Glasnik vp:CorelVentura 7.0

Broj 4 Godina VIII. Zagreb 27. veljaèe 2003. SADRÝAJ ÝUPANIJSKA SKUPŠTINA 1. Zakljuèak o donošenju Strategije i programa odrþivog gospodarskog razvoja Zagrebaèke Þupanije... 3 Strategija i programi odrþivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije... 3

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluþbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte. Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72. Glavni urednik: Marica Mikec, struèni suradnik u Struènoj sluþbi Skupštine, tel. 01/60-09-452, faks: 01/61-54-024 Nakladnik: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Ratkajev prolaz 4 Tisak: TIPOMAT d.o.o., Habdeliæeva 70, Velika Gorica Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 3 ÝUPANIJSKA SKUPŠTINA 1 Na temelju èlanka 19. Statuta Zagrebaèke Þupanije ( Glasnik Zagrebaèke Þupanije broj 16/01) i èlanka 63. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebaèke Þupanije ( Glasnik Zagrebaèke Þupanije broj 18/01) Ýupanijska skupština Zagrebaèke Þupanije na svojoj 15. sjednici odr- Þanoj 25. veljaèe 2003. godine donijela je ZAKLJUÈAK O DONOŠENJU STRATEGIJE I PROGRAMA ODRÝIVOG GOSPODARSTVENOG RAZVOJA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE I. Ýupanijska skupština Zagrebaèke Þupanije donosi Strategiju i programe odrþivog gospodarskog razvoja Zagrebaèke Þupanije, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zakljuèka. II. Ovaj Zakljuèak i Strategija objavit æe se u Glasniku Zagrebaèke Þupanije. Klasa: 021-01/03-01/2 Urbroj: 238/1-01-03-23 Zagreb, 25. veljaèe 2003. Predsjednica Ýupanijske skupštine Palma Klun-Posavec, prof., v. r. Ekonomski institut, Zagreb STRATEGIJA I PROGRAMI ODRÝIVOG GOSPODARSTVENOG RAZVOJA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE Predgovor Strategija i programi odrþivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije izraðena je u Ekonomskom institutu, Zagreb. Temelji se na Projektnom zadatku koji je bio sastavnica Ugovora zakljuèenog izmeðu Zagrebaèke Þupanije i Hrvatske gospodarske komore kao naruèitelja i Ekonomskog instituta, Zagreb, kao izvršitelja. Studija ima znaèajke programskih osnova, koje se mogu koristiti za potanku razradu izvedbenih aktivnosti smjerom postavljenih ciljeva razvoja, istovremeno vodeæi brigu o moguænostima i sposobnostima da se postavljeni ciljevi i ostvare. SadrÞaj istraþivanja obuhvatio je analizu relevantnih fizièkih i financijskih podataka, te institucionalnih uvjeta prošlog i buduæeg razdoblja. Pritom se vodila briga o tome da korišteni podaci i informacije omoguæe razradu izvedbeno usmjerenog sadrþaja kojim se kvantitativno i kvalitativno, teoretski konzistentno, a iskustveno provjerljivo: ocijeni dosadašnji razvoj i sadašnje stanje provjere moguænosti i ogranièenja u razvoju identificiraju razvojni ciljevi projiciraju dostizivi i racionalnim oèekivanjima sukladni razvojni uèinci predloþe institucionalne i organizacijske promjene. Pred Zagrebaèkom Þupanijom je izazovno razdoblje. U njemu je naglasak na novoj kvaliteti razvoja. Razvoj se usmjerava racionalnoj uporabi potencijala, osobito prirodnih resursa i temelji se na suradnièkom odnosu gradova i opæina s poduzetnicima i stanovništvom. Ustraje se na takvim strukturnim promjenama koje su osnovica jaèanja konkurentnosti smjerom razvojnog repozicioniranja u sklopu šireg regionalnog prostora. OdrÞivi razvoj Zagrebaèke Þupanije sagledava se u sklopu strategije razvoja Hrvatske. U tome pogledu razvojno usmjerenje razumijeva se kao društveni konsenzus o opredjeljenjima u sklopu dugoroèno usmjerenih aktivnosti na crti formiranja konkurentne ponude. Pritom se ustraje na kvalitativno novom razvoju i otvorenosti prema uþem i širem okruþenju. Studija je podijeljena na tri dijela: III. Analiza razvoja 1998. 2001. godine i ocjena stanja III. O gospodarstvenom razvoju 2002. 2005. godine III. Smjernice, politike i mjere za ostvarivanje razvojnih ciljeva Valja naglasiti da je ovdje rijeè o izmijenjenom i dopunjenom Konaènom tekstu Studije koji je bio predloþak za raspravu. Nareèene izmjene i dopune temelje se na primjedbama i sugestijama koje su rezultat rasprava odrþanih na Poglavarstvu, Hrvatskoj gospodarskoj Komori Komori Zagreb, skupštinskim odborima i Skupštini Zagrebaèke Þupanije. Dakako, za stavove, iznesena mišljenja, prijedloge i preporuke koji su na crti sagledavanja strateških odrednica i razvoja Zagrebaèke Þupanije odgovorni su autori Studije: 1. Dr. sc. Damir Aniæ 2. Mr. sc. Nada Antiæ 3. Mr. sc. Jelena Budak 4. Irena Ðokiæ, dipl.oec 5. Dr. sc. Ýeljko Lovrinèeviæ 6. Dr. sc. Davor Mikuliæ 7. Dr. sc. Mustafa Nušinoviæ 8. Dr. sc. Ivan Teodoroviæ Statistièku obradu baze podataka koja je ureðena u zasebnom Dodatku i drþi se sastavnim dijelom ove Studije obavila je Anica Kutleša, viša statistièarka, Ekonomski institut, Zagreb. Voditelj projekta u Ekonomskom institutu, Zagreb bio je dr. sc. Mustafa Nušinoviæ. Rad je umnoþen u ogranièenom broju primjeraka za naruèitelje, te se bez njihovoga izrièitog dopuštenja ne smije koristiti, ni u dijelovima, niti u cjelini za javno objavljivanje. U Zagrebu, sijeèanj, 2003. godine

Stranica 4 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. SadrÞaj Predgovor.................................................... 3 III. ANALIZA RAZVOJA 1998.-2000. GODINE I OCJENA STANJA........................ 6 1. RESURSNA OSNOVICA I GOSPODARSTVENE POSEBNOSTI....................... 6 1.1. Prostor, resursi i okoliš........................................ 6 1.1.1. O prirodnim uvjetima, strukturi i namjeni površina....................... 6 1.1.2. Struktura i iskorištenost prirodnih resursa........................... 7 1.1.2.1. Poljoprivredni resursi................................. 8 1.1.2.2. Šume......................................... 14 1.1.2.2.1. Lov..................................... 16 1.1.2.3. Vode......................................... 17 1.1.2.3.1. Struktura i kapaciteti vodocrpilišta..................... 17 1.1.2.3.2. Struktura sadašnje i oèekivane potrošnje vode u Ýupaniji.......... 17 1.1.2.4. Mineralne sirovine................................... 18 1.1.3. Graðevinsko zemljište..................................... 20 1.1.4. Turistièki resursi........................................ 20 1.2. Stanovništvo i zaposlenost....................................... 21 1.2.1. Razmještaj, struktura stanovništva i povezanost s gospodarstvenim razvojem.......... 21 1.2.2. Strukturne znaèajke zaposlenosti................................ 27 1.3. Infrastruktura............................................ 28 1.3.1. Prostorno ureðenje osnovica izgradnje i korištenja infrastrukture............... 28 1.3.2. Institucionalni uvjeti i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem................. 29 1.3.3. Prometni sustav u Zagrebaèkoj Þupaniji............................ 30 1.3.3.1. Cestovni promet.................................... 30 1.3.3.2. Ýeljeznièki promet................................... 31 1.3.3.3. Zraèni promet..................................... 32 1.3.3.4. Rijeèni promet..................................... 32 1.3.4. Pošta i telekomunikacije.................................... 