Najčešće se ograda kompostera izrađuje iz drveta ili cigle. Takozvani plastični brzi vrtni komposteri se koriste naročito u malim vrtovima i travnjacima. Zagreb besplatna podjela takozvanih brzih vrtnih kompostera kućanstvima s okućnicom (Čistoća Zagreb), dvadeset godina nakon prve podjele 26 VELJAČA/FEBRUARY 2019.

7 renja biološki razgradivim otpadom. Između ostalog, projekti kompostiranja značajno pridonose cilju smanjivanja otpadne hrane. EU je upravo među prioritetne aktivnosti ubrojila i smanjivanje bacanja hrane u otpad (U RH godišnje otpad sadrži i do tona hrane!). - MJERA RECIKLIRANJA BIOOTPADA je također važan cilj, koji jamči proizvodnju kvalitetnog komposta (klasa I, namijenjen korištenju u ekološkoj poljoprivredi). Stanovništvo ispravnim odvojenim sakupljanjem biootpada stvara uvjete za proizvodnju kvalitetnog komposta i njegovu lokalnu primjenu. Iz tog razloga kompostiranje se naziva i interno recikliranje. Lokalno proizvedeni kompost se lokalno koristi i najčešće ne ovisi o stanju na svjetskom tržištu sekundarnih sirovina. - MJERA BIOLOŠKE OBRADE, aerobna biološka obrada vrlo često se koristi za prosušivanje otpada. Također, neke štetne otpadne tvari se mogu uspješno razgraditi, odnosno inertizirati biološkom obradom. Kompostiranje je jednostavna tehnika Kompostiranje biorazgradivih frakcija otpada započinje i traje dok ima zraka. Principijelno treba u biomasi samo osigurati protok zraka. Motivirani čovjek vrlo brzo može naučiti kako provoditi kompostiranje. Osobito je lagano u praksi provoditi vrtno odnosno kućno kompostiranje. U praksi se komunalna kompostišta najčešće izvode s otvorenim trokutastim hrapama (manje kompostane) i trapezoidnim hrapama (veće kompostane). Prevrtanje hrpa se provodi utovarivačem (manje kompostane), prevrtačem priključenim na traktor (srednje kompostane) i posebnim samohodnim strojem prevrtačem komposterom (velike kompostane. Za kompostišta u naseljima koriste se zatvorene građevine s jednom hrpom (npr. kontejneri Thöni u Zagrebu). U zatvorenim kompostanama prevrtanje se provodi prevrtačem ugrađenim na mostu postavljenom na šine. DEKLARACIJA KOMPOSTA PROIZVEDENOG IZ ODVOJENO SAKUPLJENOG BIOOTPADA NA PODRUČJU SAKUPLJANJA TVRTKE PREKOM PRELOG DEKLARACIJA PROIZVODA: KOMPOST KLASE I PROIZVEDENO OD: biorazgradivog otpada (drobljeno granje, božićna drvca, trava, lišće, ostaci cvijeća, biorazgradivi otpad iz domaćinstava, biorazgradivi otpad iz trgovina i industrije) ŠARŽA 1 Humus 17,81%, ph Vrijednost 8,34 Fizikalno-kemijski parametri, metali, mikrobiološki parametri: ispitani su u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada Rezultati ispitivanja: PAH: 3,044 (MKD: 6,0), PCB: 0,03 (MKD: 1,0), Bakar, Cink, Kadmij, Krom, Nikal, Olovo, Živa zadvoljavaju Klasu komposta I, Mikrobiološki parametri sukladni pravilniku ISPITIVANJE IZVRŠIO: BIO INSTITUT d.o.o. Čakovec, Izvještaj broj 0/1525/15 od KOMPOST KLASE I - namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sastav gnojiva i poboljšivača tla PROIZVEO: GKP RE-KOM d.o.o. Prelog VELIČINA PAKIRANJA: 50 litara / 30 vreća na paleti DATUM PAKIRANJA: prosinac godine TEHNIKE KOMPOSTIRANJA U HRPAMA Za proces aerobne biološke razgradnje je nužno osigurati stalni tok zraka kroz sve dijelove kompostne hrpe. Redovitim miješanjem, nakon početnog usitnjavanja i ručnim ili strojnim prevrtanjem hrpa jamči se dotok zraka (može biti i umjetno pojačan dotok zraka). Širenje zraka ovisi o nizu lokalnih faktora, a najvažniji