Published on Eurydice (https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/eurydice) Inicijalno obrazovanje nastavnika razlikuje se prema razini obrazovanja u kojoj će budući nastavnici raditi. Odgojitelji, učitelji i nastavnici obrazuju se s obzirom na obrazovnu razinu tj. dob djece s kojom rade. Stoga, nastavnici koji rade na predprimarnoj razini, nastavnici koji rade na primarnoj i oni zaposleni na sekundarnoj razini pohađaju različito inicijalno obrazovanje. Inicijalno obrazovanje obično traje pet godina. Nastavnici koji rade na predprimarnoj razini zovu se odgajatelji. Oni koji rade na primarnoj razini (od razreda 1-4) zovu se učitelji razredne nastave (class teachers), nastavnici na nižoj sekundarnoj razini (od razreda 4-8) zovu se učitelji predmetne nastave (primary school subject teachers), a oni koji rade u srednjim školama zovu se nastavnici (subject specialists). U prva četiri razreda organizirana je razredna nastava, a od petog do osmog razreda predmetna nastava. Razrednu nastavu vodi u pravilu jedan učitelj (isti učitelj od prvog do četvrtog razreda), dok u predmetnoj obuci sudjeluje više učitelja predmetne nastave, zavisno od nastavnog plana i programa za pojedine razrede. Učitelji koji rade s djecom s različitim poteškoćama obrazuju se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. I u dosadašnjem studiju (koji traje četiri godine) i u novom (koji traje 5 godina - 3+2) studenti na prvoj godini mogu birati između tri smjera: logopedija, poremećaji u ponašanju i rehabilitacija. Nakon završenog studija, studenti stječu naziv magistra edukacijske rehabilitacije (s naznakom studijskog smjera). Studenti s drugih društvenih ili humanističkih studijskih grupa će također moći nastaviti obrazovanje na ovom fakultetu (nakon završenog preddiplomskog studija na svom fakultetu i polaganja potrebnih razlikovnih ispita) kako bi stekli kvalifikacije za rad s djecom s poteškoćama. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi posebne potrebe u odgojnoobrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se na: rad s učenicima s teškoćama, rad s darovitim učenicima, rad s učenicima pripadnicima nacionalnih manjina ili u drugim specifičnim uvjetima. Stručni suradnici u školskoj ustanovi koji rade s učenicima s posebnim potrebama su pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila i svi imaju odgovarajuću razinu obrazovanja. Ustanove, razina i modeli obrazovanja Nekoliko je vrsta visokoškolskih institucija na kojima se budući učitelji i nastavnici obrazuju, a to su učiteljski fakulteti (navedeni niže) te razni fakulteti (ovisno o akademskoj disciplini) na kojima se obrazuju predmetni nastavnici. U okviru tih fakulteta studenti imaju priliku slušati i polagati predmete iz temeljnih edukacijskih znanosti i predmetnih metodika te tako steći stupanj profesora predmeta. Programi tih fakulteta primarno su usmjereni na temeljne akademske discipline (predmetno
područje), a znatno manje pažnje posvećeno je obrazovnim znanostima u usporedbi s učiteljskim fakultetima. Također valja napomenuti kako se manji dio studenata tih fakulteta opredjeljuje za nastavničko usmjerenje, odnosno većini studenata to nije prvi izbor zanimanja. Učiteljski fakulteti obrazuju predškolske odgojitelje i osnovnoškolske učitelje u razrednoj nastavi (1. do 4. razred), a nastavnički fakulteti obrazuju predmetne nastavnike koji predaju u višim razredima osnovne i u srednjim školama. Učitelji razredne nastave osposobljavaju se na Filozofskim i Pedagoškim fakultetima u Osijeku, Puli, Rijeci, Split, Zadru i Zagrebu (i njihovim izdvojenim odsjecima), a učitelji predmetne nastave, osim na navedenim fakultetima, i na, primjerice prirodoslovno-matematičkim fakultetima. Niže detaljnija lista ustanova. Tako se sveučilišni studijski programi na Matematičkom odsjeku PMF-a izvode na tri razine, pa je nastavnički smjer matematike dostupan kao preddiplomski sveučilišni studiji (u trajanju od tri godine), diplomski sveučilišni studiji (u trajanju od dvije godine) i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Studij fizike na Fizičkom odsjeku PMF-a sadrži nekoliko studijskih programa nastavničkog smjera, a riječ je integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima u trajanju od pet godina (fizika, fizika i informatika, fizika i tehnika, fizika i kemija). Isti fakultet nudi i Integrirani studij biologije i kemije nastavničkog smjera u trajanju od pet godina. Nadalje, na primjerice, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studenti mogu pohađati diplomske studije nastavničkog smjera u sustavu 4+1 anglistike, češkog jezika i književnosti, filozofije, fonetike, francuskog jezika i književnosti, germanistike, grčkog jezika i književnosti,informacijskih znanosti smjer informatika, južnoslavenskih jezika i književnosti, kroatistike, latinskog jezika i književnosti, povijesti, povijesti umjetnosti, španjolskog jezika i književnosti, ruskog jezika i književnosti, slovačkog jezika i književnosti, sociologije, talijanistike ukrajinskog jezika i književnosti. Iako neki programi imaju mogućnost jednopredmetnog studija, većina ih je dvopredmetna. Za određena odgojna područja učitelji predmetne nastave osposobljavaju se i na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Fakulteti za obrazovanje učitelja razredne i nastavnika predmetne nastave u Hrvatskoj Fakulteti za obrazovanje učitelja razredne nastave u Hrvatskoj su sljedeći: 1. 2. 3. 4. Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet, Sveučilište u Rijeci Učiteljski fakultet, Sveučilište J. J. S. u Osijeku Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu Fakulteti koji u okviru svojih osnovnih programa nude i programe za izobrazbu nastavnika predmetne nastave: 1. Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 2. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu 3. Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu 4. Muzička akademija, Sveučilište u Zagrebu 5. Akademija likovnih umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu 6. Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu
7. Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu 8. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 9. Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci 10. Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. S. u Osijeku 11. Umjetnička akademija, Sveučilište u Splitu 12. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu itd. Simultani model obrazovanja učitelja razredne (od prvog do četvrtog razreda osnovne škole) i predmetne nastave (od petog do osmog razreda osnovne škole) Student se opredjeljuje za petogodišnji integrirani učiteljski sveučilišni diplomski studij (čiji je kurikulum baziran na kompetencijama i obuhvaća 300 ECTS bodova) nakon čega, ovisno o odabiru modula studiranja postaje: 1. 2. učitelj razredne nastave ili učitelj razredne nastave i nastavnik predmetne nastave od prvog do osmog ili od petog do osmog razreda osnovne škole. Na različitim fakultetima za obrazovanje učitelja nude se i različite mogućnosti studiranja. Primjerice na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu student može izabrati modul Odgojne znanosti pa će nakon završenog petogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija biti kvalificiran za učitelja primarnog obrazovanja (od prvog do četvrtog razreda osnovne škole). Isto tako, student na istom fakultetu može izabrati modul Engleski jezik pa će nakon završenog petogodišnjeg diplomskog sveučilišnog studija biti kvalificiran za učitelja primarnog obrazovanja kao i za nastavnika engleskog jezika od prvog do osmog razreda osnovne škole. Sukcesivni model obrazovanja nastavnika predmetne nastave (od petog do osmog razreda osnovne škole i u srednjoj školi) Studenti mogu odabrati jedan ili dva studijska predmeta na različitim fakultetima, primjerice na Filozofskom ili Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Ukoliko tijekom studiranja (3+2) izaberu nastavnički smjer tada će uz izobrazbu o određenim predmetima njihovo studiranje na MA razini obuhvatiti i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu pa će nakon završenog studija biti osposobljeni za nastavnika određenih predmeta od petog do osmog razreda osnovne škole kao i za nastavnika u srednjoj školi. Studenti koji su odabrali jedan ili dva studijska predmeta na određenim fakultetima, a tijekom studiranja nemaju mogućnost izabrati ili svojevoljno ne izaberu nastavnički smjer, nakon završenog studija ipak se mogu odlučiti za nastavničko zanimanje (nastavnika od petog do osmog razreda, nastavnika u srednjoj školi ili u nekim slučajevima npr. stranih jezika za nastavnika od prvog do osmog razreda osnovne škole). Naime, takvima je pružena mogućnost upisa na programe stručnog usavršavanja tj. programe pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe koji omogućuje cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje dodatnim obrazovanjem s ciljem ovladavanja znanjima, sposobnostima i vještinama neophodnima za rad u nastavničkoj struci. Takve programe upisuju 1. pristupnici koji su završili sveučilišni četverogodišnji ili petogodišnji diplomski nenastavnički studij po starom ili prema novom (bolonjskom) programu, kao i dvogodišnji diplomski nenastavnički studij po novom (bolonjskom) programu ili neki od studija koncipiran kao integrirani oblik (bolonjskog načina studiranja), 2. pristupnici koji su završili preddiplomski sveučilišni ili stručni studij i stekli minimalno 180 ECTS,
3. pristupnici koji su završili stručni studij po starom programu (primjerice budući učitelji strukovnih predmeta) 4. pristupnici koji su završili srednju strukovnu školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju (osposobljavanje za održavanje prakse i sl.). Cilj je programa omogućiti polaznicima stjecanje nastavničkih kompetencija u procesu izobrazbe i pripremanje za obogaćivanje i poboljšanje postojećih socijalnih i individualnih kompetencija. Navedene kompetencije predstavljaju okvir za cjelovito učenje, a ostvaruju se primjenom interdisciplinarnoga pristupa. Program je namijenjen onima koji u okviru svojega inicijalnoga obrazovanja nisu stekli nastavničke kompetencije, a namjeravaju se zaposliti u odgojno-obrazovnim ustanovama te onima koji zapošljavanjem u odgojno-obrazovnim ustanovama imaju zakonsku obvezu završiti pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu. Takve programe nude fakulteti za obrazovanje učitelja. Obrazovanje odgojitelja djece predškolske dobi Obrazovanje predškolskih odgojitelja se odvija na učiteljskim fakultetima i pripadajućim odjelima. Stručni predmeti su u kurikulumu bili zastupljeni s 25%, obrazovne znanosti s 30%, metodika s 30%, praktični rad s 10%, a nude se i određeni izborni kolegiji. Nastavna praksa odvija se u obliku praktikuma na visokoj školi i u vrtićima. Glavni oblici ocjenjivanja studenata su pismeni i usmeni ispiti, a iz metodike student treba osmisliti i provesti vlastitu radionicu nakon koje slijedi usmeni ispit. Nakon što položi sve ispite te napiše i obrani diplomsku radnju, stječe naziv Odgojitelja predškolske djece. Studij za predškolske odgojitelje traje tri godine i završava stjecanjem stupnja Baccalaureus (ukupan broj ECTS bodova koje je tijekom studija potrebno prikupiti iznosi 180). U kurikulumu se poseban naglasak stavlja na pristup usmjeren na studente te na projektni rad. Udio pojedinih područja u studijskom programu za izobrazbu odgojitelja predškolske djece prikazan je u sljedećoj tablici. Tablica 1: Broj sati i udio pojedinih skupina predmeta u programu studija za odgojitelje predškolske djece (trogodišnji studijski program) Odgajatelji predškolske djece imaju mogućnost nastaviti obrazovanje ukoliko žele poučavati u nižim razredima osnovne škole tj. ukoliko žele postati učitelji razredne nastave. Studenti se također mogu uključiti u dodatno obrazovanje iz pojedinih modula (npr. poučavanje stranih jezika djece predškolske dobi). Učitelji razredne nastave niži razredi osnovne škole Inicijalno obrazovanje učitelja nižih razreda osnovne škole (od 1. do 4. razreda) odvija se na učiteljskim fakultetima. Inicijalno obrazovanje većina institucija ima model 4+1 ili 5+0 model, pri čemu se poseban naglasak stavlja na ulogu istraživanja u poučavanju nastavnika te na partnerstvo između sveučilišta i škola u kojima studenti obavljaju praksu tijekom studija. U skladu s integriranim pristupom u nižim razredima osnovne škole, studenti su poučavani u šest glavnih disciplina: materinji jezik i književnost, matematika, priroda i društvo, glazbena umjetnost, likovna umjetnost te tjelesni odgoj. Udio pojedinih područja u cjelokupnom studijskom programu inicijalnog obrazovanja nastavnika prikazan je u sljedećoj tablici. Tablica 2. Broj sati i udio pojedinih skupina predmeta u programu studija za učitelje razredne nastave u nižim razredima osnovne škole (petogodišnji studijski program) Nakon izvršavanja svih obveza vezanih uz pojedine kolegije, studenti koji prikupe 240 ECTS-a i napišu diplomski rad stječu stupanj Baccalaureus (preddiplomska razina) te mogu raditi kao suradnici u