32 1.3.5. Vodnogospodarski sustav.................................... 33 1.3.5.1. O sadašnjem stanju vodoopskrbnog sustava...................... 34 1.3.5.2. Odvodnja....................................... 34 1.3.5.3. Korištenje voda.................................... 35 1.3.5.4. Ureðenje vodotoka i voda............................... 35 1.3.6. Energetski sustav........................................ 36 1.3.6.1. Nafta i plin...................................... 36 1.3.6.2. Elektroenergetika................................... 37 1.3.7. Gospodarenje otpadom u Zagrebaèkoj Þupaniji........................ 37 1.3.8. Komunalno gospodarstvo u gradovima i opæinama Zagrebaèke Þupanije............ 38 1.4. Fiskalni sustav............................................ 39 1.4.1. Vlastiti izvori sredstava..................................... 39 1.4.2. Sredstva iz raspodjele zajednièkih prihoda........................... 40 1.4.3. Proraèunske dotacije...................................... 40 1.4.4. Decentralizacija........................................ 40 1.4.5. Financijska snaga Ýupanije................................... 41 1.4.6. Financijska snaga opæina i gradova............................... 43 2. ANALIZA GOSPODARSTVENE STRUKTURE I UÈINKOVITOSTI..................... 44 2.1. Nominalni pokazatelji uèinkovitosti i strukture............................ 44 2.2. Relativni pokazatelji uèinkovitosti po djelatnostima.......................... 46 2.3. Osvrt na pokazatelje o obrtnicima i slobodnim zanimanjima u Ýupaniji................ 47 3. INSTITUCIONALNI OKVIR I ORGANIZACIJSKI USTROJ.......................... 47 3.1. Zakonski okvir i teritorijalno-upravne promjene............................ 47 3.2. Samoupravni djelokrug........................................ 48 3.3. Predstavnièka, izvršna i upravna tijela................................. 49 3.3.1. Predstavnièka tijela Zagrebaèke Þupanije............................ 49 3.3.2. Izvršna tijela Zagrebaèke Þupanije............................... 49 3.3.3. Upravna tijela Zagrebaèke Þupanije.............................. 50 3.4. Lokalna samouprava......................................... 50

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 5 3.5. Središnja drþavna vlast na podruèju Zagrebaèke Þupanije....................... 52 3.6. Uloga Zagrebaèke Þupanije u poticanju suradnje........................... 52 3.6.1. Suradnja s Gradom Zagrebom................................. 54 3.6.2. Suradnja tijela Zagrebaèke Þupanije.............................. 54 3.6.3. Suradnja gradova i opæina................................... 55 3.7. Trgovaèka društva u vlasništvu Zagrebaèke Þupanije......................... 55 4. ZAKLJUÈCI O STANJU.......................................... 55 II. O GOSPODARSTVENOM RAZVOJU.................................... 57 5. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA......................................... 57 5.1. Strateška vizija dugoroènog razvoja.................................. 57 5.2. O ciljevima razvoja.......................................... 57 5.2.1. Opæi ciljevi........................................... 57 5.2.2. Ciljevi u podruèju prostora, prirodnih resursa i zaštite okoliša.................. 57 5.2.3. Ciljevi demografskog razvoja.................................. 58 5.2.4. Ciljevi razvoja infrastrukture.................................. 58 5.2.5. Ciljevi gospodarstvenog razvoja................................. 59 5.2.6. Ciljevi u podruèju fiskalnog sustava............................... 60 6. SASTAVNICE STRATEGIJE I PROGRAMI.................................. 61 6.1. Polazište i sastavnice razvoja..................................... 61 6.2. Lanac dodane vrijednosti unutarnji èimbenik razvoja........................ 63 6.3. Strategija i racionalna oèekivanja SaÞetak.............................. 64 6.3.1. Razvojna ambicija i akcija................................... 64 6.3.2. Razvojna matrica i razvojna oèekivanja............................. 64 7. PROJEKCIJE I OÈEKIVANA STRUKTURA................................. 67 7.1. Strukturne promjene u prostoru.................................... 67 7.2. Demografske promjene........................................ 67 7.3. Strukturne promjene u podruèju prometa i veza........................... 67 7.4. Projekcije gospodarskog rasta i oèekivana gospodarska struktura................... 67 7.4.1. Polazne pretpostavke i izvori podataka............................. 68 7.4.2. Polazno stanje i struktura gospodarstva............................. 68 7.4.3. Projekcije rasta gospodarstva Zagrebaèke Þupanije....................... 70 7.4.4. Pretpostavke za ubrzani rast gospodarstva Zagrebaèke Þupanije................ 71 7.5. Poseban osvrt na strukturne promjene u poljoprivredi......................... 72 7.6. Strukturne promjene u financijskom sustavu............................. 72 7.6.1. O decentralizaciji....................................... 72 7.6.2. Osnovni ciljevi......................................... 73 7.6.3. Zakljuèno o fiskalnim projekcijama............................... 73 7.7. Srednjoroèni plan investicija..................................... 75 III. SMJERNICE, POLITIKE I MJERE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH CILJEVA................... 77 8. SMJERNICE, POLITIKE I MJERE PO PODRUÈJIMA RAZVOJA....................... 77 8.1. Polazna osnova i smjernice razvoj poticajnog okruþenja....................... 77 8.1.1. Poboljšanje investicijske i poduzetnièke klime......................... 77 8.1.2. Izvori rasta investicija osnovica razvoja............................ 77 8.1.3. Specifièna uloga Ýupanije u stvaranju poticajnog okruþenja.................. 77 8.2. Politike i mjere namjenskog korištenja prostora i prirodnih resursa.................. 78 8.3. Sastavnice poljoprivredne politike................................... 79 8.4. Politika i mjere u podruèju infrastrukture............................... 81 8.5. Financijska politika i proraèun..................................... 81 9. POLITIKE I MJERE U PROCESU ORGANIZACIJSKIH PRILAGODBI.................... 82 9.1. Organizacijski aspekti......................................... 82 9.1.1. Odjeli u funkciji optimiranja razvojnih odluka......................... 82 9.1.2. Ýupanijska agencija za razvoj................................. 83 9.2. O informacijskom sustavu kao infrastrukturi.............................. 84 9.2.1. Sastavnice informacijskog sustava................................ 84 9.2.2. Organizacija i uporaba baze podataka............................. 86