su: vrsta biootpada, sadržaj vlage, količina i usitnjenost strukturnih materijala (npr. drva) itd. Trajanje kompostiranja ovisi o lokalnim uvjetima i vrsti otpada, a može trajati 3 do 10 mjeseci. Optimalna količina zraka/kisika u hrpi je 15 do 18% volumena (kada je manje od 10% umiru aerobni, a razvijaju se anaerobni mikroorganizmi neugodni mirisi). Prevelika količina vode (>70%) zaustavlja protok zraka, bez dovoljno vlage (<20%) proces kompostiranja. Optimalna količina vode u hrpi je od 40 do 60%. Vrlo je važno u hrpi održavati ph vrijednost između 6,0 i 9,0. Početno u hrpi treba nastojati održati omjer C:N između 25:1 i 35:1. Niži omjer uzrokuje gubitak dušika. Inače, tijekom kompostiranja se smanjuje omjer C:N Prevrtanje otvorenih hrpa u srednje velikim kompostanama najčešće se provodi traktorskim prevrtačima, a u velikim zatvorenim kompostanama mosnim prevrtačem koji se kreće po šinama Okvirni tehnički podaci za komunalne kompostane: Kapacitet: ulaz do tona godišnje (okvirno 400 kg/m 3 ) Površina: od 0,35 do 1,20 tona godišnje/m 2 Broj radnika: 3 do 6 Strojevi: utovarivač, stroj za usitnjavanje zelenog otpada, prevrtač ili komposter, rotaciono/bubanj sito (često se koriste mobilni strojevi, koji se koriste na više lokacija) VELJAČA/FEBRUARY

8 Komp mpos osti tira ranj nje A max : 2,9 m 2 A max : 5,6 m 2 1,8 m 2,2 m 3,2 m 0,6 m A max : 4,3 m 2 A max : 7,8 m 2 2,2 m 1,8 m 3,8 m 4,5 m 5,1 m 0,8 m Kompostiranje je bolje od sortiranja Kompostiranje je načelno povoljnije od recikliranja metala, papira, stakla, itd... Ostale vrste odvojeno prikupljene i sortirane iskoristive frakcije komunalnog otpada mogu se reciklirati, tek ako i kada se plasiraju na tržište sekundarnih sirovina. Tržišne cijene sekundarnih sirovina u RH pod izravnim su utjecajem europskih i svjetskih cijena. Pored toga, odvojeno prikupljeni otpad još nije sekundarna sirovina, a recikliranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada osiguravaju poglavito privatne tvrtke. Kompostiranje smanjuje "turizam biootpada" Za Hrvatsku to je naročito vrijedna prednost. U RH vrlo su velike prometne udaljenosti. Primjerice, s jadranskih otoka i Dubrovnika je složeno i skupo otpadni papir odvesti do Zagreba, Belišća ili u druge zemlje. Kompostiranje osigurava da se za najveće količine otpada lokalno reciklira biootpad i spriječi nepotreban prijevoz. Sinergijska veza bioplinskog postrojenja i kompostišta Biorazgradive frakcije čine više od pedeset posto količine komunalnog otpada. Bioplinska postrojenja i kompostane nisu konkurencija, već su to projekti koji se međusobno dopunjuju. Suvremena iskustva pokazuju da je, poglavito u naseljima, moguće ostvariti nadopunjavanje anaerobnih postrojenja (bioplinskih) i kompostiranja. Bioplinska postrojenja mogu energijski iskoristiti ne samo kuhinjski već i MKO. Takozvana urbana bioplinska postrojenja (npr. Agroproteinka Sesvetski Kraljevec) energijski oporabljuju i ostatke hrane. Odvojeno prikupljeni zeleni otpad uvijek je optimalno kompostirati i lokalno iskoristiti. Kompostiranje je i biološka (organska, ekološka) poljoprivreda, Iskustva grada Beča pokazuju da kompostiranje otpada, nije samo mjera gospodarenja otpadom, već vrlo važan čimbenik razvitka biološkog kružnog toka tvari u proizvodnji hrane, što je još i važnije. U posebnoj brošuri MA 48 navodi važnost kompostiranja za zaštitu tla i podzemnih voda, te vrlo pozitivan doprinos zaštiti klime. MA 48 Wien ističe da