obrazovanju. Studenti koji prikupe 300 ECTS-a i napišu diplomski rad stječu stupanj magistra osnovnog obrazovanja (diplomska razina). U studijskim programima prepoznata je i važnost cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja učitelja te, u skladu s tim, mogućnosti poslijediplomskog obrazovanja učitelja ima posebnu ulogu. Inicijalno obrazovanje predmetnih nastavnika viši razredi osnovne i srednja škola Predmetni nastavnici na obje razine (viši razredi osnovne škole i srednja škola) se obrazuju na različitim fakultetima ovisno o akademskoj disciplini odnosno predmetnom području (npr. nastavnici matematike ili fizike obrazuju se na prirodoslovno-matematičkim fakultetima, nastavnici povijesti se obrazuju na društveno-humanističkim fakultetima i sl.). Simultani model inicijalnog obrazovanja predmetnih nastavnika prije uvođenja ECTS sustava je u novom studijskom program u zamijenjen sa sukcesivnim u skladu s 3+2 sustavom. Na preddiplomskoj razini studenti trebaju prikupiti 180 ECTS-a da bi stekli BA stupanj, a na diplomskoj razini trebaju prikupiti 120 ECTS-a i po završetku studija stječu stupanj magistra određenog predmeta. Na preddiplomskoj razini poučavaju se samo akademske discipline (tj. predmetno područje), a kolegiji iz temeljnih obrazovnih znanosti te predmetne metodike dio su diplomskog studija tj. uvode se u 7. semestru (najmanji broj bodova koje student treba skupiti iz ovih predmeta iznosi 60). Inicijalno obrazovanje nastavnika strukovnih predmeta - strukovne srednje škole (ekonomske, tehničke i medicinske škole) Inicijalno obrazovanje nastavnika strukovnih predmeta odvija se na pojedinim fakultetima. Studijski programi su petogodišnji (3+2 model). Inicijalno obrazovanje na ovim fakultetima ne uključuje obrazovanje iz osnovnih obrazovnih znanosti i predmetnih metodika, budući da se na ovim fakultetima primarno obrazuju stručnjaci drugih profila. Nakon stečene diplome, može se pohađati dodatna psihološko-pedagoška izobrazba ukoliko pojedinac želi biti predmetni nastavnik i raditi u obrazovanju. Dodatna psihološko-pedagoška izobrazba uključuje kolegije iz temeljnih obrazovnih znanosti (psihologija obrazovanja, pedagogija, didaktika) te metodika. Inicijalno obrazovanje nastavnika strukovnih predmeta obrtničke i industrijske srednje škole Predmetni nastavnici u obrtničkim i industrijskim srednjim školama, za razliku od ostalih predmetnih nastavnika, ne moraju imati viši stupanj obrazovanja ukoliko takav u njihovom području ne postoji. U tom slučaju dovoljna je završena odgovarajuća srednja škola. Nakon završetka srednjoškolskog (ili višeg) obrazovanja i ovi pojedinci, ukoliko žele raditi u nastavi, trebaju pohađati dodatnu psihološkopedagošku izobrazbu. Uvjeti upisa Inicijalno obrazovanje nastavnika razlikuje se s obzirom na obrazovnu razinu za koju se školuju (predškolska, osnovnoškolska i srednjoškolska razina), no sve institucije inicijalnog obrazovanja imaju vrlo sličan postupak upisa. Što se tiče upisnih kvota sastavnice upisuju studente u okviru utvrđenih upisnih kvota, koje je odobrio Senat. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Senat u skladu sa Statutom.
Natječaj za upis na preddiplomski i integrirani studij raspisuje Sveučilište najmanje šest mjeseci prije početka nastave, a na diplomski studij raspisuje Sveučilište u pravilu tri mjeseca, a najmanje mjesec dana prije početka nastave. Svaka sastavnica mora sukladno Statutu odrediti uvjete i kriterije koji će biti sadržani u natječaju. Svaka sastavnica samostalno određuje dodatne uvjete upisa, kao i postotak vrednovanja pojedinih kategorija koje se uzimaju u obzir pri upisu, kao što su: završena još jedna srednja škola, ostvarenja na natjecanjima itd. Ali, opći uvjeti upisa u visoko obrazovanje vrijede i za upis u programe obrazovanja nastavnika. Kriteriji koje kandidati trebaju zadovoljiti obzirom na uvjete upisa uključuju posjedovanje svjedodžbe za svaku godinu školovanja, tj. položenu državnu maturu. Obrazovna ustanova utvrđuje metode izbora i ima pravo postaviti dodatne uvjete upisa. Oni obično uključuju testiranje posebnih znanja, vještina i sposobnosti i rijetko kada prijemne ispite. Izbor između pristupnika obavlja se razredbenim postupkom. Stručno vijeće sastavnice određuje elemente od kojih se sastoji razredbeni postupak (npr. uspjeh u prethodnom školovanju, uspjeh na razredbenom ispitu, motiviranost, posebne vještine, posebna znanja, psihofizičke sposobnosti i slično). Sastavnice mogu odrediti da jedna ili više navedenih provjera budu eliminatorne. Informacije vezane za detaljne uvjete upisa objavljuju se na godišnjoj razini za svaki studijski program na središnjim mrežnim stranicama www.postani-student.hr [1] (koje je izradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, Središnjim prijavnim uredom i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja). Vrednovanje uspjeha učenika obuhvaća: ocjene iz srednje škole, obvezni dio državne mature (Hrvatski jezik, Matematika i Strani jezik), izborni dio državne mature (izborni predmeti koji će se vrednovati za pojedini studijski program navedeni su na središnjim mrežnim stranicama); te može uključivati i dodatno ispitivanje posebnih vještina, sposobnosti i znanja; osobitih postignuća (državna i međunarodna natjecanja, drugi strani jezik, završena još jedna srednja škola). Nema uvjeta vezanih za prebivalište ili godine. Kako je rečeno, ustanove odlučuju o sustavu vrednovanja, odnosno postotku vrednovanja gore spomenutih kategorija. Primjerice, Sveučilište u Zadru, Odjel za engleski jezik i književnost vrednuje: ocjene iz srednje škole sa 30%; obvezni dio državne mature Hrvatski jezik 20%, Matematika 5%, Engleski jezik 40%; izborni dio državne mature bilo koji predmet 5%; natjecanja državna natjecanja iz društvenih znanosti 5%, državna natjecanja iz Engleskog jezika 10%, državna natjecanja iz