Stranica 6 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. I. ANALIZA RAZVOJA 1998. 2000. GODINE I OCJENA STANJA 1. RESURSNA OSNOVICA I GOSPODARSTVENE POSEBNOSTI 1.1. Prostor, resursi i okoliš Zemljopisni poloþaj Zagrebaèke Þupanije, regionalno i meðunarodno okruþenje s kolanjem ljudi, roba, kapitala i informacija, te osobito blizina i razvojna usmjerenost gradu Zagrebu, njezin je prvorazredni gospodarstveni i društveni potencijal. 1.1.1. O prirodnim uvjetima, strukturi i namjeni površina U 1999. godini, prema podacima DrÞavne geodetske uprave, Zagrebaèka Þupanija ima površinu od 3.058,15 km (5,4% površine Hrvatske), tablica 1. Smještena je u središnjem dijelu Hrvatske. Prstenasto okruþuje Grad Zagreb, glavni grad Hrvatske i granièi s nekoliko Þupanija i Republikom Slovenijom. Zagrebaèku Þupaniju obiljeþava raznolikost prostora, kulturno-povijesnog naslijeða i naselja. U sklopu prirodnih uvjeta istièu se osobito: razlièitost reljefne strukture u kojoj je gotovo jednako zastupljen dolinski i breþuljkasti reljef koncentracija voda u dolini rijeke Save umjerena kontinentalna klima niska razina zagaðenosti zraka i okoliša. Struktura površina po gradovima i opæinama navedena je u podacima Ureda za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, u tablici 1.2. i tablici 1.3. Tablica 1.1. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U 1999. GODINI PO GRADOVIMA I OPÆINAMA GRADOVI/OPÆINE Površina, km Udio, % 1. Gradovi 1.428,00 46,7 1.1. Velika Gorica 328,65 10,8 1.2. Samobor 250,73 8,2 1.3. Jastrebarsko 226,50 7,4 1.4. Sveti Ivan Zelina 184,68 6,0 1.5. Ivaniæ Grad 173,57 5,7 1.6. Vrbovec 159,05 5,2 1.7. Zaprešiæ 52,60 1,7 1.8. Dugo Selo 52,22 1,7 2. Opæine 1.630,15 53,3 3. Ýupanija ukupno 3.058,15 100,0 4. Površina Hrvatske (kopno) 56.542,00 5. Udio Ýupanije u površini Hrvatske 5,4 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 5, a prema: DrÞavna geodetska uprava, krajem 1999. godine, obrada: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša i SLJH 2001, str. 40 za površinu Hrvatske. Tablica 1.2. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U 1999. GODINI PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA STRUKTURA Iznos u ha Struktura u % 1. Poljoprivredno zemljište 172.548 56,25 1.1. Oranice 101.252 33,01 1.2. Voænjaci 4.175 1,36 1.3. Vinogradi 5.773 1,88 1.4. Livade 47.518 15,49 1.5. Pašnjaci 12.503 4,08 1.6. Ribnjaci 1.314 0,43 1.7. Moèvare 13 0,004 2. Šume 105.762 34,48 3. Vode 8.624 2,81 4. Zgrade i dvorišta 7.230 2,36 5. Ýeljeznice, ceste, putovi 9.865 3,22 6. Ostalo 2.721 0,88 7. Ýupanija ukupno 306.750 100,00 Napomena: Razlika u odnosu na podatke u tablici 1.1. je u izvoru i vremenu obuhvata. Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 61., a prema: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 7 Tablica 1.3. STRUKTURA POVRŠINA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE U 1999. GODINI PO OSNOVNIM KATEGORIJAMA KORIŠTENJA, GRADOVIMA I OPÆINAMA GRAD/OPÆINA Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Ostale površine ha % ha % ha % ha % 1. Gradovi 143.468 46,77 78.476 45,48 49.918 47,20 15.074 53,00 1.1. Velika Gorica 32.898 10,72 17.553 10,17 10.789 10,20 4.556 16,02 1.2. Samobor 24.975 8,14 10.672 6,19 12.529 11,85 1.774 6,24 1.3. Jastrebarsko 22.841 7,45 11.258 6,52 9.937 9,40 1.646 5,79 1.4. Sveti Ivan Zelina 18.544 6,05 10.696 6,20 6.772 6,40 1.076 3,79 1.5. Ivaniæ Grad 17.265 5,63 10.819 6,27 3.662 3,46 2.784 9,79 1.6. Vrbovec 15.918 5,19 11.366 6,59 3.108 2,94 1.444 5,08 1.7. Zaprešiæ 5.603 1,83 3.040 1,76 1.651 1,56 912 3,21 1.8. Dugo Selo 5.424 1,77 3.072 1,78 1.470 1,39 882 3,10 2. Opæine 163.282 53,23 94.072 54,52 55.844 52,80 13.366 47,00 3. Ýupanija ukupno 306.750 100,00 172.548 100,00 105.762 100,00 28.440 100,00 Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije U strukturi površina gradovi zauzimaju 46,7 %, a opæine 53,3 %. Poljoprivredne površine imaju udio od 56,25 % i šume 34,48 %. Šest najveæih gradova zauzima 43,3 % ukupnih površina (tablica 2). Od ukupnih poljoprivrednih površina 41,94 % je u šest najveæih gradova, dok je kod šuma taj postotak 44,25%. Za potanku ocjenu gospodarstvenih znaèajki prirodnih resursa vaþno je poznavati i velièinu, te strukturu površina i vlasništvo nad njima. Temeljni podaci o tome navedeni su u tablici 1.4. Tablica 1.4. DRÝAVNO VLASNIŠTVO I UDIO U UKUPNIM POVRŠINAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI U 1999. GODINI GRAD/OPÆINA Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Ostale površine ha % ha % ha % ha % 1. Gradovi 52.747 36,77 13.926 17,75 27.900 55,89 10.921 72,45 1.1. Velika Gorica 16.411 49,88 3.609 20,56 9.527 88,30 3.275 71,88 1.2. Samobor 8.228 32,94 721 6,76 6.429 51,31 1.078 60,77 1.3. Jastrebarsko 8.822 38,62 1.537 13,65 6.048 60,86 1.237 75,15 1.4. Sveti Ivan Zelina 1.882 10,15 179 1,67 1.075 15,87 628 58,36 1.5. Ivaniæ Grad 10.697 61,96 5.199 48,05 3.185 86,97 2.313 83,08 1.6. Vrbovec 2.913 18,30 1.376 12,11 530 17,05 1.007 69,74 1.7. Zaprešiæ 914 16,31 100 3,29 124 7,51 690 75,66 1.8. Dugo Selo 2.880 53,10 1.205 39,23 982 66,80 693 78,57 2. Opæine 56.171 34,40 14.197 15,09 32.346 57,92 9.628 72,03 3. Ýupanija ukupno 108.918 35,51 28.123 16,30 60.246 56,96 20.549 72,25 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 60., a prema: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebaèke Þupanije, sijeèanj 1999., obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije Kao što je iz podataka navedenim u tablici 1.4. razvidno, od ukupne površine Ýupanije 306.750 ha, nešto više od jedne treæine, tj. 35,51% u drþavnom je vlasništvu. Zanimljivo je pritom naglasiti da je od ukupnih poljoprivrednih površina 172.548 ha 84% u privatnom vlasništvu, a od ukupne šumske površine 105.762 ha veæi dio i to 56,96% je u drþavnom vlasništvu. 1.1.2. Struktura i iskorištenost prirodnih resursa Kada je rijeè o prirodnim i drugim resursima, kao materijalnim preduvjetima gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije, istièu se: a) poljoprivredni resursi b) šume

Stranica 8 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. c) vode d) mineralne sirovine e) graðevinsko zemljište f) turistièki resursi Prirodni resursi i uvjeti drþe se dobrom osnovicom za razvoj gospodarstva, osobito poljoprivrede, šumarstva i vodoopskrbe, te za kvalitetu Þivljenja u cjelini. 1.1.2.1. Poljoprivredni resursi Poljoprivreda ima znatne potencijale za razvoj na podruèju Zagrebaèke Þupanije. Prirodni preduvjeti tome jesu poljoprivredno zemljište, ruralni prostor, seoska naselja, poljoprivredno stanovništvo, povoljni klimatski uvjeti i blizina Grada Zagreba kao velikog preraðivaèkog i potrošaèkog centra. Osobito vrijedni poljoprivredni resursi su: obradivo, relativno plodno i oèuvano poljoprivredno zemljište resursi za voæarstvo, vinogradarstvo i stoèarstvo U tome pogledu zanimljivim se drþe podaci o strukturi poljoprivrednog zemljišta u Zagrebaèkoj Þupaniji. Podaci o tome navedeni su u tablici 1.5. Tablica 1.5. STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA, ha 1. Poljoprivredne površine ukupno 172.831 173.462 171.326-1.1. Oranice i vrtovi 100.231 100.716 100.873-1.2. Voænjaci 4.027 4.038 3.939-1.3. Vinogradi 5.677 5.622 5.632-1.4. Livade 47.652 49.244 47.415-1.5. Obradiva površina 157.587 159.620 157.859-1.6. Pašnjaci i ostalo 15.244 13.842 13.467-2. USPOREDBA S HRVATSKOM, %, ha 2.1. Udio površina Ýupanije u površinama Hrvatske, % 2.1.1. Poljoprivredne površine 5,43 5,51 5,43-2.1.2. Obradive površine 7,80 8,05 7,98-2.2. Udio obradivih površina u ukupnim površinama, % 2.2.1. u Ýupaniji 91,18 92,02 92,14-2.2.2. u Hrvatskoj 63,52 62,92 62,68-2.3. Površine po stanovniku, ha 2.3.1. Ukupne površine u