u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, biološka poljoprivreda korištenjem komposta po hektaru smanjuje emisiju stakleničkih plinova godišnje za do 3,4 tone CO 2 ekvivalenta. Vrlo su slična iskustva i drugih metropola iz razvijenih europskih zemalja. Kvalitetan kompost se nakon četrnaest oglednih godina korištenja u Beču 1,6 m 4 m 4,2 m 5,5 m 5,6 m Dimenzije i oblik kompostnih hrpi (ovisino od stroja za prevrtanje) pokazao kao izvrstan oplemenjivač tla. Prinosi žitarica i povrća bili su veći za 7 do 10%. Korištenje komposta jamči ne samo kvalitetnu već i veću proizvodnju hrane, te smanjenje emisije stakleničkih plinova Nedostaci kompostiranja Mnogi eko entuzijasti u javnosti redovito ističu samo prednosti kompostiranja. Međutim, u praksi mnogi projekti kompostiranja otpada doživljavaju vrlo ozbiljne probleme i to ne samo u RH. Kompostiranje treba provoditi čim bliže mjestu nastanka otpada. Ipak, zbog nedovoljnog znanja mnogi projekti kompostiranja u RH nisu uspjeli. Za provedbu projekta kompostiranja otpada uvijek je nužno dobro poznavati i nedostatke kompostiranja. Glavni nedostaci provedbe projekta kompostiranja su: Neodgovoran i kvazi stručan pristup Kompostiranje je jednostavna tehnologija, ali u provedbi zahtijeva odgovornost. Stručan pristup nužan je naročito u naseljenim sredinama. Projekt kompostiranja treba vrlo pažljivo osmisliti i na vrijeme započeti mjere edukacije i komunikacije s javnošću. Kompostiranje komunalnog otpada se temelji na aktivnom uključivanju pučanstva. Sasvim sigurno projekt kompostane otpada u općini i gradu neće uspjeti bez podrške građana. Dosadašnja iskustva u RH pokazuju da se često u provedbi kompostiranja zanemaruje stručnost. Proizvedeni "kompost" može biti niske ili nikakve kvalitete Neuvažavanje cjelovitog pristupa također će dovesti do neuspjeha projekta kompostiranja. Glavni nedostatak je kada kompostiranje ne proizvodi "kompost" odnosno ostatak kompostiranja ne zadovoljava strogo propisane granične vrijednosti za: - sadržaj toksičnih (teških) metala, - sadržaj toksičnih organskih tvari (PCB, PCDD, PCDF, PAU), - sadržaj zaraznih čimbenika i sjemenki klijabilnih biljaka. Kada ostatak kompostiranja prekoračuje granične vrijednost za štetne tvari vrlo je otežano kompost tržišno plasirati. Često se gotov kompost konfekcionira i oplemenjuje, ali ako su koncentracije previsoke čak i za klasu III., korištenje komposta izvan odlagališta može biti upitno (3). Poseban problem je što se kakvoća komposta nadzire uzimanjem uzorka. Hrvatski propisi točno određuju proceduru nadziranja kakvoće komposta (3). Međutim, to je u osnovi samo nadzor uzorka. Nema mogućnosti nadziranja cijele količine gotovog komposta, te treba prvenstveno inzistirati na nadzoru kakvoće biootpada koji ulazi u proces kompostiranja. NAMJENE KORIŠTENJA POJEDINE KLASE KOMPOSTA Dopuštene namjene korištenja otpada koji je nastao oporabom (3) (1) Kompost klase I. namijenjen je ekološkoj proizvodnji na način propisan posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju i korištenje u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla. (2) Kompost klase II. namijenjen je korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla. (3) Kompost klase III. namijenjen je korištenju na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane, na šumskom odnosno parkovnom zemljištu, za potrebe uređenja odnosno rekultivacije zemljišta i za izradu završnog rekultivacijskog sloja odlagališta. 28 VELJAČA/FEBRUARY 2019.