humanističkih znanosti 5%; kategorija sportaša 2%; ostala postignuća završena još srednja škola, učenici koji su se prošle godine natjecali za ovaj studijski program ovog sveučilišta. Sveučilište u Osijeku, Fakultete filozofije vrednuje: ocjene iz srednje škole sa 30%; obvezni dio državne mature Hrvatski jezik 30%, Matematika 10%, Engleski jezik 30%; natjecanja državan natjecanja iz Hrvatskog jezika 10%, državno natjecanje iz stranog jezika 10%, državno natjecanje iz matematike 5%. Najveći broj bodova koji se može dodijeliti za natjecanja, kategoriju sportaša i ostala postignuća je 10%. Kurikulum, stupanj specijalizacije i ishodi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju određuje obvezne dijelove studijskog programa. Kurikulum i nastavni planovi i programi studijskog programa spadaju u autonomiju ustanova visokog obrazovanja. Svi studijski programi moraju proći proces akreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Iako kurikulumi nastavničkih studijskih programa unutar jedne ustanove visokog obrazovanja imaju zajedničku strukturu, razlikuju se obzirom na nastavni plan i program i strukturu između različitih
ustanova. U novim studijskim programima za inicijalno obrazovanje učitelja ciljevi poučavanja definirani su u terminima studentskih kompetencija te se veći naglasak stavlja na skupinu predmeta i tema iz područja edukacijskih znanosti (npr. rad s darovitom djecom, rad s djecom s poteškoćama u učenju i ponašanju, komunikacijske vještine, istraživačke metode u edukacijskim istraživanjima). Organizacija kolegija i metode poučavanja su fleksibilniji, više je izbornih kolegija i projektne nastave, a ishodi poučavanja su definirani u terminima studentskih kompetencija. Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste. Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom. Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje ili diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima. Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste. Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije. Poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane zakonom ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije. Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi može izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja utvrđenu posebnim ugovorima. Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Kao što je rečeno u dijelu 9.1.1. predmetni nastavnici na obje razine (viši razredi osnovne škole i srednja škola) obrazuju se na različitim fakultetima ovisno o akademskoj disciplini odnosno predmetnom području (npr. nastavnici matematike i fizike obrazuju se na prirodoslovno
matematičkim fakultetima, dok nastavnici povijesti obrazovanje stječu na društveno-humanistički fakultetima itd.). Tako, primjerice, Prirodoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu nudi programe iz fizike, matematike, kemije i biologije, geografije, geografije i povijesti. Zajednički dio nastavničkih smjerova diplomskih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu strukturiran je na način da sadrži obvezni i izborni dio. Za stjecanje minimalnih nastavničkih kompetencija (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, odnosno pedagoške kompetencije) ukupan broj ECTS bodova iznosi 60 ECTS bodova, od čega je 30 ECTS bodova predviđeno za metodički blok i praksu te 30 ECTS bodova za zajednički dio studija nastavničkih smjerova i modula Za stjecanje pedagoških kompetencija student je dužan ispuniti studijske obveze u iznosu od najmanje 60 ECTS bodova, pri čemu upisuje: obvezne kolegije koji daju pedagoško-psihološko-didaktičko obrazovanje: Opća pedagogija, Psihologija obrazovanja i odgoja i Opća didaktika; metodičke kolegije koje predviđa studijski program, uključujući i izradu diplomskog rada s metodičkom komponentom, ukoliko odsjek koji izvodi studij predviđa takvu mogućnost izborne kolegije kojima se unapređuje pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje, ukoliko je to potrebno radi stjecanja ostatka do 60 ECTS bodova. Također, studenti mogu steći potrebnih 60 ECTS bodova i putem izbornih predmeta iz ponude odsjeka. Izborne kolegije kojima se unapređuje pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje uoči svake ak. godine u kojoj se predloženi izborni kolegiji namjeravaju izvoditi. potvrđuje Fakultetsko vijeće. Ukratko: studenti trebaju prikupiti 60 ECTS bodova to uključuje: tri obvezna predmeta iz Centra, metodike i izborne predmete izborne predmete birate iz ponude Centra ili iz ponude odsjeka (koje je Centar odobrio) Obrazovanje učitelja razredne nastave: (Učiteljski studij: Kurikulum) Program za obrazovanje učitelja sadrži zajednički dio tj. kolegije koje svi studenti moraju odslušati i položiti neovisno o tome za koji su se modul opredijelili npr. Informatiku ili Likovnu kulturu (ovisno o ponudi određenog učiteljskog studija). Također program sadrži i posebni dio, odnosno kolegije koje slušaju samo određene studijske grupe (npr. studijska grupa koja je izabrala modul Likovna kultura odslušat će i položiti određen broj kolegija koji se odnose na neka likovna područja, metodike likovne kulture i sl.). U nastavku teksta kao primjer kurikuluma učiteljskog studija prikazan je kurikulum Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, prema godinama studiranja i modulima. Modul hrvatski jezik 1. godina: Povijest hrvatskog jezika, Jezično izražavanje, Dijalektologija hrvatskoga jezika/dijalektologija hrvatskoga jezika (Kajkavsko narječje)** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, Starija hrvatska književnost/pregled hrvatske književnosti** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, MODUL LIKOVNA KULTURA:Crtanje 1, Crtanje 2, MODUL INFORMATIKA:Osnove informatike, Građa računala 1, MODUL ODGOJNE ZNANOSTI: Cjeloživotno obrazovanje, ZAJEDNIČKI PROGRAM:Opća pedagogija, Školska pedagogija, Razvojna psihologija 1, Razvojna psihologija 2, Psihologija učenja i poučavanja, Matematika 1, Matematika 2, Geografija 1, Geografija 2, Hrvatska gramatika* - ne upisuju studenti modula HJ, Hrvatski pravopis* - ne upisuju studenti modula HJ, Hrvatska povijest 1, Hrvatska povijest 2, Prirodoslovlje 1, Prirodoslovlje 2, Prostorno-plastičko oblikovanje 1, Kineziološka kultura 1, Kineziološka kultura 2, Stručno-pedagoška praksa 1.