Ýupaniji 0,57 0,57 0,56-2.3.2. Ukupne površine u Hrvatskoj 0,73 0,72 0,72-2.3.3. Obradive površine u Ýupaniji 0,52 0,53 0,52-2.3.4. Obradive površine u Hrvatskoj 0,46 0,45 0,45 - Napomena: Obradiva površina je zbroj površina oranica i vrtova, voænjaka, vinograda i livada Broj stanovnika: Hrvatska 4 381 352, Zagrebaèka Ýupanija 304 186 Izvor: SLJH 1999., 2000. i 2001. Temeljem podataka navedenim u tablici 1.5. moþe se zakljuèiti da je Zagrebaèka Þupanija razmjerno bogata s obradivim zemljištem. To je osobito razvidno u usporedbi Ýupanije i Hrvatske. Primjerice, obradive površine po stanovniku u Ýupaniji iznose 0,52 ha, a u Hrvatskoj 0,45 ha. Udio obradivih površina u poljoprivrednim površinama u Ýupaniji je 92,14 %, a u Hrvatskoj 62,68 %. Raznovrsna struktura poljoprivrednih površina omoguæuje razvoj brojnih poljoprivrednih djelatnosti. Od povrtnih kultura, najširu moguænost uzgoja imaju krumpir i kupusnjaèe, a grah i luk najmanju. Sve ratarske kulture imaju velike moguænosti za uzgoj, no najveæe su pogodnosti za uzgoj Þitarica, kukuruza i soje. Zbog klimatskih prilika i svojstava tla, najveæe su moguænosti za uzgoj vinove loze na prisojnim stranama obronaka Ýumberaèke i Zagrebaèke gore, te manjim dijelom na obroncima Moslavaèke gore i Vukomerièkih gorica. Od voæa najveæe su moguænosti za uzgoj šljiva, a najmanje za breskve i marelice. Velike su moguænosti za razvoj govedarstva, konjogojstva i svinjogojstva, uzgoj ovaca moþe se pojaviti na širem podruèju Ýupanije, dok je uzgoj koza ogranièen za bre- Þuljkasto brdovita podruèja. Proizvodnja pastrve ima moguænosti u gorskim potocima Zagrebaèke i Ýumberaèke gore. Veæi ribnjaci mogu se graditi i na širim dolinama Èesme, Lonje, Krapine i njihovih pritoka.

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 9 Zemljište Zagrebaèke Þupanije je relativno plodno. Postoje ogranièenja kod intenzivnije proizvodnje. Osobito vrijedno obradivo tlo nalazi se na aluvijalnim tlima rijeke Save, dok su tla breþuljkastih i gorskih predjela niþe bonitetne klase. U tome pogledu valja naglasiti da je poveæanje stupnja iskorištenosti tala moguæe, ali zahtijeva njihovo agrotehnièko i hidrotehnièko ureðenje na jednoj strani, te zaštitu najkvalitetnijih površina, na drugoj strani. Kada je rijeè o prirodnim resursima i potencijalima u poljoprivrednoj proizvodnji vaþnim se drþe usporedni podaci o korištenju oraniènih površina, voæarskim resursima, te strukturi stoènog fonda. O tome su odabrani podaci navedeni u tablici 1.6., tablici 1.7. i tablici 1.8. Tablica 1.6. KORIŠTENJE ORANIÈNIH POVRŠINA U ÝUPANIJI uha A) ZASIJANE POVRŠINE STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. Oraniène površine ukupno 100.231 100.716 100.873 100.721 2. Zasijane oraniène površine 89.595 82.578 85.643 88.369 2.1. Ýitarice 60.648 53.193 56.590 59.411 2.2. Povræe 11.438 11.693 11.975 12.069 2.2.1. Krumpir 5.535 5.429 5.532 5.386 2.2.2. Mahunasto povræe 818 805 760 752 2.2.3. Ostalo povræe 5.085 5.459 5.683 5.931 2.3. Krmno bilje 16.931 17.200 16.369 16.318 2.4. Ostalo 583 492 709 571 3. Neobraðene površine 10.444 18.031 15.112 12.228 4. Ostalo korištenje oraniènih površina 192 107 118 124 B) POÝNJEVENE POVRŠINE 1. Pšenica i kukuruz 54.886 47.157 51.315 54.216 1.1. Pšenica 16.202 9.701 13.796 14.883 1.2. Kukuruz 38.684 37.456 37.519 39.333 2. Povræe - 8.209 8.303 8.198 2.1. Krumpir 5.533 5.431 5.541 5.385 2.2. Grah 737 697 667 680 2.3. Kupus i kelj 1.021 1.086 1.057 1.078 2.4. Luk 505 537 552 540 2.5. Rajèica - 458 486 515 3. Krmno bilje 11.412 10.880 10.251 3.1. Djetelina 6.582-6.182 5.785 3.2. Lucerna 4.830-4.698 4.466 C) USPOREDBA S HRVATSKOM, % 1. Udio oraniènih površina u Hrvatskoj 6,87 6,89 6,92 6,90 2. Udio zasijanih oraniènih površina u Hrvatskoj 8,48 8,02 7,99 8,09 3. Udio neobraðenih oraniènih površina u ukupnim oraniènim površinama Ýupanija 10,42 17,90 14,98 12,14 4. Udio neobraðenih oraniènih površina u ukupnim oraniènim površinama Hrvatska 27,09 29,38 26,34 25,05 Izvor: SLJH 1999., 2000. i 2001. i podaci Zagrebaèke Þupanije

Stranica 10 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica 1.7. BROJ STABALA VOÆA I TRSOVA GROÝÐA POKAZATELJ/STRUKTURA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA 1.1. Broj rodnih stabala ukupno 1.262.620 1.205.623 1.210.891 1.351.256 1.1.1. Jabuke 613.277 582.562 603.832 745.381 1.1.2. Trešnje 35.994 35.022 35.916 37.075 1.1.3. Višnje 14.511 13.737 14.494 15.256 1.1.4. Šljive 598.838 574.302 556.649 553.544 1.2. Trsovi groþða u 000 42.091 41.827 41.414 40.976 2. USPOREDBA S HRVATSKOM 2.1. Udio u Hrvatskoj, % 11,55 10,87 10,86 11,86 2.1.1. Jabuke 16,91 15,56 15,65 17,98 2.1.2. Trešnje 6,16 6,02 6,11 6,32 2.1.3. Višnje 1,54 1,37 1,34 1,45 2.1.4. Šljive 10,37 9,98 9,89 9,87 2.1.5. GroÞðe 13,52 13,60 13,84 13,83 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije, a prema podacima DZS-a Tablica 1.8. STOÈNI FOND POKAZATELJ/STRUKTURA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA 1.1. Goveda 56.963 52.847 51.515 46.882 1.2. Konji 321 148 99 124 1.3. Svinje 132.114 125.212 122.511 124.644 1.4. Ovce 1.969 1.863 3.255 5.742 1.5. Perad 1.307.135 1.246.734 1.371.946 1.166.101 2. UDIO U HRVATSKOJ, % 2.1. Goveda 12,99 12,39 11,75 11,23 2.2. Konji 2,40 1,32 0,95 1,41 2.3. Svinje 9,70 10,15 9,93 9,69 2.4. Ovce 0,40 0,35 0,60 0,99 2.5. Perad 12,02 11,08 11,67 10,00 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije, a prema podacima DZS-a Kao što se iz podataka navedenim u tablici 1.6. moþe zakljuèiti oraniène se površine u 2001. godini najviše koriste za uzgoj Þitarica sa 67,23 %, krmnog bilja 18,47 % i povræa 13,66 %. Isto se tako iz odabranih podataka zakljuèuje da je korištenje poljoprivrednih resursa usmjereno ne samo na ratarstvo, vinogradarstvo i voæarstvo, veæ i naglašeno na stoèarstvo. Kao što je iz podataka u nareèenim tablicama razvidno, u odnosu na Hrvatsku, Zagrebaèka Þupanija istièe se udjelima u broju rodnih stabala jabuka i šljiva, trsova groþða, te fondovima peradi, goveda i svinja. Statistièki podaci ukazuju na nedovoljno korištenje poljoprivrednih resursa u proizvodnji u Zagrebaèkoj Þupaniji. Iz tablice 1.6. je razvidno da su u 2000. u odnosu na 1998. godinu smanjene zasijane oraniène površine i poveæane neobraðene površine. U 2001. godini dolazi do poveæanja zasijanih oraniènih površina i smanjenja neobraðenih površina. Neobraðenih površina je u 2001. godini bilo 12.228 ha, odnosno 12,14 % oraniènih površina. Rijeè je najveæim dijelom o drþavnim oranicama, zatim o zemljištu niþe proizvodne sposobnosti, površinama namijenjenim graðevinskom zemljištu, te ruralnim podruèjima i zapuštenom privatnom zemljištu. Tablica 1.8. pokazuje da je u 2001. godini u odnosu na 1998. godinu pao broj goveda, konja i svinja, dok je broj peradi i ovaca poveæan. Iz tablice 1.7. je vidljivo da je smanjen broj rodnih stabala šljiva i trsova groþða, dok su ostale kategorije zabiljeþile rast. Poljoprivredna proizvodnja fluktuira, što se moþe vidjeti iz tablice 1.9. U razdoblju od 1998. do 2001. godine proizvodnja pšenice, povræa, voæa, vina, kravljeg mlijeka biljeþi negativan trend, dok proizvodnja kukuruza i jaja nakon pada, raste u 2001. godini.