9 DVIJE GLAVNE VRSTE BAKTERIJSKIH MIKROBNIH TOKSINA (OTROVA) Endotoksini (toksičnu aktivnost LPS-a tj. lippopolysaccharida otkrili su Richard Friedrich i Johannes Pfeiffer i nazvali su je "endotoksin ) su pirogeni termostabilni toksini vezani uz vanjsku membranu nekih gram-negativnih bakterija (npr. brucella, neisseris i vobro vrste), manje su snažni i manje specifični nego egzotoksini. U velikim količinama uzrokuju hemoragični šok i tešku dijareju; manje količine uzrokuju groznicu, promjenu otpornosti na bakterijsku infekciju. Egzotoksini su kemijske supstance koje se izlučuju izvan stanica mikroorganizama (bakterije, gljive, alge i protozoe). Jako su toksični, ali vrlo su termolabilni i razgrađuju se na temperaturama višim od 60 o C. Svi egzotoksini su odlični antigeni pa u organizmu ljudi i životinja potiču stvaranje antitijela. Koriste se i kao cjepiva. Zanimljivo je da na povećanoj temperaturi gube toksičnost, ali zadržavaju antigenost. Endotoksini ugrožavaju i egzotoksine. Opasnosti tijekom procesa kompostiranja: - emisije neugodnih mirisa, u praksi te plinovite emisije (merkaptani, H 2 S) iz procesa kompostiranja su najčešći problemi za stanovništvo koje živi u susjedstvu kompostana. Odabir lokacije kompostane je važan čimbenik projektiranja građevine kompostane. Nadzor i vođenje procesa kompostiranja su čimbenici koji mogu smanjiti emisije neugodnih mirisa. Kada se građevina za kompostiranje nalazi u naseljenom području projektant treba razmisliti o izvedbi zatvorene kompostane. - emisija otpadnih voda, otpadne vode s površine za kompostiranje treba sakupljati i akumulirati. Ovisno od vremenskih uvjeta, akumulirana otpadna voda je najčešće bogata aktivnim mikroorganizmima te ju je optimalno vratiti u kompostne hrpe. Eventualni višak otpadnih voda, primjerice tijekom sezone kiša, treba odvoditi u sustav odvodnje i zatim do uređaja za pročišćavanje. - izravna ugroza zdravlja zaposlenika, tijekom postupanja s biootpadom nastaju toksične plinovite emisije, koje mogu ugroziti zdravlje zaposlenika i to naročito kod biološke obrade u zatvorenim prostorima (halama, tunelima, kontejnerima i sl.). Toksične emisije poglavito su povezane s mikrobiološkim razgradnjom i to u svim fazama postupanja s biootpadom (sakupljanje, skladištenje, prijevoz, obrada). Povećane koncentracije mikrobnih toksina mogu ugroziti zaposlenike u zatvorenim postrojenjima za biološku obradu. Procjena potencijalnog rizika se temelji na sadržaju endotoksina. Studija BIO-MED2 (8) je pokazala da kod koncentracije endotoksina do 7 mg/m 3, uobičajenim kliničkim ispitivanjima, nije detektiran utjecaj na zdravlje ljudi. Toksične emisije su manje opasne kod kompostiranja na otvorenim ili kod natkrivenih površina za kompostiranje Teoretske i praktične osnove kompostiranja (voda, zrak, hrana, štetne tvari, temperatura, ubrzivači) Kompostiranje je brzo provediv jedinstveni postupak internog recikliranja, koji naročito malim komunalnim tvrtkama jamči kružno gospodarenje otpadom. Proizvedeni kompost učinkovito se koristi na lokalnoj razini. Osnova kompostiranja je razgradnja lagano biorazgradivih tvari aerobnim mikroorganizmima (bakterije, gljive, virusi, alge, praživotinje). U prirodi, sve dok u biomasi ima zraka postupno se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Čim nestaje zraka ugibaju i postupno počinje razvoj anerobnih mikroorganizama. Ka- KOMPOST KLASE I namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje gnojivo i poboljšivače tla VELJAČA/FEBRUARY