2. godina: Uvod u znanost o književnosti; Novija hrvatska književnost/ Čakavsko i štokavsko narječje** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu; Komunikacijska gramatika hrvatskog jezika, Uvod u svjetsku književnost, MODUL LIKOVNA KULTURA:Slikanje 1, Slikanje 2, Uvod u povijest umjetnosti 1, Uvod u povijest umjetnosti 2, MODUL INFORMATIKA:Građa računala 2, Informacijski sustavi, Računalne mreže, ZAJEDNIČKI PROGRAM I MODUL ODGOJNE ZNANOSTI:Filozofija odgoja 1, Filozofija odgoja 2, Motivacija i socijalni odnosi u razredu, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum, Povijest pedagogije i školstva, Hrvatski jezik* - ne upisuju studenti modula HJ, Uvod u informatiku* - ne upisuju studenti modula informatika, Prirodoslovlje 3, Prirodoslovlje 4, Glazbena kultura 1, Glazbena kultura 2, Glazbeni praktikum 1, Glazbeni praktikum 2, Prostorno-plastičko oblikovanje 2, Kineziologija, Stručno-pedagoška praksa 2, Kineziološka kultura 3, Kineziološka kultura 4. 3. godina: Hrvatski standardni jezik 1, Hrvatski standardni jezik 2, Dječja književnost 1, Dječja književnost 2, MODUL LIKOVNA KULTURA: Prostorno-plastičko oblikovanje 3, Prostorno-plastičko oblikovanje 4, Pismo 1, Pismo 2, Grafika 1, Grafika 2, MODUL INFORMATIKA:Uvod u baze podataka, Napredno korištenje računala i interneta, ZAJEDNIČKI PROGRAM I MODUL ODGOJNE ZNANOSTI: Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju, Sociologija obrazovanja, Inkluzivna pedagogija, Engleski jezik učiteljske struke 1, Engleski jezik učiteljske struke 2, Njemački jezik učiteljske struke 1, Njemački jezik učiteljske struke 2, Svjetska dječja književnost* - ne upisuju studenti modula HJ, Hrvatska dječja književnost* - ne upisuju studenti modula HJ, Medijska kultura, Glazbeni praktikum 3, Glazbeni praktikum 4, Likovna kultura 1* - ne upisuju studenti modula LK, Likovna kultura 2* - ne upisuju studenti modula LK, Metodika glazbene kulture 1, Metodika likovne kulture 1, Kineziološka metodika 1, Stručno-pedagoška praksa 3. 6 4. godina: Književnost za mladež/razlikovna gramatika** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, Dramski odgoj, Multimediji u nastavi hrvatskog jezika, Klasični mediji u nastavi hrvatskog jezika/ Kajkavski usmenoknjiževni oblici** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, MODUL LIKOVNA KULTURA: Vizualne komunikacije 1, Vizualne komunikacije 2, MODUL INFORMATIKA:Programiranje, Programiranje edukacijskih programskih paketa, ZAJEDNIČKI PROGRAM I MODUL ODGOJNE ZNANOSTI:Metodologija društvenih znanosti, Kvalitativne i kvantitativne metode 1, Scenska kultura, Metodika hrvatskoga jezika 1, Metodika hrvatskoga jezika 2, Metodika matematike 1, Metodika matematike 2, Metodika prirode i društva 1, Metodika prirode i društva 2, Metodika glazbene kulture 2, Metodika glazbene kulture 3, Metodika likovne kulture 2, Metodika likovne kulture 3, Kineziološka metodika 2, Kineziološka metodika 3, Stručno-pedagoška praksa 4. 5. godina: Lutkarstvo/ Hrvatska kajkavska dječja književnost** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, Govorništvo/Terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu, Suvremene metodičke teorije/metodika kajkavskoga narječja i književnosti** - upisuju studenti modula HJ u Čakovcu; MODUL LIKOVNA KULTURA:Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 1, Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 2, MODUL INFORMATIKA:Metodika informatike 1, Metodika informatike 2, ZAJEDNIČKI PROGRAM I MODUL ODGOJNE ZNANOSTI: Školski propisi i dokumentacija, Metodika hrvatskoga jezika 3, Metodika hrvatskoga jezika 4, Metodika matematike 3, Metodika matematike 4, Metodika prirode i društva 3, Metodika prirode i društva 4, Interdisciplinarni pristup medijima, Stručno pedagoška praksa 5.7 Moduli Engleski jezik i Njemački jezik 1. godina: ZAJEDNIČKI PROGRAM: Opća pedagogija, Školska pedagogija, Razvojna psihologija 1, Razvojna psihologija 2, Psihologija učenja i poučavanja, Matematika 1, Matematika 2, Geografija 1, Geografija 2, Hrvatska gramatika, Hrvatski pravopis, Hrvatska povijest 1, Hrvatska povijest 2, Prirodoslovlje 1, Prirodoslovlje 2, Kineziološka kultura 1, Kineziološka kultura 2, Stručno-pedagoška praksa 1, ENGLESKI JEZIK: Fonetika i fonologija engleskog jezika, Jezične vježbe engleskog jezika 1, Jezične vježbe engleskog jezika 2, Komunikacijska gramatika engleskog jezika 1, Komunikacijska
gramatika engleskog jezika 2, Kreativne nastavne aktivnosti na engleskom jeziku 1,NJEMAČKI JEZIK:Fonetika i fonologija njemačkog jezika 1, Fonetika i fonologija njemačkog jezika 2, Gramatika suvremenog njemačkog jezika 1, Gramatika suvremenog njemačkog jezika 2, Jezične vježbe njemačkog jezika 1, Jezične vježbe njemačkog jezika 2. 2. godina: ZAJEDNIČKI PROGRAM: Filozofija odgoja 1, Filozofija odgoja 2, Motivacija i socijalni odnosi u razredu, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum, Hrvatski jezik, Uvod u informatiku, Prirodoslovlje 3, Prirodoslovlje 4, Glazbena kultura 1, Glazbena kultura 2, Glazbeni praktikum 1, Glazbeni praktikum 2, Kineziologija, Stručno-pedagoška praksa 2, Kineziološka kultura 3, Kineziološka kultura 4, ENGLESKI JEZIK: Integrirane jezične vještine na engleskom jeziku 1, Integrirane jezične vještine na engleskom jeziku 2, Uvod u kulturu i civilizaciju, Anglosaksonske kulture, Osnove književnosti na engleskom jeziku, Kreativne nastavne aktivnosti na engleskom jeziku 2, Praksa u nastavi engleskog jezika 1, NJEMAČKI JEZIK: Jezične vježbe njemačkog jezika 3, Jezične vježbe njemačkog jezika 4, Gramatika suvremenog njemačkog jezika 3, Gramatika suvremenog njemačkog jezika 4, Uvod u lingvistiku njemačkog jezika, Teorijske osnove nastave stranih jezika 1, Uvod u dječju književnost njemačkog govornog područja, Politički i socijalni sustav Njemačke i Austrije, Njemačka i Austrija od 1945. do danas. 3. godina: ZAJEDNIČKI PROGRAM: Inkluzivna pedagogija, Svjetska dječja književnost, Hrvatska dječja književnost, Medijska kultura, Scenska kultura, Glazbeni praktikum 3, Glazbeni praktikum 4, Likovna kultura 1, Likovna kultura 2, Metodika glazbene kulture 1, Metodika likovne kulture 1, Kineziološka metodika 1, Stručno-pedagoška praksa 3, ENGLESKI JEZIK: Napredno pismeno izražavanje na engleskom jeziku, Ispit jezičnih vještina i kompetencija na engleskom jeziku, Suvremeni engleski jezik i lingvistika 1, Suvremeni engleski jezik i lingvistika 2, Odabrani književni tekstovi na engleskom jeziku, Dječja književnost na engleskom jeziku, Uvod u metodiku engleskog jezika, Metodika engleskog jezika: rano učenje, Praksa u nastavi engleskog jezika 2, Praksa u nastavi engleskog jezika 3, NJEMAČKI JEZIK:Jezične vježbe njemačkog jezika 5, Primjena jezičnih vještina u analizi teksta, Teorijske osnove nastave stranih jezika 2, Metodika njemačkog jezika: razvoj jezičnih vještina 1, Metodika njemačkog jezika: razvoj jezičnih vještina 2, Socijalno angažirana dječja književnost njemačkog govornog područja, Fantastična književnost njemačkog 8govornog područja za djecu i mlade, Sociokulturološke teme u nastavi njemačkog jezika, Osnove interkulturalne komunikacije, Metodika njemačkog jezika: rano učenje 1. 