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 11 Unatoè nareèenom trendu smanjenja proizvodnje, valja naglasiti da Zagrebaèka Þupanija još uvijek zadrþava visoke udjele u hrvatskoj proizvodnji kupusa i kelja, jabuka, šljiva, trešanja, groþða, sijena, vina, mesa, jaja i kravljeg mlijeka. U Zagrebaèkoj Þupaniji postoji na dugi rok opasnost daljnjeg pada proizvodnje zbog ogranièenja u proizvodnom sektoru, te organizacijskih i institucionalnih ogranièenja, koji su glavni uzrok niskim prirodima. Tablica 1.10. daje usporedbu ostvarenih priroda u poljoprivredi Zagrebaèke Þupanije i Hrvatskoj. Kod veæine analiziranih proizvoda Zagrebaèka Þupanija ostvaruje manje prirode od Hrvatske, a koji su opet manji od onih u zemljama EU-a. Primjerice u 2001. godini prirod prosjeka EU-a iznosio je kod meke pšenice 6,45 t/ha i kod kukuruza 9,01 t/ha. U proizvodnji mlijeka, trešanja (osim u 2001. godini), jaja groþða, Ýupanija ostvaruje veæe prirode od Hrvatske. Glavna ogranièenja razvoja poljoprivrede u Zagrebaèkoj Ýupaniji jesu sljedeæa: usitnjena agrarna struktura nedostatak znanja i suvremene tehnologije kod obiteljskih gospodarstava migracije puèanstva i napuštanje poljoprivrede posebno u ruralnim podruèjima neorganiziranost poljoprivrednika slaba funkcionalnost i nedostatak trþišne infrastrukture neriješeni imovinsko-pravni odnosi nesreðenost zemljišnih knjiga neracionalno gospodarenje na drþavnom poljoprivrednom zemljištu neusklaðenost institucionalnog okvira sa standardima EU-a nesklad izmeðu norme i prakse nedostatak financijskih institucija sa sigurnim i dugoroèno povoljnim uvjetima štednje i kreditiranja poljoprivrede. Tablica 1.9. USPOREDNI POKAZATELJI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI I HRVATSKOJ STRUKTURA/ GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. Iznos % Iznos % Iznos % Iznos % 1. Ýito, t 217.410-177.665-171.711-202.857-1.1. Pšenica 55.704 5,5 27.781 5,0 47.423 4,6 38.852 4,0 1.2. Kukuruz 161.706 8,2 149.884 7,0 124.288 8,1 164.005 8,7 2. Povræe, t 64.835-73.253-56.334-55.156-2.1. Krumpir 5.0612 7,6 50.969 7,0 38.603 7,0 37.042 8,0 2.2. Grah 2.313 11,0 3.179 14,3 1.510 15,2 985-2.3. Kupus i kelj 9.812 7,6 13.364 9,3 10.389 9,5 10.937 9,0 2.4. Luk 2.098 4,1 2.670 4,8 2.074 4,6 2.302 4,0 2.5. Rajèica - - 3.071 4,4 3.758 5,4 3.890 5,3 3. Sijeno, t - - 52.374-32.664 - - - 3.1. Lucerna - - 20.929 9,4 14.200 8,5 17.455 10,0 3.2. Djetelina i mješavine - - 31.445 18,8 18.464 16,3 18.723 14,7 4. Voæe, t 81.153-71.871-77.775-55.867-4.1. Jabuke 10.340 8,8 7.513 11,3 18.094 22,3 2.206 6,8 4.2. Šljive 7.336 9,5 2.753 7,2 4.100 10,3 1.856 4,7 4.3. Trešnje 593 14,9 494 7,8 544 9,3 162 3,6 4.4. GroÞðe 62.884-61.111 15,5 55.037 15,6 51.643 14,4 5. Vino, hl 364.095-347.283 16,6 289.280 15,3 262.000 13,42 6. Stoèna proizvodnja - - - - - - - - 6.1. Meso i proizvodi, t 54.988 33,3 47.810 30,0 30.294 18,6 - - 6.2. Kravlje mlijeko, 000, l 98.747 16,1 89.169 14,8 85.943 14,6 71.884 11,33 6.3. Jaja, 000 kom 133.922 16,4 125.596 15,3 120.200 15,5 132.584 16,85 Napomena: Obuhvat proizvodnje mesa je Grad Zagreb i Zagrebaèku Þupaniju. Izvor: SLJH 1999., 2000. i 2001.