10 Komp mpos osti tira ranj nje Ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima optimalno je u kompostnoj hrpi održavati vlažnost od 40 do 70%, a optimalna vlažnost je oko 60% (provjera vlažnosti takozvanim "šaka testom"). Kod kompostiranja u zatvorenim prostorima (hala, tunel, kontejner) lakše je održavati vlažnost kompostne hrpe. Kada je kompostna hrpa na otvorenom, prevelika količina vode (npr. tijekom oborina) može se smanjiti prevrtanjem i odvodnjom viška vode s kompostne površine. Kada je premalo vode, hrpa se jednostavno može poprskati (najbolje akumuliranom vodom). Vrlo je učinkovito ovlaživanje provesti tijekom prevrtanja posebnim strojem prevrtačem. OMJER C/N ZA POJEDINE VRSTA BIOOTPADA Potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, što se uspješno može obaviti i tzv. "šaka testom" kvoća i trajanje kompostiranja izravno ovisi o vrsti biootpada i o uvjetima za život aerobnih mikroorganizama. Na lokalnoj razini je najlakše održavati optimalne uvjete opstanka aerobnih mikroorganizama. Tijekom procesa kompostiranja, razgradnju osiguravaju aerobni mikroorganizmi - mikro svijet (praživotinje, bakterije, virusi) i makro svijet (gljive, plijesni, kornjaši, gujavice, stonoge). Proces kompostiranja, ovisno od lokalnih uvjeta, sadrži dijelom i obradu gujavicama. U svakom slučaju temeljni uvjeti za održavanje i razvitak procesa kompostiranja odgovaraju uvjetima opstanka živog svijeta: voda, zrak, hrana, štetni uvjeti, temperatura. voda potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, primjerice "šaka testom": - ako nestane vode živi svijet umire i proces zastaje te dolazi do mumifikacije, - ako je previše vode kroz kompostnu masu teško prolazi zrak i aerobni mikroorganizmi ugibaju. a) biootpad bogat ugljikom (C)...C/N drvo i piljevina :1 papiri...170:1 kora drveta :1 lišće...60:1 b) biootpad bogat dušikom (N) konjski stajnjak... 25:1 goveđi stajnjak...20:1 otkos trave...19:1 digestirani otpadni mulj...16:1 otpadna hrana...15:1 zrak - kompostiranje se temelji na održavanju aerobnih uvjeta u svim dijelovima kompostne hrpe. To znači da treba osigurati stalni protok zraka (prozračivanje, tj. aeriranje čitave hrpe. Potrebno je krupne (drvenaste) komade usitniti, a zamuljenu biomasu (npr. otpadno voće, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) prorahliti umješavanjem strukturnih komadića. Zbog toga, nakon ulaza u kompostanu, a prije formiranja kompostne hrpe, biootpad je nužno mehanički pripremiti: - početnim usitnjavanjem drvenih komada (isključivo koristiti netretirano otpadno drvo), - umješavanjem različitih ulaznih vrsta biootpada, - odavanjem strukturnih materijala (npr. drvene sječke) u muljeviti biootpad (ostatke povrća i sl.), - dodatnim miješanjem i povremenim prevrtanjem kompostne hrpe, - upuhivanjem zraka kroz dno kompostne hrpe (npr. kompostana Prudinec). Za stabilnu aerobnu biološku razgradnju je nužan kisik (0,1 mg kisika po gramu biorazgradljive mase (8) ). Provedena istraživanja su pokazala da upuhivanje čistog kisika ubrzava proces kompostiranja. Međutim, u praksi kompostiranje komunalnog otpada provodi se gotovo redovito prozračivanjem kompostnih hrpa. hrana - bez hrane je nemoguć razvitak mikroorganizama; teoretski to znači da u kompostnoj masi treba održavati omjer ugljika i dušika (C:N) oko 25:1 (okvirno i do 35:1); a praktično to znači osmišljeno umješavati biootpad bogat ugljikom (C) s biootpadom bogatim dušikom (N). Prevrtanjem se kompostna hrpa aerira (prozračuje) i dodatno miješa. Kompostder Tehnix - stroj za prevrtanje kompostne hrpe uz mogućnost ovlaživanja i umješavanja biološkog sredstva za ubrzavanje procesa kompostiranja, kapaciteta obrade 100 m 3 /h štetni uvjeti za život (denaturiranje proteina) - teški metali, organski otrovi, jake lužine i jake kiseline izravno ugrožavaju opstanak života u 30 VELJAČA/FEBRUARY 2019.