4. godina: ZAJEDNIČKI PROGRAM: Metodologija društvenih znanosti, Kvalitativne i kvantitativne metode, Metodika hrvatskoga jezika 1, Metodika hrvatskoga jezika 2, Metodika matematike 1, Metodika matematike 2, Metodika prirode i društva 1, Metodika prirode i društva 2, Metodika glazbene kulture 2, Metodika glazbene kulture 3, Metodika likovne kulture 2, Metodika likovne kulture 3, Kineziološka metodika 2, Kineziološka metodika 3, Stručno-pedagoška praksa 4, ENGLESKI JEZIK:Pisanje akademskog teksta na engleskom jeziku, Govor i razgovor na engleskom jeziku 1, Govor i razgovor na engleskom jeziku 2, Slikovnica na engleskom jeziku, Metodika engleskog jezika: integrirana nastava, Metodika engleskog jezika: vrednovanje, Praksa u nastavi engleskog jezika 4, Praksa u nastavi engleskog jezika 5, NJEMAČKI JEZIK: Njemački jezik znanstvenog diskursa, Metodika njemačkog jezika: posredovanje jezičnih znanja1, Metodika njemačkog jezika: posredovanje jezičnih znanja 2, Metodika njemačkog jezika: rano učenje 2, Multikulturalnost i europski identiteti, Interkulturalno učenje u nastavi njemačkog jezika. 5. godina: ZAJEDNIČKI PROGRAM: Metodika hrvatskoga jezika 3, Metodika hrvatskoga jezika 4, Metodika matematike 3, Metodika matematike 4, Metodika prirode i društva 3, Metodika prirode i društva 4, Stručno-pedagoška praksa 5, Interdisciplinarni pristup medijima ENGLESKI JEZIK: Primijenjena lingvistika u engleskom jeziku 1, Primijenjena lingvistika u engleskom jeziku 2, Metodika engleskog jezika: kultura u ranom učenju, Suvremeni roman engleskog govornog područja za djecu i mladež, Književnost u nastavi engleskog jezika, Metodičke vježbe nastave engleskog jezika 1,
Metodičke vježbe nastave engleskog jezika 2, NJEMAČKI JEZIK:Didaktičko-metodički diskurs na njemačkom jeziku 1, Didaktičko-metodički diskurs na njemačkom jeziku 2, Višejezičnost i jezična politika u Europi, Metodika njemačkog jezika: planiranje nastave i analiza udžbenika 1, Metodika njemačkog jezika: planiranje nastave i analiza udžbenika 2, Interkulturalno učenje i književnost njemačkog govornog područja 1, Interkulturalno učenje i književnost njemačkog govornog područja 2. Učiteljski studij: Znanja i vještine stečene završetkom studija (ishodi) Osoba koja završi sveučilišni učiteljski studij stječe kompetencije za poučavanje u primarnom obrazovanju tj. u sustavu razredne nastave koja prema važećem Zakonu o osnovnom školstvu u Republici Hrvatskoj obuhvaća učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Koncepcija studija omogućuje studentima stjecanje širokog raspona općih i posebnih kompetencija koje su učitelju potrebne za ovladavanje ovim složenim zanimanjem. Stečena kvalifikacija omogućuje nositelju uspješno djelovanje u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi, osobito u: poučavanju, odgoju i obrazovanju učenika, razvijanju sposobnosti i vještina, navika i odgojnih vrijednosti kod učenika, planiranju, programiranju i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada, organiziranju, istraživanju i unaprjeđivanju odgojno-obrazovnog rada, suradnji s roditeljima, suradnicima u osnovnoj školi, kao i ostalim sudionicima u odgoju i obrazovanju učenika u lokalnoj zajednici, ostvarivanju programa javnih potreba u području odgoja i obrazovanja učenika. Nositelj kvalifikacije također je osposobljen za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na poslijediplomskim studijima. Magistar primarnog obrazovanja osposobljen je za samostalno izvođenje nastave iz svih predmeta i područja zastupljenih u nastavnom planu razredne nastave u osnovnoj školi u svim oblicima rada u kojima se oni realiziraju (redovita, izborna, dopunska, dodatna nastava, slobodne aktivnosti, kulturna i javna djelatnost). Ovisno o izboru ponuđenog modula (različiti učiteljski fakulteti u Hrvatskoj nude i različite module) osoba stječe i dodatna specifična znanja za rad s djecom rane školske dobi ili specifična znanja za rad u predmetnoj nastavi. Završeni studenti osposobljeni su, što je vrlo važno, za cjeloživotno učenje, ali i za nastavak obrazovanja na poslijediplomskim studijima. Na taj način stvara se neophodna, u dosadašnjoj praksi obrazovanja učitelja u Hrvatskoj, nepostojeća znanstvena vertikala kojom se magistru primarnog obrazovanja učitelju, omogućuje znanstvenoistraživački rad i znanstveno napredovanje u pripadajućim znanstvenim područjima. U najširem, dakle, smislu učiteljski studij kvalificira studenta za neposredan rad s učenicima u svim oblicima odgojno-obrazovnog rada, cjeloživotno obrazovanje, istraživanja u području odgoja i obrazovanja i na osnovi svega uspješno unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa. Završetkom studija stječe se akademski naziv magistar/magistra primarnog obrazovanja. Obrazovanje nastavnika predmetne (osnovnoškolske i srednjoškolske nastave): Kurikulum Nastavnici predmetne nastave u osnovnim školama kao i srednjoškolski nastavnici mogu se obrazovati na mnogobrojnim fakultetima pri čemu mogu izabrati jedan ili dva studijska predmeta. Budući da se radi o velikom broju raznih kombinacija primjere kurikuluma određenih predmeta nećemo prikazati, ali zato donosimo jedan primjer pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe koja je zajednička svim programima za obrazovanje nastavnika predmetne (osnovnoškolske i srednjoškolske) nastave. Budući da Odsjek za obrazovne studije Učiteljskog fakulteta u Zagrebu izvodi nastavu iz pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe na mnogim drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Prirodoslovno-matematički fakultet, Akademija likovnih umjetnosti, Muzička akademija, Kineziološki fakultet i Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, kao primjer prikazujemo upravo studijski program obrazovnih znanosti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu za stjecanje kompetencije predmetnih nastavnika (na određenim fakultetima).