Stranica 12 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica 1.10. OSTVARENI PRIRODI U ÝUPANIJI I HRVATSKOJ 1998. 1999. 2000. 2001. STRUKTURA/GODINA Ý HR Ý HR Ý HR Ý HR 1. Ýito, t po ha 1.1. Pšenica 3,44 4,22 2,86 3,30 3,44 4,37 2,61 4,02 1.2. Kukuruz 4,18 5,27 4,00 5,56 3,31 3,93 4,17 4,62 2. Povræe 2.1. Krumpir 9,15 10,21 9,38 10,95 6,95 8,47 6,88 10,19 2.2. Grah 0,85 1,38 1,28 1,48 0,55 0,61 1,30 1,26 2.3. Kupus i kelj 9,41 13,62 12,10 14,21 9,70 11,34 10,17 12,30 2.4. Luk 4,15 7,87 4,97 8,18 3,76 6,38 4,26 8,00 2.5. Rajèica - - 6,71 11,05 7,73 10,48 7,55 10,86 3. Voæe, kg po stablu 3.1. Jabuke 16,90 19,90 12,90 17,80 29,97 21,10 2,96 7,83 3.2. Šljive 12,30 14,40 4,79 6,61 7,37 7,08 3,35 7,07 3.3. Trešnje 16,50 10,70 14,10 11,01 15,15 9,99 4,37 10,00 3.4. GroÞðe 1,49 1,35 1,46 1,28 1,33 1,18 1,26 1,21 4. Krmno bilje 4.1. Djetelina 4,14 3,98 - - 2,64 2,85 2,79 3,34 4.2. Lucerna 3,71 4,64 - - 2,84 3,84 3,69 4,32 5. Stoèna proizvodnja 5.1. mlijeka po kravi, l 2.616 2.275 2.553 2.245 2.558 2307 2.260 2.495 5.1. jaja po nesilici, kom 180 140 158 137 174 136 179 136 Napomena: HR Hrvatska, Ý Ýupanija Izvor: SLJH 1999., 2000. i 2001. Poljoprivredna proizvodnja u Zagrebaèkoj Þupaniji je usitnjena. Mali je broj trþišno usmjerenih gospodarstava s intenzivnom industrijskom proizvodnjom. Prema statistièkim podacima obiteljska gospodarstva obraðuju 87 % ukupnih poljoprivrednih površina. Prosjeèno gospodarstvo koristi 2,94 ha poljoprivrednih površina, drþi 1,1 kravu, 0,43 krmaèe, 14 peradi, posjeduje 0,2 jednoosovinskog i 0,44 dvoosovinskog traktora, utroši godišnje 409 kg mineralnih gnojiva i 5,26 kg pesticida. 1 Zbog nedostatka ekonomija obujma ne mogu se postiæi odgovarajuæe kolièine za trþište i opadajuæi prosjeèni troškovi. Prosjeèno obiteljsko gospodarstvo obiljeþava radno intenzivni proces proizvodnje, niska struènost, zastarjela tehnologija i proizvodni proces, nedostatak ekonomija obujma. Mnogima je poljoprivreda dopunsko zanimanje. Skupa je proizvodnja i razmjerno slaba kvaliteta zbog lošijih higijenskih uvjeta. Poljoprivrednici su neorganizirani u pogledu nastupa na trþištu i izostaje partnerstvo na ulaznoj i izlaznoj strani u distribucijskom sustavu. U 2002. godini bilo je aktivnih 10 poljoprivrednih zadruga i 25 poljoprivrednih udruga, a koje ne obavljaju funkciju usmjeravanja proizvodnje, pripremu robe, zajednièkog nastupa na trþištu i informacijske potpore. Najveæi broj poljoprivrednih zadruga je u financijskim poteškoæama i bavi se trgovaèkom djelatnošæu. Usitnjeni mali poljoprivrednici susreæu se s problemom ogranièenih kanala distribucije i izraþena je znatna neregistrirana trgovina. U distribucijskom sustavu dominiraju trgovaèki posrednici, koji vrše pritisak na smanjivanje cijena. Veliki trgovaèki lanci postavljaju visoke zahtjeve u pogledu kolièina, standarda kvalitete i pakiranja, èemu je teško udovoljiti i preferira se uvoz. 2 U tablici 1.11. navode se za ilustraciju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni tvrtki sa sjedištem u Zagrebaèkoj regiji. Iz podataka je vidljivo da tvrtke u Zagrebaèkoj Þupaniji ostvaruju male kolièine vanjskotrgovinske razmjene i da je uvoz veæi od izvoza kod svih analiziranih proizvoda. Tvrtke sa sjedištem u Zagrebaèkoj regiji uvoze znatne kolièine voæa i povræa. Znatno ogranièenje u razvoju poljoprivrede u Zagrebaèkoj Þupaniji jest nerazvijena trþišna infrastruktura. Spori proces rješavanja imovinsko pravnih odnosa, nesreðenost zemljišnih knjiga i spori postupci usklaðivanja katastra i gruntovnice, ogranièenje su razvoju trþišta poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanju i ureðenju zemljišta. Zbog nedostatka trþnica i veletrþnica, hladnjaèa i rashladnih prostora, skladišta, opreme i prostora za doradu, sortiranje i pakiranje, izraþen je sezonski nesklad izmeðu ponude i potraþnje, uvoz u sluèaju manjkova, smanjenje cijena i dohotka proizvoðaèa u sluèaju viškova. 1 Podaci se odnose na 1991. godinu. Izvor: Zagrebaèka Þupanija, Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo Zagrebaèke Þupanije stanje i perspektiva, 2002, str. 16. 2 Na Zagrebaèkoj veletrþnici, kao znaèajnom kanalu distribucije, dominira uvoz. Od ukupnog godišnjeg prometa Zagrebaèke veletrþnice u iznosu od 141.000 tona roba uvoz je 56%, a izvoza nema. Sustav trgovaèkih posrednika znatno poveæava cijene, pa su domaæe cijene znatno više od uvoznih.

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 13 Tablica 1.11. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA TVRTKI SA SJEDIŠTEM U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. Uvoz Zagrebaèka regija 85.146 65.753 65.085-1.1. Pšenica i kukuruz 33.757 19.253 12.063-1.2. Voæe 20.594 22.989 22.514-1.3. Povræe 30.795 23.511 30.508-1.1. Uvoz Zagrebaèka Þupanija 5.562 6.195 7.404-1.1. Ýitarice 894 632 1.578-1.2. Voæe za jelo 2.828 4.023 4.027-1.3. Povræe za jelo 1.840 1.540 1.799-2. Izvoz Zagrebaèka regija 115.612 40.207 51.915-2.1. Pšenica i kukuruz 114.265 39.370 51.759-2.2. Voæe 1.243 646 102-2.3. Povræe 104 191 54-2.1. Izvoz Zagrebaèka Þupanija 474 77 192-2.1. Ýitarice 235 0 135-2.2. Voæe za jelo 135 41 0-2.3. Povræe za jelo 104 36 57-3. Razlika uvoza i izvoza Zagrebaèka regija -30.466 25.546 13.170-3.1. Pšenica i kukuruz -80.508-20.117-39.696-3.2. Voæe 19.351 22.343 22.412-3.3. Povræe 30.691 23.320 30.454-3.1. Razlika uvoza i izvoza Z. Ýupanija 5.088 6.118 7.212-3.1.1. Ýitarice 659 632 1.443-3.1.2. Voæe za jelo 2.693 3.982 4.027-3.1.3. Povræe 1.736 1.504 1.742 - Napomena: Zagrebaèka regija obuhvaæa Zagrebaèku Þupaniju i Grad Zagreb. Obuhvat su sljedeæi proizvodi: pšenica, kukuruz, jabuke, šljive, trešnje, groþðe, krumpir, grah, kupus i kelj, luk, rajèica. Izvor: Izraèunato na temelju podataka HGK-a-KZ, a prema podacima DrÞavnog Zavoda za statistiku ut Znatna ogranièenja u poljoprivrednoj proizvodnji jesu nedostatak sustava za odvodnju i navodnjavanje, te elementarne nepogode. Najveæe potrebe za navodnjavanjem su u srpnju, kolovozu i rujnu, i prosjeèno iznose oko 2000 m/ha godišnje. Problem je posebno izraþen u sušnim godinama, kada su zbog deficita vode pored svih ulaganja urodi slabi ili uništeni. Šteta uslijed tuèe, poplave, smrzavice i glodavaca iznosila je od 1997. do svibnja 2002. godine 636 859 965 kuna. Nedostatak kompatibilnog informacijskog sustava potencira rizike u planiranju i prodaji i omoguæava nelegalno trgovanje. Posebno nedostaju podaci o strukturi trgovine, potrošnje i cijena. U usporedbi s EU-om, Hrvatskoj nedostaju propisi koji detaljnije ureðuju trþište poljoprivrednih proizvoda, što oteþava kvalitetnu kontrolu i zaštitu potrošaèa. Posebno se istièu nedostaci u pogledu standarda kvalitete za pojedine poljoprivredne proizvode, primjerice, kalibriranja, pakiranja, deklariranja, praæenju trþišta i poticanja kooperacije s individualnim proizvoðaèima. Razvitak poljoprivrede u Ýupaniji potican je od Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebaèke Þupanije, drþavne uprave i odjela gradova i opæina. Zagrebaèka Þupanija iz drþavnog proraèuna dobiva 1/10 ukupnih drþavnih novèanih poticaja i naknada. U realizaciji odobrenih kredita najveæi je problem vlasništvo na nekretninama odnosno osiguranje jamstva vraæanja kredita. Zakljuèak je da u Zagrebaèkoj Þupaniji postoje resursi koji omoguæuju poveæanje poljoprivredne proizvodnje. Uz primjerenu konkurentnost proizvodnje moguæa je prodaja na zagrebaèkom trþištu, koje ostvaruje manjkove proizvodnje u odnosu na potrebe kod velikog broja proizvoda, pa se znatne kolièine uvoze. Prema jednoj projekciji 3 u razdoblju od 1994. do 1996. godine, stupanj samodostatnosti Zagrebaèkog trþišta vrlo je nizak. Manji je od 40% kod svjeþeg povræa, voæa i mesa, iznosi 45% za mlijeko, 52% za jaja i 71% za groþðe i vino. Za poveæanje iskoristivosti domaæih resursa bitne su promjene u proizvodnom sektoru, te organizacijske i institucionalne promjene. Poveæanjem stupnja iskorištenosti poljoprivrednih resursa moguæe je poveæati dodanu vrijednost ne samo u Ýupaniji, veæ slijedom logike reprodukcijskog lanca i u Hrvatskoj kao cjelini. 3 Izvor: Podaci Zagrebaèke Þupanije a prema: Projekcija razvoja poljoprivrede na podruèju Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije, 1997, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo.