11 TOPLINSKA INAKTIVACIJA PATOGENA I PARAZITA (8) Patogeni/paraziti Toplinski učinak Brucella abortus 61 o C smrt nastupa unutar 3 minute Brucella suis 61 o C smrt nastupa unutar 3 minute Corynebacterium diphtheriae 55 o C smrt nastupa unutar 45 minuta Entamoeba histolytica cysts 68 o C smrt nastupa Escherichia coli kod 55 o C većina ugiba unutar jednog sata kod 60 o C većina ugiba unutar 20 minuta Legionella kod 46 o C prestaje rast kod 60 o C nastupa smrt kod 75 o C ne postoji Legionella Mycobbacterium tuberculasis hominis 66 o C smrt nastupa unutar 20 minuta 67 o C trenutna smrt Salmonella typhhosa 46 o C prestaje rast o C smrt nastup unutar 30 minuta Salmonella (ostale) 55 o C smrt nastupa unutar jednog sata 60 o C smrt nastupa unutar 20 minuta Taenia saginata 71 o C smrt nastupa unutar 5 minuta Trichinella spiahs larvae 50 o C smanjenje infektivnosti nakon jednog sata o C nastupa smrt Način preslaganja trokutastih kompostnih hrpa kompostnoj masi, onemogućavaju razvitak mikroorganizama te dolazi do zastoja kompostiranja. S druge strane, ako se u prikupljenom biootpadu i nalaze povećane koncentracije anorganske štetne tvari (teški metali: kadmij, krom, živa, nikal, olovo, bakar, cink) i organske štetne tvari (poliklorirani bifenili, poliklorirani dibenzodioksini / dibenzofurani i dr.) proizvedeni će kompost biti niže kakvoće (klase), odnosno neće se moći koristiti u poljoprivredi. Hrvatski propisi (3) određuju sadržaj štetnih tvari u kompostu i to ovisno od tri klase (kompost klase I, klase II, klasa III), a istovremeno su propisane dopuštene namjene korištenja za svaku pojedinu klasu. Nešto stariji hrvatski propis (4) određuje uvjete kada se mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koristi u poljoprivredi. Poseban je problem što ta dva propisu nisu potpuno usklađena, te postoji sumnja da se u RH uvozi obrađeni (aerobno biološki) otpadni mulj. Primjerice, jedan hrvatski propis (4) dozvoljava sadržaj kadmija do 5 mg/ kg ST, a drugi propis (3) dozvoljava za kompost klase I do 0,7 mg/kg ST; za klasu II do 1,0 mg/kg ST; za klasu III (korištenje na tlu koje se ne koristi za proizvodnju hrane) do 3,0 mg/kg ST. temperatura temperatura je pokazatelj odvijanja procesa kompostiranja, a temperatura je i glavni čimbenik higijenizacije komposta. Već je navedeno da se tijekom aerobnog biološkog postupka oslobađa toplina i dolazi do zagrijavanja kompostne hrpe. Ovisno od lokalnih uvjeta tijekom aerobne mezofilne faze temperatura je između 20 i 40 o C, a tijekom termofilne faze temperatura je od 40 do 70 o C. Voditelju kompostiranja temperatura je izravni pokazatelj odvijanja procesa kompostiranja. Čim dolazi do smanjivanja temperature to je znak da je ili kompost proizveden (više nema hrane) ili da dolazi do ugroze života mikroorganizama (previše ili premalo vode, sadržaj štetnih tvari); izuzimajući vrtno kompostiranje, obvezno je dnevno nadziranje temperature, svake kompostne šarže, najmanje jednom dnevno (3). Temperatura je vrlo važan pokazatelj takozvane higijenizacije komposta (uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki. Mjerenje temperature provodi se dugačkim termometrom, koji prodire do središta kompostne hrpe. Prema hrvatskom propisu (3) potrebno je tijekom kompostiranja u hrpi održavati: - najmanje 14 dana temperaturu do 55 o C ili do 7 dana temperaturu 65 o C, - da temperatura ne prelazi 73 o C. Europske zemlje na sličan način određuju vrijeme održavanja i visinu temperature tijekom procesa kompostiranja: - Nizozemska o C... 2 dana - Italija o C... 3 dana - Danska o C dana - Francuska i Belgija o C... 4 dana - Austrija o C... 6 dana VELJAČA/FEBRUARY