Obrazovanje nastavnika predmetne (osnovnoškolske i srednjoškolske nastave): Ishodi učenja Što se tiče ishoda učenja na razini studijskog programa za obrazovanje predmetnih nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi, svaki fakultet definira ih zasebno. Budući da nema, a ne bi ni smjelo biti prevelikih odstupanja u takvim programima bez obzira na kojem fakultetu se izvode, donosimo ishode učenja kako su definirani na fakultetu Hrvatski studiji u Zagrebu gdje se obrazuju nastavnici povijesti, sociologije, psihologije, hrvatske kulture, latinskog jezika i filozofije. Nakon završenog studija nastavničke naobrazbe student će biti u stanju Pravilno interpretirati zakonske odredbe, propise, odluke Republike Hrvatske vezane za nastavničko zvanje te obrazložiti iz odnosne dokumentacije prava i obveza zaposlenika odgojnoobrazovne ustanove, Analizirati i po potrebi izrađivati pedagošku dokumentaciju vezanu za izvođenje i evidentiranje nastave kao i drugu dokumentaciju koja se tiče cjelovita rada škole, Pravilno interpretirati osnovne pojmove pedagogije (odgajnik, odgajatelj, odgoj, inkulturacija, akulturacija, socijalizacija, odgojna znanost, odgojni autoriteti, odgojni uzori itd., Ispravno tumačiti znanstvene postavke pedagogije, Diferencirati različito viđenje čovjeka i pedagoške postupke koji su zasnovani na tome ili proistječu iz toga, Biti u stanju objasniti učenje i obrazovanje u sklopu odgoja, Klasificirati različite razvojne teorije u sklopu promišljanja i organiziranja odgoja, Sumirati sadržaje pojedinih odgojnih politika, Provjeravati pedagošku misao pred suvremenim pedagoškim izazovima, Usporediti interakcije odgoja i pedagogije te pedagogije i kulture, Pravilno interpretirati osnovne pojmove didaktike: obrazovanje, škola, dijalektička interakcija, učenik, učitelj, poučavanje (nastava), didaktički postupak, nastavna jedinica, nastavni sadržaj, nastavni plan, nastavni program, nastavni cilj, didaktička sredstva, didaktička pomagala, nastavne metode, evaluacija u nastavi itd., Analizirati didaktičku misao tijekom njena povijesnog nastajanja, Interpretirati humanističko-društvene osnove didaktike, Uspoređivati didaktičke teorije, Moći objasniti didaktički znanstveni postupak, Analizirati i interpretirati glavne sadržaje: školske pedagogije, pedagoške psihologije, medijske pedagogije, psihologije obrazovanja, psihologije djetinjstva i adolescencije, Pravilno objasniti nastavnu metodiku, a u sklopu toga implementiranje čelne nastave, rada u parovima, s pojedincem, rada u grupama, govornih nastavnih metoda; likovnog stvaralaštva u nastavi; popratnih crteža u nastavi; umjetničkih djela u nastavi; fotografije, folije i stripova u nastavi; audiovizualnih medija u nastavi; glazbe i igre u nastavi; igre uloga; vježbanja i ponavljanja, Izraditi i analizirati kriterije vrednovanja ocjenjivanje u nastavi, Implementirati preko praktičnih vježbi bitne sadržaje što su ih studenti usvojili kroz teorijske nastavničke kolegije, a ishodi toga na razini: poznavanja općih i pojedinih sadržaja i načina upotrebe istih (sposobnost uočavanja činjenica, njihova klasifikacija, definiranje kao i razlikovanje različitih didaktičkih, pedagoških, psiholoških teorija); razumijevanja sadržaja u smislu transponiranja podataka iz jednog u drugi oblik, interpretiranja istih, ekstrapoliranja ako je to potrebno te sposobnost uspoređivanja činjenica i teorija, navođenje primjera, objašnjavanje itd.; primjene znanja, iskustva i vještine u novoj situaciji, primjena općih kriterija na nove situacije; analize kao sposobnosti detaljiziranja informacija (specifični elementi, odnos među elementima) kada će se diferencirati, organizirati i određivati integralne sadržaje na nižoj
razini; vrednovanja uz pomoć kvantitativnih i kvalitativnih kriterija kao sposobnosti ocjenjivanja, argumentiranja, kritike, uočavanja prednosti i nedostataka; sinteze putem osobnog elaborata, vlastitog plana i programa, apstraktnih relacija u svrhu stvaranja novih informacija zasnovanih na prikupljenim podatcima, štoviše, sposobnost novih interpretacija pa i teorija. Stručno-pedagoška praksa i metodičke vježbe Budući učitelji razredne i nastavnici predmetne nastave u osnovnim i srednjim školama pohađaju i stručno-pedagošku praksu i metodičke vježbe tijekom studija. Primjerice, studenti razredne nastave Učiteljskog fakulteta u Zagrebu imaju obvezu pohađati stručno-pedagošku praksu, i to 270 sati tijekom petogodišnjeg studija. Temeljna je zadaća stručno-pedagoške prakse aktivno promatranje odgojno-obrazovne aktivnosti. U dogovoru s ravnateljem i učiteljem-mentorom student može neke aktivnosti izvoditi i samostalno. Studenti trebaju upoznati ustrojstvo rada škole, nastavne i izvannastavne aktivnosti te oblike suradnje škole i okoline. Osim toga, nastava iz metodičkih predmeta obuhvaća i vježbe za studente u okviru kojih studenti hospitiraju na nastavnim satovima određenih predmeta. Npr. ukoliko se radi o kolegiju Metodika hrvatskog jezika studenti pohađaju nastavu hrvatskog jezika u okviru primarnog obrazovanja. Tako su primjerice studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu tijekom petogodišnjeg studija dužni prisustvovati na 90 sati nastave hrvatskog jezika u primarnom obrazovanju i održati dva individualna predavanja (ispred učitelja u razredu) i dva javna predavanja (ispred komisije koja ih