Stranica 14 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. 1.1.2.2. Šume S stajališta gospodarstvenog razvoja, znaèenje šuma Zagrebaèke Þupanije jest: drvna zaliha za drvno preraðivaèku industriju i ogrjev sporedni šumski proizvodi (šumsko sjeme i sadnice, proizvodi za ljudsku prehranu, lijek, stoèarstvo, industriju) poljoprivredno zemljište i izvori mineralnih sirovina potencijali za lov ekološki sustav (hidrološka i vodozaštitna funkcija, protuerozijska funkcija, klimatska funkcija, protuimisijska funkcija, vjetrobrana i cestozaštitna funkcija) turistièka funkcija šuma. Sukladno odredbama Zakona o šumama, u Zagrebaèkoj Þupaniji tvrtka Hrvatske šume d.o.o. upravlja šumama i šumskim zemljištem kroz èetiri uprave šuma, i to UŠ Zagreb, UŠ Bjelovar, UŠ Karlovac i UŠ Sisak, a neposredno njima gospodare šumarije Zagreb, Samobor, Donja Stubica, Dugo Selo, Velika Gorica, Novoselec, Remetinec, Krašiæ, Jastrebarsko, Pisarovina, Vrbovec i Pokupsko. Ukupna površina šuma u Zagrebaèkoj Þupaniji u 2002. godini, prema podacima dobivenim od poduzeæa Hrvatske šume d.o.o., iznosi 97.743 hektara, od èega šuma u drþavnom vlasništvu 61.302,07 (62,72%) ha, a u privatnom vlasništvu 36.441 (37,28%), tablica 1.12. Tablica 1.12. STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA PREMA VLASNIŠTVU U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, 2002. UPRAVA ŠUMA ŠUMARIJA DRÝAVNE ŠUME PRIVATNE ŠUME UKUPNO ŠUME Površina, u ha Zagreb Zagreb 1.913,00 5.884 7.797 Dugo Selo 3.794,18 7.614 11.408 Samobor 6.280,24 6.007 12.287 Velika Gorica 10.227,50 3.084 13.312 Novoselec 11.404,21 765 12.169 Remetinec 909,05 71 980 Donja Stubica 396,41 475 871 Ukupno U. Š. Zagreb 34.924,59 23.900 58.825 Bjelovar Vrbovec 8.092,01 7.047 15.139 Ukupno U. Š. Bjelovar 8.092,01 7.047 15.139 Karlovac Jastrebarsko 6.119,75 10.128 16.247 Pisarovina 2.542,82 3.409 5.952 Krašiæ 7.383,00 2.023 9.406 Ukupno U. Š. Karlovac 16.045,57 2.023 18.069 Sisak Pokupsko 2.239,90 3.471 5.711 Ukupno U. Š. Sisak 2.239,90 3.471 5.711 UKUPNO ÝUPANIJA 61.302,07 36.441 97.743 Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Šumske zajednice na prostoru Ýupanije jesu sljedeæe: šume vrba i topola, šuma hrasta luþnjaka s velikom Þutilovkom, poljskog jasena s kasnim drijemovcem, crne johe s trušljikom, šuma hrasta luþnjaka s obiènim grabom, zatim šuma hrasta kitnjaka i obiènog graba, šuma hrasta kitnjaka i obiènoga kestena, šuma bukve s mrtvom koprivom, šuma bukve s bekicom, šuma bukve s crnim grabom, šuma bukve i jele i ostale, koje su rasporeðene od poplavnih nizina uz rijeke pa do gorskih vrhova Ýumberaèkog gorja i Medvednice. Po Zakonu o šumama, šume se dijele na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. U Zagrebaèkoj Þupaniji je 95 % šuma gospodarske namjene, zaštitne šume jesu 3%,a šume s posebnom namjenom 2%. 4 Za gospodarsku namjenu šuma vaþni su podaci o etatu. U drþavnim šumama prosjeèni godišnji etat iznosi 243.871 m 3, što je 64,55 % od prosjeènog godišnjeg prirasta, tablica 1.13. Godišnji etat za bukvu iznosi 69.603 m 3, hrast luþnjak 59.181 m 3 i grab 31.979 m 3, tablica 1.4. U šumama u privatnom vlasništvu za 2002. godinu odobren je opseg nuþne doznake od 17.318 m 3, što zajedno s etatom iz drþavnih šuma daje podatak da se u Ýupaniji godišnje sijeèe 251.189 m 3. Od šumsko uzgojnih radova najviše se obavljaju njege (na 1.224,87 ha u 2002. godini), a posadit æe se 1.413.951 sadnica šumskog drveæa, od kojih najviše hrasta luþnjaka. 4 Izvor: Ýupanijski zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije Polazišta i ciljevi prostornog razvoja i ureðenja, knjiga 1, 2001., str. 74.