12 Komp mpos osti tira ranj nje Mobilno bubanj sito Tehnix, može se vrlo lako prilagoditi lokaciji kompostane U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta trajanje procesa kompostiranja vrijeme aerobne biološke obrade biorazgradivog komunalnog otpada ovisi od lokalnih uvjeta. Načelno, prema stručnoj literaturi, trajanje procesa je oko 3 mjeseca (8). Iskustva iz RH pokazuju da kompostiranje zelenog otpada može trajati i do 10 mjeseci (ovisno o vrsti otpada, lokalnim uvjetima i znanju i umijeću voditelja). Povećanje temperature omogućava da razvitak aerobnih organizama i proces kompostiranja traje kraće vrijeme. Međutim, kompostiranje se može provoditi i pri niskim temperaturama (npr. u Norveškoj), ali traje dulje. Redovitim (ali ne prečestim) prevrtanjem kompostna masa se dodatno prozračuje, a time se ujedno izbjegava stvaranje anaerobnih područja, otklanjanju neugodni mirisi i dva do tri puta skraćuje vrijeme kompostiranja. Sastav biootpada također izravno određuje vrijeme kompostiranja. Primjerice, drvo načelno produljuje trajanje kompostiranja. Na kraju procesa takozvani svježi kompost se prosijava (najčešće na 12 ili 20 mm) i krupniji drveni komadi se jednostavno vrate na početak procesa. Povratak komadića drveta koji još nisu dovoljno razgrađeni izravno pomaže razbijanju eventualnih muljevitih zona i prozračivanju mase biootpada. ubrzivači (starteri) Ubrzivači su dodaci koji se umješavaju u kompostnu hrpu s ciljem ubrzanja aerobne biološke razgradnje. Na tržištu se nalaze različiti oblici ubrzivača koji mogu biti smjese odabranih bakterija, fermenata i mineralnih tvari. Kod uporabe ubrzivača važno je zahtijevati certifikate, koji jamče da odgovaraju korištenju u organskoj (ekološkoj) poljoprivredi i uvjetima zaštite podzemne vode. Kao ubrzivač kompostiranja komercijalno se nudi enzimska mješavina mikroelemenata, huminskih kiselina i makroelemenata. Ubrzivači pored skraćenja vremena kompostiranja smanjuju (odstranjuju) i emisije neugodnih mirisa (11). U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta (dodavanje zrelog komposta je puno manje učinkovitije). Umješavanje svježeg komposta u kompostnu masu je ne samo najučinkovitiji već i najjeftiniji načina ubrzanja procesa biološke razgradnje. Uvijek treba uvažiti da je kompostiranje proces ovisan od lokalnih uvjeta i lokalno prilagođenih mikroorganizama. LITERATURA 1. Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, NN 130/ Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.; 73/ Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN 117/ Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja pročišćavanja otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/ Amlinger F.: Handbuch der Kompostierung, Ludwig Boltzman- Institut für biologischen Landbau und angewandte Ökologie, Wien Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, Gareht Evans: Biowaste and Biological Waste Treatment, James & James Ltd, London UK, Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/ Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 103/ Benčević K.: Biokont osnove biološke poljoprivrede, Poslovna zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, Milanović Z.; Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje biootpada, MR, rujan Zagreb 13. Milanović Z.: Vodič za kompostiranje crno zlato iz otpada, Sustav OHO, siječanj Zagreb 14. Filipović V.: Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog recikliranjem urbanog bio-otpada, Hrvatske vode 24(2016), 95, Goldschmid H., Hauer W:: Biotonne in der nicht besiedelten innenstadt von Wien, Waste Magazin 4/97, : EU-Symposium Compost Quality Approch in the European Union Federal Ministry for the Environment,Youth and Family, Oktober Nastavak u sljedećem broju 32 VELJAČA/FEBRUARY 2019.