ocjenjuje). Budući nastavnici predmetne nastave u okviru različitih praktičnih vježbi i metodika različitih predmeta hospitiraju u školama i dužni su održati nekoliko nastavnih sati (broj sati ovisi o fakultetu na kojem studiraju) kako bi uspješno položili određene kolegije. Primjerice nastavno-pedagoška praksa budućih nastavnika povijesti koji studiraju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prikazana je u nastavku teksta. Trajanje: VII. X. semestar Cilj: Razviti praktične aspekte nastavničke kompetencije kroz osobno iskustvo poučavanja nastave povijesti u osnovnoj i srednjoj školi; povezati teorijske spoznaje iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima nastavne prakse; razviti osjećaj profesionalnosti i profesionalne odgovornosti; razviti sposobnost za samoprocjenu nastavničke kompetencije. Struktura: Nastavna se praksa realizira kroz hospitiranje i držanje nastave u školama, individualni samostalni rad studenta, te kroz praktikum (Radionice kreativne nastave povijesti) i obvezne individualne konzultacije s predmetnim nastavnikom na Filozofskom fakultetu. Nastavno-pedagoška praksa podijeljena je na dva dijela: Prvi dio prakse odvija se tijekom VII. i VIII. semestra i u funkciji je nastave u okviru predmeta Didaktika povijesti. U VII. semestru studenti/ studentice dužni su hospitirati na 20 sati nastave (10 sati u osnovnoj i 10 sati u srednjoj školi). U VIII. semestru dužni su održati 3 nastavna sata (2 pripremna i 1 ogledni sat). Drugi dio prakse koji ujedno čini glavninu nastavno-pedagoške prakse tijekom nastavničkog studija odvija se tijekom IX. i X. semestra. Obuhvaća 15 sati hospitiranja i 14 sati održavanja nastave u osnovnoj školi te 15 sati hospitiranja i 14 sati održavanja nastave u srednjoj školi (ukupno 30 sati hospitiranja i 28 sati održavanja nastave). Broj bodova: 10. Opterećenje studenta u radnim satima: hospitacije-120 radnih sati, držanje nastave-150 radnih sati, individualne konzultacije-30 radnih sati, sastavljanje portfolija-10 radnih sati. Predavači na nastavničkim fakultetima Predavači na nisu obvezni imati znanstveni stupanj osim onih koji su u statusu redovitog profesora i moraju biti doktori znanosti. Od nastavnog osoblja se očekuje da napreduju u smislu stjecanja znanstvenog stupnja te da se razvijaju kao istraživači i znanstvenici u svojoj disciplini.
Kvalifikacije, vrednovanje i potvrde Opći vrednovanje studenata i izdavanje potvrda primjenjuju se i na studiranje na programima obrazovanja nastavnika. Nema razlika između regija u pitanju priznavanju stupnja. Nakon izvršavanja svih obveza vezanih uz pojedine kolegije, studenti koji prikupe 240 ECTS-a i napišu diplomski rad stječu stupanj Baccalaureus (preddiplomska razina) te mogu raditi kao suradnici u obrazovanju. Studenti koji prikupe 300 ECTS-a i napišu diplomski rad stječu stupanj magistra osnovnog obrazovanja (diplomska razina). Na preddiplomskoj razini studenti trebaju prikupiti 180 ECTS-a da bi stekli BA stupanj, a na diplomskoj razini trebaju prikupiti 120 ECTS-a i po završetku studija stječu stupanj magistra određenog predmeta. Kvalifikacije za nastavnika za učenike s posebnim potrebama ili kvalifikacija za logopeda stječe se u sklopu posebnog programa. Ova kvalifikacija omogućuje rad na svim obrazovnim razinama. Nakon završenog studija, studenti stječu naziv Profesora edukacijske rehabilitacije (s naznakom studijskog smjera). Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane zakonom ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije. ECTS sustav Redoviti student u jednom semestru upisuje 25-35 ECTS bodova, sukladno studijskom programu. Izvanredni student u jednom semestru upisuje 15-35 ECTS bodova. Studentu koji redovito ispunjava svoje obveze može se omogućiti upis i više od 35 ECTS bodova s ciljem bržeg završavanja studija ili stjecanja šireg obrazovanja. Iznimno, redoviti student može upisati manje od 25, a izvanredni manje od 15 ECTS bodova semestralno ako nije stekao preduvjete za upis dovoljnog broja predmeta. ECTS bodovi stječu se isključivo nakon uspješnog ispunjavanja svih predviđenih obveza i primjene prikladnih metoda za procjenjivanje postizanja definiranih ishoda učenja, odnosno položenog ispita. Ukupni broj ECTS bodova novih i ponovo upisanih predmeta po semestru mora biti u skladu s gore navedenim. Ispiti i druge provjere znanja Znanje i vještine studenata mogu se provjeravati i vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktične zadaće, seminarski radovi, umjetnički nastupi, umjetnička nastavna produkcija, projektni zadaci i sl.) i/ili na ispitu iz predmeta. Studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Ispiti mogu biti teorijski ili praktični, a polažu se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktičnog rada odnosno realizacijom i prezentacijom umjetničkog zadatka. Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima. Duljina trajanje ispitivanja pojedinog studenta na usmenom ispitu određuje se općim aktom sastavnice. Pisani dio ispita može biti eliminacijski, osim ako se ispit održava pred povjerenstvom. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. Ispiti se ne naplaćuju. Ocjenjivanje Konačna ocjena uspjeha na svakom predmetu (modulu) može se utvrđivati na temelju aktivnosti tijekom nastave i/ili na ispitu ako je on utvrđen nastavnim planom studija. Tijekom nastave mogu se