Broj 4/2003. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 15 Tablica 1.13. PODACI O DRÝAVNIM ŠUMAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, 2001. UPRAVA ŠUMA Površina (ha) % od ukupne površine Godišnjiprirast (m 3 ) Etat glavnog prihoda (m 3 ) Etat prethodnog prihoda (m 3 ) Ukupni etat (m 3 ) 1. Zagreb 34.924,59 56,97 224.275 80.745 56.952 137.697 2. Bjelovar 8.092,01 13,20 55.380 20.845 19.165 40.010 3. Karlovac 16.045,57 26,17 81.994 39.753 18.937 58.690 4. Sisak 2.239,90 3,65 16.179 4.469 3.005 7.474 5. Ukupno Ýupanija 61.302,07 100,00 377.828 145.812 98.059 243.871 Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Tablica 1.14. GODIŠNJI ETAT ZA GLAVNE VRSTE DRVEÆA U DRÝAVNIM ŠUMAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI, 2001. ŠUMARIJA LUÝNJAK BUKVA GRAB P. JASEN KITNJAK JOHA ÈETINJAÈE 1. Zagreb 30.273 34.229 15.643 8.517 7.915 12.459 3.153 2. Bjelovar 16.922 6.215 10.507 2.275 353 2.272 577 3. Karlovac 11.986 25.125 3.898 3.659 5.563 3.142 1.995 4. Sisak 0 4.034 1.931 0 953 260 56 5. Ukupno Ýupanija 59.181 69.603 31.979 14.451 14.784 18.133 5.781 Izvor: Hrvatske šume, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Drvna zaliha i etat manji su kod privatnih u odnosu na drþavne šume. U pozadini toga jesu sljedeæa ogranièenja: zastarjeli programi gospodarenja, nedostatan struèni nadzor, usitnjenost posjeda, nedostatak kapitala, nezadovoljavajuæe znanje, informiranost vlasnika, zastarjelost tehnologije. To ukazuje na neiskorištenost potencijala drvne zalihe u privatnim šumama. Znaèajni šumski potencijali ne koriste se racionalno. Osobito se istièe problem nedovoljne proizvodne uporabe drvnih zaliha, buduæi da je potraþnja velika. Naglašen je izvoz sirovina i poluproizvoda, a tehnološki zaostala i nerazvijena preraðivaèka industrija. Ilustrativni podaci o tome su navedeni u tablici 1.15. i tablici 1.16. Razvidno je da raste potrošnja drva u preraðivaèkoj industriji u Hrvatskoj. No istovremeno je, prema podacima navedenim u tablici 1.16. proizvodnja drva još uvijek veæa od potrošnje u preraðivaèkoj industriji, pa se znatan dio drva izvozi. To se drþi neracionalnim, jer se gubi i renta i potencijalno poveæanje dodane vrijednosti. Rezultat je to zapostavljanja drvopreraðivaèke industrije, a u sklopu toga osobito nedostatak konkurentnih kapaciteta u višim fazama prerade drva. Tablica 1.15. PROIZVODNJA DRVA I UTROŠAK SIROVINA U PRERAÐIVAÈKOJ INDUSTRIJI U HRVATSKOJ STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 1. Proizvodnja drva 2.978 3.062 3.546-1.1. Listaèe 2.564 2.661 3.025-1.1.1. Dugo drvo 1.315 1.498 1.531 1.2. Èetinjaèe 414 401 521-2. Utrošak sirovina u preraðivaèkoj industriji 1.108 1.121 1.289-2.1. Listaèe 927 977 1.124 2.1.1. Trupci 759 800 925 2.2. Èetinjaèe 181 144 165-3. Razlika (1. 2.) 1.870 1.941 2.257-3.1. Listaèe 1.637 1.684 1.901-3.1.1. Dugo drvo 556 698 606-3.2. Èetinjaèe 233 257 356 - Napomena: Obuhvat proizvodnje 1) dugo drvo (trupci za rezanje, furnir i ljuštenje, jamsko drvo za razne tehnièke svrhe i ostalo dugo drvo za mehanièku preradu), 2) prostorno (drvene ploèe), 3) ogrjevno drvo ogrjev U potrošnji nisu ukljuèeni neki proizvodi prostornog drva zbog poteškoæa u usporedbi mjernih jedinica. Izvor: DZS, SLJH 2001. i Instrija u 1998., 1999. i 2000. godini 000 m

Stranica 16 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 4/2003. Tablica 1.16. UVOZ I IZVOZ DRVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ut STRUKTURA/GODINA 1998. 1999. 2000. 2001. 1.1. Uvoz drva, t - 131.182 265.285-1.2.1. Listaèe - 32.426 32.137-1.2.1.1. Dugo drvo - 16.531 9.131-1.2.2. Èetinjaèe - 7.447 128.642-1.2.3. Nerasporeðeno drvo - 91.309 104.506-1.2. Izvoz drva, t - 1.489.602 871.128-1.2.1. Listaèe - 609.312 714.899-1.2.1.1. Dugo drvo - 254.581 318.975-1.2.2. Èetinjaèe - 138.683 14.765-1.2.3. Nerasporeðeno drvo - 741.607 141.464-1.3. Razlika - -1.358.420-605.843-1.3.1. Listaèe - -576.886-682.762-1.3.1.1. Dugo drvo - -238.050-309.844-1.3.2. Èetinjaèe - -131.236 113.877-1.3.3. Nerasporeðeno drvo - -650.298-36.958 - Napomena: ukljuèeni su i neki proizvodi od drva i drvo koje ne uspijeva u Hrvatskoj Izvor: DZS, Statistika robne razmjene Republike Hrvatske po zemljama i proizvodima u 1999. i 2000. godini Drvno preraðivaèka industrija u Zagrebaèkoj Þupaniji ima odreðenih komparativnih prednosti, a to su sirovinska osnovica, tradicija, infrastruktura i trþište), ali je suoèena i s nekim ogranièenjima, meðu kojima se istièu naglašena tehnološka zaostalost, zastarjeli proizvodni programi, nedostatak struènih kadrova i slaba organiziranost proizvodnje. Izvanredne poslovne i razvojne prilike pruþaju poslovi skupljanja šumskih plodova, primjerice, šumskog voæa i gljiva. Za tim proizvodima koje šuma nudi potraþnja je u stalnom porastu, a naplata prodanog promptna. Dakako, rijeè je o prvorazrednim izvoznim proizvodima. U tome pogledu, meðutim, valja voditi brigu o krajobraznoj raznolikosti i zaštiti šumskog resursa, poticati proizvodnju odreðenih vrsta gljiva (primjerice bukovaèa, slamnatica, šampinjona), te uzgoj jagodièastog voæa na obiteljskim gospodarstvima (primjerice malina, kupina, ribiza, ogrozda). U tome dijelu, meðutim, naglašen je nedostatak lokalne infrastrukture otkupnih stanica, te doradnih kapaciteta s kondicioniranim prostorom za kalibriranje, pakiranje i skladištenje sukladno naèelima meðunarodne standardizacije i zahtjevima trþišta. Stihija i neorganiziranost, neinformiranost i kratkoroènost u ponašanju, te nepostojanje standarda daju priliku stranim trgovcima otkupljivaèima da i ono što se ponudi kupuju jeftino, odnoseæi veæi dio rente i potencijalnu dodanu vrijednost. 1.1.2.2.1. Lov Obilje vodotoka i vodenih površina, treæina površina pod šumom, nepostojanje veæih zagaðivaèa, velika raznolikost staništa, zaštiæeni objekti prirode, pruþaju vrlo povoljne uvjete za uzgoj divljaèi u veæem dijelu Þupanije, dok blizina Zagreba i prometna povezanost omoguæuju komercijalizaciju lova i razvoj lovnog turizma. MoÞe se reæi da je cijela površina Ýupanije prekrivena lovištima, osim tri zaštiæena objekta prirode u kojima je zabranjen lov. Na prostoru Zagrebaèke Þupanije Ýupanijska postoji 69 zajednièkih otvorenih lovišta, 14 vlastitih drþavnih lovišta te dva uzgajališta divljih pataka. U zajednièkim lovištima ovlaštenici prava lova najveæim dijelom su lovaèke udruge u njih 64, u dva lovozakupnici su fizièke osobe, u jednom dionièko društvo, a dva lovišta trenutno nisu u zakupu. Lovaèkih domova na podruèju Ýupanije ima u zajednièkim lovištima 53, što je, bez obzira na njihovu razlièitu opremljenost i razinu usluge koju pruþaju, impozantan broj i velik potencijal. Lovaèke udruge posjeduju 30 streljana za gaðanje glinenih golubova, od kojih su tri olimpijske kategorije (u Bukevju, Gradecu i Dubravici). Osim brige za divljaè i lovišta, znaèajan dio lovaca bavi se i lovnim streljaštvom, pa je na podruèju Zagrebaèke Þupanije izgraðeno 30 razlièitih streljana za gaðanje glinenih golubova od èega su 3 olimpijske kategorije. Natjecanja se odrþavaju u ljetnom razdoblju i to najèešæe na razini lovnih ureda ili organiziranih liga (Lovni ured Zaprešiæ, Turopoljska liga i sl.). Glavne vrste divljaèi su srna obièna, zec, fazan, trèka, divlja patka, u manjem broju lovišta i divlja svinja i jelen obièni. Radi njene rasprostranjenosti, uzgojnog i komercijalnog potencijala, srneæa divljaè je najvrednija. Od ostalih vrsta divljaèi prisutni su jazavac, divlja maèka, kune, mala lasica, lisica, tvor, prepelica puæpura, šljuke, divlje guske, crna liska, vrane i èavka. U lovištima kroz koja teku rijeke Sava, Èesma, Odra, Lonja, Kupa i njihove pritoke uspješno je naseljen europski dabar. Od zaštiæenih vrsta najzastupljenije su vjeverica, velika lasica, vidra (na nekoliko lokaliteta), veliki gavran, crna vrana, kormoran, siva èaplja. Prema evidencijama lovozakupnika, u zajednièkim lovištima Zagrebaèke Þupanije danas obitava 3.167 grla srneæe divljaèi. Za odstrel u komercijalnom lovu ponuðeno je, uz ponudu u drþavnim lovištima, 166 grla srneæe divljaèi. Ponuda za odstrel ostale divljaèi navodi se u tablici 1.17.